10LAMZA - Srce

PROBLEM REDUCIRANOSTIOSNOVNOGA SKUPAU ISTRA@IVANJIMA JAVNOGAMNIJENJA TEHNIKOMTELEFONSKOG ANKETIRANJAVesna LAMZA POSAVECInstitut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

UDK: 303.621.32:32.019.5Izvorni znanstveni rad

Primljeno: 8. 6. 1999.

U radu je analiziran mogu}i utjecaj reduciranosti osnovnogaskupa na valjanost istraìvanja javnoga mnijenja, provedenihtehnikom telefonskog anketiranja. Rezultati analize ponajprijepokazuju da su, u na{im uvjetima, imatelji telefona u prosjekunaobraèniji, vi{eg imovinskog statusa i znatno zainteresiraniji zapoliti~ka zbivanja nego osobe bez telefona, a na razini politi~kihstavova zna~ajno kriti~niji prema op}oj dru{tvenoj situaciji,vladaju}oj stranci i vlasti u cjelini. Ipak, sukladno rezultatimaprovedenih analiza, na razini sada{nje pokrivenosti ku}anstavatelefonskim priklju~cima, ove razlike ne bi trebale zna~ajnijeumanjiti valjanost rezultata telefonskih anketa u odnosu premarezultatima terenskih istraìvanja javnoga mnijenja, osobitonakon uobi~ajenih postupaka ponderiranja rezultata koji seprimjenjuju za korekciju reprezentativnosti realiziranih uzorakaistraìvanja. No, budu}i da, osim reduciranosti osnovnogaskupa, tehnika telefonskog anketiranja ima i nekih drugihnedostataka u odnosu prema terenskoj anketi, ali ima i nekihnesumnjivih prednosti, tek bi komparativna analiza valjanostirezultata usporedivih terenskih i telefonskih istraìvanja moglapokazati koliko je telefonska anketa, u na{im uvjetima, doistaupotrebljiva tehnika istraìvanja javnoga mnijenja.

UVODZbog o~itih prednosti glede tro{kova i vremena potrebnog zarealizaciju istraìvanja, tehnika telefonskog anketiranja pos-taje sve popularnijim postupkom prikupljanja podataka u ra-zli~itim vrstama dru{tvenih istraìvanja. Usprkos nedostatku635

odgovaraju}ih metodologijskih analiza koje bi u na{im uvje-tima ukazale na bitne prednosti i ograni~enja takvog anket-noga postupka te omogu}ile argumentirano kriti~ko promi{-ljanje realne spoznajne vrijednosti dobivenih rezultata, tele-fonska se anketa i u nas sve u~estalije koristi u marketin{kim,medijskim i sli~nim empirijskim istraìvanjima, kao i u sverasprostranjenijim istraìvanjima politi~kog javnog mnijenja.Dosada{nji sporadi~ni poku{aji ukazivanja na mogu}e meto-dologijske prednosti i manjkavosti takve tehnike prikupljan-ja podataka uglavnom su rezultat pau{alnih prosudbi nedo-voljno osposobljenih istraìva~a i “analiti~ara” istraìva~kihrezultata ili pak nekriti~kog preuzimanja metodologijskih is-kustava iz – za definiranje valjane istraìva~ke metodologije –bitno razli~itih dru{tvenih okruènja.

Razumije se da ukupna valjanost rezultata bilo koje an-kete provedene telefonom, kao i ostalih dru{tvenih istraìva-nja, ovisi o svim elementima planiranja i realizacije istraìva~-koga postupka – od konceptualizacije istraìvanja, definira-nja ciljeva, hipoteza i varijabla istraìvanja, preko planiranja irealizacije uzorka, konstrukcije mjernih instrumenata i izborametoda i tehnika prikupljanja podataka, sve do obrade, na~i-na prezentiranja i interpretacije dobivenih rezultata. Ipak, umetodologijskim raspravama o valjanosti telefonskih anketarije~ je ponajprije o mogu}im ograni~enjima i prednostimakoje proizlaze iz tehnike prikupljanja podataka odnosno spe-cifi~nih karakteristika uzoraka istraìvanja zadanih izborom ta-kve istraìva~ke procedure.

Kad je rije~ o istraìvanju javnoga mnijenja (ili bilo kojemdrugom dru{tvenom istraìvanju rezultati kojega se generali-ziraju na ukupnu populaciju nekog zemljopisno definiranogpodru~ja), problem valjanosti telefonskih anketa povezan jeponajprije s pitanjem pokrivenosti doma}instava telefonskimpriklju~kom. Sukladno iskustvima istraìva~a iz brojnih zema-lja, imatelji i neimatelji telefona zna~ajno se razlikuju premanekim sociodemografskim karakteristikama relevantnima zaoblikovanje politi~kih stavova i preferencija, a time i za rezul-tate istraìvanja javnoga mnijenja (npr. Keeter, 1995; Lavra-kas, 1993; Perry, 1968/69; Smith, 1990; Vehovar, 1991). Obje-dinjuju}i relevantna svjetska iskustva, autori ESOMAR-ovavodi~a za istraìvanje javnoga mnijenja (Guide, 1993) isti~uda je posjedovanje telefona u pravilu zna~ajno povezano s na-mjerama glasovanja za odre|ene stranke i izborne kandidatete da se stoga u predizbornim istraìvanjima javnoga mnije-nja telefonske ankete ne bi smjele upotrebljavati u zemljamau kojima telefonski priklju~ak ima manje od 85 posto svih ku-}anstava.1 U suprotnom bi suàvanje osnovnoga skupa naimatelje telefonskih priklju~aka moglo postati zna~ajnim izvo-

DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 8 (1999),BR. 4 (42),STR. 635-656

LAMZA POSAVEC, V:PROBLEMREDUCIRANOSTI...

636

rom pristranosti rezultata i time znatno umanjiti ukupnu va-ljanost provedenog istraìvanja.

Dosljedno svjetskim iskustvima, i neka na{a istraìvanjaprovedena u razdoblju od 1989. do 1992. godine pokazuju dasu vlasnici telefona u prosjeku naobraèniji, vi{eg imovinskogstatusa i zainteresiraniji za dru{tvena i politi~ka zbivanja ne-go osobe bez telefona (Lamza, 1990.b; Lamza Posavec, 1995;1996). Na razini politi~kih stavova i preferencija, podaci suge-riraju da su imatelji telefona u cjelini kriti~niji prema dru{-tvenim zbivanjima i aktualnoj vlasti nego osobe bez telefonate da su skloniji politi~kim strankama i akterima koji se obra-}aju urbanim, naobraènijim i mla|im populacijskim katego-rijama nego populisti~kim politi~kim opcijama koje ~e{}e bira-ju ruralni, manje naobraèniji i stariji segmenti stanovni{tva(Lamza Posavec, 1995; Lamza Posavec, 1996). Sukladno tome,u analiziranom razdoblju, mogu}a pristranost rezultata tele-fonskih anketa o~itovala bi se u ve}oj zastupljenosti negativ-nih stavova prema predstavnicima aktualne vlasti i ve}e kriti-~nosti prema njihovim odlukama, potezima i aktivnostimanego {to bi to bilo realno o~ekivati u populaciji odraslog sta-novni{tva Hrvatske u cjelini. Tako|er, rezultatima telefonskihanketa mogla bi u pravilu biti precijenjena sklonost glasa~apoliti~kim strankama poput Hrvatske socijalno-liberalne stran-ke, koja se vi{e obra}a urbanim, mla|im i naobraènijim gla-sa~ima (Grde{i} i sur. 1991; Lamza, 1990a; Lamza Posavec,1995; Rimac, 1992; Zako{ek, 1994), a istodobno podcijenjenasklonost strankama poput HDZ-a i HSS-a, koje preteìto pri-vla~e seosko stanovni{tvo te starije i slabije naobraène osobe(Grde{i} i sur. 1991; Lamza, 1990a; Lamza Posavec, 1995; Ri-mac, 1992; Zako{ek, 1994).

Sukladno raspoloìvim podacima, telefonskim priklju~-kom trenuta~no raspolaè u Hrvatskoj oko 80 posto ku}ansta-va.2 Iako, prema ESOMAR-ovu standardu, takva pokrivenostjo{ ni sad nije sasvim dostatna za valjano istraìvanje javno-ga mnijenja, to ipak ne zna~i da se na toj, pa ~ak i ne{to niòjrazini razgranatosti telefonske mreè ne mogu, pod odre|e-nim metodologijskim okolnostima, osigurati zadovoljavaju}evaljani istraìva~ki rezultati. To bi, dakako, bilo mogu}e samou slu~aju kad bi se pokazalo da su istraìva~ki relevantne raz-like izme|u populacije imatelja telefonskog priklju~ka i ono-ga dijela ukupne populacije stanovni{tva koji je dostupanuobi~ajenim postupcima terenskog istraìvanja (a u kojemupreteìti dio tako|er ~ine imatelji telefona),3 ipak nedovoljneda bi zna~ajnije utjecale na razlike u rezultatima telefonskih iterenskih anketa. Ono {to bi odlu~ilo o komparativnoj va-ljanosti telefonskih i terenskih anketa u tom bi slu~aju bilomnogo vi{e povezano s nekima od ostalih zna~ajki primije-637



njenih anketnih tehnika nego s razlikama u odre|enju osno-vnog skupa za izbor istraìva~kih uzoraka.

Osim pristranosti koje bi mogle nastati zbog definicijeosnovnoga skupa, telefonske ankete imaju i neke druge me-todologijske nedostatke koji se uglavnom svode na te{ko}ekomuniciranja s ispitanicima: telefonske ankete ne dopu{tajuopse`nije ankete ni sloènija anketna pitanja, a i odgovori na ot-vorena pitanja znatno su siroma{niji nego u terenskim istra-ìvanjima (Groves, 1989; Lavrakas, 1993); mogu}nosti kont-role procesa anketiranja od anketara znatno su manje nego u“face-to-face” postupku; uskra}ivanje odgovora na osjetljivaanketna pitanja (poglavito na pitanje o namjerama glasova-nja) izrazitije je nego u terenskim anketama u ku}anstvima (npr.Groves, 1979; Lawrence i sur., 1980; Lamza Posavec, 1995); i,na kraju, mnogi istraìva~i (npr. Groves, 1977, prema Law-rence i sur., 1980; Jordan i sur., 1980; Lake, 1987) upozoravajuda ispitanici prihva}aju telefonom postavljene upite s manjepovjerenja i ozbiljnosti nego u slu~aju izravnog kontakta svoditeljem ankete {to jo{ dodatno umanjuje ukupnu valjanostistraìva~kih rezultata. S druge strane, telefonske ankete ima-ju i nesumnjivih prednosti: to se, naravno, ponajprije odnosi nave} spomenuti osjetno manji utro{ak financijskih sredstava ivremena potrebnog za prikupljanje podataka (pri ~emu ovoposljednje ima osobito zna~enje za istraìvanja javnoga mnije-nja, jer omogu}ava ve}u aktualnost rezultata);4 uzorci telefon-skih anketa mogu biti znatno bolje teritorijalno disperzirani itako bolje odraàvati realni varijabilitet pojave koja je pred-met istraìvanja nego {to je to mogu}e u slu~aju terenskih an-keta; telefonske ankete omogu}avaju lak{u kontrolu rada an-ketara i biljeèmanjume|u-anketarsku varijancu (Tucker, 1983;Lavrakas, 1993); istraìva~ko iskustvo sugerira da su u telefon-skim anketama ispitanici manje skloni izraàvanju “dru{tve-no poèljnih” stavova nego u slu~aju neposrednoga kontaktas anketarom (npr. Rogers, 1976, Groves, 1989);5 i, na kraju, te-lefonska anketa ima jo{ jednu va`nu prednost pred terens-kom – u sklopu te istraìva~ke proceduremnogo je lak{e pono-viti neuspjeli kontakt s ispitanikom i tako zna~ajno smanjiti uku-pnu proporciju neodazivanja (Dillman, 1978) koje je zasi-gurno jedan od glavnih izvora pristranosti anketnih istraì-vanja, a osobito zna~ajno utje~e na valjanost rezultata istra-ìvanja javnoga mnijenja (npr. Cantril, 1991; Brady i Orren,1992; Lamza Posavec, 1995; Lamza Posavec, 1997).

CILJ RADAGlavni je cilj ovoga rada procijeniti mogu}i utjecaj reducira-nosti osnovnoga skupa na valjanost istraìvanja javnoga mni-jenja provedenih tehnikom telefonskog anketiranja. U skloputoga analizirat }e se eventualne razlike u demografskim oso-



638

binama, socijalnom statusu, politi~kim stavovima, zainteresir-anosti za izbore i strana~kim preferencijama imatelja i nei-matelja telefona te, na razini sada{nje pokrivenosti hrvatskihku}anstava telefonskim priklju~cima, procijeniti zna~ajnost ismjer eventualnih pristranosti rezultata dobivenih na uzorkutelefonskih pretplatnika u odnosu prema rezultatima teren-skih anketa na uzorku cijele populacije punoljetnog stanovni-{tva Hrvatske.

METODA

UzorakZbog ve}e pouzdanosti rezultata, analizirane su dvije nezav-isne skupine podataka – rezultati istraìvanja javnoga mnije-nja iz listopada 1996. i velja~e 1998. godine (Lamza Posavec isur., 1996; 1998). Istraìvanja su provedena kombiniranomme-todom usmene ankete i tajnog izja{njavanja na probabilisti~-kim, vi{eetapno stratificiranim uzorcima punoljetnog stanov-ni{tva Hrvatske. Uzorkom istraìvanja iz 1996. godine obuh-va}en je 3.441 ispitanik, a uzorkom iz 1998. godine 1.539 ispi-tanika. Od ukupnoga broja anketiranih osoba 1996. godine te-lefonskim je priklju~kom, prema vlastitoj izjavi, raspolagalo3.018 (87,7 posto) ispitanika, nije raspolagalo 397 (11,5 posto),a njih 26 (0,8 posto) nije o tome dalo odgovaraju}ega podat-ka. U sklopu istraìvanja 1998. godine telefonski je priklju~akimalo 1387 (90,2), a nije ga imalo 152 (9,8 posto) ispitanika.

VarijableZa potrebe analize, promatrane su tri skupine ispitanika –imatelji telefona, neimatelji telefona i svi ispitanici obuhva}e-ni pojedinim istraìvanjem. Kao prediktorske su varijable ko-ri{teni odgovori na anketna pitanja za koja se, temeljem vanj-skih i nekih na{ih iskustava, moglo opravdano pretpostavitida }e zna~ajno diskriminirati skupinu imatelja i neimatelja te-lefonskih priklju~aka. To su sljede}a pitanja: samoprocjenainformiranosti o politi~kim doga|anjima; (sudjelovanje napro{lim izborima;) namjera izlaska na sljede}e izbore; izbornepreferencije; op}i stav prema hrvatskoj vlasti; podr{ka pred-sjedniku Tu|manu; zadovoljstvo strana~kim sastavom Sabo-ra; povjerenje u vladaju}u stranku; procjena op}eg raspolo-ènja u Hrvatskoj; dob; {kolska sprema ispitanika; {kolskasprema oca; {kolska spremamajke; radna aktivnost; nacional-na pripadnost; prihod po ~lanu ku}anstva.

Varijabla urbaniziranosti naselja, koja bi tako|er moglazna~ajno diskriminirati skupinu imatelja i neimatelja tele-fona, za ovu analizu nema osobite va`nosti jer se, za razlikuod prije spomenutih, moè u potpunosti kontrolirati odgo-varaju}im planom izbora uzorka istraìvanja.639



ObradaNa prvoj razini obrade utvr|ene su razlike izme|u imatelja ineimatelja telefonskog priklju~ka, sukladno obuhva}enim de-mografskim varijablama i analiziranim prediktorima socijal-nog statusa, politi~kih stavova i namjeravanog izbornog po-na{anja. U tu je svrhu najprije provedena frekvencijsko-pro-porcijska analiza neponderiranih rezultata, a zna~ajnosti raz-lika testirane hi-kvadrat testom. Kako bi se izdvojile glavne ra-zlikovne dimenzije promatranih skupina ispitanika, isti su po-daci potom podvrgnuti i postupku diskriminativne analize.

Radi procjene eventualne pristranosti rezultata koji bi sedobili na uzorku telefonskih pretplatnika, u odnosu prema re-zultatima terenske ankete na uzorku cijelog glasa~koga tijela,u drugom su koraku uspore|eni rezultati za sve ispitanikeobuhva}ene pojedinim istraìvanjem i skupine ispitanika stelefonskim priklju~kom, s time da je usporedba posebno pro-vedena za “sirove”, a posebno za ponderirane rezultate. Zna-~ajnosti razlika me|u dobivenim rezultatima odre|ene su spomo}u hi-kvadrat testa, pri ~emu su rezultati za sve ispita-nike obuhva}ene pojedinim istraìvanjem tretirani kao teorij-ske, a rezultati za ispitanike s telefonom kao opaène frekvencije.

REZULTATIRezultati frekvencijsko-proporcijske analize pokazuju da se,u oba istraìvanja, imatelji i neimatelji telefonskog priklju~kazna~ajno me|usobno razlikuju prema gotovo svim analizira-nim prediktorima socijalnog statusa, politi~kih stavova i izbor-nog pona{anja, dok u pogledu nekih demografskih varijabla(spol, nacionalna pripadnost) nisu zabiljeène statisti~ki zna-~ajne razlike. Podrobni podaci o tome prikazani su u tablica-ma 1, 2 i 3.

Istraìvanje 1996. Istraìvanje 1998.Ispitanici Ispitanici Ispitanici Ispitanici

s telefonom bez telefona s telefonom bez telefona

SpolMu{ki 47.4 51.3 46.3 51.5@enski 52.5 48.7 53.5 48.5Hi-kvadrat 2.093; p>0.05 1.453; p>0.05

DobDo 30 godina 21.5 15.4 19.6 12.430 do 39 21.6 20.0 20.5 14.740 do 49 21.8 17.0 19.8 16.150 do 59 15.5 15.0 16.3 10.160 i vi{e 20.7 33.7 23.6 45.4Hi-kvadrat 37.484; p<0.01 35.833; p<0.01

(nastavak na sljede}oj stranici)

� TABLICA 1Usporedba imatelja ineimatelja telefona pre-ma analiziranim demo-grafskim varijablama iprediktorima socijalnogstatusa (neponderiranirezultati istraìvanja1996. i 1998. godine)



[kolska spremaBez {kole 0.6 2.9 0.5 3.01-3 razreda osnovne {kole 1.0 4.8 1.7 8.94-7 razreda osnovne {kole 6.5 18.8 9.9 21.9Potpuna osnovna {kola 8.6 20.9 10.2 14.2Dvo/trogodi{nja srednja {kola 15.1 17.8 14.0 16.7êtverogodi{nja srednja {kola 42.8 26.0 43.1 31.0Vi{a {kola 10.7 6.1 9.8 3.6Visoka {kola ili fakultet 13.5 2.0 10.7 0.5Hi-kvadrat 244.730; p<0.01 87.631; p<0.01

[kolska sprema ocaBez {kole 7.1 18.3 8.4 18.11-3 razreda osnovne {kole 6.7 12.7 6.6 16.24-7 razreda osnovne {kole 18.2 25.8 19.6 24.4Potpuna osnovna {kola 16.8 15.4 18.1 15.0Dvo/trogodi{nja srednja {kola 17.2 13.1 15.3 11.9êtverogodi{nja srednja {kola 18.3 8.0 18.7 8.0Vi{a {kola 5.5 1.8 4.9 0.7Visoka {kola ili fakultet 6.9 1.5 6.1 2.4Hi-kvadrat 131.712; p<0.01 51.781; p<0.01

[kolska sprema majkeBez {kole 10.7 25.4 12.9 25.11-3 razreda osnovne {kole 9.3 17.9 7.7 18.14-7 razreda osnovne {kole 21.0 24.1 21.5 21.3Potpuna osnovna {kola 24.0 16.1 25.1 16.2Dvo/trogodi{nja srednja {kola 6.4 3.9 7.6 5.7êtverogodi{nja srednja {kola 18.8 7.5 15.7 8.5Vi{a {kola 3.5 1.3 3.1 0.0Visoka {kola ili fakultet 3.4 0.2 4.2 1.5Hi-kvadrat 145.054; p<0.01 49.135; p<0.01

Radna aktivnostU radnom odnosu 46.2 34.8 40.3 24.3Poljoprivrednik 1.7 5.0 1.9 7.4Obrtnik 4.4 1.0 3.5 1.2Student 7.0 2.3 6.4 1.8Doma}ica 7.2 12.9 7.9 11.1Umirovljenik 23.5 29.4 27.3 39.9Nezaposlen 7.9 12.8 9.8 12.2Ostalo 1.9 1.6 2.6 2.2Hi-kvadrat 80.117; p<0.01 42.542; p<0.01

Mjese~ni prihod po ~lanu ku}anstvaManje od 500 kn16.0 16.0 37.6 12.0 28.7Vi{e od 500, manje od 1000 kn 37.7 42.5 33.4 43.4Vi{e od 1000, manje od 1500 kn 24.2 13.0 25.5 14.7Vi{e od 1500, manje od 2000 kn 11.5 5.0 14.5 6.4Vi{e od 2000, manje od 3000 kn 6.7 1.0 9.6 3.2Vi{e od 3000 kn 3.3 0.0 3.6 1.5Hi-kvadrat 161.190; p<0.01 42.621; p<0.01


(nastavak s prethodne stranice)Istraìvanje 1996. Istraìvanje 1998.

Ispitanici Ispitanici Ispitanici Ispitanicis telefonom bez telefona s telefonom bez telefona

NarodnostHrvat 93.1 91.5 93.5 93.2Srbin 2.6 3.5 2.6 4.8Musliman 0.7 1.6 - -Ostalo 3.5 3.5 3.4 2.0Hi-kvadrat 3.995; p>0.05 3.331; p>0.05

Broj ispitanika 3.018 397 1.387 152



Kakvo je Va{e mi{ljenje o sada{njoj hrvatskoj vlasti?Vrlo povoljno 6.1 8.9 6.3 12.4Uglavnom povoljno 33.9 35.3 27.3 38.4Uglavnom nepovoljno 29.5 19.5 34.0 19.1Vrlo nepovoljno 17.6 15.1 22.9 17.4Nema odre|eno mi{ljenje 11.5 19.9 9.4 12.6Bez odgovora 1.3 1.2 0.2 0.0Hi-kvadrat 37.780; p<0.01 25.878; p<0.01

Slaète li se ili se ne slaète s na~inom na koji dr. Tu|manobavlja funkciju Predsjednika Republike?U potpunosti da 14.4 19.2 17.3 28.0Uglavnom da 43.3 41.2 32.8 35.9Uglavnom ne 21.6 15.7 25.6 12.1Uop}e ne 10.2 6.8 15.7 12.3Ne znam, bez odgovora 10.6 17.1 8.6 11.6Hi-kvadrat 28.208; p<0.01 21.358; p<0.01

[to mislite o strana~kom sastavu Sabora?Uglavnom je zadovoljavaju}i 24.6 32.2 21.3 30.9Previ{e su zastupljeni predstavnici HDZ-a 54.6 42.0 60.3 41.7Previ{e su zastupljeni predstavnici oporbe 1.7 2.1 1.1 2.4Ne mogu ocijeniti 18.7 22.8 17.1 25.1Bez odgovora 0.4 0.9 0.3 0.0Hi-kvadrat 18.560; p<0.01 16.044; p<0.01

Jesu li predstavnici HDZ-a opravdali povjerenje ukazano na pro{lim izborima?U cijelosti 6.2 7.9 3.6 9.8Uglavnom da 32.1 36.5 23.5 24.1Uglavnom ne 34.2 23.5 37.6 28.9Uop}e ne 15.8 13.2 25.7 17.9Ne mogu ocijeniti 11.3 18.0 9.2 19.3Bez odgovora 0.4 0.9 0.5 0.0Hi-kvadrat 30.576; p<0.01 32.104; p<0.01


� TABLICA 2Usporedba imatelja i ne-imatelja telefona premaanaliziranim politi~kimstavovima (istraìvanje1996. i 1998. godine)



Kakvo raspoloènje danas prevladava me|u stanovnicima Hrvatske?Pesimizam 52.0 42.8 63.6 46.0Optimizam 30.3 35.4 20.8 26.9Ne mogu procijeniti 16.4 20.3 13.9 23.5Bez odgovora 1.2 1.5 1.7 3.6Hi-kvadra 12.042; p<0.01 18.060; p<0.01




Samoprocjena informiranosti o aktualnim politi~kim pitanjimaLo{a 16.4 20.7 19.1 40.5Osrednja 53.2 51.6 52.8 38.4Dobra 28.9 23.7 27.0 19.1Bez odgovora 1.5 3.9 1.1 2.0Hi-kvadrat 7.271; p<0.05 38.865; p<0.01

Glasovanje na prija{njim izborimaKolovoz 1992. 86.3 83.0 - -Hi-kvadrat 10.073; p<0.01

Velja~a 1993. 86.6 80.8 - -Hi-kvadrat 10.876; p<0.01

Listopad 1995. 88.0 87.5 84.9 72.2Hi-kvadrat 2.795; p>0.05 19.102; p<0.01

Oùjak 1997. - - 85.7 73.7Hi-kvadrat 15.681; p<0.01

Lipanj 1997. - - 86.9 75.0Hi-kvadrat 17.771; p<0.01

Namjeravate li izi}i na sljede}e izbore?Sigurno da 65.7 51.5 63.8 53.6Vjerojatno da 23.5 30.9 23.0 19.4Vjerojatno ne 2.8 2.6 2.9 3.4Sigurno ne 3.2 4.9 6.0 10.7Ne znam, bez odgovora 4.7 10.1 4.3 13.0Hi-kvadrat 42.111; p<0.01 28.681; p<0.01

Za koju }ete stranku glasovati?ASH 0.8 0.6 0.5 0.5DA 0.5 0.4 0.2 0.2H^SP - - 0.6 0.5


� TABLICA 3Usporedba imatelja i ne-imatelja telefona premaanaliziranim prediktori-ma izbornog pona{anja(neponderirani rezultatiistraìvanja 1996. i1998. godine)



HDZ 29.7 37.6 26.7 33.3HKDU 1.5 1.1 1.1 1.5HKDS - - 0.3 0.0HNS 2.1 2.9 1.8 0.7HSS 11.8 13.8 8.7 3.5HSBS 0.7 0.9 - -HSLS 17.0 9.2 8.4 5.0HSP 3.6 3.2 3.7 6.6HSP 1861. 0.6 0.7 0.9 2.0HND 1.8 0.7 0.3 0.5HSU - - 1.5 1.5IDS 2.8 1.8 1.9 4.9IDF - - 0.3 0.0LS - - 3.9 1.9PGS - - 1.0 0.7RDS 0.7 0.3 - -SBHS - - 0.2 0.0SDP 9.1 3.9 20.5 12.7SDU 0.4 0.3 0.2 0.0SNS 0.1 0.0 0.2 0.7SRP - - 0.1 0.7Bez odgovora 16.9 22.7 17.1 21.1Hi-kvadrat 44.72; p<0.01 18.656; p<0.01


Podaci iz oba istraìvanja pokazuju da su imatelji telefon-skog priklju~ka u prosjeku mla|e ìvotne dobi, znatno vi{e{kolske naobrazbe i podrijetlom iz naobraènijih obitelji te uve}em postotku radno aktivni i osjetno vi{eg imovinskog sta-tusa nego osobe bez telefona. Na razini ostalih obuhva}enihvarijabla dobiveni rezultati ujedno sugeriraju da su, u uspo-redbi s onima bez telefonskog priklju~ka, imatelji telefona zna-~ajno bolje informirani o aktualnim dru{tvenim i politi~kimzbivanjima i vi{e zainteresirani za sudjelovanje na izborima(~e{}e su se odazivali proteklim izborima i pripravniji su sud-jelovati na budu}im), ali, istodobno, i znatno kriti~niji premaaktualnoj vlasti, predsjedniku Tu|manu i vladaju}oj stranciuop}e (~e{}e drè da je zastupljenost HDZ-a u Saboru prena-gla{ena, da ta stranka nije opravdala povjerenje koje joj je uka-zano na dosada{njim izborima) te zna~ajno skloniji pesimisti-~kom vi|enju op}e hrvatske situacije. Na razini mogu}eg gla-sa~kog opredjeljenja, podaci iz oba istraìvanja dosljedno poka-zuju da su imatelji telefonskog priklju~ka zna~ajno manje na-klonjeni HDZ-u te istodobno zna~ajno skloniji SDP-u i HSLS-644

u nego osobe bez telefona. Glede preferencije ostalih zna~aj-nijih stranaka (HSS i HSP), rezultati iz 1996. i 1998. godine ni-su dosta dosljedni da bi omogu}ili dono{enje bilo kakvih op}e-nitijih zaklju~aka.

Primjenom diskriminativne analize,6 u obje skupine po-dataka (istraìvanje 1996. i 1998. godine) izdvojena je zna~aj-na diskriminativna funkcija {to pokazuju sljede}i rezultati:

Istraìvanje 1996:Funkcija 1. Can. Corr.=0.29; hi2=259.68; df=20; p=0.00

Istraìvanje 1998:Funkcija 1. Can. Corr.=0.31; hi2=146.68; df=19; p=0.00

Struktura ekstrahiranih diskriminativnih faktora prikaza-na je u tablicama 4 i 5.

Varijable Funkcija

[kolska sprema ispitanika 0.81Prihod 0.64[kolska sprema majke 0.63[kolska sprema oca 0.62Dob 0.31

Varijable Funkcija

[kolska sprema ispitanika 0.72Prihod 0.54[kolska sprema oca 0.53[kolska sprema majke 0.51Dob 0.45Informiranost o politi~kim zbivanjima 0.41Kriti~nost prema hrvatskoj vlasti 0.34Kriti~nost prema predsjedniku Tu|manu 0.33Nepovjerenje u HDZ 0.33Izlazak na predsjedni~ke izbore 1997. 0.32Izlazak na zastupni~ke izbore 1995. 0.29Izlazak na ùpanijske izbore 1997. 0.29Pripravnost izlaska na budu}e izbore 0.28

Predo~eni podaci pokazuju da je, u obje skupine podata-ka, eksplikatorni prostor izlu~ene diskriminativne funkcije po-najprije odre|en varijablom naobrazbe ispitanika te materijal-nim statusom (prihod po ~lanu ku}anstva), naobrazbom rodi-telja i ìvotnom dobi ispitanika. U skupini podataka iz 1998.godine ekstrahirana je dimenzija zna~ajno odre|ena i infor-mirano{}u o politi~kim zbivanjima, op}im stavom prrms hr-645



� TABLICA 4Struktura kanoni~kediskriminativnefunkcije – istraìvanje1996.

� TABLICA 5Struktura kanoni~kediskriminativnefunkcije – istraìvanje1998.

vatskoj vlasti, podr{kom presjedniku Tu|manu, povjerenjemu vladaju}u stranku i sudjelovanjem na predsjedni~kim izbo-rima 1997. godine, a na granici su zna~ajnosti sudjelovanje nazastupni~kim izborima 1995. i ùpanijskim izborima 1997. go-dine te pripravnost za izlazak na budu}e izbore.

Uspore|ivanje prosje~nih vrijednosti za promatrane sku-pine ispitanika (tablica 6) pokazuje da su, u oba istraìvanja,na izdvojenoj diskriminativnoj dimenziji imatelji telefona po-zicionirani na pozitivnom, a neimatelji na negativnom dijelu,a to potvr|uje ve} spomenuto zapaànje da su osobe s tele-fonskim priklju~kom u prosjeku naobraènije, vi{eg imovin-skog statusa i mla|e ìvotne dobi nego osobe bez telefona.Glede analiziranih politi~kih stavova i izbornoga pona{anjapodaci iz 1998. godine dodatno potvr|uju da su, u usporedbis osobama bez telefonskog priklju~ka, imatelji telefona u pro-sjeku kriti~niji prema aktualnoj vlasti, Predsjedniku dràve ivladaju}oj stranci te op}enito ne{to vi{e zainteresirani za gla-sovanje na izborima.

Istraìvanje 1996. Istraìvanje 1998.

Imatelji telefona 0.11 0.11Neimatelji telefona -0.83 - 0.98

Da bismo procijenili kako bi zapaène razlike izme|u ima-telja i neimatelja telefonskog priklju~kamogle utjecati na valja-nost telefonskih anketa, u odnosu prema rezultatima istraì-vanja provedenima na uzorcima ukupnog punoljetnog sta-novni{tva, zasebnim smo dijelom analize usporedili rezultatedobivene na cijelom uzorku obuhva}enom pojedinim istraì-vanjem s rezultatima za skupine ispitanika s telefonskim prik-lju~kom. Usporedba je provedena samo na razini varijabla ko-je, u sklopu raspoloìve istraìva~ke gra|e, drìmo klju~nim pre-diktorima politi~kog javnog mnijenja (op}e mi{ljenje o vlasti,podr{ka Predsjedniku Republike, namjera izlaska na izbore,strana~ke preferencije), s time da su zasebno analizirani “siro-vi” rezultati, a zasebno oni koji su dobiveni uobi~ajenim pos-tupcima ponderiranja rezultata, primijenjenima radi korekci-je reprezentativnosti realiziranih uzoraka (tablice 7. i 8).7 Ra-zumije se da rezultati ove analize ukazuju samo na mogu}iutjecaj odre|enja osnovnoga skupa na rezultate koji bi se do-bili telefonskim i terenskim istraìvanjem na uzorku cijelog gla-sa~koga tijela, a istodobno ne govore ni{ta o mogu}em utjeca-ju specifi~nih razlika u tehnikama provo|enja anketnih postu-paka i na~inu komuniciranja s ispitanicima.



646

� TABLICA 6Grupni prosjeci(centroidi) za izlu~enudiskriminativnufunkciju

Ispitanici s telefonom u odnosuprema cijelom uzorku

Neponderirano Ponderirano

Kakvo je va{e mi{ljenje o sada{njoj hrvatskoj vlasti?Vrlo povoljno -0.4 +0.4Uglavnom povoljno -0.2 0.0Uglavnom nepovoljno +1.3 +0.8Vrlo nepovoljno +0.3 +0.3Nemam odre|eno mi{ljenje -1.1 -1.5Bez odgovora 0.0 -0.1Hi-kvadrat 4.951; p>0.05 6.120; p>0.05

Slaète li se s na~inom na koji Predsjednik Republike obavlja svoju funkciju?U potpunosti da -0.6 +0.5Uglavnom da +0.3 +0.2Uglavnom ne +0.7 +0.3Uop}e ne +0.5 -0.1Ne znam -0.7 -0.9Bez odgovora 0.0 -0.1Hi-kvadrat 3.685; p>0.05 2.357; p>0.05

Namjeravate li izi}i na sljede}e izbore?Sigurno da +1.7 +3.3Uglavnom da -0.9 -1.5Uglavnom ne 0.0 -0.1Sigurno ne -0.2 -0.4Ne znam -0.7 -1.3Bez odgovora 0.0 0.0Hi-kvadrat 5.519; p>0.05 18.152; p<0.01

Za koju }ete stranku glasovati?ASH 0.0 0.0DA +0.1 0.0HDZ -1.0 -0.2HKDU +0.1 +0.1HNS -0.1 -0.2HSS -0.2 -0.4HSBS 0.0 -0.2HSLS +1.0 +0.5HSP 0.0 +0.1HSP 1861 0.0 -0.1HND +0.2 0.0IDS +0.2 +0.2RDS +0.1 +0.1SDP +0.7 +0.2SDU 0.0 -0.1SNS 0.0 0.0Bez odgovora -0.7 -0.6Hi-kvadrat 6.125; p>0.05 5.514; p>0.05

Ispitanici s telefonom 3.018Cijeli uzorak 3.441

� TABLICA 7Razlika izme|u neponderiranih i ponderiranih rezultata istra-ìvanja javnoga mnijenja (op}i odnos prema vlasti i Predsje-dniku Republike, namjere izlaska na izbore i namjere gla-sovanja za stranke) u skupini ispitanika s telefonom i cijelogobuhva}enog uzorka (istraìvanje 1996. godine)

Ispitanici s telefonom u odnosuprema cijelom uzorku

Neponderirano Ponderirano

Kakvo je va{e mi{ljenje o sada{njoj hrvatskoj vlasti?Vrlo povoljno -0.7 -0.5Uglavnom povoljno -1.3 -0.9Uglavnom nepovoljno +1.8 +1.2Vrlo nepovoljno +0.7 +0.5Nemam odre|eno mi{ljenje -0.4 -0.3Bez odgovora 0.0 +0.1Hi-kvadrat 3.537; p>0.05 1.830; p>0.05

Slaète li se s na~inom na koji Predsjednik Republike obavlja svoju funkciju?U potpunosti da -1.2 -0.6Uglavnom da -0.2 0.0Uglavnom ne +1.5 +1.0Uop}e ne +0.5 +0.1Ne znam -0.3 -0.3Bez odgovora -0.3 -0.1Hi-kvadrat 2.739; p>0.05 1.124; p>0.05

Namjeravate li izi}i na sljede}e izbore?Sigurno da +1.4 +1.2Uglavnom da +0.3 +0.3Uglavnom ne 0.0 0.0Sigurno ne -0.5 -0.4Ne znam -1.1 -0.9Bez odgovora 0.0 0.0Hi-kvadrat 4.318; p>0.05 3.360; p>0.05

Za koju }ete stranku glasovati?ASH 0.0 0.0DA 0.0 -0.1H^SP -0.1 -0.2HDZ -0.8 -0.1HKDU 0.0 -0.1HKDS 0.0 0.0HNS +0.1 +0.1HSS +0.6 +0.8HSLS +0.4 +0.3HSP -0.4 -0.3HSP 1861 -0.1 -0.2HND 0.0 0.0HSU 0.0 0.0IDS -0.3 -0.3IDF 0.0 0.0LS +0.2 +0.1PGS +0.1 0.0SBHS 0.0 0.0SDP +0.9 +0.4SDU 0.0 0.0SNS 0.0 -0.1SRP -0.1 -0.1Bez odgovora -0.6 -0.6Hi-kvadrat 3.626; p>0.05 3.399; p>0.05

Broj ispitanika s telefonom 1.387Cijeli uzorak 1.550

� TABLICA 8Razlika izme|u neponderiranih i ponderiranih rezultataistraìvanja javnoga mnijenja (op}i odnos prema vlasti iPredsjedniku Republike, namjere izlaska na izbore i namjereglasovanja za stranke) u skupini ispitanika s telefonom icijelog obuhva}enog uzorka (istraìvanje 1998. godine)

Rezultati analize za oba istraìvanja jasno pokazuju da nina jednom od obuhva}enih anketnih pitanja nema statisti~kizna~ajnih razlika (p<0.05) izme|u odgovora svih obuhva}e-nih ispitanika i odgovora skupine ispitanika s telefonskimpriklju~kom. Manje frekvencijske (ali ne i statisti~ki zna~ajne)razlike, koje se u tom smislu zapaàju prilikom uspore|ivan-ja “sirovih” podataka, gotovo u potpunosti nestaju nakon pri-mijenjenog postupka ponderiranja rezultata kojim se ve} ru-tinski ispravlja nedostatna reprezentativnost realiziranoga uzor-ka prema naobrazbi ispitanika.8 Iznimka su samo podaci onamjerama izlaska na izbore iz 1996. godine u slu~aju kojih jerazlika “sirovih” rezultata ispod razine statisti~ke zna~ajnosti(p>0.05) nakon postupka ponderiranja rezultata postala stati-sti~ki zna~ajnom (p<0.01).

S obzirom na razmjerno mali udio ispitanika bez telefonau uzorcima analiziranih istraìvanja (1996. godine 11,5 postoa 1998. godine 9,8 posto), nimalo ne iznena|uje da njihovo re-duciranje na imatelje telefonskog priklju~ka ne mijenja zna-~ajno dobivene rezultate, i usprkos statisti~ki zna~ajnim raz-likama koje se na istim pitanjima zapaàju izme|u imatelja ineimatelja telefona. O~ekivano je tako|er da se nakon pon-deriranja rezultata postoje}e razlike jo{ i smanjuju, jer se pos-tupkom ponderiranja “sirovi” rezultati korigiraju u istomesmjeru u kojemu se i odgovori imatelja telefonskog priklju~karazlikuju od odgovora onih koji ga nemaju.

ZAKLJU^NA DISKUSIJAIako rezultati provedene analize potvr|uju nalaze brojnih is-traìva~a (npr. Keeter, 1995; Lavrakas, 1993; Perry, 1968/68; Smith,1990; Vehovar, 1991) kao i neka na{a prija{nja zapaànja (La-mza, 1990b; Lamza Posavec, 1995; 1996) da se imatelji i nei-matelji telefonskog priklju~ka zna~ajno me|usobno razlikujuprema mnogim osobinama zna~ajnima za rezultate istraìva-nja javnoga mnijenja, na razini dana{nje pokrivenosti Hrvat-ske telefonom spomenute razlike ipak nisu tolike da bi zna~aj-nije umanjile valjanost rezultata anketa provedenih na uzor-ku imatelja telefona (odnosno opravdanost generaliziranja re-zultata na cijelo glasa~ko tijelo), u odnosu prema rezultatimaterenskih istraìvanja na uzorku ukupnog punoljetnog sta-novni{tva. To vrijedi tim vi{e {to, zbog razli~itih okolnosti usvezi s planiranjem i realizacijom uzoraka terenskih istraì-vanja – ponajprije zbog razmjerno velike u~estalosti odbija-nja anketne suradnje i vrlo vjerojatne povezanosti izme|uodbijanja ankete i neimanja telefona – ni terenskim istraì-vanjima javnoga mnijenja nije mogu}e obuhvatiti zadovo-ljavaju}u proporciju ispitanika bez telefonskog priklju~ka. Ili,kao {to to isti~u i neki ameri~ki analiti~ari, bez obzira na prim-649



ijenjenu tehniku prikupljanja podataka, dio populacije beztelefona nikada nije u potpunosti dostupan ni jednom od ras-poloìvih tehnika prikupljanja podataka (npr. Klecka i Tuch-farber, 1978; Leuthold i Scheele, 1971) pa je stoga realno o~eki-vati da }e kod razmjerno visoke pokrivenosti telefonskim pri-klju~cima razlike u rezultatima telefonskih i terenskih anketapostati zanemarivo male, i na demografskoj i na bihevioralnojrazini (Powell i Klecka, 1976, prema Klecka i Tuchfarber, 1978).U na{im okolnostima, valjanost toga zaklju~ka donekle potvr-|uju ve} i podaci prema kojima je u realiziranim uzorcima ana-liziranih terenskih istraìvanja, izabranima prema probabili-sti~kim na~elima, od ukupnog broja obuhva}enih ispitanikasamo njih desetak posto bilo bez telefonskog priklju~ka iako je,u trenutku provo|enja istraìvanja, stvarna proporcija neima-telja telefona vjerojatno iznosila vi{e od dvadeset posto. Ipak,u sklopu provedenene analize, spomenuti zaklju~ak najizrav-nije potvr|uju zanemarivo malene razlike me|u odgovorimana klju~na anketna pitanja (namjera izlaska na izbore, izbornepreferencije, op}i stav prema vlasti i Predsjedniku Republi-ke), zabiljeène uspore|ivanjem cijelog realiziranog uzorka iskupine ispitanika s telefonskim priklju~kom.

Iako dakle, sukladno rezultatima provedene analize, suà-vanje osnovnoga skupa na imatelje telefonskog priklju~ka sa-mo po sebi ne umanjuje bitno valjanost telefonskih anketa uodnosu prema rezultatima terenskih istraìvanja javnoga mni-jenja provedenima na uzorku cijelog glasa~kog tijela, to ipakne zna~i da se usporedivim telefonskim i terenskim istraìva-njima ne mogu zabiljeìti ~ak i vrlo zna~ajne razlike u odgo-vorima ispitanika na pojedina anketna pitanja. To se osobitoodnosi na pitanje o namjerama glasovanja na izborima, zasigu-rno najva`nije od svih uobi~ajenih pitanja u istraìvanjimajavnoga mnijenja, kao i na druge osobito osjetljive i sloèneindikatore odnosa javnosti prema razli~itim aspektima poli-ti~ke ili {ire dru{tvene problematike. Kad bi se usporedivimtelefonskim i terenskim istraìvanjima razlike u odgovorimana takva pitanja doista pokazale zna~ajnima, vjerojatno bi ihbilo mnogo opravdanije pripisati nekim razlikama u tehnicipostavljanja pitanja i na~inu komuniciranja s ispitanicimanego razlikama u definiciji osnovnih skupova iz kojih su iza-brani uzorci istraìvanja. U predizbornim istraìvanjima ja-vnoga mnijenja rije~ je ponajprije o nemogu}nosti da se usklopu telefonskih anketa predo~e cijele liste stranaka ili duìpopisi izbornih kandidata te nemogu}nosti tajnog izja{nja-vanja na pitanje o namjerama glasovanja na izborima. Zbogspomenutih razloga realno je o~ekivati da }e rezultatima tele-fonskih anketa biti donekle podcijenjena podr{ka manjezna~ajnim ili slabije poznatim strankama te da }e se, kod



650

dijela ispitanika, dobiti manje iskreni odgovori o namjeramaglasovanja i, {to je osobito zna~ajno, da }e se zabiljeìti znat-no ve}a proporcija neizja{njenih ispitanika nego {to je slu~aju terenskim istraìvanjima, osobito onima koja uklju~uju mo-gu}nost tajnog izja{njavanja, nalik “pravom” glasovanju naizborima.9 Budu}i da se upravo neizja{njavanje na pojedinaanketna pitanja pokazalo osobito va`nim izvorom potencijal-ne pristranosti istraìva~kih rezultata (Lamza Posavec, 1995;Lamza Posavec, Rimac, 1997), taj bi se nedostatak telefonskeankete mogao dràti jednim od najozbiljnijih prigovora nje-zine uporabe u predizbornim i ostalim “osjetljivijim” ili sloè-nijim istraìvanjima javnoga mnijenja, dok bi u nekim dru-gim vrstama anketnih istraìvanja, osobito onima koja se te-melje na kra}im i jednostavnijim pitanjima, odgovaraju}a pri-mjena te tehnike mogla osigurati zadovoljavaju}e valjane re-zultate. U svakom slu~aju, tek bi provedba terminski podu-darnih te sadràjno i stru~no-metodologijski usporedivih teren-skih i telefonskih istraìvanja mogla otkriti stvarne razlike udobivenim rezultatima, a u slu~aju da je rije~ o predizbornomispitivanju javnoga mnijenja, i njihovu komparativnu valja-nost u odnosu prema rezultatima glasovanja na izborima, kaoneovisnom i objektivnom validacijskom kriteriju.

BILJE[KE1 Npr. u tijeku devedesetih godina pokrivenost ku}anstava telefon-skim priklju~cima dostigla je na podru~ju SAD-a oko 94 posto (Bricki sur., 1995; Keeter, 1995). Prema analizi Trewina i Leea (1988), u ti-jeku osamdesetih godina pokrivenost telefonskim priklju~cima bilaje najve}a na podru~ju [vedske (ve} je tada dostigla razinu razinuod 99 posto) i Kanade (oko 97 posto), a potom na podru~ju Finske,Novog Zelanda, Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, SR Njema~ke, Dan-ske, Francuske, Nizozemske, Australije i Hong Konga (izme|u 90 i 95posto). U Austriji, Velikoj Britaniji, Italiji i Izraelu pokrivenost ku}an-stava telefonima kretala se u rasponu od 70 do 80 posto, u Norve{-koj, Gr~koj, Irskoj i [panjolskoj iznosila je izme|u 50 i 60 posto, dokje u zemljama poput Ma|arske, Poljske i Meksika bila nià od 20posto (Trewin i Lee, 1988, str. 10-11). Iako je vjerovati da su se nave-deni podaci u me|uvremenu pone{to promijenili, oni zasigurno jo{i sad ukazuju na relativne razlike u pokrivenosti telefonskim pri-klju~cima (~ak i u skupini razvijenijih zemalja), a time i na razlikekoje bi se u pojedinim zemljama mogle o~ekivati glede valjanosti te-lefonskih istraìvanja javnoga mnijenja. Uz to, spomenuti podacipokazuju da, sukladno kriterijima ESOMAR-a, u tijeku osamdesetihgodina nije jo{ bilo opravdano provoditi telefonske ankete ~ak ni uzemljama poput Austrije, Velike Britanije, Italije ili Norve{ke.2 Rije~ je o okvirnoj procjeni izvedenoj na temelju podataka HT-a izsvibnja 1999. godine za fiksnu telefonsku mreù u Hrvatskoj i podat-ka o broju ku}anstava zabiljeènoga popisom stanovni{tva 1991. godine.651



3 Va`no je podsjetiti da ni jedno terensko istraìvanje ne moè u pot-punosti reprezentirati ukupnu populaciju (punoljetnog ili druk~ijedefiniranog) stanovni{tva, jer struktura realiziranoga uzorka neovisi samo o na~inu njegova izbora ve} i o realno mogu}em obuh-vatu ku}anstava (fizi~ki teè dostupne adrese teè su obuhvative iterenskim istraìvanjima), i, {to je jo{ mnogo va`nije,o spontanoj se-lekciji potencijalnih ispitanika nastaloj zbog odbijanja anketne su-radnje. Budu}i da su, zbog spomenutih razloga, i terenskim anketa-ma u pravilu nedostatno obuhva}eni ispitanici sli~nih obilje`ja kojaprevladavaju i u dijelu stanovni{tva bez telefona (u prosjeku stariji,slabije naobraèni i nièg imovinskog statusa), realno je o~ekivati daje razlika u strukturi uzoraka realiziranih u sklopu terenskih i telefon-skih anketa u stvarnosti znatno manja nego razlika izme|u imateljai neimatelja telefonskog priklju~ka.4 Vremenska se u{teda ne o~ituje samo u znatno kra}em postupkuuspostave kontakta s ispitanikom ve}, kako se ~ini, i u znatno kra-}em vremenu potrebnom za popunjavanje pojedinog anketnog upi-tnika. Eksperimentiraju}i s pojedinim tehnikama prikupljanja poda-taka, Groves (1989) je zaklju~io da je za primjenu istog anketnog upi-tnika u telefonskoj anketi potrebno 10 do 20 posto manje vremena ne-go u terenskoj.5 Iako spomenuti stav prevladava u odgovaraju}oj metodologijskojliteraturi, valja ipak spomenuti da je ameri~ki autor Wiseman (1972)na temelju svojeg istraìvanja o razlikama me|u pojedinim anket-nim tehnikama zaklju~io suprotno – prema njegovim nalazima, pro-porcija dru{tveno nepoèljnih stavova najmanja je u anketi telefo-nom, zatim, u terenskoj anketi, a najve}a u anketi po{tom. Neki dru-gi autori (npr. Hochstim, 1976, prema Cummings, 1979) pak tvrde dame|u razli~itim tehnikama anketiranja (“face-to-face” anketiranje uku}anstvima, anketa po{tom i telefonsko anketiranje) nema bitnih ra-zlika glede ukupne valjanosti dobivenih rezultata.6 U diskriminativnu su analizu uklju~eni svi obuhva}eni prediktoriosim nominalnih varijabla (spol, nacionalnost, glasa~ke preferencije).7 Zbog ve}e preglednosti, u tablicama 7 i 8 navedene su samo razlikeizme|u postotaka odgovora ispitanika s telefonom i cijelog obuhva-}enog uzorka.8 Zbog razmjerno velike u~estalosti odbijanja ankete – koja u terens-kim istraìvanjima javnoga mnijenja prelazi 30 posto od ukupnogabroja kontaktiranih osoba – te razmjerno visoke stope odbijanja me-|u potencijalnim ispitanicima niè naobrazbe (Lamza Posevec, 1997),u realiziranim uzorcima, izabranima prema probabilisti~kim na~e-lima, u pravilu su previ{e zastupljene osobe srednje i visoke naobra-zbe na ra~un ispitanika niìh izobrazbenih kategorija. Budu}i da subrojne dosada{nje analize pokazale da je {kolska naobrazba, u na{imuvjetima, uvjerljivo najosjetljiviji prediktor javnoga mnijenja (Lam-za Posavec, 1995), radi ve}e preciznosti dobivenih rezultata ta je ne-pravilnost, u analiziranim istraìvanjima, donekle ispravljena odgo-varaju}im postupkom ponderiranja rezultata (Lamza i sur., 1996; 1998).9 Rezultati istraìvanja u razli~itim dru{tvenim okruènjima dosljed-no pokazuju da se primjenom postupka tajnog izja{njavanja o nam-



652

jerama glasovanja na izborima proporcija neizja{njenih ispitanika sma-njuje na pribli`no polovicu od one koja se biljeì postupcima usme-nog izja{njava (Perry, 1979; Sabato, 1981; Lamza Posavec, 1995). Su-kladno nekim na{im dosada{njim iskustvima, na telefonski upit o iz-bornim preferencijama u prosjeku se ne izja{njava izme|u 30 i 40posto ispitanika dok se u slu~aju tajnog o~itovanja, primijenjenog usklopu realizacije terenskih istraìvanja, proporcija neizja{njenih is-pitanika obi~no kre}e u rasponu od 15 do 20 posto.

LITERATURABrady, E. H., Orren, G. R. (1992), Polling Pitfalls: Sources of Error inPublic Opinion Surveys, U: Mann, T. E., Orren, G. R. (ur.),Media Pollsin American Politics, str. 55-93, Washington, D. C.: The Brookings Ins-titution.

Brick, J. M., Waksberg, J., Kulp, D., Starer, A. (1995), Bias in List-As-sisted Telephone Samples, Public Opinion Quarterly 59(2): 218-235).

Cantril, a. H. (1991), The Opinion Connection: Polling, Politics, and the Press,Washington D. C.: A Division of Congressional Quarterly Inc.

Cummings, K. M. (1979), Random Digit Dialing: A Sampling Techniquefor Telephone Surveys, Public Opinion Quarterly 43(2): 233-244.

Dillman, D. A. (1978), Mail and Telephone Surveys, New York: JohnWiley and Sons.

Grde{i}, I., Kasapovi}, M. [iber, I., Zako{ek, N. (1991), Hrvatska u iz-borima ’90, Zagreb: Naprijed.

Groves, R.M. (1979), Actors and questionsin telephone and personalinterview surveys, Public Opinion Quarterly, 43: 233-244.

Groves, R. M. (1989), Survey Errors and Surrvey Costs,New York: JohnWiley.

Guide to Opinion Polls (1993), Amsterdam: E.S.O.M.A.R.

Jordan, L. A., Marcus, A., Reeder, L. G. (1980), Response Styles inTelephone and Household Interviewing: A Field Experiment, PublicOpinion Quarterly, 44(2): 210-222.

Keeter, S. (1995), Estimating Telephone Noncaverage Bias with a Te-lephpne Survey, Public Opinion Quarterly 59(2): 196-217.

Klecka, W. R., Tuchfarber, A. J. (1978), random Digit Dialing: A Com-parison to Personal Surveys, Public Opinion Quarterly, 42 (2): 105-114.

Lake, C. (1987), Public Opinion Polling,Washington, D. C.: Island Press.

Lamza, V. (1990a), Prvih sto dana nove hrvatske vlasti, Istraìvanje javnogmnijenja, Zagreb: Slu`ba novinskog istraìvanja, EP 64, Vjesnik.

Lamza, V. (1990b), Profili ~itala~kih publika – usporedba: vlasnici telefona,ispitanici bez telefona i cijeli uzorak, Zagreb: Slu`ba novinskog istra-ìvanja, EP 64, Vjesnik.

Lamza Posavec, V. (1995), Javno mnijenje-teorije i istraìvanje, Zagreb:Alinea.

Lamza Posavec, V. (1996), Valjanost telefonskih anketa u istraìvanji-ma javnoga mnijenja u Hrvatskoj, u: Trenutak hrvatske komunikacije,1995, str. 33-36, Zagreb: Fakultet politi~kih znanosti.653



Lamza Posavec, V. (1997), Odbijanje ankete u istraìvanjima javnogamnijenja, Dru{tvena istraìvanja, 6 (6/32): 747-772.

Lamza Posavec, V., Rimac, I. (1997), Dio koji nedostaje: problem neiz-ja{njavanja u istraìvanjima namjera glasovanja, Dru{tvena istraì-vanja, 6 (6/32): 729-745.

Lamza Posavec, V., Milas, G., Rihtar, S., Rimac, I. (1996), Javno mnijenjeHrvatske/listopad 1996.: Stavovi o hrvatskoj vlasti, strankama i politi~kimdjelatnicima, Zagreb: Institut za primijenjena dru{tvena istraìvanja.

Lamza Posavec, V., Milas, G., Rihtar, S., Rimac, I. (1998), Javno mnijenjeHrvatske/velja~a 1998.: Stavovi o hrvatskoj vlasti, strankama i politi~kim dje-latnicima, Zagreb: Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar.

Lavrakas, P. J. (1993), Telephone Survey Methods, Newbury Park: SagePublications.

Lawrence, A. J., Jordan, A. C. M., Reeder, L. G. (1980), Response Stylesin Telephone and Household Interviewing: A Field Experiment, Pu-blic Opinion Quarterly, 44 (2): 210-222.

Leuthold, D. A., Scheele, R. (1971), Patterns of Bias in Samples Basedon Telephone Directories, Public Opinion Quarterly, 35: 249-257.

Perry, P. (1979), Certain Problems in Election Survey Methodology,Public Opinion Quarterly, 43(3): 312-325.

Perry, J. B. (1968-69), A Note of the Use of Telephone Directories Asa Sample Source, Public Opinion Quarterly, 32(4): 691-695.

Rimac, I. (1992), Socijalni status i politi~ka odluka – izbori 1992,Dru{-tvena istraìvanja, 1(2): 265-274.

Rogers, T. F. (1976), Interviews by Thelephone and in Pearson: Qua-lity of Responses and Field Performance, Public Opinion Quarterly 40(1):51-65.

Sabato, L. J. (1981),The Rise of political Consultants,NewYork: Basic Books.

Smith, T. W. (1990), Phone Home? An Analysis of Household Tele-phone Ownership, International Journal of Public Opinion Research 2:396-390.

Trewin, D., Lee, G. (1988), International Comparisons of TelephoneCoverage, u: Groves, R. M., Biemer, L. E., Lyberg, L. E., Massey, J. T.,Nicholas II, W. L., Waksberg, J. (ur.), Telephone Survey Methodology, str.9-24, New York: John Wiley & Sons.

Tucker, C. (1983), Interviewer Effects in Telephone Surveys, PublicOpinion Quarterly, 47:84-95.

Vehovar, V. (1991), Pristranost telefonskih vzorcev v Sloveniji, rukopis.

Wiseman, F. (1972), Methodological Bias in Public Opinion Surveys,Public Opinion Quarterly 36(1): 105-108.

Zako{ek, N. (1994), Struktura i dinamika hrvatskog strana~kog sus-tava, Revija za sociologiju, 25(1-2): 23-39.



654

The Population Reduction Problemin Public Opinion Researchby Telephone PollsVesna LAMZA POSAVECInstitute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb

The paper analyses the possible influence of populationreduction on the validity of public opinion research by meansof telephone polls. The results of the analysis indicate in thefirst place that in our circumstances the owners of telephonesare on average more educated, of higher material statusand considerably more interested in political events thanpeople without telephones, while on the level of politicalattitudes they are significantly more critical towards theglobal social situation, ruling party and generally those inpower. However, in accordance with the results of theanalyses conducted, at the level of the current prevalence ofhouseholds with telephone connections, these differencesshould not significantly decrease the validity of telephonepolls’ results with regard to those obtained in householdresearch of public opinion. Especially after applying theusual procedures of weighting results, used for correcting therepresentative quality of completed research samples.Nevertheless, apart from reducing the population, thetelephone poll technique has some other faults incomparison to questionnaires conducted on the spot, but italso has some indisputable advantages. Therefore, only acomparative analysis of the validity of results of bothhousehold research and telephone polls could show to whatextent the telephone poll, in our circumstances, is truly anapplicable technique of public opinion research.

Das Problem der Reduziertheitder Hauptuntersuchungsgruppebei telefonischen MeinungsumfragenVesna LAMZA POSAVECIvo-Pilar-Institut für Gesellschaftswissenschaften, Zagreb

Die vorliegende Arbeit analysiert, inwiefern die Reduziertheitder Hauptuntersuchungsgruppe die Gültigkeit vontelefonischen Meinungsumfragen beeinflussen kann. DieAnalyse ergab zunächst, daß in den in Kroatienherrschenden Verhältnissen Fernsprechteilnehmer imDurchschnitt einen höheren Bildungsgrad undVermögensstand sowie ein wesentlich regeres Interesse ampolitischen Geschehen aufweisen als Einwohner ohneFernsprechanschluß, daß sie ferner auf dem Plan der655



politischen Einstellungen ein weitaus kritischeres Verhältniszur allgemeinen gesellschaftlichen Lage, zur herrschendenPartei und Landesführung insgesamt haben. Diedurchgeführten Analysen ergeben jedoch, daß unter denderzeit herrschenden Voraussetzungen hinsichtlich der Zahlder Telefonanschlüsse und im Vergleich zu üblichenMeinungsumfragen diese Unterschiede die Gültigkeit vontelefonischen Meinungsumfragen nicht wesentlicheinschränken dürften. Dies gilt insbesondere nachAnwendung der üblichen Ponderierungsverfahren, deren Zieles ist, die Repräsentativität der Untersuchungsmuster zukorrigieren. Telefonische Umfragen haben jedoch, außer derReduziertheit der Hauptuntersuchungsgruppe, einige weitereNachteile im Vergleich zu üblichen Meinungsumfragen,ebenso aber auch bestimmte unzweifelbare Vorteile. Daherkönnte erst eine komparative Analyse zur Gültigkeit derErgebnisse vergleichbarer telefonischer und üblicherMeinungsumfragen zeigen, inwiefern Telefonumfragen, inden hierzulande herrschenden Verhältnissen, alsMeinungsumfragentechnik tatsächlich geeignet sind.



656

Documents

10LAMZA - Srce