Rudarsko-geoloSko- naftni zbornik Vol. 8 str. 37-49 Zagreb, 1996.

Berislav SEBECIC IN4 Razvoj i israzivanje, Savska 41K HR-10004 Zagreb, Hrvafika

Wutne rue& Rudarski sudovi, pojerenstva, satnistva; Key-words: Mining courts, commissions, captaincy: Ministries, NamjesniStva, Ministarstva; Arhivi. Archives.

prdenje rudarske djelatnosti obavljalo se u prdlosti wisno o znanju, interesu i pmtoje6im zakonskim propisima. 0 toj djelatnosti nalazimo dokumentacijske podatke u arhivima, bibliotekama, muzejima i drugdje. Treba istaknuti bogatu gradu (spise i knjige) iz rada nekaddnjih Carsko-Kraljevskih Rudarskih samStva u Zagrebu, Zadru, Klagenfurtu i Splitu. Manji dio dokumentacije j d nije prenden u Hwatsku.

Iz rudarskih priruhika i knjiga mokmo doznati o rudarskoj djelatnosti na podruEju hrvatskih krajeva u sklopu nekadasnje ~~st ro-Ugarske . Tako saznajemo da su prva Namjesnltva u Zagrebu i Zadru bila na Eelu s banom i grofom J. JelaB&m i barunom L. Mamulom kao vrhovna rudarska vlast, Sto je, jerojatno iz politiEkih motiva, bilo preifu&no u v o d i E ' i Rudarskih satnistva.

U Hwatskoj je krajem pedesetih godina XIX. stoljek proizvedeno 92%-94% morske soli, do 8,5% sumpora i do 19,5% asfalta, te 100% nafte Austro-Ugarske. Iz podataka o rudarskoj djelatnosti na podruEju Rudarskog satniStva Split, pripremljenih za izloZbu u Filadelfiji, moZe se uotiti da su u rudarskim istrazivanjirna s 33 372 prijavljenih samorova u 1925. preteZno istraZivani boksiti (60,O %), zatim mrki ugljeni (19,0%), asfalti (10,3%) i ligniti (6,2%). Godine 1931. na podruEju djelovanja tog satnltva, od 74 prijavljenih rudnika, radilo je samo njih 9. Medu njima biloje u eksploataciji 5 rudnika ugljena, 3 rudnika boksita i 1 rudnik asfalta. PredlaZem da se u sklopu drZavne institucije obnovi Rudarsko satni5tvo ili (po)glavarstvo, ili da se utemelji Rudarsko-geoldka uprava, za potpunije afirrniranje rudarskog poduzetniStva.

The way mining was monitored in the past depended on knowledge, interest and the existing legal regulations. Documentary evidence about this work can be found in archives, libraries and museums. In particular, there is the rich archival material (papers and books) concerning the work of the one-time Imperial and Royal Mining Captaincies in Zagreb, Zadar, Klagenfurt and Split. A minor part of the documentation has not yet been transferred to Croatia.

From mining handbooks and books we can also find out about mining in Croatia. In the context of Austro-Hungary. For example, we dan find out that the f i t governorships in Zagreb and Zadar headed the Ban, Count Jelacic and Baron Mamula were also the top mining authorities, though this, probably from political motives, was suppressed in the guldes and inventories of the Mining Captaincies. At the end of the 1850s, Croatia produced 92-94% of sea salt, up to 8.5% of sulphur, 19.5% of asphalt and 100% of oil for the Austro-Hungarian empire. From data about mining in the Split Mining Captaincy, prepared for the Philadephia Exhibition, it can be seen that in the exploratory mining operations in which there were 33,372 independent mines declared in 1925 they were looking mainly for bauxite (60,0%), then dark coal (19,0%), asphalts (10.3%) and lignites (6.2%). In 1931, within the area covered by the same captaincy, of 74 declared mines, only 9 were working. There were five coal mines, three bauxite mines and one for asphalt. I suggest that within state institution, the Mining Captaincy or Authority be renewed, or that a Mining and Geological Authority be set ap, which would lead to the more complete affirmation of Croatian mining.

Uvod Tijekom istraZivanja i eksploatacije ruda bila je

praQna i prati se rudarsko-geolobka aktivnost ovisno o znanju, interesu i postoje6im zakonskim propisima. 0 povijesti rudarske djelatnosti na nekom podrutju, ili na nekom nalaziStu, moZemo saznati iz dokumen- tacijskih izvora u arhivama, bibliotekama i sl. u dr2avnom, a ponegdje i privatnom vlasniStvu. Za rudarsku djelatnost na podruCju danaSnje Republike Hrvatske istikm arhivske spise i knjige iz rada nekadaSnjih Carsko-Kraljevskih Rudarskih satniStva u Zagrebu, Zadru, Splitu i Klagenfurtu. Starija rudarska dokumentacija moZe se n a 8 i u drugim arhivima, t.j. u Banskoj Shvnici (prije Schemnitz) u SlovaEkoj, Leobenu, B&u, BudimpeSti, i dr.

Obilni arhivski dokumentacijski materijal, ako je u Spisima, m o k biti nepotpun i o teht i obradu i sintezu Podataka. Stoga se u obradi rudarske djelatnosti treba posluZiti objavljenim podacima koji se nalaze u rudarskim i geoloSkim Casopisima, leksikonima ili knjigama. Premda arhivski spisi rezultiraju skup

* Idaganje nu manstvenom skupu Ruhtvo, gologrj'a i najno *-o u gospodarstavu R e p u b k Hwatske o&anom 4. prosinca 1996.

parcijalnih podataka, oni se mogu uklopiti u studijsku obradu rudarske djelatnosti. To je joS neiskoriSCeno blago informacija za povijest rudarske djelatnosti na naSem podrutju, ali i za eventualno obnavljanje rudarske djelatnosti. Prikupljanjem starih podataka o nalaziStima i o letistima mote se procijeniti isplati li se obnavljanje istrativanja ilili eksploatacije neke rude. Samo sistematskom obradom svih rudarsko-geoloSkih podataka o starim i novim nalaziStima mogle bi se dopuniti spoznaje o stupnju istraienosti i o znaknju pojedine sirovine u gospodarstvu Hrvatske.

0 praeenju rudarske djelatnosti iz pisanih dokumenata

Prije naSeg doseljenja u jugoistotnu Europu rudarstvom su se bavili Iliri i Rimljani, da bi ono zamrlo padom Rimskog carstva. Tek u XIII. stoljetu obnavlja se rudarstvo zahvaljujuti dolasku Sasa, koji, ako nisu izravno doSli u hrvatske krajeve, doSli su bjeZeCi pred navalom Tatara, a potom i Turaka. Rudnici i talionice otvaraju se u Gvozdanskom, Samoborskoj gori, IvanSCici, a kasnije u Gorskom kotaru i dr. Dalmatinski gradovi, ukljuCujuCi i Du-

Rud.-geo1.-naft. zb., VoI.8, Zagreb, 1996.

brovnik, opskrbljuju se rudama i kovinama iz Bosne i Srbije. Dubravbni su bili zakupnici i vlasnici rudarskih objekata, zatim kovati nova i bankari (L u C i C, 1979).

Iz rudarske proizvodnje u Hrvatskoj u razdoblju od 1856. do 1858. (tabl. 1) moZe se konstatirati da je mrki ugljen uglavnom eksploatiran u Istri. Rudarska proizvodnja tog ugljena Cinila je samo od 1,1% do 1,27% sveukupne proizvodnje u Austro-Ugarskoj. SliCno je bilo i s proizvodnjom sirovog i lijevanog Zeljeza (do 0,44%) i alauna (od 0,83% do 1,11%). U Hrvatskoj je u to vrijeme bila zapaZena rudarska proizvodnja sumpora (do 8,45%), asfalta (19,66%) i nafte (100%). Nafta se tada rudarski eksploatirala jedino u Hrvatskoj. Morska se sol proizvodila u solanama Primorja, Dalrnacije i Venecije. Pri tome je glavnina (92%-94%) soli proizvedena u hrvatskim solanama. U solanama je bilo zaposleno od 6653 do 6884 radnika. U dalmatinskim solanama bili su zaposleni samo mubkarci, a u primorskim uz muSkarce, Zene i djeca.

Tablica 1. Rudarska proizvodnja u Hrvatskoj od 1856. do 1858.

potcrtane brojke ... erar, ostalo privatnici brojke u zagradi ..... broj radnika 1000 beEkih centi = 56 t podrueja 1 H ~ a t s k a i SIavonija

2 Hrvahko-slavonska Vojna krajina: 3 Primo j e i Istra 4 Dalmacija

Podaci: K-K. Elnanzministerium, 1859. Iz objavljenih podataka u bdkom rudarskom

priruCniku M o n t a n H a n d b u c h des Osterreichischen Kaiserthum (1857., 1861., 1863, 1864. i 1867.) m o k se saznati da su u Carsko -Kraljevsko (u daljem tekstu C.-K) Namjesnibtvo sa sjedibtem u Zagrebu i Zadru bili postavljeni za namjesnike najveCi uglednici toga vremena (sl. 1).

Tako su to bili u Zagrebu 1857. ban i grof Josip JelaZiC-Mimski, a poslije njegove smrti 1859. ban i barun Jose Sokc'evid. U Zadru bio je to dulje vrijeme barun Lazar Mamula, a 1867. barun Franjo FilipoviC (Philippovich). Djelovanje nabih, poglavito prvih, namjenika bilo je preSuCivano u vodiliima (A n o n i- m u s, 1966 i 1968). K.K. Statthalterei zu Agram, odnosno C.-K. Namjesnigtvo u Zadru bili su tada najvibe instance u rjdavanju rudarskih zahtjeva i pitanja. C.-K. Rudarska satniStva u Zagrebu i Zadru bili su najtraZenije rudarske ustanove, a u Zagrebu i s najduZim tijekom aktivnosti. Na podrutju tadaSnje Hrvatske, Slavonije i Vojne krajine sa sjediStem u Zagrebu bio je prvi satnik Friedrich Reitz, a potom su slijedili Thomas Ratz, Andrija UrJiC viSi povjerenik (u zamjeni) i dr. U Zadru je to cijelo vrijeme od 1861. do 1867. bio Franjo Zanchi Prije toga u Zadru je 1857. bilo Rudarsko povjerenstvo s rudarskim povjerenikom Josipom IvaniCem na Celu. On je zapravo radio u OkruZnom uredu kao provincijskom Rudarskom satnigtvu za Dalmaciju.

U sklopu rudarskih sa td tva djelovao je rudarski povjerenik. U Zagrebu bio je to Martin Dulnig(g), a u Zadru Josip IvaniC (Ivanics). Uz njih u satniStvu, a i u namjesniStw, sluZbovao je kancelarijski personal: referent (izvjestitelj), pisar, raCunovoda, blagajnik i ostali. ZabiljeZeno je da se od 1875. do 1910. svakih 5 godina u sklopu rudarskih satnibtva, pa tako i klagenfurtskog, koji je obuhva6ao i podrutje dijela Istre i Dalmacije, navadaju sluZbenici u sklopu zadarskog Okrufnog rudarskog nadldtva. Tako se uz klagenfurtske rudarske satnike: Lucasa fioniga, Josefa Gleicha i dr. Josefa Gattnera spominju viSi rudarski povjerenici: Josip IvaniC, a potom od 1895. 1905. Enko JakSa iz zadarskog Okrufnog rudarskog nadldtva. Ovi su podaci zapisani u M o n t a n H a n b u c h br. 23-31. Za rudarsku djelatnost koja se odvijala na naSim prostorima prije 1857. zainteresirani se uputuju na bsopis Handbuch fir Berg-Miinz-und Forstwesen.

Iz desetogodignjeg razdoblja rudarske djelatnosti u Hrvatskoj od 1857. do 1867., koja je djelomice o p i s a n a u M o n t a n H a n d b u c h u ( 1 8 5 7 , 1 8 6 1 , 1863, 1864 i 1867), moZe se zakljuBti da je eksploatacija bakrene i Zeljezne rude u rudniku bra& KZein iz B e h u Rudama kod Samobora privedena kraju. Naime, 1857. bile su u rudniku zaposlene 92 osobe od toga 5 strutnjaka, medu njima 3 rudara. Od 1861. do 1864. bilo je zaposleno 4-5 osoba, od toga 1- 3 rudara, da bi 1867. ostao zaposlen 1 rudar.

U eksploataciji i preradi Zeljezne rude, koju je vodio Josef Steinauer 1857. bilo je zaposleno u Trgovima (Tergowe) 42. ljudi, od toga 6 strulinjaka, medu kojima su bila 2 rudara te 36 radnika. Godine 1861., 1863., 1864. i 1867. spominju se samo 4-5 struCnjaka, od kojih su samo 1-2 rudari. Drugo su bili talionihri i po koji sluZbenik.

jebczi4 B.: Rudarska djelatnost 39

R.fONrl'AN-

11 ES

OSTERREICHISCHEN KAISERTHUMS

FOR

1 8 5 7 .

I JAHRGANG.

11.1 p,!1$~9..frZItiiO UPS. YON 1011. UAI'T I(l3.AUS IIERAUSOEOEBENhN IIANDIIUCIIEI Fill1 l3EnO-. MOKZ- UNU FORSTRESEH

XVIII. JILHRBAIG.

1111 tlcr RIilitiirgrcl~zc. ~ ~ s l l c r ~ ~ ~ s c l z votnK3, hlai 18>4 (It. G. Ill. Nr. 146) Lw11 i41 I I C V l l i l i l , ir~r~1171-

in Falgc Allerhlel~rlcr ICnkolrlicssuny ronl 23. Jeni 1855 1ui1 I~~II:I!I~III~II~~(cI-~.I~I-~- h s s *om 27. Jsnner 1886 (n. G. Ill. Nr. 19.) i n Wirksun~keil und cs \rur<lcr! ostl derselbon 'farortlnung die ncrgl~cl~srdcn zur Assiibung tlicsos Ccrclzcs bcsliwn>l.

I. In denr k180atisch-sla~~~oniscl~cn llililiirgr.cnzg~:l)i~rlo.

K. 6. Landes .Genera lkommando in Agram. ~l~crDcrgCol t&ri lc fill. tlic k r o n r l r e l t - s l n r v ~ ~ ~ ~ I ~ e 1 ~ e bl i l l l i i rn t~carr .

CBeT. - S C . Exccllellz Joscf Graf J o l I n E i 6 tic l311Eiii1 (iv. S. 33) .

Stcilrcrlrclcr. Pcrdi~~at i t l Fre i l l r r r v. S i I I I h s c l r c 11, I!csil;..er llcs hliii l i irvcrilic~~st-

kreuzes, l l i l ter dos kiin.. sard i l t i schel~ Mi~uriaius- ulid Ir;lz~t~~usurtlcil.*. d\d-llllus ilcs k o i n m a n d i r c ~ d c n t i c ~ ~ c r i ~ l e l ~ ill ,Kro;~aic l~ . Sl;l wal l ic i~ u~l t l Dulmnziea, Fc l t l~~~nrsc l~ :~ I l - I , i cu~cna~~t ctc.

Refcrc~~L Niklas S I I ~ s t u v i 6 , I les i tz r r d c s RlilitB~~certlic~~slkrct~~es, Vurs l ; l~~t l

' I r r s. XbLllcilul~g: d c r 1. Sckriull do8 L~cades-(~ui~critlko~~~init~~clu, nI;Jor 'Ios nruller G ~ ~ e ~ t z i ~ ~ ~ ~ n t c ~ i c r o ~ i ~ ~ ~ o ~ ~ ~ x Nr. 7.

B~t.gloh8rde I, Instanz fiusgirt die prov. Uergl~napl~nnnnsscl~all ru L n i- t-' c h in Kra i~~, U I I ~ t w e r n~itlalbur durcl~ Jar Dergko~t~ntirsarirL i n rtyrsn~.

11.

K. K. S t a t t b a l t e r e i zu Agram. (Obrrsladl, Mit;kuryl.u, LO.)

.\Is l3L~crbera l~el~L'~~dc, fiil. llle Kiilli~rcleNc Krolrrien ulld Sla~vonlen . CllCf.

Sc:. l l r c c l l c ~ ~ z Joacl'Gi.~tf.l e l l ;I 6 i 6 cl u U t r i i III, G P O S S ~ P U I I Z IICS kilis. ~ i s l c r r c i c l ~ i s c l r c ~ ~ Leupuld-, K U I I I I I I I I I I I ~ C U I ~ ilus ~nilit:(r, M i ~ r i : l - T I ~ c r c $ i c ~ ~ - ~ ,~ . r ln~ia . Ilesllzct tlcs Mi l l t 8 rverd lo r1s tk1~~11~ :~~ . Hitter des kals. rusniscllelt St. Aleri~nrlcr-Nelvsky-. d e s Wliidllllir- u~lc l 'des S t . ; \ ~ ~ ~ t e ~ t u r d c ~ t s , I . KI., Grosskreun deu kill. i ~ ; ~ l ~ t ~ o v e i ~ ' s c l ~ e n Guelfeil- 'ulld d e s kbn. h c h a i - sc l ic~c ~ n i l i ~ L l r i s c t i e ~ ~ I l e i ~ ~ r i c l ~ o r d e ~ ~ s , K u n ~ m o l ~ d e u r tlev kB11. sBcllsiD.lleli Civilv~rcliel~stol~de~ls, t i r u ~ s k r a u r . Ilea lierz. ~ I I ~ I I I I I ' S ~ ~ I ~ I I Konstanti11'- s c l ~ e l ~ St. Georg- U I I ~ t les p!ipslliellel~ Ordeus d e s beil. O r e g o r des t i r o s s c r ~ , gollciincr llr~tlr U I I ~ K ~ I I I I I I U P ~ ~ , Feldscug~nois lar , U ~ I I und OLcrs tcr Kilpitiiti ill Kruttzi(ili itild Slil\voniel~, G u u ~ e r n e u ~ ' U I I ~ kornmn~t- ~ l i r e ~ ~ d e r G e l l e r ~ I ill Kroar ian , Slawuniett und IJul~nszieti, (iouverneur van l'ii~ll~r, 111l1aliel des Li~~ieil-lnfanterieregin~e~~ts Nr. 46, dunn d e r be lden

. IJIIII;I~- t i r c t ~ z i t ~ ( : l ~ t ~ t e r i e ~ ~ ~ i i ~ ~ e i ~ t e r NF. 10 U I I ~ 11 etc . etc.

St~llverlrelcr.

S i g i s ~ ~ t ~ ~ l l d K I I I I I . ~ I I ~ 1Sdlor v. ' E y b e s C e l d, Dr. d e r I tec l \ te , !vit.kl. i l ~ l i e t l l .

lt,.iu,ent.

K;irl l ) i l v i u l ~ Edlet. v. IiI';lu v n t l t a l , Sta!tl~;~ltcreir;tt l~ ( O b e r s h d f , K;tll~.~rit~;lylatz, 37).

.XIS CrrpbchBrde 1. Instan1 fungirt die yrov. Bcrghauplmannschsn ru L s i - b a r h i n bin, u.sd r=ar mi\lrlbrr durrh dasB~rekammissaria\ ru .\warn.

Unr mm EmlritLe dsr W i r k s m t e ~ t des ollgemoinm Berggeaeku vonl 23.Uui 185% n! Dalmazten wlrd die Stallhallerei mil dem Bergkotnrnisasr~at in Zarr air Ilur~lcl~cnrl,chdrdc noch fungiran. Vom 1. N o v a m b o r 1857 engdfatlgen rber a l r d tn Fulye Allcrh&chster LIntscblleuung vam 14. Februar 1857 mit Pinanzmini- ?(elirlc~Iass, Zahl 20839-285 (R. ,G. 81. Nr. 135 und,t39), zur Hmndhnbung des I l ~ ~ y g e s e h c a die StstihalLerei in Zara ';la Oberbergbcblrde und das Kreisamt in %nts nls Berghehard0 I. Inslanz (Ber~hauptmannachaft) ftir das ganze Kanlgreich Uillnnazlcn ptor~so~asclt ~urgestellt worden.

K. IS. Statthalterei' 2u Zara. (s. sirnonop~tz, 601 )

A l s Uet.glchsasbeh6rde Ilir d ~ s KSnipreich DPlmaalen.

Chef.

S e . Excellenz Lazar F r e i h e r r v. H a m u l a , Ri l te r d e s kais. as ter - r c i e l ~ i h c l ~ e n 1nil1W1.. Maria-Thercsien- und d e s Leopoldurde~is , Besitzer tlua M i l i W r v c r d i e n a t k ~ u z ~ l l . Ri t te r das kale. russischen St. Annenor- dens 1. KI., geheimer Rath, Feldmarsehall-Lieutenant, Gouverneurs- vcrf re tcr etc. ctc.

Hofrath

K.11 I I i o s z t ~ e r F r e i h e r r Y. R o s z e n e k , Ri t te r d e s kais. os ter re i - c i ~ i b ~ l l e ~ t Leopoldordens und Koinmandeur d e s papstlichen O r d e n s des llcll~gcli G r c g o r d e s G m s s e n etc. (St. Dominikgasse, 891.)

Referent.,

Fr.cnr S e i f l c r _ t , S ta t tha l tere i ra t l~ ete. (fhlzgasse, 64).

B e r g k o m m i s s a r i a t z u Z a r a . In Folge Vekrctca dar rorbealnndenenHofksmmw in Xhs-nod &grrwon ram

26 l u n i 1837, 2.6487 ala Eerggrricbts-Subrlilwion inSsbenico IM Labsngalrebn. llcrgkornmissdr J s s e f I v n n i c s .

3

S1. 1. Prvi namjesnici ("Shefovi") na podmEju hrvatskih zemalja u sklopu Austro-Ugarske: ban grof Josip JellaiiiC I bamn Lazar Mamula. NamjesniStvo je bilo i vrhovna rudarska vlast

Rud.-geo1.-naft. zb., Vo1.8, Zagreb, 1996.

hljeznu rudu istraZivao je i eksploatirao i Franz vitez v. Fridau i to kod Jaske, na ModruS potoku, PiSktkama, Planini, Ribniku, kod Delnica i dr. Kod njega je bilo zap6sleno 2 - 7 osoba, medu kojima su bila i 2 rudara. Odobrenje za samorov dobio je 7.VII1.1856. Josef (Josip) Steinauer od radobojskog rudarskog povjerenika Karla Risseera (sl. 2). Samorov se nalazi u Sumi na parceli br. 27, udaljen je 35 klaftri od sjevernog ugla kuCe posjednika Terstiglavetza u azimutu 8 h.

f i r i$kdr@Crra ill WpPi@tn, bit Borl@riftrn br6 aUgrnidncn BrggrFf~r6 u o ~ n

S1.2. Potvrda prijave slobodnog rova (samorwa). Na temelju rovne dozvole od 6 kolovoza 1856. dodjeljen je 1 samorov Josipu Steinauem na p0d~Cju Kostela, kotar Pregrada za mdarsko istrdivanje Zeljezne rude. Potvnia je izdana 7. kolovoza 1856. u Carsko -Kraljevskom Rudarskom pwjerenstw u Radoboju

Heinrich Carton, posjednik iz Pariza, vet 1867. eksploatira smolu i smedi ugljen u Cerniku, a Hirschlerovi nasljednici, Matija i Martin hckner , Franjo Steiner i Martin Hermann zemnu smolu u Boriku QWcleuSka) te ugljen u Ciglenici. Vet godine 1863. zabiljekna je eksploatacija zemne smole u Peklenici i smedeg ugljena u KriZovcu pod vodstvom grofa Georga Festetida od Tolne.

Sumpor u Radoboju eksploatiraju 1864.-1867. bra& Oberranzmaier. 0 rudarskim istraZivanjima i eksploataciji ruda

kao i o rudarskom poduzetniStvu poglavito u Dalmaciji i dijelu Istre, Citalac se mok informirati u

M o n t a n H a n d b u c h -u (1875,1880,1885,1890, 1900,1905,1910,1913), a za Citavo podruCje Hrvatske u Clanku objavljenom u ovom zborniku (5 e b e E i 6, 1996).

Iz tog ranijeg razdoblja u kontinentalnom dijelu nekadadnje Austro-Ugarske, u Srijemu, izdvajam podjeljivanje rudnog polja smedeg ugljena "Ivana", Sto je obavilo 24. VIII. 1874. Rudarsko satnidtvo Zagreb. (P o d j e 1 b e n a k n j i g a IVl179). Iz zapisa br. 375 iz 1884. (sl. 3) to polje se povezuje za tvrtku Vrdniker Kohlenbergwerk in Agram (VrdniCki rudnik ugljena u Zagrebu).

Prema dokumentaciji u Austrijskom drhvnom arhivu u BeCu, koja se odnosi na C.K. Ministarstvo javnih radova - za Dalrnaciju i Istru (1908-1918) od poiktka XX. s t o l j d pa do e t k a I. svjetskog rata, u Dalmaciji su bili najpoznatiji rudarski poduzetnici dr. V ~ k o MihaZjeviC, advokat i gradonaklnik Splita, F i b MancSiC, rudarski lijeznik iz DrniSa, Matzja A@er, graditelj iz Zlarina i drugi. Godine 1916. leZiSta boksita u Dalmaciji i u Istri bila su pod DrZavnim erarom. Tako je DrZaMi erar u Dalmaciji prijavio 7204 samorova, a u Istri 3076.

Novu rovnu dozvolu u Kraljevini SHS za istraZivanje ruda na podruCju Dalmacije, osim Zadra i Lastova, zatraZio je i dobio 24.XI.1921. Filip MarujiC, rudarski lijdnik (sl. 4), poznati "samorovi- telj" prije I. svjetskog rata. Svoju dozvolu produ- Zavao je svake godine, dok joj vaZnost nije istekla 24. studenog 1925.

0 bogatoj dokumentaciji (Carsko-Kraljev- skog) Rudarskog satniLtva i glavarstva u Zagrebu.

VodiC (C.-K) Rudarskog satniStva u Zagrebu 1859-1936 naCinjen je 1968. u Dokumentacijsko -informativnom centru Arhiva u Zagrebu, sada Hrvatski drhvni arhiv u Zagrebu. U njemu je popisan sav dokumentacijski materijal. To su pretebo spisi skupljeni u 523 kutije. Potrebno je istaknuti da se tu nalazi i kutija (br. 4) spisa Rudarskog satnidtva u Ljubljani za razdoblje 1856.-1857. i kutija @r. 5) Rudarskog satniltva u Leobenu. Ovdje se nalaze urudZbeni zapisnici s kazalom @r. 1-67), potam od 1859. do 1936. Medu knjigama od broja 68 do 108 oznakne su Knjige isklopnih rovova za razdoblje od 1864. do 1936., s time da nedostaju knjige iz razdoblja 1894.- 1896., 1902.- 1903., I%., 1910.- 1912. i 1915.- 1917.

Postoji devet R o e knjiga (C.-K.) Rudarskog satniStva za razdoblje 1855.- 1935. i tri za razdoblje 1936.-1945. To su knjiga I. za razdoblje 1855.- 1865. (oznake 109), knjiga 11. za raz. 1865.- 1874. (oznaka 110), knjiga V. 1893.- 190l.(omaka I l l ) , knjiga X. 1918.- 1920. (omaka 112), knjiga XI. iz 1921. (oznaka 176), knjiga XII. 1920.-1922. (oznaka 113), knjiga XIII. 1923-1924. (omaka 114), knjiga XN. 1924.-1928.(oznaka 115) i knjiga XV. 1919.-1933.

je&%, B.: Rudarska djelatnost 41

F i , . x -

S1.3. Rudno polje "Ivana" veliEine 3 dvostruke i 2 jednostruke rudniEke mjere, ili ukupno 100 352 kvadratnih klaftri, podijeljeno je 28.'VII.1874. obitelji Pongratz za eksploataciju smedeg ugljena u Vrdniku. Rudnik je 1908. postao drZavni, a radio je 1942 (-1944). Sada je u posjedu SR Jugoslavije

(oznaka 116), kao i tri Rovne knjige iz Rudarskog glavarstva: knjiga XVII. za razdoblje 1936.-1940.(oz- naka 9), knjiga XVIII. 1939.- 1943. (oznaka 10) i knjiga XIX. 1943.- 1945. (oznaka 11). Nedostaju knjige 111. i IV. za razdoblje 1875.- 1892., knjige V1.- IX. za razdoblje 1902.- 1917. i knjiga XVI. za razdoblje 1932.-1935.

!ma Sest "Podjelbenih knjiga" (C.-K.) Rudarskog satnidtva: I. za razdoblje 1857.-1860. (oznaka 118), 11. 1859.- 1865, (oznaka 119). IV. 1874.- (1884.-1885.) (oznaka 179), V. 1885.- 1908. (oznaka 121), VII. 1917.- 1937. (oznaka 122), VIII. iz 1924. (oznaka 123) i tri Podjelbene knjige Rudarskog glavarstva: IX. 1937.- 1944. (oznaka 12), La 1901., 1911., 1933.1 i 1938. (oznaka 13) i I1.a 1938. i 1943. (oznaka 14).

Nedostaju knjiga 111. za razdoblje 1866.-1873. i knjiga VI. za razdoblje 1909.- 1916. Knjiga oznakna sa 124 je "Kazalo vlasnika rudnih polja". Od 125 do 127 su urudibene knjige i to knjiga I. (1857.), 11. (1876.-1903.) i IV. koja je nepotpuna (od 193. do 194.), a nedostaje knjiga 111. za prva tri desetljeh XX. stoljeh. Na kraju u sklopu dokumentacije. C.K. Rudarskog satnigtva u Zagrebu postoje razne blagajniCke knjige (oznaka 128-157), ukljuCujuCi knjige rovnih pristojbi, rudarsluh poreza, novhnih kazni i sl., te razne pomoCne knjige (oznaka 158-174), medu kojima mo2emo istaknuti knjige podjelbenih molbi (1874.-1909.), popisa rudnih polja (oznaka 166), koncesija petroleumskih terena I. za razdoblje

42 Rud.-geol.-naft. zb., Vo1.8, Zagreb, 1996.

godicu dena t . j.do ukl juEivo 24.

studenoga '1924 .- . p :Ii .~r~~0ap22&0198g.

;mkf Batntk:

eodtnu dane t i j .do u k l j u r t v ~ 24.- .

/'y zz2k.. god. 19x4;

Od Kr. R ~ d a r s k o g b ~ d a u Split. I rb je se ovim gospbhln; 'I ..a z... @/W-j,d&&-e .............

h . .

dozvolu, da po oprcdljeljenlma ~ d m k o g . u k o ~ 23 svlbnja I854 ( D h Zak. Llst Br. 146)

rrkoa.. 1 6 H nllorlma n a d l e f n ~ ~ d u t k e v W be. "porrlva odazove, inrCe bl gt po- , sllgle podjcdlcc, koje rudankl'ukon ptopbuje u nmicn;cisUjch dutnosti.

Akn na uzmaks gok n?vedenog mka ne bl u m t m o bllo kod nsdlefne rudanke

vlartl produimje lalof..'roka, glne ova doxvoll n rvlma ravnl'm , pnvlma. Lola ru no

temelju ore dozrole"&trtignuta blla. . . - . .

. . .i - 0 spuru, dm z4.&MM%&k .............. ?9,ZL< .. '.

t

Kr. Rudarski d.

SI 4. Rovna dozvota dr Filipa MaruSiCa, mdarskog IijeEnika u DrniSu

1920.-1929. (knjiga 162) i 11. za razdoblje 1930.- 1932. (knjiga 163), mjerovni katastar (168) i dr.

Jezik na kome su pisani stari dokumenti, a poglavito zaglavlja u knjigama, bio je njemaeki i to najprije s pismom goticom, a poslije latinicom, bez obzira Sto je hrvatski vet bio proglaSen sluZbenim jezikom. Tek kasnije upisuje se hrvatski tekst ispod njematkog zaglavlja, da bi tek koncem XIX. stoljeh ili poktkom XX. stoljek bila tiskana i zaglavlja na hrvatskom.

Inventar Rudarskog glavarstva Zagreb (1937 - 1945) sastoji se od 149 kutija spisa i 37 knjiga.

(Carsko - Kraljevsko) Rudarsko satniStvo u Zadru i Splitu

Na Sirem podrutju Dalmacije djelovalo je za Austro-Ugarske od sredine XIX. stoljeb do kraja I. svjetskog rata Carsko- Kraljevsko Rudarsko satniStvo u Zadru od Sezdesetih do sedamdesetih godina XIX. stoljeb (M o n t a n H a n d b u c h, 1857,1861,1863, 1864, 1867) i u Klagenfurtu od sedamdesetih godina XIX. stoljeh, pa do kraja I. svjetskog rata (~sterreichisches M o n t a n H a n d b u c h, 1875, 1880, 1885, 1890, 1895, 1900, 1905, 1910, 1913). Za

jebEEit, B. : Rudarska djelatnost

djelovanja rudarskog satniStva, odnosno Berghaupt- rnannschafta u Klagenfurtu u Zadru je djelovao 0kruZni rudarski ured. Prva rudarska vlast osnovana je u Zadru 1837. jer je to nekada bilo upravno i politiEk~ srediSte Dalmacije. Od 1837. do 1854. djelovao je Rudarski supstitucijski sud u Sibeniku. Iz opisa fonda "Kraljevsko rudarsko satniStvo Split", nepoznatog autora i nepoznate godine kada je napisan ( A n o n i m u s, ?) m o b se zakljutiti da neki navedeni vremenski rasponi djelovanja rudarskih nadleStva u Dalmaciji ne odgovaraju stvarnosti, Sto se objdnjava da rudarska dokumentacija nije joS srdena, pa je i postojedi inventar privremen. Izmedu dva svjetska rata djelovalo je u Splitu uglavnom Kraljevsko Rudarsko satniStvo, s time Sto je prema A n o n i m u s u, od 1921. do 1924. u Splitu djelovao Rudarski ured. Kraljevsko rudarsko satniSlvo djelovalo je od 1924 do 19361-19371. Potom je, prema A n o n i m u s u osnovana Rudarska inspekcija Split, koja je radila od 1937 do 1941. Prilikom okupacije Splita djelovalo je u Sinju od 1941. do 1943. Rudarsko glavarslvo.

Sva dokumentacija iz rudarske djelatnosti u Dalmaciji za razdoblje od 1837. do 1948. prikupljena je u fond pod naslovom "Kraljevsko rudarsko satniStvo Split". Obuhvah razdoblje prije i poslije djelovanja satniStva, pa tako ukljuEuje i dokumentaciju Rudarskog glavarstva. Ova dokumentacija nalazi se u spisima u 232 kutije i u 71 knjizi u Povijesnom arhivu u Splitu. U spisima i knjigama rabi se njemaCki, talijanski i hrvatski jezik.

Osvrt na rudarsko pravo, sudove i djelo- vaqje rudarskih nadleStva

Dok se prije rudarsko pravo temeljilo na regalskim, odnosno kraljevskim pravima i dekretima, prethodnica rudarskim zakonima bili su rudarski redovi (pravilnici), a rudarska pravna aktivnost odvijana je u rudarskim sudovima. Tako je veC 1782. Glavni komor - grofski ured u Banjskoj Stiavnici ili S h i c i (prije Schemnitz) odluEio formirati Supstitucijski mdarski (bansky) sud u S ~ ~ O ~ O N , koji je trebao biti kompetentan za sve Zupe smjdtene juZno od Drave (sl. 5). Izbor Samobora za smjdtaj Rudarskog suda povezujem sa znaknjem, koje je tada imao rudnik bakrene rude u Rudama kod Samobora. ViSestoljetna eksploatacija i prerada bakrene rude u Rudama te izvoz bakra i proizvoda od bakra iz luke Bakar, koja je dobila ime po samoborskom bakru, uCinili su nas poznatim u rudarskom i gospodarstvenom svijetu. Stoga nije ni Eudo, da je vet 1784. bio kod nas formiran prvi Rudarski supstitucijski sud u Samoboru, Sto je nekoliko godina ranije negoli je zavrSila reforma rudarskog sudstva u Austro-Ugarskoj. Taj sud, kao i drugi koji su poslije utemeljeni (VaraZdin, kasnije 1815. Radoboj, Zagreb, KriZevci, Virovitica, PoZega i Srijem, vjerojatno Srijemski Karlovci) bili su

s v a s r ~ r u C ~ J B A N sio

I V B . 8 r J T R I C I

2 Y K r ; E n u f e l

3 Y NOYLJ B A N I

L v ~ A L U ~ I N E J

5: V P E Z I N K U

6 V SAMOBGRE

S1.5. PodruEje djelovanja Distriktualnog rudarskog suda u Banskoj Stiavnici i Supstitucionog rudarskog suda u Samoboru za Zupe juZno od Drave

podredeni Distriktualnom ("banskom" ili rudarskom) sudu u Banskoj gtiavnici, koji je obnaSao svoju aktivnost od 1788 do 1854. (V o z a r et al., 1964). Pod samoborski Rudarski supstitucijski sud spadali su 1789. joS rudnici u Brodu na Kupi i Mrzloj Vodici. Vlasnik rudnika ieljeza u Mrzlim Vodicama, Lokvama i Lepenici bio je grof Theodor Batyany (Bahni), a rudnika u b b r u grofAuersperg.

Zanimljivo je da su Zeljeznu rudu u Mrzlim Vodicama otkrili 1790. trsatski Zupnik Jakov Fi,ianic' i Nikola Lonetto, nadporuEnik.

Dekretom Dvorske komore od 8.XI.1816. obavljena je teritorijalna preraspodjela nadleZnosti rudarskih supstitucijskih sudova. Bilo je odredeno da se samoborski i drugi rudnici u karlovaCkom okrugu nakon propasti Napoleonove Ilirije vrate pod nadleZnost hrvatskih rudarskih vlasti. S tim u vezi Rudarski supstitucijski sud u Radoboju zahtjevao je 1824. od Rudarskog supstitucijskog suda u Ljubljani povrat dokumenata samoborskog rudnika i drugih rudnika s juBne strane Save. Dokumentacija (Kraljevskog) Rudarskog supstitucijskog suda u Samoboru bila je uglavnom izgorjela 1795. kada je opohren Samobor. SaCuvane su samo dvije kutije dokumenata (od 1789. do 1839.) i to preteZno od