I. PROCEDURE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

1. Pozadina

Dijelom Operativnog priručnika projekta uvodi se Okvir za zaštitu okoliša (OZO) u Projektu financiranja hrvatskog izvoza uz garanciju (CEFGP) koji služi kao alat za provjeru projekata krajnjih korisnika te temeljem provjere vodi klijenta, HBOR i poslovne banke, u procedurama dubinskog snimanja utjecaja na okoliš.

OZO u CEFGP-u se temelji na OZO-u pripremljenom za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) prije početka provođenja CEFIL-a i dodatnog financiranja. Projektom CEFIL putem HBOR-a i poslovnih banaka osigurana su sredstva za prihvatljive privatne izvoznike i kvazi-izvoznike dok će CEFGP-om biti osigurana garancija kojom će se pomoći HBOR-u u pribavljanju sredstava na međunarodnom tržištu u svrhu nastavljanja pružanja potpore istoj vrsti poslova.

HBOR je zatražio projekt uz garanciju za potporu HBOR-ovom pribavljanju sredstava na međunarodnom tržištu u iznosu do 250 milijuna EUR od kojeg iznosa je prva tranša od 50 milijuna EUR realizirana u okviru kreditne linije. HBOR bi potom preko banaka kreditirao u tom iznosu projekte krajnjih korisnika u Hrvatskoj temeljem kriterija prihvatljivosti razrađenih i prihvaćenih od strane HBOR-a i Svjetske banke. Shema je prikazana u nastavku.

Predloženi projekt CEFGP u iznosu do 250 milijuna EUR je projekt koji ima jednu komponentu i sastoji se od korištenja garancije IBRD-a za pribavljanje sredstava za HBOR. HBOR će ta sredstva plasirati putem poslovnih banaka, koje će ih plasirati prihvatljivim privatnim izvoznicima i kvazi-izvoznicima kao što je turistički sektor. Osim toga, HBOR će direktno plasirati sredstva u suradnji s poslovnim bankama do 40% pribavljenih sredstava uz garanciju.

U provedbi prethodnog projekta Svjetske banke i HBOR-a (CEFIL), sudjelovao je ograničeni broj poslovnih banaka. U usporedbi s projektom CEFIL, bit će proširen broj prihvatljivih poslovnih banaka. U svrhu olakšavanja provedbe projekta, stručnjaci za zaštitu okoliša Svjetske banke i HBOR-ov tim koji radi projektu CEFIL organizirat će radionice za HBOR i poslovne banke uključene u provedbu OZO-a. Drugim riječima, HBOR i

1

zaposlenici poslovnih banaka uključeni u provedbu projekta, uključujući sveobuhvatno upravljanje okolišem i nadzor nad projektom, sudjelovat će u obuci i izobrazbi prije stupanja na snagu projekta CEFGP.

Kod svih podkredita koji će se financirati u okviru CEFGP, poslovne banke provode postupak procjene zaštite okoliša koji se sastoji od procedura opisanih u OZO-u. Poslovne banke i HBOR koriste te procedure za pregled i procjenu krajnjih korisnika/podprojekata kao i za obavještavanje krajnjih korisnika o zahtjevima vezano na zaštitu okoliša kod procjene podprojekta kako bi se isti mogli provoditi na ekološki ispravan način. Ove procedure i zahtjevi osigurali su da je provedba projekta usklađena s hrvatskom ekološka legislativom1, zakonima o gradnji i podzakonskim aktima na području gradnje2 te politikama zaštitnih mjera Svjetske banke3.

U okviru projekta razmatraju se dvije vrste kredita krajnjim korisnicima/podprojekata: (a) obrtna sredstva, i (b) investicije.

Procedure zaštite okoliša se u osnovi sastoje od Ispitivanja utjecaja na okoliš, Procjene okoliša, planiranja zaštite okoliša te praćenja provođenja plana aktivnosti predloženih radi kontroliranja i smanjenja ekoloških rizika.

Ispitivanje utjecaja na okoliš provodit će poslovne banke i HBOR u ranoj fazi postupaka procjene podprojekta radi svrstavanja predloženih podprojekata u odgovarajuću kategoriju rizika po okoliš. Na temelju rezultata ispitivanja, na prijedloge se primjenjuje Procjena okoliša (PO) u skladu s utvrđenom kategorijom rizika po okoliš (više detalja u poglavlju 3). Krajnji će korisnici biti odgovorni za provedbu potrebnih Procjena okoliša te za potvrdu toga da su sva odobrenja potrebna za predložene podprojekte dobivena od relevantnih hrvatskih vlasti sukladno nacionalnoj legislativi i u skladu s procedurama Svjetske banke kako je opisano u ovom dokumentu. Krajnji korisnici će se prvo uskladiti s nacionalnim zakonodavstvom a zatim će na temelju gap analize ažurirati dokumente kako bi isti bili usklađeni s procedurama zaštitnih mjera opisanim u ovom OZO. Nakon što Procjena okoliša bude provedena i preporuke uključene u podprojekt krajnjeg korisnika, poslovne će banke procijeniti predloženi paket podprojekta. Ovisno o utvrđenoj kategoriji rizika po okoliš, paket obuhvaća jedno od sljedećeg:

a) cjelovitu Procjenu utjecaja na okoliš (PUO) te Plan zaštite okoliša, b) Plan zaštite okoliša (PZO), c) pojednostavljenu procjenu okoliša, tzv. kontrolni popis PZO, ili d) opravdanu izjavu da se PO ili PZO ne traži.

Poslovne banke prate provedbu PZO-a. HBOR prati cjeloviti proces kontrole, odobravanja i nadgledanja koji provode poslovne banke.

1 Zakonom o zaštiti okoliša ('Narodne novine', broj:  80/13, 78/15 ),  i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj: 61/14 propisana je provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivama EU: Direktivom Vijeća 2011/92/EUEEC od 13.12.2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, , i Direktivom 2010/75/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 24.11.2010. Pored toga, usvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora, kojeg je Republika Hrvatska potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 6/96, 7/08 i 1/09). 2 Zakon o gradnji Narodne novine 153/133 Politike zaštitih mjera Svjetske banke - zaštitne mjere ekološke politike, socijalne politike, pravne politike i politike banke o objavljivanju podataka; www.worldbank.org/.

2

Opseg PUO-a propisan je hrvatskim zakonom sukladno Uredbi4 i utvrđuje ga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOP). Opseg PUO-a tako utvrđen od strane Ministarstva dopunja se PZO-om. PZO se izrađuje sukladno politici zaštitnih mjera Svjetske banke OP 4.01 (vidi Prilog C), a kontrolni popis PZO sukladno smjernicama iz Priloga F. U slučaju da nadležna tijela ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš za pod-projekt, sadržaj i opseg PUO-a utvrdit će HBOR i Svjetska banka i u skladu s politikama za zaštitu okoliša Svjetske banke.

Općenito, ekološke procedure koje se primjenjuju na ciklus podprojekata i odgovornosti ključnih strana detaljno su opisane u nastavku.

2. Politike zaštitnih mjera

2.1. Politike zaštitnih mjera koje se mogu primijeniti

Politike ekoloških i socijalnih zaštitnih mjera Svjetske banke temelj su njezine potpore održivom suzbijanju siromaštva. Cilj ovih politika sprječavanje je i smanjenje nepotrebnih štetnih posljedica za ljude i okoliš u razvojnom procesu. Ovim politikama zaposlenicima Banke i korisnika daju se smjernice za prepoznavanje, pripremu i provedbu programa i projekata.

Sukladno politikama Svjetske banke, ekološka je kategorija projekta FI. U okviru CEFGP, razmatrat će se financiranje samo projekata krajnjih korisnika u kategoriji B i C.

Tijekom procjene projekta pokrenuto je nekoliko Politika zaštitnih mjera Svjetske banke.

OP/BP 4.01, (Procjena okoliša) pokreće se. Prije procjene projekta priprema se okvirni OZO u skladu s politikama Svjetske banke o savjetovanju i objavljivanju. OZO je dio Operativnog priručnika. PO-i/PZO-i se sačinjavaju za podprojekte koji se financiraju i koji su svrstani u kategoriju B. Sve se licence dostavljaju s podprojektom, tj. ovjereno podrijetlo drva u drvnoj industriji te ostale dozvole za sirovine, lokacijske dozvole, itd.

OP 4.09, Kod nekih se podprojekata kontrola štetnika može pokrenuti ako potencijalni podprojekti pripadaju izvozno orijentiranoj grani proizvodnje i prerade hrane. Ukoliko prihvatljivi podprojekti obuhvaćaju financiranje kupnje pesticida (uključujući tretiranje nakon žetve) ili ulaganja koja će vjerojatno povećati ili proširiti upotrebu pesticida u takvim poslovima, OZO utvrđuje uvjete kojima se od podnositelja zahtjeva traži priprema jednostavnog Plana kontrole štetočina (i pesticida) sukladno zahtjevima sadržanim u OP 4.09 (sadržaj plana utvrđen je u Prilogu E).

OP/BP 4.11 (Fizički kulturni resursi) pokreće se imajući u vidu očekivanja da bi određeni poslovi mogli imati izravan utjecaj na povijesne građevine ili lokacije (npr. obnova ili korištenje povijesnih građevina ili lokacija u okviru ulaganja u turizam). Nadalje, potvrđuje se da zbog bogate povijesne baštine u Hrvatskoj postoji neuobičajeno velika vjerojatnost „slučajnih nalaza“ kod svih građevinskih aktivnosti. Podprojekti slijede lokalnu legislativu, uključujući prethodno savjetovanje s Ministarstvom kulture te lokalnu proceduru ishođenja dozvola.

4 i Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj: 61/14)

3

OP 17.50. (Politika objavljivanja podataka) pokreće se u odnosu na OZO i PO/PZO za podprojekte koji će se financirati.

2.2 Ograničenja Politika zaštitnih mjera

OP/ BP 4.12 Prisilno iseljavanje Projekt ne pokreće OP 4.12. Stoga, u projektu ne mogu sudjelovati potencijalni korisnici ukoliko je za aktivnosti koje će se financirati u okviru projekta potrebna kupnja zemljišta, čak i ako je dobivena prije kredita za posebnu namjenu kredita. Dozvoljena bi bila obnova i rekonstrukcija (koja može obuhvaćati rušenje neodgovarajućih objekata i izgradnju novih) postojećih objekata unutar postojećeg tlocrta. Ako se rekonstrukcijom na bilo koji način prelazi tlocrt postojeće građevine, poslovna banka i HBOR moraju osigurati da na dodatno korištenom zemljištu nema tereta (tj. nema ilegalnih stanara i ometanja posjeda te nema potrebe za deložiranjem stanara) te osigurati dokaz u obliku fotografija i vlasništva. Poslovne banke prije odobrenja svakog podprojekta kod kojeg bi se mogla pojaviti takva pitanja moraju provjeriti postojanje tereta na odgovarajućoj imovini.

Pored toga, bilo koji podprojekt koji bi mogao pokrenuti Prirodna staništa (OP/BP 4.04), Šume (OP/BP 4.36), Sigurnost brana (OP/BP 4.37) i Projekte na međunarodnim vodenim putovima (OP(BP 7.50) neće biti prihvatljivi za financiranje. Ovi dodatni kriteriji prihvatljivosti identificirani su u OZO-u. To implicira da se projektom ne bi financirali podprojekti na zaštićenim područjima, ili područjima od velikog značaja za bioraznolikost, projekti koji bi podupirali znatnu degradaciju šuma, izgradnju ili obnovu brana i projekti koji bi mogli utjecati na količinu ili kvalitetu pritoka/ili međunarodnog vodenog puta. Za više pojedinosti o tim politikama, stručnjak za zaštitu okoliša u HBOR-u trebao bi konzultirati politike i stručnjaka za zaštitu okoliša Svjetske banke.

3. Kategorije ispitivanja utjecaja na okoliš

Ispitivanje utjecaja na okoliš prvi je korak kod ekološkog postupka „dubinskog snimanja“ u okviru procjene zahtjeva za kredit krajnjeg korisnika. Svrha mu je utvrđivanje rizika po okoliš koji postoji vezano za predloženog krajnjeg korisnika / podprojekt, odbacivanje zahtjeva koji nisu prihvatljivi zbog same prirode predloženih aktivnosti, klasificiranje prihvatljivih zahtjeva po ekološkim kategorijama te utvrđivanje vrste potrebnog PO-a. Rezultati ispitivanja utjecaja na okoliš iskazuju se u obrascu za ispitivanje utjecaja na okoliš i upitniku (Prilog B1 i B2), koje klijent i poslovne banke popunjavaju i dostavljaju HBOR-u kao dio paketa koji se dostavlja u okviru postupka podnošenja zahtjeva za kredit krajnjeg korisnika. U izvještaju o rezultatima ispitivanja opisuju se relevantni aspekti na koje je potrebno obratiti pažnju tijekom procjene, uključujući i indikativni raspored njegove pripreme (integriran u pripremu podprojekta) te procjenu troškova procjene okoliša. Prilikom utvrđivanja ekološke kategorije HBOR usko surađuje s poslovnim bankama i daje odgovarajuće prijedloge / savjete. Poslovne banke i HBOR kroz postupak provjere odlučuju o tome je li potreban potpuni PUO ili samo pojednostavljena PO (PUO, PZO, kontrolni popis PZO). IBRD po potrebi pruža potrebnu potporu HBOR-u.

Primjeri krajnjih korisnika/podprojekata i prijedlozi njihove kategorizacije prikazani u Prilogu D samo su indikativne prirode i potrebno ih je kontrolirati tijekom provedbe CEFGP kako bi se ocijenila njihova prikladnost u odnosu na vrste podprojekata dostavljenih

4

poslovnim bankama. Budući da dotični popis ne može biti sveobuhvatan niti konačan, HBOR-u je potrebno skrenuti pažnju na krajnje korisnike/podprojekte koji se ne mogu svrstati u neku od niže navedenih kategorija kako bi od IBRD-a zatražio daljnje upute.

3.1 Aktivnosti koje općenito nisu prihvatljive za financiranje sredstvima IBRD-a

Ovim se kreditom ne može financirati kupnja zemljišta kao ni sljedeće aktivnosti:

Trgovina divljim životinjama i proizvodima od divljih životinja zabranjenih konvencijom CITES,

Proizvodnja destiliranih žestokih pića,

Puštanje genetski izmijenjenih organizama u prirodni okoliš,

Proizvodnja, distribucija i prodaja zabranjenih pesticida i herbicida,

Puštanje mreža potegača u more,

Proizvodnja, obrada i odlaganje radioaktivnih proizvoda, osim materijala s radioaktivnim tragovima koji se obično koriste u medicinskim i istraživačkim laboratorijima,

Pohrana, obrada i zbrinjavanje opasnog otpada,

Proizvodnja opreme i alata koji sadržavaju freone (CFC), halone i ostale tvari sukladno Protokolu iz Montreala

Proizvodnja električne opreme koja sadržava poliklorirane-bifenole (PCB) u omjeru koji nadmašuje 0,005 % težine,

Proizvodnja proizvoda koji sadržavaju azbest,

Nuklearni reaktori i njihovi dijelovi,

Duhan, neprerađen ili prerađen,

Strojevi za preradu duhana te

Proizvodnja vatrenog oružja.

Kategorije ispitivanja utjecaja na okoliš

Ovisno o vrsti, lokaciji, osjetljivosti i opsegu podprojekta te prirodi i značaju njegovog potencijalnog utjecaja na okoliš, predloženi se podprojekt klasificira u jednu od sljedeće četiri kategorije. Popis projekata krajnjih korisnika indikativne prirode i kategorizacija prikazani su u prilogu D.

Kategorija A

Aktivnosti kategorije A neće se financirati u okviru kredita koji se odobravaju putem poslovnih banaka

Predloženi podprojekt svrstava se u ovu kategoriju ako postoji vjerojatnost da će imati izrazito značajne, raznovrsne i/ili dugoročne negativne učinke na ljudsko zdravlje i prirodni okoliš čije je razmjere teško utvrditi u fazi identifikacije podprojekta. Ti učinci mogu imati

5

utjecaj i na područja šira od samih lokacija podprojekata. Mjere za smanjenje takvih rizika po okoliš mogu biti složene i skupe.

Za podprojekte kategorije A studija utjecaja na okoliš propisana je zakonima Republike Hrvatske, poglavito Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj: 61/14).Ovom se Uredbom utvrđuje podprojekt za koji je sukladno hrvatskim normama PUO obvezan. Aktivnosti utvrđene u prilogu 1. Uredbe o PUO ne podržavaju se projektom, budući da su najsličniji onome što bi se smatralo kategorijom zaštite okoliša A Svjetske banke.

Kategorija B

Predloženi podprojekt klasificira se u Kategoriju B ukoliko su njegovi potencijalni negativni ekološki utjecaji na stanovništvo ili ekološki važna područja manji od negativnih utjecaja projekata iz Kategorije A. Ti učinci su specifični za lokaciju; mali broj istih je nereverzibilan, ukoliko je to uopće moguće; u većini slučajeva, mjere ublažavanja negativnih utjecaja mogu se puno lakše osmisliti nego za podprojekte iz Kategorije A.  Opseg PO za podprojekt iz Kategorije B može varirati od jednog do drugog podprojekta poput PO za Kategoriju A, ona ispituje potencijalno negativne i pozitivne utjecaje podprojekta na okoliš i preporuča potrebne mjere kako bi se spriječilo, smanjilo na najmanju moguću mjeru, ublažilo ili pronalazilo zamjene za negativne utjecaje i unaprijedilo poštivanje ekoloških propisa.  

Kategorija B+

Za podprojekte iz kategorije B+, korisnik je odgovoran za pripremu a) cjelokupne PUO (ovisno o mišljenju MZOP ili županijskog ureda MZOP i Specijaliste zaštite okoliša Svjetske banke) sa PZO ili b) preliminarne PUO (jednostavniji oblik – ograničeni opseg PUO) sa PZO koja uključuje, po potrebi, PUO smanjenog opsega, za što bi moglo jednostavno biti potrebno ukratko opisati negativne utjecaje te navesti precizno definirane mjere ublažavanja negativnih utjecaja i usvajanje prihvaćenih praksi poslovanja i praćenja, ovisno o opsegu utjecaja. Krajnji korisnik bi istovremeno dostavio tehničko-ekonomsku analizu provedivosti podprojekta. Troškovi mjera ublažavanja bili bi uključeni u PUO ili PZO i sadržani u analizi provedivosti i kasnije u troškovniku (vidi Prilog C).

Procjena utjecaja na okoliš pripremljena ovisno o mišljenju koje daje MZOP ili županijski ured MZOP i Specijalist zaštite okoliša Svjetske banke, koja uključuje prilog PZO pripremljen sukladno OP 4.01 Svjetske banke (vidi Prilog C). Projekti krajnjih korisnika kategorije B + u određenoj mjeri bi bili usporedivi s tipom investicije identificiranim u Prilozima II i III Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj: 61/14). Pored toga, projekt bi se procjenjivao prema OP 4.01 koji uključuje kriterije poput: vrste i opsega aktivnosti podprojekta, lokacije podprojekta, vrste i veličine potencijalnog utjecaja podprojekta i osjetljivih pitanja. U slučaju ukoliko bi postupci ispitivanja i utvrđivanja opsega upućivali na različitu kategorizaciju između hrvatskih propisa te zahtjeva PUO i politika Svjetske banke, HBOR-ov tim za zaštitu okoliša će prethodno obaviti posjet lokaciji, te konzultirati projektnu kategoriju sa stručnjakom Svjetske banke za zaštitu okoliša

6

za sve projekte u kojima kategorizacija nije uobičajena. Svi B + kategorije projekti zahtijevaju prethodni pregled, odobrenje i naknadni pregled PUO od strane HBOR-a i Svjetske banke, osim ako se Banka ne suglasi drugačije. Svi projekti koji zahtijevaju Plan upravljanja štetočinama zahtijevaju prethodno pregled i odobrenje Svjetske banke.

U slučaju kada nije potreban cjelokupni PUO (mišljenje koje daje nadležni organ vlasti) prema hrvatskom zakonodavstvu, ali su Svjetska banka i HBOR zaključili kako je potrebno temeljito ispitati utjecaj na okoliš, od klijenta će se tražiti da osigura smanjeni ili cjelokupni opseg PUO, iako ovo ne mora biti obveza prema hrvatskim zakonima.

Kategorija B-

Predloženi projekt krajnjeg korisnika klasificira se u kategoriju B- ako su njegovi budući utjecaji na okoliš manje štetni od projekta krajnjeg korisnika u kategoriji A i B+ uzimajući u obzir njihovu prirodu, veličinu i lokaciju kao i karakteristike potencijalnih utjecaja na okoliš.

Za ovu kategoriju potrebna je PO (PZO ili samo kontrolni popis PZO) za ocjenu potencijalnih utjecaja na okoliš povezanih s predloženim projektom krajnjeg korisnika, navođenje potencijalnih mogućnosti poboljšanja u okolišu te prijedlog mjera potrebnih za izbjegavanje, minimalizaciju i ublažavanje negativnih utjecaja na okoliš. Opseg i struktura će se razlikovati ovisno o podprojektu, te će zahtijevati ili samo PZO ili kontrolni popis PZO. Opseg PZO definiran je u Prilogu C. Za podprojekte koji obuhvaćaju jednostavnu dogradnju, obnovu ili adaptaciju zgrada, koristit će se kontrolni popis PZO (vidi Prilog F).

B- kategorija obuhvaćala bi podprojekte koji također: (a) obuhvaćaju zajmove za obrtna sredstva koji uključuju kupnju i/ili korištenje opasnih materijala (npr. pesticida) ili (b) zajmove za unapređenje postupka koji obuhvaćaju kupnju opreme/strojeva koji predstavljaju značajan potencijalni rizik za zdravlje ili sigurnost. Projekte krajnjih korisnika za koje je nužan Plan upravljanja štetnicima (i pesticidima) u skladu sa zahtjevima iz OP 4.09 prethodno će pregledati stručnjak za zaštitu okoliša Svjetske banke.

Prema hrvatskim zakonima, za projekte krajnjih korisnika iz kategorije B u okviru CEFGP-a nije potrebna PUO5, ali je za njih, u slučaju građevinskih radova potrebna građevinska dozvola6. Odabir B- projekata bit će naknadno revidiran od strane Specijaliste za zaštitu okoliša Svjetske banke.

Kategorija C

Predloženi podprojekt klasificira se kao Kategorija C ukoliko je vjerojatno da će imati minimalan ili nikakav negativan utjecaj na okoliš te stoga nije potreban ni PUO niti Analiza okoliša. Osim ispitivanja utjecaja na okoliš, za podprojekt iz Kategorije C nije potreban nikakav daljnji postupak Procjene okoliša.

5 (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli š ('Narodne novine', broj:61/14)6 Zakon o gradnji (NN153/13)

7

4. Procjena okoliša (PO)

PO je proces koji provodi krajnji korisnik s ciljem identifikacije, predviđanja, procjene i ublažavanja utjecaja na okoliš i rizika koji mogu proizaći iz predloženog podprojekta. Svrha PUO je prepoznati utjecaje/posljedice po okoliš u ranoj fazi pripreme podprojekta tako da se mogu uključiti u razradu samog podprojekta. Opseg PO ovisit će o kategoriji utjecaja na okoliš koja se dodjeljuje svakom podprojektu, ipak, svrha bilo koje vrste procjene identifikacija je načina poboljšanja podprojekata u ekološkom smislu putem minimiziranja, ublažavanja ili pronalaženja zamjena za negativne utjecaje. Procjena okoliša bi trebala biti prikazana u obliku izvještaja, u kojem se navode rizici za okoliš koji su povezani sa specifičnim vrstama aktivnosti podprojekata i propisuju mjere za njihovo ublažavanje. PO identificiraju načine poboljšanja podprojekata u ekološkom smislu putem minimiziranja, ublažavanja ili pronalaženja zamjena za negativne utjecaje. PO će također opisati korake koji su poduzeti za javnu raspravu i u svojoj finalnoj verziji će uključiti bilješku s javnih konzultacija i odgovarajuće iznijeti izražene stavove.

Preliminarna PUO ili PUO ograničenog opsega (koja je definirana hrvatskom regulativom o PUO) bila bi potrebna za krajnje korisnike/podprojekte svrstane u Kategoriju B+, gdje je potencijal za negativne učinke specifičan za područje i lako se identificira, a potrebni postupci ublažavanja su dobro poznati i lako se mogu odrediti. Ovisno o odluci MZOP ili predstavničkog tijela u županiji, definirat će se opseg i potreba za dokumentom „dubinskog snimanja“. Ukoliko MZOP ili predstavničko tijelo županije odluči da je potreban PUO, podprojekt će se nastaviti s pripremom PUO sukladno hrvatskim procedurama kroz nadopunu dokumenta s PZO. Međutim, ukoliko MZOP ili predstavničko tijelo županije odluči da PUO nije potreban, podprojekt će se nastaviti s pripremom PUO ukoliko poslovna banka i HBOR-ov tim i tim Svjetske banke zaključe da je potreban sukladno Politikama zaštitnih mjera Svjetske banke ili ako nije potreban PZO će biti pripremljen u skladu s procedurama Svjetske banke,

U slučaju kada nije potreban cjelokupni PUO (mišljenje koje daje nadležni organ vlasti) prema hrvatskom zakonodavstvu, ali su Svjetska banka i HBOR zaključili kako je potrebno temeljito ispitati utjecaj na okoliš, od klijenta će se tražiti da osigura smanjeni ili cjelokupni opseg PUO, iako ovo ne mora biti obveza prema hrvatskim zakonima.

Kontrolni popis PZO ili PUO bio bi potreban za krajnje korisnike/podprojekte Kategorije B-. Kontrolni popis PZO koristio bi se za jednostavnu dogradnju, adaptaciju ili obnovu zgrada.

Opseg PUO uvelike se razlikuje ovisno o vrsti i lokaciji krajnjeg korisnika/podprojekta; zbog toga je teško dati jasne upute o vremenu potrebnom za određeni PUO ili o povezanim troškovima. Priprema i financiranje PUO, uključujući i ulogu javnog sudjelovanja, odgovornost je krajnjeg korisnika i obično povezana s analizom provedivosti predloženih aktivnosti.

Objavljivanje i rasprava

OZO je objavljen na Internet stranicama HBOR-a na engleskom i hrvatskom jeziku 9. travnja 2013. i u HBOR-u je bila na raspolaganju i tiskana verzija, nakon čega će OZO biti objavljen na InfoShop-u Svjetske banke. U to vrijeme, objavljen je poziv na raspravu (također i putem Internet stranice HBOR-a i direktnom elektronskom poštom različitim

8

dionicima) te je utvrđen datum i mjesto. HBOR je zatražio komentare u pisanom obliku te je naveo poštansku i elektronsku adresu na koje će se dostavljati komentari i prijedlozi. Bili su obuhvaćeni svi pisani komentari i pitanja postavljena na javnoj raspravi što je zatim sažeto i priloženo OZO-u kao prilogu kojem trenutku se OZO može smatrati konačnom verzijom.

Svaki kontrolni popis PUO/ PZO / PZO pripremljen za pojedinačne podprojekte morat će se objaviti prije nego HBOR odobri projekt krajnjeg korisnika. Na objavljene dokumente bit će zatraženi komentari. Objavljivanje u Hrvatskoj provest će se putem Internet stranice HBOR-a, a oglasi u lokalnim novinama mogu se koristiti kao sredstvo za poziv javnosti da dade svoje komentare na navedene dokumente. Za kategoriju B+ će se pored javnog objavljivanja i poziva na dostavu komentara provesti javnu raspravu u obliku sastanka.

Zapisnik s javne rasprave u prilogu G odražava postupak i rezultat javne rasprave i objavu OZO-a.

5. Proces procjene zaštite okoliša (Uloga HBOR-a, poslovnih banaka i IBRD-a)

Svi krajnji korisnici/projekti krajnjih korisnika slijede proces procjene zaštite okoliša sistematski prikazan u nastavku.

KORAK 1: Krajnji korisnik priprema inicijalni koncept podprojekta i podnosi Upitnik o zaštiti okoliša poslovnoj banci. Nakon neformalnog razgovora s poslovnom bankom, u kojem poslovna banka upozorava krajnjeg korisnika na zahtjeve vezane uz procjenu zaštite okoliša, poslovna banka dovršava Obrazac ispitivanja utjecaja na okoliš. U ovoj je fazi krajnji korisnik odgovoran za pokretanje razgovora s MZOP ili županijskim uredom radi ispunjenja lokalnih i nacionalnih zahtjeva vezanih uz procjenu utjecaja na okoliš (kao što je mišljenje o postupku PUO i/ili druga službena odobrenja/dozvole). Krajnji korisnik je odgovoran za pribavljanje odgovarajućih dozvola i odobrenja potrebnih prema nacionalnom zakonu kako bi se omogućio postupak dobivanja potvrde od strane MZOP ili županijskog ureda. Navedeni zahtjevi razmatraju se zasebno no istovremeno sa zahtjevima Svjetske banke koji su ovdje prikazani, a njihovo ispunjenje odgovornost je krajnjeg korisnika.

KORAK 2: Poslovna banka ispituje projekt krajnjeg korisnika te nakon HBOR-ove potvrde obavještava krajnjeg korisnika o kategoriji PO prije procjene podprojekta i potrebnih naknadnih izvještaja, i PO dokumentima „dubinskog snimanja“ za obradu kredita krajnjem korisniku koje se određuje na temelju kategorije zaštite okoliša. Ukoliko postoje razlike između nacionalne kategorizacije i kategorizacije Svjetske banke, poslovna banka i HBOR obavještavaju klijenta o dubinskom snimanju.

KORAK 3: Krajnji korisnik, ili njegovi savjetnici, poslovnoj banci podnosi izvještaj o procjeni okoliša koja je pripremljena prema OZO. Na ovom stupnju, krajnji korisnik je već pribavio pozitivnu odluku o PUO od MZOP, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša za djelatnosti navedene u Kategoriji B+, te će poslovnoj banci poslati PZO / kontrolni popis PZO (za B+ i B-) PZO pripremljen u skladu s procedurama Svjetske banke.

9

KORAK 4: Poslovna banka pregledava PO (i, ukoliko je potrebno, savjetuje se s HBOR-om) npr. za sve B+ koji je zaprimila i izvještava krajnjeg korisnika o svojim zaključcima. Poslovna banka izdaje odobrenje nakon što analizu ocijeni zadovoljavajućom, a izvještaj se objavljuje i raspravlja s javnošću. Svi B+ projekti su predmet prethodnog pregleda i odobrenja HBOR-a i Svjetske banke.

KORAK 5: Krajnji korisnik uključuje preporuke i komentare dane tijekom rasprave u PO i također uključuje preporuke procjene u razradu svog podprojekta i plan provedbe, uključujući pripadajuću procjenu troškova.

KORAK 6: Poslovna banka analizira komplet zahtjeva za kredit krajnjem korisniku, uključujući odgovarajuću dokumentaciju o utjecaju na okoliš, i podnosi ga HBOR-u na procjenu.

KORAK 7: Poslovna banka prati procjenu plana ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš PO (PZO i kontrolni popis PZO) i izvještava HBOR.

Praćenje postupanja u skladu s planovima zaštite okoliša

Naprijed navedeni postupci ispitivanja i procjene utjecaja na okoliš te postupci odobrenja dio su postupaka za odabir i odobrenje zahtjeva za kredit krajnjim korisnicima. Kada je ugovor o kreditu s krajnjim korisnikom potpisan i podprojekti uđu u fazu provedbe, postupci za zaštitu okoliša također ulaze u novu fazu. Tijekom provedbe podprojekta, krajnji korisnici su odgovorni za provođenje svojih dnevnih aktivnosti u skladu s preporukama izvještaja o procjeni okoliša i za primjenu mjera ublažavanja negativnih utjecaja koje su propisane PZO-om. Od poslovne se banke očekuje praćenje postupaka krajnjeg korisnika sukladno PZO-u i izvještavanje HBOR-a o tome poštuju li njegovi klijenti propise o zaštiti okoliša kao sastavni dio njihovog izvještavanja o statusu portfelja. Postupci poslovnih banaka vezano za zaštitu okoliša također podliježu pregledima nadzornih misija HBOR-a i IBRD-a.

IBRD će pomoći poslovnim bankama i HBOR-u u procedurama ispitivanja utjecaja i započeti s provođenjem prethodnog pregleda svih podprojekata svrstanih u kategoriju B+ dok poslovna banka ne dokaže dostatni kapacitet te će ih odobriti prije donošenja odluke o njihovom financiranju, tako dugo dok se ne osigura da kapacitet za pripremu i kvalitetu pregleda bude dostatan. Pored toga, IBRD će pomoći kod kategorije B- kada to bude potrebno. HBOR će biti odgovoran za sveukupnu kvalitetu podprojekata iz kategorije B+ i B- i njihovu usklađenost s Politikama zaštitnih mjera Svjetske banke. Nadalje, HBOR će pregledati nasumce odabrane komplete zahtjeva za kredit krajnjim korisnicima iz kategorije B- i podprojekte iz kategorije C kako bi se osiguralo da poslovne banke ispituju utjecaj i na ispravan način kategoriziraju podprojekte, da Ekološke procjene za podprojekte kategorije B- budu provedene na adekvatan način te izrađeni PZO-i prihvatljive kvalitete. Preporuča se da HBOR periodično obavi nasumične posjete lokacijama na kojima se provode podprojekti kako bi se osiguralo da izvještavanje poslovnih banaka o postupanju krajnjih korisnika u skladu s PZO-ima realno odražava stanje na terenu. Pregledom procjena osigurava se zadovoljavajuća kvaliteta rada, uključenje zajednice gdje je to prikladno, davanje i primjena odgovarajućih preporuka, odgovarajuće podnošenje i evidentiranje cjelokupne dokumentacije te ispunjenje uvjeta za odobrenje koje se dobiva od MZOP i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGiPU) ili županijskog ureda.

10

IBRD i HBOR će provesti prethodne posjete lokacijama za sve podprojekte za koje kategorizacija/ postupak pregleda nije direktan.

HBOR će obavijestiti IBRD o ekološkom postupku „dubinskog snimanja“ koji se provodi kroz opće izvještavanje o napredovanju projekta. IBRD prati poštivanje propisa o zaštiti okoliša na strani HBOR-a i poslovnih banaka putem redovnih pregleda njihovih izvješća kao i nadzorom sveukupnog postupka ispitivanja utjecaja i provedbe preporuka za zaštitu okoliša za odabrane podprojekte, uključujući nasumične posjete lokacijama podprojekata. Cilj takve prakse nadzora je osigurati zadovoljavajuću kvalitetu rada, uključenje zajednice gdje je to prikladno, davanje i primjena odgovarajućih preporuka, odgovarajuće podnošenje i evidentiranje cjelokupne dokumentacije te ispunjenje uvjeta za odobrenje koje se dobiva od nadležnih tijela. Stoga će poslovne banke na odgovarajući način pohranjivati svu dokumentaciju o podprojektima i po potrebi je staviti na raspolaganje HBOR-u i IBRD-u.

Dokumentacija o zaštiti okoliša

U komplete zahtjeva za kredit krajnjim korisnicima koje poslovne banke dostavljaju HBOR-u potrebno je uvrstiti sljedeću dokumentaciju o zaštiti okoliša:

Tablica V.1 Dokumentacija o zaštiti okoliša

Kategorija utjecaja na okoliš

Dokumentacija o zaštiti okoliša koja mora biti sadržana u kompletu zahtjeva za kredit krajnjem

korisniku

Kategorija C Obrazac ispitivanja utjecaja na okoliš (Prilozi B1 i B2)7

(ako je moguće, sva službena odobrenja/dozvole)

Kategorija B-

Obrazac ispitivanja utjecaja na okoliš (Prilozi B1 i B2)Sva službena odobrenja/dozvole (ako je moguće)A) PZO (Prilog C); iliB) kontrolni popis PZO (Prilog F) (ako se radi o

jednostavnoj modernizaciji građevina, rekonstrukciji ili obnovi)

Kategorija B+ Opcija 1)Obrazac ispitivanja utjecaja na okoliš (Prilozi B1 i B2)Sva službena odobrenja/dozvole Izjava “PUO nije potrebna” (ako je moguće)Izvještaj o preliminarnoj PUO (ako je moguće)PZO (Prilog C) ili PUO ako za potonji tako odluče HBOR i IBRD

Opcija 2)Izjava “PUO se zahtijeva od strane nacionalnih vlasti”Cjelovit izvještaj o PUO s PZORaspored provedbe preporuka PUO

7 Prilog B1 - OBRAZAC ISPITIVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ - ispunjava poslovna bankaPrilog B2 - UPITNIK O ZAŠTITI OKOLIŠA – ispunjava krajnji korisnik

11

Opcija 3) Obrazac ispitivanja utjecaja na okoliš (Prilozi B1 i B2)Sva službena odobrenja/dozvole Izjava “PUO nije potrebna” (ako je moguće)Smanjeni opseg izvještaja PUO s PZO (Prilog C) na poseban zahtjev iako cjelokupni PUO prema hrvatskom zakonu nije potreban

12

Prilog A: Odgovornosti ključnih sudionika

Sudionik Aktivnost Popratna dokumentacija

KorisnikKrajnji korisnik

Podnosi koncept podprojekta poslovnoj banci

Organizira i financira PO i/ili PZO Pribavlja odobrenje

MZOP/lokalne/županijske vlasti ako je potrebno

Pribavlja potrebne dozvole/licence Provodi i financira PO

mitigiranje/prevencija/izbjegavanje Priprema Upitnik o zaštiti okoliša Priprema Plan upravljanja štetočinama

Preslike dozvola, licenci Izjava o odobrenju Periodični izvještaji i izvještaj

o završetku podprojekta Odluka o potrebi za PUO od

MZOP

Poslovna banka Dovršava obrazac ispitivanja utjecaja na

okoliš Pregledava komplet zahtjeva za kredit

krajnjem korisniku obzirom na potrebnu dokumentaciju o zaštiti okoliša i dozvole/licence državnih organa

Predlaže kategoriju utjecaja na okoliš Čuva kompletnu dokumentaciju o zaštiti

okoliša i rada davanja na uvid HBOR-u i IBRD-u Prati usklađenost s planovima ublažavanja negativnih utjecaja Osigurava da se smisleno objavljuje i odvija konzultacijski proces

Uključiti informacije o zaštiti okoliša u zahtjev za kredit krajnjem korisniku

Uključiti informacije o praćenju zaštite okoliša u uobičajene izvještaje o portfelju HBOR-u

Uključiti dokumentaciju o zaštiti okoliša u uobičajenu evidenciju poslovnih banaka

Polugodišnji izvještaji o praćenju

HBOR Distribuira Operativni priručnik

poslovnim bankama Sudjeluje u donošenju odluke o odobrenju

kategorije PUO-a Pomaže poslovnim bankama da ispune

zahtjeve za zaštitu okoliša Potvrđuje da poslovne banke slijede

procedure za PUO Osigurava da su dokumenti o ekološkom

dubinskom snimanju usklađeni sa zahtjevima Svjetske banke

Objavljuje PO dokumente Zajedno s IBRD-om organizira obuku za

poslovne banke

Uključiti kategoriju utjecaja na okoliš i status PO u uobičajene aktivnosti periodičnog izvještavanja

Polugodišnje praćenje i izvještavanje

IBRD Organizira obuku za poslovne banke i

HBOR-ove zaposlenike vezano uz procedure procjene zaštite okoliša

Provodi prethodne i naknadne preglede (za sve projekte u Kategoriji B-)

Provodi redoviti nadzor implementacije Politika zaštitnih mjera

Dokumentira status provedbe projekta u Izvještajima o statusu provedbe i Izvještajima o rezultatima te Zapisnicima sa službenih posjeta

13

Identificira probleme/pitanja i prijedloge rješenja

Projekte krajnjih korisnika za koje je nužan Plan upravljanja štetnicima (i pesticidima) u skladu sa zahtjevima iz OP 4.09 prethodno će pregledati stručnjak za zaštitu okoliša Svjetske banke.

14

Prilog B1 – OBRAZAC ISPITIVANJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Ispunjava poslovna banka nakon što klijent/korisnik ispuni upitnik o zaštiti okoliša B2

1. Klijent / ime krajnjeg korisnika:

2. Kategorija rizika utjecaja na okoliš

C B- B+ neprihvatljiv

3. Potrebne aktivnosti vezano uz zaštitu okoliša

Molimo označite potrebnu aktivnost ovisno o kategoriji rizika utjecaja projekta na okoliš:

Za projekt kategorije C nema dodatnih aktivnosti potrebno je sastaviti zahtjeve iz Plana upravljanja štetočinama i pesticidima – Prilog E

Za projekte kategorije B- potrebno je sastaviti pojednostavljeni plan upravljanja okolišem ili tzv. kontrolni popis PZO za jednostavne projekte –

Prilog F Potrebno je izraditi Plan zaštite okoliša (PZO) - Prilog C potrebno je izraditi Plan upravljanja štetočinama i pesticidima (Pest & Pesticides Management Plan

Requirements - Prilog E) za projekte za koje je obavezna ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, treba priložiti rješenje/potvrdu da

studija utjecaja na okoliš nije potrebna8

Za projekt kategorije B+ potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš, provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, te ishoditi

Rješenje MZOP o prihvatljivosti zahvata s mjerama zaštite okoliša (EIA Environmental Impact Assessment) ukoliko je to potrebno prema nacionalnom zakonodavstvu. Ukoliko procjenu utjecaja na okoliš traže samo HBOR i Svjetska banka (IBRD), rješenje MZOP nije potrebno.

Prema napucima banke izrađuje se Plan zaštite okoliša - Prilog C)9

Obaveza objavljivanja podataka Molimo označite obavezu ovisno o kategoriji projekta:

Za projekt kategorije C nema obaveze izvješćivanja javnosti

Za projekt kategorije B- planira se javna objava dokumenata na web stranici banke ili web stranici HBOR-a javnosti također treba biti dostupna tiskana verzija trebalo bi uspostaviti postupak za dionike kako bi isti mogli dostavljati komentare – putem web stranice i

putem drugih sredstava

Za projekt kategorije B+ javnost je uključena u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš kroz sastanak za javnu raspravu dokument je već objavljen na web stranici MZOPUIG i/ili se javna objava dokumenta planira na web stranici

banke i/ili se javna objava dokumenta planira na web stranici HBOR-a objava je provedena kroz raspoloživu web stranicu i tiskanu verziju trebalo bi uspostaviti postupak za dionike kako bi isti mogli dostavljati komentare – putem web stranice i

putem drugih sredstava

8 Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš -'Narodne novine', broj: 61/14 ovlašteno tijelo (Ministarstvo zaštite okoliša ili administrativno tijelo u županiji ili Gradu Zagrebu će dati mišljenje da se procjena utjecaja na okoliša ne treba provoditi 9 Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš -'Narodne novine', broj: 61/14 u Prilogu I se nalazi popis zahvata za koje je obavezna procjena utjecaja zahvata na okoliš.

str 16 od 51

1. Klijent / ime krajnjeg korisnika:

Ime, prezime i potpis odgovorne osobe koja je ispunila upitnik:

Datum:

II. KATEGORIJA PROCJENE

Kat

egor

ija

Namjena kredita Potrebne aktivnosti

Nep

rihv

atlji

v

Nalazi se na listi aktivnosti koje se ne financiraju sredstvima IBRD-a (vidi 3.1 i 2.1 OM)

Zahtjev se dalje ne obrađuje

Dokumentacija se vraća klijentu

Uključuje kupovinu zemljišta

Nalazi se na indikativnoj listi projekata kategorije A10 za koje je prema zakonu u RH obavezna procjena utjecaja zahvata na okoliš ili koji bi prema svojoj vrsti, lokaciji, osjetljivosti i opsegu podprojekta te vrsti i veličini potencijalnih ekoloških učinaka, a sukladno Politikama zaštitnih mjera Svjetske banke bili klasificirani kao ekološka kategorija A

Kat

egor

ija

Namjena kredita Potrebne aktivnostiObaveza izvješćivanja javnosti

C

Kreditiranje ulaganja u trajna obrtna sredstva (ne uključuje nabavku opasnih materijala npr. pesticida) Osim ispunjavanja Obrasca ispitivanja

utjecaja na okoliš - određivanja kategorije projekta, nisu potrebne dodatne aktivnosti vezano uz zaštitu okoliša

Nije potrebno javno objavljivanje dokumentacije

Projekti koji imaju beznačajnu razinu utjecaja na okoliš

Projekti koji uključuju manje građevinske radove (adaptaciju / održavanje, kupovina

10 Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš -'Narodne novine', broj: 61/14 u PRILOGU I uredbe se nalazi popis zahvata za koje je obavezna procjena utjecaja zahvata na okoliš

16 od 51

str 17 od 51

opreme), ne nalaze se na listi projekata kategorije A, B+ ili B- i za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava gradnja1112

(ne uključuje kredit za poboljšanje procesa koji se odnosi na kupnju opreme/strojeva koji predstavljaju značajan potencijalni rizik za zdravlje ili sigurnost)

Kat

egor

ija

Namjena kredita Potrebne aktivnostiObaveza izvješćivanja javnosti

B-

Projekti za koje temeljem ocjene nadležnog tijela nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš13.

Potrebno je izraditi kontrolni popis PZO (za jednostavne nadogradnje i rekonstrukcije) ili plan upravljanja okolišem s mjerama za praćenje okoliša14 (vidi Prilog C)

Za projekt koji uključuje jednostavne nadogradnje, rekonstrukcije ili adaptacija zgrada, potrebno je pripremiti popis za PZO (vidi Prilog F)

Ukoliko ulaganje uključuje nabavku pesticida, u plan upravljanja okolišem treba uključiti i plan upravljanja zaštitom bilja i sredstvima za zaštitu bilja15

Potrebna je javna objava dokumenta na web stranici HBOR-a

Ostali projekti koji imaju utjecaja na okoliš, a nisu obuhvaćeni uredbom16

(projekti izgradnje i/ili rekonstrukcije građevina za koje je potrebno ishoditi akt kojim se odobrava gradnja, sveobuhvatne renovacije npr. renovacije koje proizvode značajne količine otpada ili štetni otpad kao što je azbest)

Projekti koji uključuju veću sanaciju sa znatnom proizvodnjom otpada

Ulaganja u obrtna sredstva uključuju kupnju pesticida ili opasnih materijala, također opremu koja predstavlja značajan rizik za sigurnost ili okoliš

Neophodno je prikupiti Zahtjeve iz Plana upravljanja štetnicima (i pesticidima)17

Kat

egor

ija

Namjena kredita Potrebne aktivnostiObaveza izvješćivanja javnosti

11 Pravilnik o jednostavnim građevinama (Narodne novine 79/14, 41/15 i 75/15) 12 Ne uključuje ulaganja navedena u Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Narodne novine 69/09, 128/10, 136/12, 76/13

13 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj: 61/14)14 PZO – Plan zaštite okoliša & PP – Plan praćenja15 Zahtjevi Plana upravljanja štetočinama i pesticidima - Prilog E16 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj: 61/14)17 Zahtjevi Plana upravljanja štetočinama i pesticidima - Prilog E

17 od 51

str 18 od 51

B+

Projekti izgradnje i/ili rekonstrukcije građevina za koje je temeljem ocjene nadležnog tijela treba provesti postupak procjene zahvata na okoliš18 i ishoditi akt kojim se odobrava gradnja

Projekt čija bi vrsta, lokacija, osjetljivost, te opseg, vrsta i veličina njegovih potencijalnih ekoloških utjecaja isti klasificirala kao visoku ekološku kategoriju B sukladno Politikama zaštitnih mjera Svjetske banke

Potrebno je izraditi studiju o okolišu (cjelokupnu PUO, djelomičnu PUO ili sveobuhvatni Plan upravljanja okolišem), provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, te ishoditi Rješenje o prihvatljivosti zahvata s mjerama zaštite okoliša19.

Prema napucima banke izrađuje se Plan upravljanja okolišem s mjerama za praćenje okoliša - Prilog C)20.U slučaju da HBOR i Svjetska banka zahtijevaju PUO a nacionalno zakonodavstvo ne, PUO će se pripremiti samo sukladno OZO i Politikama zaštitnih mjera Svjetske banke, u protivnom se primjenjuju i jedne i druge procedure i one stože će prevladati.

Potrebna je javna objava dokumenta na web stranici banke

Postupak uključivanja javnosti se provodi prema Uredbi21 i politikama Svjetske banke

Upute za popunjavanje ovog upitnika

Popunjava poslovna banka temeljem zaprimljenog Upitnika o zaštiti okoliša te ga prosljeđuje HBOR-u zajedno s ostalom traženom dokumentacijom. Upitnik B2 treba biti potpisan od ovlaštene osobe. Za sve eventualne nejasnoće te pomoć u popunjavanju ovog upitnika molimo obratite se Direkciji tehničkih analiza i zaštite okoliša HBOR-a, gđa Ana Šimić tel. 01/4591 592 asimic@hbor.hr ili gosp. Davor Marušić tel. 01/4597 923 dmarusic@hbor.hr.

18 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj: 61/14)19 PUO – Procjena utjecaja na okoliš20 PZO – Plan zaštite okoliša & PP – Plan praćenja21 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj: 61/14)

18 od 51

str 19 od 51

Prilog B2 – UPITNIK O ZAŠTITI OKOLIŠAIspunjava krajnji korisnik

Osnovni podaci (molimo koristite štampana slova)Naziv podnositelja zahtjeva (obrt/trgovačko društvo):

Adresa (ulica i broj, poštanski broji mjesto):

Telefon i Fax:

E-mail:

Glavna djelatnost poduzeća / korisnika (opis djelatnosti):

Ime, prezime i potpis odgovorne osobe koja je ispunila upitnik:

Datum ispunjavanja upitnika:

Upute za popunjavanje ovog upitnika

Upitnik treba popuniti visoko rangirani predstavnik Vašeg društva te ga predati na ocjenu poslovnoj banci zajedno s ostalom traženom dokumentacijom. Upitnik treba biti potpisan od ovlaštene osobe za zastupanje društva. Molimo, gdje god je to moguće, odgovorite na sva pitanja u potpunosti.

Upitnik je podijeljen u sljedeće glavne odjeljke:

Odjeljak 1: OpćenitoOdjeljak 2: LokacijaOdjeljak 3: Dozvole/stanje okoliša

Za sve eventualne nejasnoće te pomoć u popunjavanju ovog upitnika molimo obratite se Direkciji tehničkih analiza i zaštite okoliša HBOR-a, gđa Ana Šimić tel. 01/4591 592, asimic@hbor.hr ili gosp. Davor Marušić tel. 01/4597 923 dmarusic@hbor.hr.

19 od 51

str 20 od 51

1. OPĆENITOI.1 PRIRODA KREDITA

1.1.1. Naziv projekta

1.1.2. Koja je namjena kredita? Molimo označite Vaš odgovor:

Nabava trajnih obrtnih sredstava* Kupovina zemljišta Izgradnja nove građevine (zgrada/pogona) Rekonstrukcija postojeće građevine Dogradnja i/ili nadogradnja postojeće građevine Adaptacija i/ili održavanje postojeće građevine Nabava strojeva i/ili opreme za rad/proizvodnju Izgradnja/obnova komunalne infrastrukture(vodoopskrba, odvodnja i kanalizacija, plin, struja i sl.) Nabava transportnih vozila Izgradnja, dogradnja, obnova uređaja za obradu otpadnih plinova, otpadnih voda i ostalih vrsta otpada i sl.

Ostalo, molimo navesti

* ukoliko je Vaš odgovor kreditiranje ulaganja u trajna obrtna sredstva, molimo dalje odgovorite još samo na 1.2 i 2.1.

1.1.3. Molimo opišite Vaš projekt. Opišite mjesto ulaganja, trošak projekta, planove za proširenje poslovanja, opišite sadašnje stanje i razloge za projekt, navedite planiranu godišnju količinu proizvodnje/usluga i sl.

20 od 51

I.2 VRSTA DJELATNOSTI

str 22 od 51

I.2.1 U kojem se području (prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD22) nalazi Vaša djelatnost/projekt? Molimo označite Vaš odgovor:

PODRUČJE

A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO B RUDARSTVO I VAĐENJE C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA D OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA E OPSKRBA VODOM, UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE

DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA F GRAĐEVINARSTVO G TRGOVINA NA VELIKO I MALO, POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA H PRIJEVOZ I/ILI SKLADIŠTENJE23

I DJELATNOST PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE24

J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE K FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA L POSLOVANJE NEKRETNINAMA M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI O JAVNA UPRAVA I OBRANA, OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE25

P OBRAZOVANJE Q DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI R UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI T DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVCA; DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA

PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE26

U DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA27

22 Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007., 'Narodne novine' br. 58/07 i 72/0723 Ovo područje obuhvaća pružanje usluga putničkog ili teretnog prijevoza, bez obzira je li riječ putem redovnih ili izvanrednih linija, putem željeznice, cjevovodima, cestama, vodenim ili zračnim putem, prateće aktivnosti na terminalima i parkiralištima, manipulacija tereta, skladištenje itd. Ovo područje također obuhvaća iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme s vozačem ili operaterom. Poštanske i kurirske aktivnosti su također isključeni.Ova područja isključuju:- Temeljiti pregled ili popravak prijevoznih sredstava koja nisu motorna vozila- Izgradnju, održavanje i popravak cesta, željeznica, luka, zračnih luka- Održavanje i popravak motornih vozila- Iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme bez vozača ili operatera24 Ovo područje obuhvaća pružanje usluga kratkoročnog smještaja za posjetitelje i druge putnike te pružanje usluga hrane i pića za neposrednu konzumaciju. Opseg i vrsta dodatnih usluga koje se mogu pružati u okviru ovog područja značajno variraju.Ovo područje isključuje pružanje usluga dugoročnog smještaja koje se smatra glavnim mjestom boravka te je klasificirano u područje L – Poslovanje nekretninama. Također je isključeno služenje obroka, hrane i pića koje se ne može neposredno konzumirati ili koje se prodaje kroz samostalne distribucijske kanale, kao kroz aktivnosti veleprodaje ili maloprodaje. Pripremanje tih obroka klasificirano je u područje C – Prerađivačka industrija. 25 Ovo područje obuhvaća pružanje zdravstvenih i socijalnih usluga. Ono uključuje širok raspon aktivnosti, od zdravstvene skrbi koju pruža obučeno medicinsko osoblje u bolnicama i drugim medicinskim institucijama, kroz pružanje usluga socijalne skrbi koje uključuju određen stupanj zdravstvene skrbi, do usluga socijalne skrbi bez uključivanja profesionalnih djelatnika zdravstvene skrbi.26 Ovo područje obuhvaća aktivnosti kućanstava koja zapošljavaju osoblje u kućanstvima poput kućnih pomoćnica, kuhara, konobara, sobara, batlera, pralja, vrtlara, vratara, konjušara, vozača, čuvara, guvernanti, čuvarica djece, učiteljica, tajnica itd. Omogućuje zaposlenom osoblju da navede aktivnost njihovih poslodavaca u popisima stanovništva ili studijama, iako je poslodavac pojedinac. Usluge ili proizvodi iz tih aktivnosti koriste kućanstva koja zapošljavaju domaće osoblje.Ovaj odlomak isključuje:- Pružanje usluga poput kuhanja, vrtlarenja itd. od strane samostalnih pružatelja usluga (poduzeća ili pojedinaca), vidi vrstu uslugeOno uključuje lov i sakupljanje, podizanje usjeva i uzgoj stoke, izgradnju skloništa, izradu odjeće, kuhanje, podučavanje, skrb za članove kućanstva te druga dobra koja kućanstva proizvode za svoje vlastite potrebe. Ukoliko se kućanstvo bavi marketinškim aktivnostima, iste je potrebno klasificirati prema primarnoj tržišnoj aktivnosti koja se provodi.

22 od 51

str 23 od 51

I.2.2 Molimo navedite naziv Vaše glavne djelatnosti i upišite broj (NACE) koji je naveden u Obavijesti državnog zavoda za statistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD:

27 Ovaj odlomak uključuje:- Aktivnosti međunarodnih organizacija kao što su Ujedinjeni narodi (UN) i njegove specijalizirane organizacije, regionalna

tijela itd., Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Svjetska carinska organizacija (WCO), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), Europska zajednica (EZ), Europska slobodna trgovinska zona (EFTA)

Ovaj odlomak također uključuje:- Aktivnosti stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava i misijaOvaj odlomak isključuje:- Aktivnosti vlastitih diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija u inozemstvu ili pri međunarodnim organizacijama

23 od 51

str 24 od 51

2. LOKACIJA3.1. PLANIRANE AKTIVNOSTI NA LOKACIJI

3.1.1. Je li kreditom obuhvaćena nabava sirovina za proizvodnju? Da Ne

3.1.2. Ukoliko je kreditom obuhvaćena nabava sirovina za proizvodnju, upišite za svaku sirovinu posebno trgovačko ime, tip i kemijski naziv ukoliko je moguće (molimo ne koristite skraćenice)

3.1.3. Je li projektom predviđena nabavka pesticida? Da Ne

3.1.4. Jesu li sirovina ili njen sastojak na listi opasnih tvari (prema propisima u RH)? Da Ne

3.1.5. Da li se projekt nalazi ili ima utjecaja na zaštićeno područje prirode?28

(nacionalni park, park prirode, rezervat, spomenik prirode i parkovne arhitekture, značajni krajobraz, park šuma)

Da Ne

3.1.6. Da li se projekt nalazi ili ima utjecaja na ekološku mrežu?29

Ukoliko je Vaš odgovor DA, molimo priložite akt (potvrdu, mišljenje, rješenje) nadležnog tijela o provedenoj Ocjeni prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu

Da Ne

3.1.7. Da li se projekt nalazi ili ima utjecaja na lokalitet kulture?*30

(potencijalno arheološki značajno područje/u blizini je nekog povijesnog objekta)

Da Ne

3.1.8. Ima li bilo kakvih pritužbi javnosti na Vaše trenutne ili planirane aktivnosti?

Ukoliko je Vaš odgovor DA, molimo opišite pritužbe

Da Ne

28 Pregled zaštićenih područja RH se može provjeriti na web stranici Državnog zavoda za zaštitu prirode www.dzzp.hr/zpodrucja_zpodrucjarh.html29 Sukladno „Pravilniku o prihvatljivosti plana, programa i zahvata na ekološku mrežu“ NN 146/2014 ili „Pravilnika o prihvatljivosti zahvata na prirodu“ NN 89/0730 Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske se može provjeriti na web stranici Ministarstva kulture www.min-kulture.hr

24 od 51

str 25 od 51

3.1.9. Da li se projekt nalazi na šumskom području te bi kao takav mogao uzrokovati štetu šumi ili uništavanje šume?

Ukoliko DA, molimo opišite utjecaj.

Da Ne

3.1.10. Hoće li projekt uzrokovati promjene u količini ili kvaliteti međunarodnog vodnog puta ili njegovog pritoka?

Ukoliko DA, molimo opišite kako.Da Ne

3.1.11. Hoće li se projektom izgraditi bilo kakva brana ili uključiti sanacija brane?

Ukoliko DA, molimo opišite kako.Da Ne

25 od 51

str 26 od 51

3.2. PROFIL LOKACIJE

3.2.1. Molimo označite prirodu Vaše lokacije:

Industrijsko područje/poslovna zona Izgrađeni dio građevinskog područja Poljoprivredno područje Zaštićeno područje prirode – ekološka mreža Obalno područje

Ako je Vaš slučaj specifičan, molimo objasnite (opisati prirodu lokacije):

3.2.2. Tko je sadašnji vlasnik zemljišta/nekretnine na kojem se planira projekt?

Molimo upisati broj katastarske i ZK čestice, navesti katastarsku općinu, broj ZK uloška i ime vlasnika, (navesti adresu, kontakt osobu i telefonski broj ako se vlasnik razlikuje od investitora)

Molimo predočite kopiju ZK izvatka

3.2.3. Koristi li posjed još netko osim vlasnika tj. ostvaruje li još netko (osim vlasnika) prihod/e od iskorištavanja zemlje/zemljišta/parcele?

(Najam, ugovor, koncesija, zaštićeni najmoprimac i sl.) Da Ne

3.2.4. Postoje li nelegalni korisnici zemljišta/posjeda?

Ako je Vaš odgovor DA, molimo navedite pojedinosti

Da Ne

26 od 51

str 27 od 51

3. Dozvole i stanje okoliša

3.1 DOZVOLE

3.2.5. Posjeduju li Vaši planirani objekti sljedeće dozvole. Molimo naznačite one koje posjedujete:

Lokacijska dozvolaGrađevinska dozvolaPotvrda glavnog projektaRješenje o uvjetima gradnje

Molimo predočite kopije svih dozvola uz ovaj upitnik

3.2.6. Molimo naznačite projektne dokumente koji su već izrađeni:

Idejno rješenjeIdejni projektGlavni projektIzvedbeni projekt

3.2.7. Posjeduju li Vaši postojeći objekti uporabnu dozvolu?

Molimo predočite kopiju dozvole uz ovaj upitnik ukoliko je projektom planiran neki zahvat na postojećim građevinama

Da Ne

3.3. STANJE OKOLIŠA (PREMA NACIONALNOM PUO ZAKONODAVSTVU)

3.3.1. Je li za Vaš projekt sukladno nacionalnom zakonodavstvu potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš?

Da Ne

3.3.2. Je li već ishođeno “RJEŠENJE” o prihvatljivosti procjene utjecaja zahvata na okoliš?

Molimo priložite kopiju “RJEŠENJA” uz ovaj upitnik

Da Ne

3.3.3. Je li za Vaš projekt potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš? Da Ne

3.3.4. Ukoliko je proveden postupak “ocjene”, je li već ishođeno “RJEŠENJE” o potrebi provedbe procjene utjecaja zahvata na okoliš?

Molimo priložite kopiju “RJEŠENJA” uz ovaj upitnik.

Da Ne

27 od 51

str 28 od 51

Prilog CPredložak za Plan zaštite okoliša

Plan zaštite okoliša u projektu (PZO) sastoji se od niza institucionalnih mjera te mjera za ublažavanje i praćenje koje je potrebno poduzeti tijekom provedbe i poslovanja radi isključivanja štetnih utjecaja na okoliš i na društvo, neutralizirati ih ili ih smanjiti na prihvatljive razine. Plan također uključuje i aktivnosti koje su potrebne za provođenje tih mjera.

1.Planovi zaštite su osnovne sastavnice PO izvještaja za projekte kategorije A; za mnoge projekte iz kategorije B, PO može rezultirati samo planom zaštite. Za pripremu plana zaštite, korisnik i njegov tim za pripremu PO (a) utvrđuje skupinu odgovora na potencijalne štetne utjecaje; (b) određuju zahtjeve za osiguravanje provođenja odgovora na efikasan i pravodoban način; i (c) opisuju načine za zadovoljavajuće ispunjavanje tih zahtjeva.

Preciznije, PZO sadrži sljedeće komponente.

Ublažavanje negativnih utjecaja

2. PZO utvrđuje provedive mjere s povoljnim omjerom troška i učinka koje mogu smanjiti potencijalno značajne negativne učinke na okoliš na prihvatljivu mjeru. Plan uključuje mjere za kompenzaciju ako mjere za ublažavanje negativnih utjecaja nisu provedive, dovoljne ili nemaju povoljan omjer troška i učinka. Preciznije, PZO;(a) utvrđuje i zbraja sve očekivane značajne negativne utjecaje na okoliš (uključujući autohtono stanovništvo ili nedobrovoljno raseljavanje);(b) opisuje s tehničkim pojedinostima svaku mjeru za smanjenje negativnih utjecaja, uključujući i vrstu utjecaja na koju se ona odnosi i uvjete pod kojima je potrebna (npr., stalno ili u slučaju nepredviđenih okolnosti), zajedno s nacrtima, opisima opreme i operativnim procedurama, već prema potrebi;(c) procjenjuje svaki potencijalni učinak ovih mjera na okoliš; te(d) osigurava veze s ostalim planovima za ublažavanje negativnih učinaka (npr. za nedobrovoljno raseljavanje, autohtono stanovništvo, ili kulturno vlasništvo) koji su potrebni za projekt.

Praćenje

3. Praćenjem zaštite okoliša tijekom provedbe projekta dobiva se informacija o aspektima projekta ključnim za zaštitu okoliša, posebice utjecajima projekta na okoliš te učinkovitosti mjera za njihovo ublažavanje. Te informacije omogućuju korisniku i Banci ocjenu uspješnosti ublažavanja negativnih utjecaja u okviru nadzora projekta, te omogućuje poduzimanje popravnih aktivnosti kad je to potrebno. Nastavno, PZO utvrđuje ciljeve praćenja i precizira vrstu praćenja i veze s učincima ocjenjenim u PO izvještaju kao i mjerama za ublažavanje negativnih posljedica opisanim u PZO-u. Preciznije, u dijelu PZO-a koji se odnosi na praćenje nalazi se (a) poseban opis i tehnički detalji mjera za praćenje uključujući i parametre koji se mjere, metode koje treba koristiti, lokalitete s kojih treba uzimati uzorke, učestalost mjerenja, limite za otkrivanje (gdje je to potrebno), i definicije pragova koji označavaju potrebu za popravnim aktivnostima; i (b) procedure za praćenje i izvještavanje u svrhu (i) osiguravanja rane detekcije uvjeta za čije

28 od 51

str 29 od 51

ublažavanje je neophodno potrebno provođenje posebnih mjera, i (ii) dostavljanja informacija o napretku i rezultatima ublažavanja.

Raspored provedbe i procjena troškova

5. Za sva tri aspekta (ublažavanje negativnih utjecaja, praćenje i razvoj sposobnosti), PZO osigurava (a) raspored provedbe mjera koje moraju biti provedene u okviru projekta, uz naznaku faza i koordinaciju s planovima provedbe sveobuhvatnog projekta; te (b) procjene troškove kapitala i periodične troškove te izvore financiranja za provedbu PZO-a. Ti se iznosi također uključuju u tablične prikaze ukupnih troškova projekta.

29 od 51

Plan ublažavanja negativnih utjecaja

Faza izgradnje

AktivnostOčekivani utjecaj na okoliš

Predložena mjera za ublažavanje negativnih utjecaja

Odgovornost za provođenje mjere za ublažavanje negativnih utjecaja

Razdoblje provođenja mjere za ublažavanje negativnih utjecaja

Troškovi povezani s provođenjem mjera za ublažavanje

1.

2.

…

Operativna faza

1.

2.

…

Plan praćenja

Faza izgradnje

Koje

parametre je potrebno pratiti?

Gdje

je potrebno pratiti parametre?

Kako

je potrebno pratiti parametar (što treba mjeriti i kako)?

Kada

je potrebno pratiti parametar (tempiranje i učestalost)?

Tko

treba pratiti parametar – (odgovornost)?

Koliki

su troškovi povezani s provođenjem praćenja

1.

2.

…

Operativna faza

1.

2.

…

str 31 od 51

Prilog D

Indikativni popis aktivnosti Kategorije A – aktivnosti visokog rizika za okoliš (PUO je potreban prema hrvatskom zakonodavstvu31)

1. Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina2. Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t na dan ili više ugljena ili bituminoznih

stijena.3. Elektrane i energane snage veće od 100 MW el4. Vjetroelektrane snage veće od 20 MWel5. Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori, uključujući demontiranje i isključenje iz

pogona takvih reaktora 2) (izuzevši znanstveno istraživačkih postrojenja čija ukupna snaga ne prelazi 1 kW stalnog toplinskog opterećenja)

6. Postrojenja za preradu istrošenog nuklearnog goriva.7. Postrojenja za:

proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva obradu istrošenog nuklearnog goriva ili visokoradioaktivnog nuklearnog otpada za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva za konačno odlaganje nuklearnog otpada za skladištenje (planirani rok skladištenja duži od 10 godina) istrošenog nuklearnog

goriva ili radioaktivnog otpada na lokaciji izvan mjesta proizvodnje8. Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura9. Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala 

10. Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju tvari koja se sastoje od funkcionalno povezanih jedinica te služe: za proizvodnju temeljnih organskih kemikalija za proizvodnju temeljnih anorganskih kemikalija za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika, kalija (jednostavna ili

složena umjetna gnojiva) za proizvodnju temeljnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda upotrebom kemijskih ili bioloških

postupaka za proizvodnju eksploziva

11. Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100.000 t/god i više12. Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet s pripadajućim građevinama i

uređajima13. Gradnja aerodroma čija je poletno-sletna staza dužine 2.100 m ili više14. Gradnja autocesta15. Gradnja državnih cesta

31 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš 'Narodne novine', broj: 61/14

31 od 51

str 32 od 51

16. Gradnja ceste s četiri ili više prometnih traka ili proširivanje postojeće ceste s dvije ili manje prometnih traka u cestu s četiri ili više prometnih traka ako duljina ceste ili proširene dionice ceste iznosi 10 km ili više

17. Luke unutarnjih voda18. Plovni putovi unutarnje plovidbe19. Morske luke otvorene za javni promet osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa

za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu

20. Spaljivanje opasnog otpada postupkom D10 i/ili R121. Spaljivanje neopasnog otpada postupkom D10 i/ili R1 kapaciteta većeg od 100 t/dan22. Zbrinjavanje opasnog otpada postupkom D923. Zbrinjavanje neopasnog otpada postupkom D9 kapaciteta većeg od 100 t/dan24. Zbrinjavanje opasnog otpada odlaganjem postupcima D1, D2, D3, D4, D5 i/ili D1225. Centri za gospodarenje otpadom26. Odlaganje otpada27. Kafilerije (obrada životinjskih trupala i otpada životinjskog podrijetla)28. Crpljenje podzemnih voda, ili projekti za umjetno dopunjavanje podzemnih voda

kapaciteta 10.000.000 m³ godišnje i više 29. Sustavi za prevođenje voda između riječnih slivova namijenjeni sprječavanju mogućeg

manjka vode, pri čemu količina prebačene vode prelazi 100.000.000 m³ godišnje, osim u slučajevima prevođenja vode za piće putem cjevovoda

30. Melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće, a u Jadranskom slivnom području 500 ha i veće

31. Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju i akumulaciji vode, pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 10.000.000 m³.

32. Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 50.000 ES (ekvivalent stanovnika) i većeg s pripadajućim sustavom odvodnje

33. Međunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte i naftnih derivata uključivo terminal, otpremnu i mjerno-regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom

34. Cjevovodi za transport plinova radi trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama35. Građevine za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta: 40.000 komada ili više u proizvodnom

ciklusu36. Građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta većeg od:

2.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg) 750 mjesta za krmače

37. Klaonice dnevnog kapaciteta 100 uvjetnih grla i više38. Industrijska postrojenja za proizvodnju celuloze i pulpe iz drvne mase ili sličnih vlaknastih

materijala.39. Industrijska postrojenja za proizvodnju papira i kartona kapaciteta 100 t na dan ili više 40. Eksploatacija mineralnih sirovina:

32 od 51

str 33 od 51

energetske mineralne sirovine – ugljikovodici (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak), fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude;

mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, kremen, kremeni pijesak, drago kamenje, bentonitna, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, mineralne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine, osim mineralnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za ljudsku potrošnju i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama, brom, jod, peloidi,

mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak iz neobnovljivih ležišta, građevni pijesak i šljunak iz morskog dna, ciglarska glina,

arhitektonsko – građevni kamen mineralne sirovine kovina

41. Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i više, duljine 10 km i više

42. Građevine namijenjene skladištenju: naftni terminali i terminali ukapljenog prirodnog plina podzemna skladišta prirodnog plina skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine kapaciteta

50.000 t i više skladišta ukapljenog naftnog plina kao samostalne građevine kapaciteta 10 000 t i

više skladišta kemijskih proizvoda kao samostalne građevine kapaciteta 50 000 t i više

43. Lokacija za trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama44. Postrojenje za hvatanje ugljikovog dioksida u svrhu geološkog skladištenja iz postrojenja

obuhvaćenih ovim Prilogom ili ako je ukupna količina uhvaćenog ugljikovog dioksida 1,5 Mt godišnje ili više

45. Morska uzgajališta: uzgajališta bijele ribe u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) godišnje

proizvodnje veće od 100 t uzgajališta ribe izvan ZOP-a, a do udaljenosti od 1 Nm godišnje proizvodnje veće od

700 t uzgajališta ribe izvan ZOP-a, a koja su udaljena od obale otoka ili kopna više od 1

Nm godišnje proizvodnje veće od 3500 t46. Zona marikulture u ZOP-u planirana za više morskih uzgajališta bijele ribe47. Uzgajališta školjkaša u ZOP-u godišnje proizvodnje veće od 400 t48. Igrališta za golf s pripadajućim građevinama49. Izmjena zahvata iz ovoga Priloga pri čemu izmijenjeni dio zahvata dostiže kriterije

utvrđene ovim Prilogom

33 od 51

str 34 od 51

50. Svi planirani zahvati za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu, a koji nisu sadržani u ovom Prilogu osim zahvata iz područja gospodarenja otpadom sadržanih u Prilogu II. ove Uredbe

Indikativni popis aktivnosti Kategorije B+ - aktivnosti koje imaju umjereni utjecaj na okoliš32

Svi projekti koji su nalaze na popisu u PRILOGU II i PRILOGU III u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj: 61/14)

Popis projekata Priloga II

1. Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I.)1.1.Gospodarenje vodama namijenjenih poljoprivredi, uključujući navodnjavanje i odvodnju

pri čemu je površina navodnjavanja 2000 ha i više, a u Jadranskom slivnom području 300 ha ili više

1.2. Građevine za intenzivan uzgoj svinja kapaciteta većeg od: 1.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg) 500 mjesta za krmače1.3. Morska uzgajališta: uzgajališta ribe unutar ZOP-a s godišnjom proizvodnjom manjom od 100 t1.4. Slatkovodni ribnjaci – ribogojilišta slatkovodna riba s godišnjom proizvodnjom od 10 t i većom

2. Energetika (osim zahvata u Prilogu I.)2.1. Postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode snage veće od 10

MWel uz korištenje: Fosilnih i krutih goriva Obnovljivih izvora energije (osim vode, sunca i vjetra)2.2. Hidroelektrana snage2.3. Vjetroelektrane2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti2.5. Cjevovodi za prijenos nafte, plina (visokotlačni plinovodi), pare i vruće vode

duljine 10 km i više2.6. Prijenos električne energije nadzemnim vodovima napona 110 kV i više koji su u

sklopu prijenosne mreže2.7. Površinska skladišta prirodnog plina i drugih fosilnih goriva kapaciteta 5.000 m³ i

više2.8. Podzemna skladišta zapaljivih plinova kapaciteta 5.000 m³ i više2.9. Industrijsko briketiranje ugljena i lignita2.10. Proizvodnja biogoriva kapaciteta 20.000 t/god i više

32 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš 'Narodne novine', broj: 61/14

34 od 51

str 35 od 51

2.11. Postrojenje za hvatanje plinova u svrhu trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama

3. Proizvodnja i obrada metala (osim zahvata u Prilogu I.)3.1. Postrojenja za preradu metala kapaciteta prerade 500 kg/h sirovog materijala: Tople valjaonice (postrojenja za vruće valjanje) Kovačnice s jednim ili više čekića Postrojenje za nanošenje taljenih metalnih premaza 3.2. Ljevaonice ferometala3.3. Postrojenje za taljenje obojenih metala i izradu legura izuzev plemenitih metala3.4. Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala elektrolizom ili

drugim kemijskim postupcima3.5. Postrojenja za proizvodnju motornih vozila (proizvodnja, sklapanje, proizvodnja

motora)3.6. Brodogradilišta3.7. Postrojenja za gradnju i popravak zrakoplova3.8. Postrojenje za proizvodnju željezničke opreme3.9. Postrojenja za oblikovanje metala pomoću eksploziva3.10. Postrojenja za pripremu, obogaćivanje, pečenje i kalupljenje metalnih ruda

4. Industrijska prerada mineralnih sirovina (osim zahvata u Prilogu I.)4.1. Postrojenja za suhu destilaciju ugljena4.2. Postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera, cementa i vapna4.3. Postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana, uključujući proizvodnju

stakla koje se dobiva preradom starog stakla4.4. Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući i proizvodnju mineralnih

vlakana4.5. Proizvodnja keramike i opekarskih proizvoda

5. Kemijska industrija (osim zahvata u Prilogu I.)5.1. Obrada (prerada) kemijskih poluproizvoda i proizvodnja kemikalija kapaciteta

10.000 t/god ili više 5.2. Proizvodnja: Pesticida Farmaceutskih proizvoda Boja i lakova Peroksida5.3. Skladišta sirove nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda kapaciteta 10.000 t/g

i više

6. Prehrambena industrija (osim zahvata u Prilogu I.)6.1. Postrojenja za proizvodnju i preradu ulja i masti biljnog ili životinjskog podrijetla

35 od 51

str 36 od 51

6.2. Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog ili životinjskog podrijetla kapaciteta 1 t/dan

6.3. Postrojenja za obradu i preradu mlijeka kapaciteta 1 t/dan6.4. Postrojenja za proizvodnju piva i priprava napitaka vrenjem slada6.5. Postrojenja za proizvodnju slatkiša i sirupa kapaciteta 5 t/god i više6.6. Postrojenja za proizvodnju industrijskog škroba6.7. Postrojenja za proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja6.8. Postrojenja za proizvodnju ili rafiniranje šećera6.9. Postrojenja za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i punionice vode

kapaciteta 2.000.000 l/god. i većeg6.10. Postrojenje za proizvodnju duhanskih proizvoda33

7. Tekstilna, kožna, drvna i papirna industrija (osim zahvata u Prilogu I.)7.1. Postrojenja za proizvodnju papira, kartona i ljepenke7.2. Postrojenja za prethodnu obradu i bojenje tekstilnih vlakana 7.3. Postrojenja za proizvodnju i obradu celuloze7.4. Postrojenja za obradu i preradu kože i krzna

8. Gumarska industrija (osim zahvata u Prilogu I.)8.1. Postrojenja za proizvodnju i preradu gume i kaučuka

9. Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I.)9.1. Projekti urbanog razvoja, uključujući: Trgovačke i prodajne centre građevinske bruto površine 50 000 m2 i više Sportski i rekreacijski centri površine 10 ha ili više9.2. Industrijske zone površine 5 ha ili više 9.3. Željezničke pruge (osim gradskih i prigradskih) i željeznički terminali za

kombinirani utovar i istovar tereta 9.4. Uzletišta i zračne luke9.5. Brane i druge građevine namijenjene dugotrajnom zadržavanju ili akumulaciji

vode kapaciteta većeg od 1.000.000 m39.6. Međugradski i međunarodni akvadukti9.7. Crpljenje podzemnih voda ili programi za umjetno dopunjavanje podzemnih voda 9.8. Građevine za prijenos vode između porječja (riječnih slivova) 9.9. Morske luke s više od 100 vezova 9.10. Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje

morskog dna te izgradnja građevina u moru duljine 50 m i više10. Ostali projekti (osim zahvata u Prilogu I.)

10.1. Eksploatacija šljunka i građevnog pijeska iz obnovljivih izvora

33 U Popisu je projekata u PRILOGU II Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš 'Narodne novine', broj: 61/14), no također je i u popisu neprihvatljivih projekata

36 od 51

str 37 od 51

10.2. Eksploatacija mineralne i termalne vode koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe

10.3. Eksploatacija mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe

10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje10.5. Postrojenja i uređaji za testiranje motora, turbina i reaktora10.6. Postrojenja za uništavanje eksplozivnih tvari10.7. Postrojenja za proizvodnju umjetnih mineralnih vlakana

10.8. Svi planirani zahvati iz područja gospodarenja otpadom za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu

10.9. Sanacija i rekonstrukcija odlagališta10.10. Skladišta otpadnog željeza koja nisu obuhvaćena točkom 10.8.10.11. Skladišta otpadnih vozila koja nisu obuhvaćena točkom 10.8.

11. Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I.)11.1. Turističke zone površine 15 ha ili više izvan granica građevinskog područja naselja12. Zahvati urbanog razvoja i drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog

financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Rekonstrukcija postojećih postrojenja i uređaja za koje je ishođena okolišna dozvola koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Popis projekata Priloga III:

1. Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I i Prilogu II)1.1. Obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha ili više1.2. Korištenje neobrađenog ili djelomično prirodnog područja za intenzivnu poljoprivredu

površine 10 ha ili više1.3. Početno pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha ili više1.4. Krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha ili više1.5. Građevine za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta 20.000 komada ili više u proizvodnom

ciklusu1.6. Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta većeg od 500 uvjetnih

grla (što ne uključuje građevine za uzgoj svinja i peradi)1.7. Slatkovodni ribnjaci:

Za salmonide godišnje proizvodnje veće od 5 t Za ciprinide površine ribnjaka 50 ha i više

2. Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I. i Prilogu II.)

37 od 51

str 38 od 51

2.1. Parkirališta kao samostalni zahvati površine 2 ha ili više2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale2.3. Tramvajske pruge, ulične i podzemne željeznice, viseće i druge željeznice koje se

upotrebljavaju za prijevoz putnika: gradske – duljine 10 km ili više prigradske – duljine 15 km ili više

3. Ostali projekti (osim zahvata u Prilogu I i Prilogu II)3.1. Asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/sat i više, izuzev privremenih postrojenja3.2. Betonare nazivnog kapaciteta 30 m³/sat i više, izuzev privremenih postrojenja3.3. Trkaće staze i staze za ispitivanje motornih vozila površine 1 ha ili više

4. Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I i Prilogu II)4.1. Skijaške staze, liftovi i žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1 ha

ili više i/ili visine konstrukcije 15 m4.2. Tematski parkovi površine 5 ha ili više

5. Izmjena zahvata s ovoga Priloga koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš

6. Za ostale zahvate urbanog razvoja koji nisu navedeni u Prilogu II. i III., a koji bi mogli imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš

38 od 51

str 39 od 51

Kategorija B- aktivnosti koje imaju srednji utjecaj na okoliš34

Projekti kod kojih je potrebno građenje i obnova a koji se ne nalaze na popisima A i B+ (Zakon o gradnji NN 153/13)

Projekti za čiji se utjecaj na okoliš smatra da je manji, privremen ili specifičan za lokaciju sukladno Politikama zaštitih mjera Svjetske banke.

Svi projekti za koje se sukladno hrvatskim zakonima moraju ishoditi potrebne dozvole (Zakon o gradnji, NN 153/13) kao i projekti koji obuhvaćaju građevinske radove na postrojenju ali nisu na popisu projekata u Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš, NN 61/14 Prilog I, Prilog II ili Prilog III)

Projekti za obrtna sredstva koji obuhvaćaju kupnju pesticida ili opasnih materijala.

Kupnja opreme visokog ekološkog rizika, opasne opreme ili visokog profesionalnog rizika.

34 Odluka temeljem koje se određuje da ocjenu utjecaja na okoliš za projekt nije potrebno provesti Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš 'Narodne novine', broj: 61/14)Kupnja opreme/strojeva nije uključena, osim kredita za poboljšanje procesa koji se odnosi na kupnju opreme/strojeva koji predstavljaju značajan potencijalni rizik za zdravlje ili sigurnost

39 od 51

str 40 od 51

Kategorija C – niska razina utjecaja na okoliš35

1. Financiranje ulaganja u obrtna sredstva (isključujući ona koja obuhvaćaju pesticide ili opasne materijale)

2. Projekti koji obuhvaćaju radove na adaptaciji (obnova i održavanje) osim ukoliko zahtijevaju građevinsku dozvolu ili suglasnost (isključujući projekte koji bi proizveli veće količine otpada)

3. Ostali građevinski radovi osim ukoliko zahtijevaju građevinsku dozvolu ili suglasnost

4. Kupnja opreme/strojeva koja nije visokog rizika

35 Ne uključuje kredit za poboljšanje procesa koji se odnosi na kupnju opreme/strojeva koji predstavljaju značajan potencijalni rizik za zdravlje ili sigurnost

40 od 51

str 41 od 51

Prilog E

Zahtjevi Plana kontrole štetnika i pesticida

Popis proizvoda za kontrolu štetnika čija je nabava dozvoljena ili naznaka o tome kad i kako će takav popis biti napravljen i usuglašen;

Postojeća praksa u kontroli štetnika; upotrebi pesticida; politika, ekonomski, institucionalni i pravni okvir za reguliranje, nabavu i kontrolu pesticida; i opseg do kojeg je ista u suglasnosti s IPM pristupom;

Predložene aktivnosti na projektu (ili paralelne aktivnosti koje su u tijeku, uključujući druge projekte s potporom Banke ili drugih donatora) usmjerenih na rješavanje

o Uočenih nedostataka io Prepreka za usvajanje IPM-a;

Predloženi mehanizmi za komponente financiranja, provedbe, praćenja i nadzora vezanih na kontrolu štetnika ili korištenje pesticida, uključujući ulogu predviđenu za lokalne nevladine organizacije;

Sposobnost odgovornih ustanova za provođenje opisanih aktivnosti; i Opći sektorski kontekst i druga pitanja na koja se projektom neće izravno utjecati, a čije

rješavanje bi trebalo biti u okviru dugoročnih ciljeva.

41 od 51

str 42 od 51

Prilog F

Kontrolni popis Plana zaštite okoliša (PZO)za građevinarstvo

Uvod

Projekt financiranja hrvatskog izvoza uz garanciju bit će jedinstvena komponenta koja je usmjerena na izvoz i kvazi-izvoz (subjekti koji ostvaruju devizne prihode). U svom portfelju HBOR ima čitav niz programa koji su usmjereni na različite segmente gospodarstva. Financiranjem će se pomoći izvoznicima pri ulaganju u razvojne izvozne projekte te poticanju rasta hrvatskog izvoza. Takvom usmjerenošću na poduzeća koja ostvaruju devizni prihod također će se pomoći u smanjenju hrvatskog deficita na tekućem računu. HBOR će kao provedbena agencija prosljeđivati sredstva putem poslovnih banaka, koje će dalje prosljeđivati sredstva prihvatljivim privatnim izvoznicima. Predviđeni projekt CEFGP će se provoditi putem HBOR-ove direkcije kreditiranja. Zadaci će uključiti: (i) prosljeđivanje sredstava poslovnim bankama za konačno kreditiranje krajnjih korisnika (ii) osiguravanje učinkovitog funkcioniranja prosljeđivanja kredita krajnjim korisnicima putem poslovnih banaka (iii) tekuće praćenje poslovnih banaka kako bi se omogućila usklađenost s kriterijima projekta; (iv) odgovornost za usklađenost sa svim zahtjevima Svjetske banke glede fiducija i osiguranja za krajnjeg korisnika; i (v) praćenje i procjena koji se temelje na ključnim pokazateljima razvoja projekta.

Potencijalni utjecaji na okoliš

Očekuje se da će utjecaji podprojekta na okoliš biti pregledni, privremeni i da će imati lokalni utjecaj budući se odnose na opće građevinske aktivnosti na već poznatim i prethodno korištenim lokacijama. Ti utjecaji najčešće uključuju: a) Prašinu i buku uslijed iskopavanja, rušenja i izgradnje; b) Upravljanje otpadom nastalim uslijed rušenja objekata i slučajnim izlijevanjem strojarskog ulja, sredstava za podmazivanje itd; c) Povredu prava privatnog vlasništva; d) Štetu na povijesnoj ili kulturnoj imovini ili još nepoznatim arheološkim lokalitetima; e) Prometnu buku; (f) Nadzemne i podzemne vode i g) zagađenje ili eroziju tla.

Kontrolni popis PZO

Kontrolni popis PZO primjenjuje se za manje sanacije ili visokogradnju manjih razmjera, posebice u sektoru obrazovanja, zdravstva i javnim uslugama. Ona osigurava “pragmatičku dobru praksu” i zamišljena je kao jednostavna za korištenje i u skladu sa zahtjevima SB glede sigurnosti. Obrazac KONTROLNOG POPISA nastoji obuhvatiti tipične pristupe ublažavanja rizika prema uobičajenim ugovorima za građevinske radove s lokaliziranim učincima.

Kontrolni popis PZO ima uvodni dio i tri glavna dijela:

Uvod ili predgovor u kojem se uvodi projekt, definira ekološka kategorija, i objašnjava koncepcija kontrolnog popisa PZO.

1. dio predstavlja opisni dio (“putovnica lokacije”) koji opisuje karakteristike projekta u smislu fizičke lokacije, institucionalnih i zakonodavnih aspekata, opisa projekta, uključujući potrebu za program izgradnje kapaciteta i opis postupka javnih rasprava.

2. dio uključuje ispitivanje utjecaja na okoliš i društvo prema jednostavnom obrascu Da/Ne nakon kojeg slijede mjere ublažavanja negativnih utjecaja za bilo koju danu aktivnost.

42 od 51

str 43 od 51

3. dio je plan praćenja za aktivnosti tijekom izgradnje i provedbe projekta. On zadržava isti obrazac koji je potreban za standardni PZO Svjetske banke. Namjera ovog kontrolnog popisa je da 2. i 3. dio budu uključeni kao natječajna dokumentacija za izvođače radova.

Primjena Kontrolnog popisa PZO

Postupak izrade nacrta za predviđene građevinske radove u Projektu izvrsnosti obrazovanja i kapitala provodit će se u tri faze:

1) Faza opće identifikacije i utvrđivanja opsega rada, u kojem se odabiru objekti (npr. škole) za obnovu, proširenje i/ili izgradnju i razrađuje program za tipologije potencijalnog rada. U ovoj fazi, ispunjeni su 1., 2. i 3. dio Kontrolnog popisa PZO. 2. dio Kontrolnog popisa PZO može se koristiti za odabir tipičnih aktivnosti iz “menija” i njihovo povezivanje s tipičnim problemima zaštite okoliša i mjerama za ublažavanje negativnih utjecaja.

2) Faza detaljnog nacrta i natječajnog postupka, uključujući specifikacije i popise radova i usluga za pojedinačne objekte. U ovoj se fazi pregledava Kontrolni popis PZO prema detaljnom nacrtu. Kao takav, Kontrolni popis PZO se predočuje javnosti prije natječajnog postupka. Ova faza također uključuje natječaj i dodjelu ugovora za radove. Cjelokupni ispunjeni PZO u obliku tabele (1., 2. i 3. dio) trebao bi se dodatno priložiti kao sastavni dio ugovora o radovima kao i ugovora o nadzoru, analogno svim tehničkim i komercijalnim uvjetima, trebaju ga potpisati ugovorne strane.

3) Tijekom faze provedbe radova, na predmetnoj lokaciji ovlašteni inspektor(i) / nadzorni organ(i) za lokaciju, koji obuhvaćaju nadzornog inženjera gradilišta kojeg angažira Općina, konzultant kojeg angažira Ministarstvo obrazovanja i relevantne inspekcijske službe Ministarstva zaštite okoliša, provjeravaju usklađenost s ekološkim propisima. Mjere za ublažavanje negativnih utjecaja u 2. dijelu i plan praćenja u 3. dijelu su osnova za provjeru pridržava li se izvođač radova potrebnih odredaba za zaštitu okoliša.

Praćenje i izvještavanje

Za praćenje dubinskog snimanja izvođača radova u smislu sigurnosti, nadzorni inženjer gradilišta radi s 3. dijelom Kontrolnog popisa PZO, tj. s planom praćenja. 3. dio je osmišljen posebno za gradilište i s potrebnim pojedinostima, definirajući jasne mjere za ublažavanje negativnih utjecaja i praćenje koje može biti uključeno u ugovore o izvršenju radova, a koji odražavaju stanje ekološke prakse na gradilištu i koje inspektor može promatrati/mjeriti/kvantificirati/verificirati tijekom građevinskih radova.

Stoga bi se 3. dio ažurirao i revidirao tijekom izrade nacrta kako bi se odražavali ključni kriteriji praćenja koji se mogu provjeravati tijekom i nakon radova, a u cilju osiguravanja usklađenosti i konačno naknade izvođačima radova.

Takve mjere za ublažavanje negativnih utjecaja uključuju korištenje Opreme za osobnu zaštitu (OOZ) – radnici na gradilištu, stvaranje i sprječavanje stvaranja prašine, količinu vode koju gradilište koristi te otpadne vode s gradilišta, postojanje odgovarajućih sanitarnih čvorova za radnike, prikupljanje otpada prema različitim vrstama (mineralni otpad, drvo, metal, plastika, opasan otpad, npr. azbest, ostaci boja, potrošeno motorno ulje), količine otpada, odgovarajuću

43 od 51

str 44 od 51

organizaciju putova i sredstava za uklanjanje otpada, ili ponovno korištenje i recikliranja kada god je to moguće. Osim 3. dijela, inženjer gradilišta bi trebao provjeriti postupa li izvođač radova u skladu s mjerama za ublažavanje negativnih utjecaja u 2. dijelu.

Prihvatljivo izvješće o praćenju od strane nadzornog inženjera kojeg je angažirala općina bio bi uvjet za cjelokupno plaćanje ugovorom utvrđenog iznosa, isto kao kriteriji o tehničkoj kvaliteti ili ispitivanju količine. Kako bi se osigurao stupanj utjecaja na zadovoljavanje ekoloških uvjeta izvođača radova, u ugovore o izvođenju radova će se unijeti odgovarajuća klauzula koja će specificirati penale u slučaju nepoštivanja ugovornih odredbi o zaštiti okoliša, npr. u obliku zadržavanja određenog proporcionalnog dijela plaćanja, a čiji će iznos ovisiti o stupnju kršenja ugovora. Za ekstremne slučajeve trebalo bi ugovorom uglaviti raskid ugovora.

1. DIO: INSTITUCIONALNI I ADMINISTRATIVNI Država

Naziv projektaOpseg projekta i

djelatnost

Institucionalne mjere

(Ime i kontakti)

Upravljanje projektom

Provedbene mjere(Ime i kontakti)

Nadzor

OPIS GRADILIŠTANaziv gradilištaOpisati lokaciju gradilišta

Dodatak 1: Informacije o gradilištu (podaci s gradilišta) [ ]D [ ] N

Tko je vlasnik zemljišta?Geografski opisZAKONODAVSTVOIdentificirati nacionalno i lokalno zakonodavstvo i dozvole koje se primjenjuju na aktivnost projektaJAVNE RASPRAVEIdentificirati kada / gdje će se održati postupak javnih raspravaJAČANJE INSTITUCIONALNIH SPOSOBNOSTIHoće li doći do jačanja sposobnosti?

[ ] N ili [ ]D ukoliko Da, Dodatak 2 uključuje informacije o jačanju sposobnosti

44 od 51

2. DIO: ISPITIVANJE UTJECAJA NA OKOLIŠ / DRUŠTVO

Hoće li aktivnost gradilišta uključivati/obuhvaćati sljedeće:

Aktivnost Status Dodatne referenceA. Sanacija zgrada [ ] Da [] Ne Vidi Odlomak B u nastavkuB. Novogradnja [ ] Da [] Ne Vidi Odlomak B u nastavkuC. Pojedinačni sustav pročišćavanja otpadnih voda [ ] Da [] Ne Vidi Odlomak C u nastavkuD. Povijesna zgrada(e) i područja [ ] Da [ ] Ne [ ] Moguće Vidi Odlomak D u nastavkuE. F. Opasni ili otrovni materijali36 [ ] Da [] Ne Vidi Odlomak F u nastavkuG. Utjecaji na šume i/ili zaštićena područja [ ] Da [] Ne Vidi Odlomak G u nastavkuH. Rukovanje / upravljanje medicinskim otpadom [ ] Da [] Ne Vidi Odlomak H u nastavkuI. Sigurnost prometa i pješaka [ ] Da [] Ne Vidi Odlomak I u nastavku

AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNI POPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJAA. Opći uvjeti Obavještavanje i sigurnost

radnika(a) Lokalni inspektorati za građevinarstvo i zaštitu okoliša i zajednice obaviješteni su o predstojećim

aktivnostima(b) Javnost je obaviještena o radovima putem odgovarajuće obavijesti u medijima i/ili javno dostupnim

mjestima (uključujući lokaciju radova)(c) Pribavljene su sve zakonom potrebne dozvole za izgradnju i/ili sanaciju(d) Svi radovi bit će izvršeni na siguran i discipliniran način koji je osmišljen kako bi se utjecaj na

susjedne stanovnike i okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru.(e) OOZ radnika bit će usklađena s međunarodnom dobrom praksom (uvijek zaštitne kacige, po potrebi

maske i sigurnosne naočale, sigurnosni pojasevi i zaštitne cipele)(f) Odgovarajući natpisi na gradilištima će informirati radnike o ključnim pravilima i propisima koje je

potrebno poštovati.B. Opće aktivnosti sanacije i/ili izgradnje

Kvaliteta zraka (a) Tijekom rušenja interijera koristiti tunele za građevinski otpad iznad prvog kata(b) Čuvanje građevinskog otpada od rušenja na kontroliranom području i prskanje vodom kako bi se

smanjila razina prašine uslijed rušenja(c) Suzbijanje prašine tijekom pneumatskog bušenja/rušenja zidova stalnim prskanjem vodom i/ili

postavljanjem zaklona na mjestu izvođenja radova(d) Očuvanje neposrednog okruženja (nogostupi, ceste) od ostataka rušenja kako bi se prašina smanjila

na najmanju moguću mjeru(e) Neće biti paljenja građevinskog /otpadnog materijala na gradilištu(f) Neće biti pretjeranog rada motora građevinskih strojeva u mrtvom hodu na gradilištima

Buka (a) Buka na gradilištu bit će ograničena za određeni vremenski period utvrđen u dozvoli(b) Tijekom rada, poklopci motora generatora, zračnih kompresora i drugih mehaničkih strojeva trebali

bi biti zatvoreni, a oprema biti smještena što je moguće dalje od naseljenih područja

36 Toksični / opasni materijal uključuje azbest, toksične boje, uklanjanje ostataka boja itd., ali nije ograničen samo na njih.

45 od 51

AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNI POPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJAKvaliteta vode (a) Na gradilištu će se uspostaviti odgovarajuće mjere za kontrolu erozije i taloga kao npr. bale sijena i

/ili ograde kako bi se spriječilo pokretanje nanosa i pretjerana zamagljenost u obližnjim potocima i rijekama.

Upravljanje otpadom (a) Identificirat će se prikupljanje otpada, transport i odlagališta otpada za sve glavne vrste otpada koji se očekuju zbog aktivnosti rušenja i građenja.

(b) Mineralni građevinski otpad i otpad od rušenja bit će odvojeni od običnog smeća, otpada organskog porijekla, tekućeg i kemijskog otpada sortiranjem na mjestu izvođenja radova i skladištenjem u odgovarajućim kontejnerima.

(c) Građevinski otpad prikupljat će i odlagati licencirane tvrtke za prikupljanje otpada(d) Vodit će se izvještaji o odlaganju otpada kao dokaz pravilnog upravljanja otpadom kako je utvrđeno.(e) Kad god je to moguće provesti, izvođač radova će ponovno upotrijebiti i reciklirati odgovarajuće i

održive materijale (osim azbesta)C. Pojedinačni sustav pročišćavanja otpadnih voda

Kvaliteta vode (a) Pristup za rukovanje sanitarnim otpadom i otpadnim vodama s mjesta izvođenja radova (instalacija ili rekonstrukcija) moraju odobriti lokalne vlasti

(b) Prije ispuštanja u prijemne vode, ispusti iz pojedinačnih sustava za otpadne vode moraju se tretirati kako bi se ispunili minimalni kriteriji kvalitete koji su utvrđeni nacionalnim smjernicama o kvaliteti i tretmanu otpadnih voda

(c) Provest će se praćenje novih sustava za otpadne vode (prije/poslije)D. Povijesne građevine

Kulturno naslijeđe (a) Ukoliko je zgrada označena kao povijesna građevina, vrlo je blizu takve građevine ili je smještena u označenoj povijesnoj četvrti, obavijestiti lokalne vlasti i dobiti odobrenja/dozvole od lokalnih vlasti i obavljati sve građevinske aktivnosti u skladu s lokalnim i nacionalnim zakonodavstvom

(b) Osigurati da se donesu odredbe tako da se predmeti ili drugi mogući “slučajni pronalasci” na koje se naišlo prilikom iskopavanja ili građenja popišu, kontaktiraju odgovarajući službenici te da se odgode ili modificiraju aktivnosti na radovima kako bi se preuzela odgovornost za takve pronalaske.

F. Otrovni materijali

Upravljanje azbestom (a) Ukoliko je na mjestu izvođenja radova lociran azbest, mora se postaviti jasan znak da se tu nalazi opasan materijal

(b) Ako je moguće, azbest se mora adekvatno zbrinuti i zatvoriti kako bi se izloženost istom svela na najmanju moguću mjeru

(c) Prije uklanjanja (ukoliko je neophodno) azbest će se obraditi sredstvom za vlaženje kako bi se količina prašine od azbesta svela na najmanju moguću mjeru

(d) Azbestom će rukovati i odlagat će ga obučeni i iskusni profesionalci(e) Ukoliko se azbestni materijal privremeno skladišti, otpad se treba staviti u sigurnosne zatvorene

kontejnere i na odgovarajući način označiti(f) Uklonjeni azbest se neće ponovno koristiti

Upravljanje toksičnim / opasnim otpadom

(a) Privremeno skladištenje svih toksičnih i opasnih materijala na gradilištu bit će u sigurnosnim kontejnerima koji će imati oznake s informacijama o sastavu, osobinama materijala kao i načinu rukovanja

(b) Kontejneri s opasnim tvarima bit će stavljeni u kontejner otporan na curenje kako bi se spriječilo curenje i izlučivanje

46 od 51

AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNI POPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA(c) Posebna vozila koja imaju dozvolu za transport obavljaju prijevoz i odlažu otpad u prostorije koje

imaju dozvolu za te namjene.(d) Boje sa otrovnim sastojcima kao što su rastvarači ili boje na bazi olova neće se upotrebljavati

G. Utjecaji na šume i/ili zaštićena područja

Zaštita (a) Sva priznata prirodna staništa i zaštićena područja u neposrednoj blizini aktivnosti neće se oštećivati niti eksploatirati, svom osoblju će biti strogo zabranjen lov, skupljanje hrane, rušenje stabala ili druge aktivnosti kojima se nanosi šteta.

(b) Velika stabla u blizini gradilišta označiti i ograditi ogradom za velika stabla i zaštititi korijen kao i izbjegavati nanošenje bilo kakve štete drveću.

(c) Susjedne močvare i potoci bit će zaštićeni od otjecanja sa gradilišta uz pomoć mjera za kontrolu erozije i nanosa koje uključuju ali nisu ograničena samo na korištenje sijena i ograda

(d) Neće biti nelegalnih jama, kamenoloma i smetlišta za bacanje otpada u susjednim područjima, a pogotovo ne u zaštićenim područjima.

H. Odlaganje medicinskog otpada (ne primjenjuje se)

Infrastruktura za upravljanje medicinskim otpadom

(a) U skladu s nacionalnim propisima, izvođač radova će osigurati da novoizgrađene i/ili renovirane prostorije zdravstvenih objekata obuhvaćaju dostatnu infrastrukturu za rukovanje i odlaganje medicinskog otpada, što uključuje ali nije ograničeno na: Posebne prostorije za odvajanje medicinskog otpada (uključujući iskorištene „oštre

instrumente“, ljudsko tkivo i tekućine) od odlaganja druge vrste otpada; i Postoje odgovarajuće prostorije za skladištenje medicinskog otpada; i Ukoliko se očekuje obrada otpada u određenoj prostoriji, postoje odgovarajuće opcije za

odlaganje smeća koje su operativneI Sigurnost prometa i pješaka

Direktna i indirektna opasnost po javni promet i pješake uslijed

građevinskih aktivnosti

(a) U skladu s nacionalnim propisima, izvođač radova će osigurati da mjesto izvođenja radova bude pravilno osigurano i da se promet na koji utječe gradnja regulira na odgovarajući način. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na Postavljanje znakova, znakova upozorenja, prepreka i prometnih skretanja: gradilište će biti

jasno vidljivo a javnost obaviještena o svim potencijalnim opasnostima Upravljanje sustavom prometa i obuka osoblja, pogotovo vezano uz pristup mjestu izvođenja

radova i za teški promet koji se odvija u blizini gradilišta. Osiguranje sigurnosnih prolaza i prijelaza za pješake gdje promet utječe na obavljanje građevinskih radova.

Prilagođavanje radnih sati lokalnom saobraćajnom režimu, npr. izbjegavanje većih transportnih aktivnosti u vrijeme najvećeg prometa („špica“) ili kretanja stada stoke

Ukoliko se zahtijeva radi sigurnog i pogodnog prolaza na gradilištu će se nalaziti obučeno osoblje koje je prepoznatljivo i koje će aktivno upravljati saobraćajem.

Osigurati siguran i kontinuiran pristup uredima, prodavaonicama i stanovima u vrijeme rada na renoviranju, ukoliko zgrade ostaju otvorene za javnost.

47 od 51

3. DIO: PLAN PRAĆENJA

Faza Što

(Hoće li se utjecaj ili srodna aktivnost pratiti?)

Gdje i što

(Hoće li se parametar pratiti?)

Kako

(Hoće li se parametar pratiti?)

Kada

(Definirati učestalost /ili kontinuiranost?)

Zašto

(Prati li se parametar?)

Cijena

Ukoliko nije uključena u proračun projekta)

Tko

(je odgovoran za praćenje?)

Tijekom aktivnosti pripreme

Tijekom aktivnosti implementacije

Tijekom aktivnosti nadzora

48

Prilog G

Bilješka o javnoj raspravi o prijedlogu Okvira za zaštitu okoliša za ocjenu projekata u okviru KPFI uz garanciju Svjetske banke

OZO je objavljen na HBOR-ovim Internetskim stranicama 12. travnja 2013., kada je najavljena javna rasprava za 22. travnja 2013. uz poziv za dostavljanje komentara i prijedloga za predloženi OZO. Za dostavu komentara dana je elektronska adresa i redovna poštanska adresa. Kako bi se osigurala valjana objava, HBOR je zauzeo proaktivan pristup i poslao pozive za javnu raspravu potencijalnim poslovnim bankama, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i nevladinim organizacijama.

Javna rasprava održana je dana 22. travnja 2013. u prostorijama HBOR-a od 10 do 11:30.

Sudionici:

Svjetska banka:Nataša Vetma, operativni referentSanja Živković, konzultant

HBOR:Mario Perić, Rukovoditelj Direkcije izvoza i turizmaAna Šimić, Odjel tehničkih analiza Martina Horvat, Direkcija izvoza i turizmaIvana Šeketa, Direkcija izvoza i turizma

Ostale institucije:Mile Rajić, Societe Generale - Splitska banka d.d., SplitIvan Nardelli, Zagrebačka banka d.d., ZagrebRenata Kudeljnjak, Zagrebačka banka d.d., ZagrebTamara Perko, Zagrebačka banka d.d., ZagrebIvan Sabljić, Privredna banka Zagreb - d.d. ZagrebSiniša Jokić, Raiffeisenbank Austria d.d., ZagrebTanja Mihoci, Raiffeisenbank Austria d.d., ZagrebSandra Duvančić, Erste & Steiermärkische Bank d.d. Rijeka

U uvodnom dijelu rasprave, gospodin Mario Perić je ukratko predstavio novi projekt Svjetske banke i HBOR-a nazočnim sudionicima. Primarni cilj novog projekta o kojem se trenutno pregovara bio bi jačanje i potpora rastu izvoza putem srednjoročnog i dugoročnog financiranja obrtnih sredstava i ulaganja izvoznika ili poduzeća koja ostvaruju prihod od prodaje na stranim tržištima. Rasprava između sudionika iz bankarskog sektora, predstavnika HBOR-a i Svjetske banke temeljila se pojašnjenju trenutne situacije na hrvatskom tržištu i potrebe za određivanjem okvira buduće suradnje na ovom projektu, posebice u smislu zaštite okoliša, prvenstveno s poslovnim bankama i drugim institucijama koje će aktivno sudjelovati u projektu.

Nakon uvoda, gospođa Ana Šimić prikazala je prijedlog Okvira za zaštitu okoliša za procjenu projekta i naglasila najvažnije segmente procedura i problema koji se odnose na zaštitu okoliša. Također je prikazala koju je dokumentaciju potrebno dostaviti uz zahtjev za kredit te koju je

potrebno ispuniti tijekom praćenja projekta i na koji način. Naglasila je važnost klasifikacije klijenata u rizične skupine u skladu sa smjernicama Svjetske banke prema kojima je potrebno utvrditi je li potrebno pripremiti studiju o zaštiti okoliša (koja je osnova za dobivanje kredita u okviru kreditne linije Svjetske banke u slučaju visokorizičnih projekata), te koje dozvole je potrebno dobiti za takav projekt. Također je navela da postoje iznimke kada priprema takve studije nije potrebna, ovisno o vrsti projekta, na primjer, kada se ulaganje odnosi na već postojeće hotele, u kojem slučaju je ovisno o riziku potrebno ispuniti samo upitnike o zaštiti okoliša i kontrolne popise.

Tijekom prezentacije OZO, sudionici javne rasprave postavljali su pitanja predstavnicima HBOR-a i Svjetske banke. Gospođa Tamara Perko iz Zagrebačke banke upitala je postoji li popis osoba koje pripremaju studije o zaštiti okoliša, te ukoliko da, gdje je isti objavljen. Gospođa Ana Šimić je odgovorila da lista ne postoji, ali da svaki investitor sam/sama odabire osobe, tj. konzultante za pripremu studije. Gospođa Perko je također upitala kako to izgleda u praksi, tj. tko priprema studije u slučaju u slučaju nabavke različitih kemikalija i pesticida. Gospođa Šimić je odgovorila da su poduzeća koja su uključena u takve aktivnosti već angažirale stručnjake koji su kompetentni za pripremu plana za upravljanje pesticidima te da već imaju neki plan koji je potrebno prilagoditi za projekt.

Gosp. Nardelli iz Zagrebačke banke pitao je koliko priprema takve studije produljuje obradu kreditnog zahtjeva. Gđa Šimić je uz pomoć gđe Vetma odgovorila da kada procedure postanu rutina, kao kod pitanja zaštite okoliša, obrada ne bi trebala biti složena i ne bi trebala iziskivati mnogo vremena, poglavito u slučaju kada je podnositelj zahtjeva poduzeće koje već posjeduje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju. Kod projekata kod kojih se traže sve potrebne građevinske dozvole kao i plan zaštite, obrada će potrajati nešto dulje, ali ne dulje od 2-3 tjedna ovisno o angažiranom stručnjaku ili konzultantu. Također je istaknuto da će za prva četiri projekta B+ predstavnici HBOR-a i Svjetske banke organizirati posjete lokacijama, a predstavnici poslovnih banaka im se mogu pridružiti ukoliko budu zainteresirani.

Gđa Perko također je pitala za cijenu koju će poduzeće morati platiti za pripremu studija i elaborata o zaštiti okoliša, a gđa Šimić je odgovorila da ne zna točnu cijenu takvih studija no da pretpostavlja da se ne radi o značajnom iznosu u odnosu na opseg ulaganja, poglavito imajući u vidu činjenicu da se uglavnom radi o objedinjavanju već prikupljenih podataka ugrađenih u glavni i idejni projekt.

Gđa Tanja Mihoci iz Raiffeisenbank pitala je za mogućnost pokrivanja troškova studije zaštite okoliša sredstvima kredita, a gosp. Perić odgovorio je da to nije moguće. Gđa Mihoci je pitala jesu li pripremljeni planovi za organiziranje nekog oblika obuke za zaposlenike poslovnih banaka, a gosp. Perić je zajedno s gđom Vetma objasnio da postoje planovi za organiziranje radionica u suradnji sa Svjetskom bankom te je istaknuo da se predstavnicima HBOR-a i Svjetske banke u svakom trenutku mogu uputiti pitanja.

Gđa Perko, predstavnica Zagrebačke banke d.d., pitala je o načinu rješavanja situacija u kojima se tijekom praćenja otkriju nepravilnosti, a gđa Šimić je odgovorila da investitor mora postupati u skladu sa zakonom i ispraviti sve nedostatke otkrivene za vrijeme praćenja na samoj lokaciji, a

50

gđa Vetma je nastavila i dodala mogućnost privremene obustave financiranja od strane Svjetske banke do uklanjanja nedostataka.

Gđa Sandra Duvančić iz Erste & Steiermärkische Bank pitala je o mogućnosti dobivanja informacija o uvjetima buduće kreditne linije i načinu njezine provedbe, a gosp. Perić je odgovorio da je još uvijek prerano za razgovor o uvjetima buduće kreditne linije te da će se ona vjerojatno provoditi na temelju ugovora o suradnji s poslovnim bankama ili na isti način na koji se provodi posljednja linija CEFIL (Turizam - IBRD).

Na kraju javne rasprave ponovno je naglašeno da će Svjetska banka organizirati radionice. Prije provedbe projekta, sudionici će imati priliku dobiti potrebnu obuku i obrazovanje. Također je istaknuto da će se sve eventualne sumnje razjasniti tijekom radionica organiziranih za ovaj kredit.

Sudionici u javnoj raspravi smatraju da je prezentacija OZO vrlo korisna i naglašavaju da će HBOR i Svjetska banka biti obaviješteni ukoliko bude dodatnih pitanja ili komentara.

51