101 Dr. sc. Joko Sindik Struni savjetnik Institut za
antropologiju, Zagreb,Ljudevita Gaja 32, 10 000 Zagreb E-mail:
[email protected] ISTRAIVANJEPOSLJEDICA MOTIVIRANOSTI
ZAPOSLENIKA RAZLIITOG STUPNJA STRUNE SPREME UDK / UDC:
331.101.3:373 JEL klasifikacija / JEL classification: M20 Prethodno
priopenje / Preliminary communication Primljeno / Received: 15.
veljae 2011. / February 15, 2011 Prihvaeno za tisak / Accepted for
publishing: 30. svibnja 2011. / May 30, 2011 Saetak U praksi se
mogu opaziti neke zajednike karakteristike posljedica motiviranosti
prosjenihzaposlenikarazliitihrazinaobrazovanja.Ciljistraivanjabioje
utvrditipostojilijedinstveniskupmeusobnopovezanihspecifinihstavovai
znaajki kao posljedica radne motiviranosti prema kojemu bi se mogli
razlikovati
ljudirazliitihrazinastrunespreme.Stomnamjeromispitanjesnowball
uzorakod193ispitanika.KonstruiranjeUpitnikstavovaiznaajkistrune
spreme(SZSS)premakojemubisemoglirazlikovatiljudirazliitihrazina
strunespreme.Instrumentjepokazaonisku,alizadovoljavajuu
pouzdanostza
svenjegovedimenzije.Natemeljurezultatafaktorskeanalizedobivenesutri
latentne dimenzije koje se nalaze u osnovi stavova i znaajki prema
kojima bi se
moglirazlikovatiljudirazliitihrazinastrunespreme,atosu:eksternalna
atribucija/racionalizacijaneuspjeha,cijenjenostposlateprocjenadrugihljudi
koji tumae ukupno 39% ukupne varijance. Upitnik statistiki znaajno
razlikuje ispitanikeuodnosunastrunuspremuudimenzijamaeksternalna
atribucija/racionalizacija neuspjeha te cijenjenost posla.Kljune
rijei: obrazovanje, konstrukt, motivacija, karakteristike, razlike.
1. UVOD
Uvrijeenojemiljenjedapostojenekezajednikekarakteristikeradne
motiviranostiljudirazliitogstupnjastrunespreme.Polazitazaovakva
razmiljanjanajeesuutemeljenanapretpostavcidasumanjeobrazovaniu
prosjekunetomanjezadovoljniposlomkojiobavljaju,tomoeproizlazitiiiz
realnomanjemogunostipronalaenjaatraktivnihzaposlenjauodnosuna
obrazovanije.Sdrugestrane,manjeobrazovanimogusebepercipiratimanje
EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XX. (2011.) BR. 1. (101-119)Sindik, J.:
ISTRAIVANJE POSLJEDICA 102 uspjenima teto mogu pokuavatina neki
nain kompenzirati. injenica je da se u praksi dogaa da razliite
vrste poslova ljudi mogu uspjeno obavljati neovisno
ostupnjuobrazovanja.Meutim,upraviluobrazovanijiljudiobavljajui
kompleksnijeicjenjenijeposlove.Natemeljuuvidausadrajeipraksuveeg
brojaposlovauHrvatskoj,sljedeekarakteristikemoglebisenavestikao
najeazamijeenabitnaobiljejaposlovaljudikojisurelativnomanje
obrazovani:relativnoniiosobnidohodak,veibrojnadreenih,netomanja
mogunoststimuliranjaefikasnogradnoguinkatemanjamogunost
napredovanja u zvanju i
zanimanju.Uliteraturinisupronaenedirektnereferencekojebiseodnosilena
razliitostiustavovimaiznaajkamakojeimajuljudirazliitihrazinastrune
spreme.Ipak,modasenajboljepotencijalnerazlikeuznaajkamaistavovima
moguodraavatiuradnojmotivacijitezadovoljstvuposlom,kojereflektira
Herzbergovateorijaradnemotivacije.Radnajemotivacijasveonotoovjeka
potie na rad, to taj rad usmjerava i odreuje mu intenzitet i
trajanje.TakoHerzbergovadvofaktorskateorija(Herzberg,MausneriBloch
Snyderman,1967.)podrazumijevadasuljudisretniakosumotiviraniidasu
nesretniakosudemotivirani.Tijekomkasnih50-ihgodinaprologstoljeaHerzbergjepokuavaoidentificiratifaktorekojisumotiviraliljudeuradnim
sredinama. Proveo je intervjue i anketu s 200 zaposlenih kako bi
dobio odgovore
napitanjakojisufaktoripovezanisugodnom,akojisneugodnomradnom
sredinom(Bahtijarevi-iber,1999.).Faktoripovezanisugodnomradnom
sredinombilisu:samoaktualizacija(uspjeh),pohvala/priznanje,osobnirad,
odgovornostzasvojeiliposlovedrugihinapredovanje.Faktoripovezanis
neugodnom radnom sredinom bili su: politika i administracija
tvrtke, supervizija,
plaa,meuljudskiodnosiiuvjetirada.Herzbergjevjerovaodazaposlenici
doivljavajunovackaonetotodobivajuodposla.Drugimrijeima,
zaposlenicimaje novac pravo koje potjee od injenice da je osoba
zaposlena te Herzberg nije otkrio nikakvu vezu izmeu novca i
motivacije. On je faktore koji
subilipovezanisugodnomradnomsredinomzvaounutranjifaktoriili
motivatori jer je vjerovao da upravo ovi faktori utjeu na izvrstan
rad pojedinca.
Faktorepovezanisneugodnomradnomsredinomzvaojefaktorinezadovoljstva
ilivanjskifaktori.Smatraojedainstitucijamoranavestiiutvrdititefaktore,ali
utjecajnanjihsamobisprijeionezadovoljstvo,aneipoveaomotivaciju.
Herzberg je tvrdio da samo unutranji faktori ili motivatori mogu
zaista poboljati
radpojedinaca.Sdrugestrane,vanjskifaktorimogusamosprijeiti
nezadovoljstvo.Podvofaktorskojteorijiovesudvijevrstefaktorapotpuno
nezavisne.Dakle,potrebnojepoticatizaposlenikovutenjusamoaktualizaciji
(uspjehu)inapredovanju,njegovozalaganje,odgovornostzasvojeiliposlove
drugih,alidavatimuipohvaleipriznanja.Tosemoeuinitiunutartvrtkena
nain:dasezaposlenicimapruipovratnainformacijazasvakidobrouraeni
posao(1),dasezaposlenicimadozvolidapreuzmudijelovezadatakanasebe,a
nedaimsemorareikakodazavresvakikorakuprocesu(2),dase
zaposlenicimadozvolizavravanjeizazovnihzadatakakojinisuuspektru
EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XX. (2011.) BR. 1. (101-119)Sindik, J.:
ISTRAIVANJE POSLJEDICA 103 njihovih uobiajenih dunosti (3), da
zaposlenici preuzmu odgovornost za vlastiti rad i uvjete rada (4).
Istodobno, dok se radi na motivaciji zaposlenika kako bi ih
sepotaknulo naboljeradne rezultate,treba
sepobrinutizavanjskefaktorekako oni ne bi prouzrokovali
nezadovoljstvo. Vanjski faktori ukljuuju: organizacijsku
politiku/pravilnike,superviziju,osobnedohotke,meuljudskeodnoseiuvjete
rada (Bussing,
2002.).Dabizaposlenikpostigaosvojmaksimum,radnizadatcikojisepred
njegapostavljajumorajuispunjavatisljedeeuvjete(WeihrichiKoontz,1999.):
zadatcitrebajubitiprecizni, anjihovoispunjenjetreba
bitimjerljivo(1),zadatci
trebajubitizahtjevni,aliispunjivi(2),poeljnojedasezaposlenikunaprijed
suglasi sa zadatcima koji su pred njega postavljeni (Iaccoca,
2007.) te je poeljno
upravljatinaosnoviciljeva(mjerljivost,ef,podreeni,kvalitativniciljevi,
suradnja,poveanjeproduktivnosti).Vanojedazaposlenikpriraduima
autonomiju (4) te povratnu informaciju (5).Plae su najvei motivator
za rad, ali
bitnojedabudufleksibilneisukladnerezultatimarada.Morapostojatijasna
veza izmeu rezultata rada i visine plae jer se pokazalo da ak i u
SAD-u samo
22%zaposlenikasmatradanjihovaplaaizravnoovisiorezultatimarada
(Bahtijerevi-iber, 1984.). Mogue karakteristike manje obrazovanih
Dakle,bitanciljmenadmentaljudskihpotencijalajeipostizanje
zadovoljstvanaraduzaposlenihupoduzeu.Stogasemorajuupoznatiiniteljikojizaposlenikeuradumotivirajuizbogkojihonisazadovoljstvomobavljaju
svojposao,aliionikojinanjihdjelujudemotivirajueilisubezveevanosti.
Radiseopsiholokimfaktorimanedostupnimaizravnommjerenju,oijem
postojanju i djelovanju zakljuujemo temeljem opaanja ponaanja
zaposlenika te
primjenommetodeintervjuailiupitnikazaispitivanjeradnogzadovoljstva.Ono
semoeispitatiprocjenomopegzadovoljstvaposlomiprivlanoukojuza
radnikaimajupojedinekomponenteposla.Istrauju seirangovipojedinih
motivacijskihfaktora:plae,nainrukovoenja,dobrimeuljudskiodnosi,
sigurnostposla,radniuvjeti,
mogunostizarazvojipotvrivanjesposobnosti, napredovanje,mogunosti
obrazovanjauzradidruge.Meutim,uovom
istraivanjupretpostavkeoodreenimaspektimastavovaiznaajkizaposlenika
danesuprvenstvenonatemeljupraktinihiskustava,tj.natemelju
karakteristinihizjavaljudiizpraksepopitanjurazliiteproblematike,koje
neizravno mogu indicirati i radnu (de)motivaciju te zadovoljstvo
poslom.Naime,
pretpostavljenojedaznaajkeistavoviljudisniimrazinamaobrazovanja
moda imaju vie zastupljene faktore vezane uz neugodnu radnu
sredinu, a manje
uzugodnuradnusredinu.Autorjeukonstrukcijiupitnikazamjerenjestavovai
znaajki koje hipotetski posjeduju ljudi s niim razinama strune
spreme bio vie
fokusirannakognitivnukomponentu.Dakle,izvoriteidejazaesticeupitnika
bilisuspecifinistavovi,selektivnoodabraninatemeljukarakteristinihizjava
ljudiizprakse.Ovibistavovimoglireflektiratiirazliitupodlonostrazliitih
EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XX. (2011.) BR. 1. (101-119)Sindik, J.:
ISTRAIVANJE POSLJEDICA 104
populacijaovakvojvrstiradnemotivacijeuodnosunaspol,vrstuzanimanjai
stupanjstrunespreme.Naime,pretpostavljenojedabirazlikeustavovima
moglepostojatiiuodnosunaspol,vrstuzanimanja,godineradnogstaaidob.
Smatralo se da su oni koji su u prosjeku relativno manje uspjeni
(loije educirani
ispitanici)zaokupljenijimeuljudskimodnosima,uzistovremenomanje
naglaenumotivacijuzanapredovanjem.Ovobimoglorezultiratiiraznim
oblicimaracionalizacijevlastitogneuspjeha,uzeksternalnuatribucijuzbivanja
okosebe,aposebnovezanihuzvlastitistatus.Tobisve,dakako,trebalo
uvjetovatiirazliitestavovenieobrazovanihuodnosunaboljeeducirane
ispitanike. Naime, ovisno o nainu regulacije emocija, mogu se
odrediti fizioloki
efektistresa.Potiskivanjenegativnihmisliiotvorenogizraavanjaemocija,
tendencijakontroliranjavlastiteimpulzivnostiinemogunostizraavanja
agresivnosti,utjeunapoveanjefiziolokoguzbuenjaipovezanisusveom
percepcijom stresa (Danki, 2004.). S druge strane, zaposlenost u
javnom sektoru (gdje je, bez obzira na razliitost poslova, u
prosjeku radni uinak ponekad manje
mjerljiv,aponekadjednostavnomanjestimuliranilisankcioniran)trebalabise
takoer reflektirati na znaajke i stavove koji se mjere instrumentom
za mjerenje razlika razliito obrazovanih ispitanika. Za provjeru
postojanja konstrukta koji bi mogao reflektirati razlike razliito
obrazovanih ispitanika formuliran je vei broj tvrdnji
operacionaliziranih u preliminarnu verziju mjernog instrumenta
nazvanog
Upitnikstavovaiznaajkiljudirazliitogstupnjastrunespreme(udaljnjem
tekstu SZSS).Premda je polazite za definiranje stavova i znaajki u
biti osnovano na
temeljnimpostavkamaHerzbergoveradnemotivacije,direktnopolaziteza
definiranjemjernoginstrumentakojimemotoprovjeritibilisunam
karakteristinistavoviirazmiljanjaljudiizprakse,daklezaposlenikarazliitog
stupnja strune spreme. Na temelju sadraja ovih stavova i
razmiljanja, koji su se mogli logiki grupirati u odreene tematske
cjeline, pretpostavili smo da bi ak
iovako(ne)selekcioniranistavoviiznaajkemogliimatiodreenazajednika
obiljeja. A takva obiljeja moda bi mogla razlikovati zaposlene
razliitih razina obrazovanja. Cilj i problemi
Kaotemeljniciljistraivanjaodreenjeodgovornapitanjemogulise
operacionaliziratilatentnedimenzijestavovaiznaajkiposljedicaradne
motivacijepremakojimabisemoglirazlikovatiljudirazliitihrazinastrune
spreme. Problemi istraivanja bili su:
1.Utvrditipostojelilatentnedimenzijestavovaiznaajkikojehipotetski
mogu opisati ljude s niim razinama obrazovanja. 2.Ukoliko te
latentne dimenzije postoje utvrditi njihovu pouzdanost. EKON. MISAO
PRAKSA DBK. GOD XX. (2011.) BR. 1. (101-119)Sindik, J.: ISTRAIVANJE
POSLJEDICA 105 3.Ukoliko te latentne dimenzije postoje utvrditi
dijagnostiku valjanost tih dimenzija, operacionaliziranih stavova i
znaajki ljudi s niim razinama obrazovanja, u smislu razlikovanja
rezultata svih ispitanika u odnosu na:
stupanjstrunespreme,spoltezaposlenostujavnojslubi,odnosnou
privatnom sektoru. Metoda
Ispitanici.Ispitanjeuzoraksnjenegrudeispitanikaobaspola,dobi od20
do 65godina, heterogenihzanimanjatestupnjeva obrazovanja(N= 193).
Meuispitanicimabiloje49mukaracai144ene.136ispitanikabiloje
zaposlenoujavnom,a57uprivatnomsektoru.Premastrunojspremi,26
ispitanika bilo je srednje strune spreme (SSS), 40 vie (VS), 111
visoke strune
spreme(VSS),dokihje16bilosmagisterijemilidoktoratomznanosti.Prema
strukturizanimanja,meuispitanicimabilojeak52psihologa,44odgajatelja,44ispitanikakojisudiplomiralinadrugimdrutveno-humanistikimstudijima
(sociolozi,defektolozi,lijenici,pedagozi),26ekonomistaipravnikate31
inenjer elektrotehnike, odnosno prometnih znanosti. to se tie
strukture uzorka
ispitanikauodnosunanjihovuprofesiju,postojalajepotpunapodudarnost
izmeuzaposlenostiujavnomsektoruidrutveno-humanistikeorijentacije
(izuzevpravnikaiekonomista)teprivatnogsektoraizanimanjauprirodnim
znanostima(zajednospravnicimaiekonomistima).Ovakvazastupljenost
subuzorakaizravnajeposljedicaprincipaodabiraispitanikaovom
neprobabilistikommetodom(snjenegrude).Uodnosunastupanjstrune
spreme,uzorakjeispitanikadihotomiziran:ispitanicisasrednjomiviom
strunomspremomsainjavalisuuzorakmanjeobrazovanih,doksuonis
visokomstrunomspremomteonikojiimajumagisterij,odnosnodoktorat,
uvrteniuuzorakvieobrazovanih.Odsvihispitanika(mukaraca),16ihje bilo
zaposleno u javnom sektoru, a preostala 33 u privatnom. Od svih
ispitanica,
124ihjebilozaposlenoujavnomsektoru,apreostale24uprivatnom.Odsvih
ispitanika (mukaraca), 16 ih je u kategoriji manje obrazovanih, a
preostala 33
ukategorijivieobrazovanih.Odsvihispitanica,54ihjeukategorijimanje
obrazovanih,apreostale94ukategorijivieobrazovanih.Konano,odsvih
zaposlenih u privatnom sektoru, 14 ih je bilo u kategoriji manje
obrazovanih, a
preostalih43bilojeukategorijivieobrazovanih.Odsvihzaposlenihu
javnomsektoru,56ihjebiloukategorijimanjeobrazovanih,apreostalih84
bilo je u kategoriji vie obrazovanih. Instrumenti. Upitnik stavova
i znaajki ljudi posljedica radne motivacije
razliitogstupnjastrunespreme(SZSS)sastaviojeautorzapotrebeovog
istraivanja na temelju opisanih teorijskih polazita. Dakle, s
obzirom da direktno
polaziteuformuliranjuesticanijebiospecifini,veopiteorijskikoncept
(Herzbergovateorijaradnemotivacije),karakteristinistavoviirazmiljanja
ljudiizprakse,esticesadrajnoobjedinjujupokazateljeorganizacijskeklimete
specifinestavovepremaposluiorganizaciji,dravi,spolnimulogama,braku,
EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XX. (2011.) BR. 1. (101-119)Sindik, J.:
ISTRAIVANJE POSLJEDICA 106 roditeljstvu, ljudskoj prirodi. Kao
takve mogle su se logiki grupirati u stavove
kojiukazujuna:pesimizam,negativnovrednovanjedrugihljudi,eksternalnu
atribuciju, racionalizaciju neuspjeha, zaokupljenost socijalnim
odnosima, ali i na
drugenaine.Svesutomoglebitiihipotetskelatentnedimenzijecjelokupnog
mjernoginstrumentakojibihipotetskimogaorazlikovatizaposlenikerazliitih
razina strune spreme. Uz varijable koje su zapravo estice Upitnika
SZSS (u inicijalnoj verziji
33estice),prikupljenisuipodatciodemografskimvarijablama:spolte
kronolokadobispitanika,vrstazavrenogstudija,zaposlenostuprivatnom,
odnosnojavnomsektoru,stupanjstrunespreme(1=srednjastrunaspremate
viastrunasprema;2=visokastrunasprema,magisterijidoktorat),duljina
radnog staa.
UpitnikSZSSsastojaoseinicijalnood33esticesaskalomLikertova
tipaodpetstupnjeva:oduopese neslaem(1) doupotpunostise slaem
(5)sasadrajemtvrdnji.Ispitanicisuimalizadatakiskazatiukolikojsemjeri
slau sa sadrajem pojedinih tvrdnji. Na temelju rezultata faktorske
analize te indeksa relativnog varijabiliteta
odreenjebrojesticaizostavljenufinalnojverzijiupitnika(tablica2).Dakle,
finalnaverzijaupitnika(uovomistraivanju),ijisurezultatianalizirani,
sastojalaseod22estice(tablica1).Uzdemografskevarijabletevarijablekoje
suzapravoesticeupitnika, nakon
provedenefaktorskeanalizedefiniranesujo tri varijable: rezultati po
dimenzijama upitnika (jednostavne linearne kombinacije estica koje
definiraju pojedinu dimenziju).Tablica 1.Popis svih estica u
preliminarnoj verziji Upitnika SZSS te njihova pripadnost
dimenzijama u finalnoj verziji upitnika estice preliminarne
verzijeDimenzija 1.Smatram da bi svatko mogao postii ono to eli,
samo kad bi imao dovoljno ambicija. IZOSTAVLJENA 2.Oni koje
nazivaju uspjenim ljudima obino su emocionalno uskraeni.
Eksternalna atribucija i racionalizacija 3.Ljuti me to neki ljudi
imaju puno veu plau nego ja.Cijenjenost posla 4.Veina ljudi ima
malo ukusa u odijevanju. Eksternalna atribucija i racionalizacija
5.Svakodnevno se moram uti ili vidjeti barem s jednim prijateljem
ili prijateljicom. IZOSTAVLJENA 6.Primjeujem da je dosta ljudi u
mom radnom okruenju zavidno drugima. Eksternalna atribucija i
racionalizacija 7.Izrazito dobro procjenjujem druge ljude.Procjena
drugih ljudi 8.esto doivljavam nepravde koje mi drugi nanose.
Eksternalna atribucija i racionalizacija 9.Za uspjeh je u dananje
vrijeme nuna veza ili protekcija nekog monog. Eksternalna
atribucija i racionalizacija EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XX.
(2011.) BR. 1. (101-119)Sindik, J.: ISTRAIVANJE POSLJEDICA 107
10.Najei razlog ljudskih tragedija i nepromiljenih poteza je neiji
ljubavni ivot. IZOSTAVLJENA 11.Malo je stvari koje ja osobno mogu
promijeniti da bih bio/la sretniji/a. Eksternalna atribucija i
racionalizacija 12.Vjerujem da bih svojim suradnicima znaajno
nedostajao/la, ako otiem raditi negdje drugdje. Procjena drugih
ljudi 13.Da sam roen(a) i odrastao(la) u drugim okolnostima,
bio(la) bih puno uspjeniji(a). Eksternalna atribucija i
racionalizacija 14.Moj posao je iznimno vaan, ali nije dovoljno
cijenjen u drutvu. Cijenjenost posla 15.Praktiki nepogreivo vrlo
brzo uoavam tue manjkavosti.Procjena drugih ljudi 16.Sviam se
osobama suprotnog spola.Procjena drugih ljudi 17.Posve sam
drugaiji(a) u odnosu na ljude iz mog radnog okruenja. Eksternalna
atribucija i racionalizacija 18.Stabilan brani ivot je dokaz
uistinu sretnog ivota.IZOSTAVLJENA 19.Uzrok mojih neuspjeha na
poslu su najee tui propusti. Eksternalna atribucija i
racionalizacija 20.Volim u drutvu analizirati neke osobe i njihove
postupke.IZOSTAVLJENA 21.Vrlo mi je vano razgovarati s vie ljudi o
problemima koji me mue. Procjena drugih ljudi 22.Ljudi su esto vrlo
nemarni prema svojoj djeci. IZOSTAVLJENA 23.Drava se premalo trudi
da me informira o novostima vezanim uz moju struku. Cijenjenost
posla 24.Dosta mojih kolega/ica vie cijene nego mene, samo zato jer
se bolje znaju prikazati u javnosti. Eksternalna atribucija i
racionalizacija 25.Rezultati mog rada nisu jasno vidljivi ali su
iznimno vani. Cijenjenost posla 26.Vano mi je da svaki problem
pravovremeno rijeim.IZOSTAVLJENA 27.Probleme rjeavam
sam(a).IZOSTAVLJENA 28.Timski rad je zajednika diskusija o problemu
koji nastojimo rijeiti. IZOSTAVLJENA 29.Zabrinut(a) sam kad ujem da
o meni priaju negativne stvari. Cijenjenost posla 30.Ljudi po
prirodi misle i brinu samo o sebi i svojim najbliim. Eksternalna
atribucija i racionalizacija 31.Svi su ljudi na neki nain isti,
slino razmiljaju i osjeaju. IZOSTAVLJENA 32.Ne moe se imati
povjerenja u druge ljude. Eksternalna atribucija i racionalizacija
33.Vie se mogu opustiti razgovorom, nego izoliranjem od ljudi.
IZOSTAVLJENA Legenda: Dimenzija = pripadnost estica skalama
upitnika, definiranih na temelju rezultata
faktorskeanalize.IZOSTAVLJENA=esticeizostavljeneizfinalneverzijeupitnika,zbog
loe diskriminativnosti ili nedovoljne jednoznanosti u odnosu na
ekstrahirane dimenzijeEKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XX. (2011.) BR.
1. (101-119)Sindik, J.: ISTRAIVANJE POSLJEDICA 108
Postupak.UpitnikSZSSposlanjetijekomljeta2007.godineputeme-maila
veem broju ljudi za koje su autori znali da su zaposleni u
privatnom ili pak javnom sektoru.Takoer, ispitanici koje su
izravnokontaktirali autori zamoljeni
sudaproslijedeupitniksvojimpoznanicima,istovjetnogstupnjastrunespreme
tezanimanja,zaposlenimaujavnomiliprivatnomsektoru.Istraivanjeje
provedeno s garantiranom anonimnou te znanstvenom svrhom
istraivanja.ObradarezultataprovedenajepomoustatistikogprogramaSPSS.
Najprijesmonacjelokupnomuzorkuispitanikautvrdilideskriptivne
karakteristikeestica,apotomsmouzorkuzaposlenikanierazinestrune
spreme(srednjokolskatezavrenaviakola)utvrdililatentnedimenzije
upitnikateprovjerilipouzdanostesticakojepojedinedimenzijedefiniraju
(Harris,1975.).Nakontogaprovelismonizanalizanacjelokupnomuzorku
ispitanika.Utvrdilismopovezanostidobivenihdimenzijameusobno,tes
varijablama dobi i duljine radnog staa. Diskriminacijskom analizom
utvrdili smo
razlikovanjeispitanikarazliitihrazinaobrazovanja,zaposlenihujavnom
nasuprotprivatnomsektoru,teispitanikarazliitogspola,natemeljulatentnih
dimenzija koje razlikuju ispitanike razliitih razina strune spreme.
RezultatiDeskriptivnomstatistikomutvrenesuprosjenestatistikevrijednosti
(aritmetikesredine,rasprenja,normalitetidistribucija)zapojedineestice
Upitnika SZSS (tablica 2). Najvei prosjeni rezultat dobiven je za
esticu Malo jestvarikoje
jaosobnomogupromijenitidabihbio/lasretniji/a,anajmanjiza
Uzrokmojihneuspjehanaposlunajeesutuipropusti.Praktikisve
distribucijeznaajnoodstupajuodnormalneraspodjele,alibuduidanijedna
nije bimodalna, koriteni su parametrijski postupci obrade podataka.
Tablica 2. Deskriptivna statistika za estice finalne verzije
Upitnika SZSS za ispitivani uzorak estice preliminarne verzijeMZp
1.Oni koje nazivaju uspjenim ljudima obino su emocionalno uskraeni.
2,29 1,14 2,76
