DRUS. ISTRAl. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 4-5 (102-103),STR.915-928

RECENZIJEI PRIKAZI

koja imaju direktne implikacije na ljude).U prakticnom dijelu trecega dana ljetneskole radom u grupama recenzirali su setekstovi polaznika.

Cetvrtoga dana organizirana je je-dnodnevna radionica 0 statistici u znan-stvenim clancima. Vodio ju je ChristopherPalmer, profesor statistike na SveucilistuCambridge.

Petoga dana nije bilo predavanja, ne-go je rad bio posve praktican. Nastavilo ses recenziranjem donesenih tekstova ne-kolicine hrabrih kolega, uCilo se kako pi-sati molbu uz tekst koji se salje u casopis.Takoder, uz diskusiju, analizirali su se ineki eticki dvojbeni primjeri iz prakse, a uopustenoj atmosferi moglo se pitati pre-davace i jos ponesto. Na samom zavrsetkupolagao se pismeni ispit, nakon cega su sedijelile potvrdnice. U toku radionice javilase zanimljiva ideja 0 pracenju uspjeha po-laznika Ljetne skole u objavljivanju znan-stvenih publikacija, koja ce se vjerujemo, iostvariti.

~nanstvenivskupSIME SIARCEVIC -SUVREMENI POGLEDNA NJEGOV ilvolI DJELO

Povodom 150. obljetnice smrti jezikoslov-ca popa Sime Starcevica (Klanac pokraj Go-spica, 1784. - Karlobag, 1859.), Institutdrustvenih znanosti Ivo Pilar, Podrucnicentar Gospic, UCiteljski fakultet SveuCili-

sta u Zagrebu, Institut za hrvatski jezik ijezikoslovlje, Gospicko-senjska biskupija iDrZavni arhiv u Gospicu organizirali suznanstveni skup Sime Starcevic - suvremenipogled na njegov iivot i djelo. Skup je odrZanu Podrucnom centru Instituta drustvenihznanosti Ivo Pilar u Gospifu 22. svibnja 2009.godine, u sklopu programa obiljezavanjaDana Licko-senjske zupanije i Dana AnteStarcevica.

Pozdravnom rijeci skup su otvorilivoditelj Podrucnoga centra Gospic dr. sc.Zeljko Holjevac, ravnatelj Instituta dru-stvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Vla-do Sakic, predsjednik programsko-orga-nizacijskog odbora skupa, prof. dr. sc. An-te Bezen, dr. sc. Kresimir Loncaric u imeInstituta za hrvatski jezik i jezikoslovlie teravnatelj DrZavnog arhiva u Gospicu, Zelj-ko Mataija.

Prvi dio skupa otvorio je dr. sc. Dra-gutin Pavlicevic izlaganjem Sime Starcevicu svom vremenu i prostoru, u kojem je istak-nuta vaznost Sime Starcevica za vrijeme ukojem je zivio i djelovao. U doba kada naprostoru Like postoje tri carstva, SimeStarcevic, na nagovor francuskoga marsa-la Marmonta, u Trstu 1812. godine izdajeprvu gramatiku hrvatskoga jezika pisanuna hrvatskom jeziku - Nova ricsoslovicailircska. Autor stoga zakljucuje da pop Si-me Starcevic predstavlja osobu koja je is-pred svoga vremena. Na prvo izlaganjenavezala se prof. Blazenka Ljubovic, rav-nateljica Gradskoga muzeja u Senju, te-mom Sime Starcevic i njegovo doba.

Uslijedilo je izlaganje prof. dr. sc. An-te Bezena Sime Starcevic u nasem vremenu.Naglasena je potreba da se danasnja hr-vatska javnost detaljnije upozna s djelo-vanjem popa Sime Starcevica. Prema ri-jeCima prof. dr. sc. Bez.ena, veCina nastav-nika hrvatskoga jezika nije upoznata sdjelovanjem Sime StarceviCa. Autor tako-der naglasava nuznost da se u jezicnimprirucnicima ispravi netocan podatak daje Vuk Karadzic prvi uveo cetveronaglasnisustav, kada zaslugu za to nosi upravoStarcevicevo glasomirje.

Izlaganjem mons. dr. sc. Mile Bo-govica Sime Starcevic - karlobaski iupnik pri-

DRU5. ISTRAl. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 4-5 (102- 103),STR.915-928

RECENZIJEI PRIKAZI

kazana je privrZenost popa Sirne Starcevicalickorn stanovnistvu kao i poseban utjecajsto ga je Starcevic irnao na svoga necaka iucenika Antu Starcevica, kasnije prozvanogOtac Dornovine.

Uslijedilo je izlaganje rnoderatora sku-pa, doc. vdr. sc. Zeljka Holjevca, po~ na-slovorn Sime Starcevic u sVJetlu osobmh do-kumenata. Doc. dr. sc. Zeljko Holjevac pred-stavlja nove povijesne izvore koji su odpresudne vaznosti za buduca istrazivanjavezana uz lik i djelo Sime Starcevica.

Sime Starcevic i ostali sveeenici kaoKukuljevicevi anketari u LiCkoj pukovniji na-slov je izlaganja prof. Marka Rirnca i prof.Vlatke Leskovec, koje nam takoder donosinove povijesne okolnosti u tad~snjoj Lic-koj pukovniji, a u kojirna je pop Sirne Star-cevic odigrao vaznu ulogu. Nairne, zup-nik StarceviC 1850. g. u Karlobagu, u an-keti popunjenoj za potrebe prikupljanjastatistickih podataka, biljezi da se ondasnjestanovniStvo sluzi hrvatskirn jezikorn, stoje u ono vrijerne u Hrvatskoj i Vojnoj kra-jini bila rijetkost. Podaci govore i da se Star-cevicevi odgovori kvalitetom i opsegomuglavnorn ne razlikuju od odgovora veCi-ne ostalih ispitanika, a zanimljivo je znatii da se u pisanju sluzio lickorn ikavicorn,ne koristeCi se Gajevim pravopisom.

o brojnim novinarskim pothvati-ma Licanina Sime Starcevica govorila jedip!. oee. Ana ~~mljeno~ic.~ pre~ava~jupod naslovom Slme Starcevlc: yrvz .novznarLicanin - pregled Clanaka, tema I glaslla.

Prvi tematski blok bio je usrnjereni-ji na osobni i povijesni aspekt djelovanjapopa Sime Starcevica, a zakljuCio ga je prof.dr. se. Franja Emanuel Hosko temorn Star-cevicevo katehetsko stivo izmeau Napoleonovai Austrijskoga katekizma. To Starcev~cevo dj~-10, punog naziva Katolicsans~o pI~alo pastl-rim duhovnim i roditeljim kerstJansklm vruche

priporucseno, tiskano u Rijeci 1849. godine,zasniva se iskljucivo na Austrijskorn jedin-stvenom katekizmu i predstavlja dokaz daje taj katekizarn bio jedini odobreni vjero-naucni prirucnik na podrucju Senjsko-mo-druske biskupije u doba kasnoga jozefini-zrna u prvoj polovici 19. stoljeca.

Nakon prvoga terna tskog blokauslijedilo je i prvo sluzbeno predstavljanjeknjige Sirne Starceviea Ricoslovje, 0 kojojsu govorili urednik izdanja, prof. dr. sc.Ante Bezen, te prof. dr. sc. Ante Selak, kojiju je priredio i napisao pogovor}orn izda-nju. Pritorn je istaknuto kako Sirne Star-cevic u Ricoslovju nakon 37 godina sarnosazeto ponavlja stavove koje je u ranijojdobi, tada kao dvadesetosrnogodisnjak, iz-nio u svojoj Ricoslovici. Knjiga v Ricoslovjesarno je jedno od rnnogih djela Sime Star-ceviCa koje ustrajno i dosljedno razvija ibrani jednu te istu jezikoslovnu koncepci-ju. Priredivac je istaknuo i Starceviceva iz-razita puristicka nastojanja, posebice onaizrazena u njegovu ustrajnorn neprihva-canju juznoslavljanizrna, odnosno povu-kovljene srbizacije hrvatskog jezika i ru-sizama. Zbog toga svog zestokog suprot-stavljanja potiskivanju i rnarginaliziranjuikavstine bio je u proslorn stoljecu potis-nut na sarnu marginu hrvatskoga jeziko-slovlja.

Drugi je ternatski blok znanstveno-ga skupa bio rezerviran za jezikoslovneterne, koje su semantickorn analizom de-taljnije razradile Starceviceva djela. Prof.Katarina Ivon i prof. Slavica Vrsaljko saSveuCilista u Zadru odrZale su izlaganjepod naslovom Sime Starcevic i Glasnik Dal-matinski. Suautor teme je doc. dr. sc. Ro-bert Bacalja. Predavanje je obuhvatilo tritematska aspekta Starceviceva znanstve-nog interesa: jezicni, drustveno-politicki ireligiozno-prosvjetiteljski, cjeline koje sernedusobno prozimaju i dopunjuju. Upra-vo je u spornenutom Glasniku Dalmatin-skom Starcevic dao znacajan doprinos po-vijesti hrvatskoga standardnog jezika.

o neprijepornoj vaznosti i kvalitetidviju Starcevicevih gramatika govorila jeprof. dr. sc. Diana Stolac u izlaganju pod

DRUS. ISTRAl. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 4-5 (102- 103),STR.915-928

RECENZIJEI PRIKAZI

nazivom Gramatikoloski prinosi Sime Star-cevica. Autorica u izlaganju napominje ka-ko prva gramatika francuskoga jezika pre-vedena na hrvatski jezik, Nova ricsoslovicailiricsko-franceska, nije Starcevicevo izvor-no djelo, nego ju je preradio i prilagodiopo uzoru na Mozinovu francusku grama-tiku. U njoj se gramaticki opis hrvatskogajezika moze iSCitati tek posredno. No istete 1812. godine objavljena je Starcevicevagramatika Nova ricsoslovica iliricska, koja jeime hrvatskoga jezikoslovca dodatno po-tvrdila kao jedno od najveCih medu ime-nima hrvatskoga jezikoslovlja.

Homilije Sime Starcevica, svojevrstanvrhunac dostignuca Sime Starcevica, naskupu je predstavila dr. sc. Vesna Prazic.Autorica naglasava da je Starceviceva vjer-ska pripovijest jasna i cista, prilagodljiva ionima koji ne pripadaju obrazovnom du-hovnickom krugu. Starceviceva homileb-cka proza dosljedna je formi: uvod, odno-sno sarna fabula evandeoske price, nakonkoje pisac iznosi svoj komentar, koji .nakraju neizostavno nosi pouku. A~.toncazakljucuje da je Starceviceva naracqa po-sve prilagodena potrebama crkvene peda-gogije i vjeronauka. .

Uslijedila su izlaganja znanstvem.kas Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlJe.

Dr. sc. Marija Znika u izlaganju Pri-djevi u Starcevicevoj Ricoslovici ili~iqcoj kon-statira da, osim sto pridjeve defImra mor-foloski i sintakticki, Sime Starcevic komen-tira i redoslijed rijeCi u recenici. .

Dr. sc. Mirko Peti u izlaga~Ju Dopu-ne glagolima u Ricoslovici iliriCkoj Sime .~~a.r-cevica navodi konkretne primjere razhclbhglagolskih dopuna kojima se u svoj~j gra-matici, posvecenoj krajiskoj mladezl, slu-zio Sime Starcevic.

U izlaganju pod naslovovm ~lagolskivid u Starcevica autorice dr. sc. ZelJke Brlo-

bas analiziran je Starcevicev gramaticki opisglagolskoga vida u djelima Nova ricoslovicailiriCka (1812) i Ricoslovje (1849. - 1850.).Autorica zakljucuje da iako Starcevicevegramatike pripadaju razliCitim modelimaopisa glagolskoga vida u hrvatskoj grama-tickoj tradiciji - Nova ricoslovica posredno-mu, a Ricoslovje neposrednomu opisu - gla-golskovidske odrednice dobivene analizomgramatickoga teksta svojstvene su nekimsuvremenim gramatickim i teoretskim sa-stavnicama u opisu glagolskoga vida.

o melodiji izgovor~, brzini i nagla-savanju rijeci u djelima Sime Starcevicagovorio je dr. sc. Mijo Loncaric u izlaga-nju Pro2odija u Starcevica, naglasavajuCi vaz-nost cetveronaglasnoga sustava rijeCi. Uzakljucku poziva na ocuvanje i vredno-vanje tzv. lickoga govora.

Drugi tematski blok zavrsen je pre-davanjem prof. dr. sc. Ive BiondiCa podnaslovom Hrvatska nedovrsena nacija i djeloSime Starcevica, u kojem je upozoreno nanedovoljno poznavanje Starceviceve sto-kavske ikavice kao elementa vaznoga zadanas nedovoljno definirani hrvatski iden-titet.

Nakon izlaganja oddana je raspra-va, nakon koje je skup i zakljucen. Drugidan znanstvenoga skupa bio je rvezerviranza strucni izlet u Klanac i Veliki Zitnik, ro-dna mjesta Sime i Ante Starcevica.

Ivan Brlic