111_136_Filologija_56_Omrcen_2

UDK 81'373.46:796.322Pregledni lanak

Primljen 1.IX.2010. Prihvaen za tisak 24.I.2011.

Darija Omren Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za opu i primijenjenu kineziologiju Horvaanski zavoj 15, HR-10000 [email protected] BobiSrednja kola Ivana vearakolska ulica 12, HR-10310 Ivani [email protected] JurakiKinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu Zavod za opu i primijenjenu kineziologijuHorvaanski zavoj 15, HR-10000 [email protected]

RUKOMETNO NAZIVLJEANALIZA IZABRANIH PRIMJERA

Literatura nekoga strunog i znanstvenog podruja rabi specifino na-zivlje, prevoenje kojega je iz jednoga jezinoga sustava u drugi vrlo zahtjevan zadatak. Opi i struni jezik razlikuju se po tome to potonji tei to veoj tonosti izraza. Jezik nekoga podruja, strunoga ili znan-stvenoga, ima svoja leksika, semantika, sintaktika, ak i fonoloka obiljeja koja su specifina ba za to podruje. Precizno nazivlje omogu-uje valjanu znanstvenu komunikaciju. Isto vrijedi i za znanost o ljud-skom kretanju kineziologiju, a unutar nje i za kineziologiju sporta za pojedine sportove i sportske discipline. Prvi je cilj ovoga rada bio analizirati prijevodne ekvivalente naziva ru-komet u engleskome jeziku. Drugi je cilj bio analizirati strune engleske rukometne nazive i njihove prijevodne ekvivalente u hrvatskome jezi-ku vezane za: a) bacanja lopte, odnosno za vrste udaraca na protivni-ka vrata i za dodavanja, b) igrae, c) napad odnosno navalu te d) ruko-metno igralite. Analizom se prijevodnih ekvivalenata pojedinih rukometnih naziva u hrvatskome i engleskome jeziku nastojalo pokazati da je u normiranju nazivlja nuna suradnja strunjaka nekoga podruja i lingvista. Postu-

FILOLOGIJA 56, Zagreb 2011

111

111_136_Filologija_56_Omrcen_2.indd 111111_136_Filologija_56_Omrcen_2.indd 111 02.01.2012 14:06:0802.01.2012 14:06:08

Darija Omren, Goran Bobi, Danijel Juraki: Rukometno nazivljeFILOLOGIJA 56(2011), 111136

112

pak standardizacije nazivlja treba obaviti sa to veom tonou i to veom pozornou kako bi se razvio pojmovni sustav i pridrueno mu nazivlje. Taj se proces, meutim, ne smije ograniiti samo na jedan je-zini sustav, ve nazivi, kao i pojmovi, moraju biti usporedivi u razlii-tim jezinim sustavima.

1. UvodKako bi se razumjeli tekstovi pisani nekim jezikom, potrebno je pozna-

vati ne samo nazive (rijei), ve i sadraje (pojmove, koncepte) kojima su ti nazivi (rijei) pridrueni jer se nazivi i njihovi sadraji u razliitim jezi-cima ne moraju uvijek poklapati. I dalje, za pojedine nazive koji postoje u jednome jeziku u drugome ne mora uvijek biti odgovarajuih prijevoda jer se u tome jeziku ne nalazi ni tome nazivu pridrueni pojam.

Danas sportsko nazivlje i frazemi koji se rabe u kontekstu sporta i sportskoga nadmetanja postaju dijelom svakodnevnoga govora i popri-maju niz konotacija. Pojedini frazemi u razgovornome funkcionalnom stilu, a to se osobito odnosi na argonske frazeme, ne pripadaju razgo-vornome funkcionalnom stilu standardnoga jezika (Mihaljevi i Kovae-vi 2006), ali su vrlo raireni, na primjer: predriblati protivnika, biti u autu (doslovno u kontekstu sporta: biti izvan granica igralita, a u prenesenome znaenju: ne biti u formi) i drugo. Znanstveni stil pisanja, meutim, prema normi se odnosi strogo te se u njemu trai potivanje pravila hrvatskoga standardnog jezika na svim jezinim razinama (Mihaljevi 2006).

Kako bi se izbjegla terminoloka zbrka meu pojedinim jezinim su-stavima, potrebno je, prije svega, definirati neki pojam (koncept) u poj-movnome sustavu (Mihaljevi 1998a:32), a zatim dogovoriti naziv za nje-gov sadraj. Problem odabira i/ili stvaranja nekoga naziva koji e struka smatrati odgovarajuim te problem njegova normiranja smatraju se sre-dinjim terminolokim problemima (Mihaljevi 1997). Pritom je bitno po-stii jedinstvenost izmeu naziva i pojma, a to znai da za sve govornike vrijedi isti odnos izmeu toga naziva i pojma (Mihaljevi 1997).

Struna i znanstvena literatura nekoga podruja koristi se specifi-nom terminologijom, a njezino prevoenje iz jednoga jezinoga susta-va u drugi vrlo je zahtjevan zadatak (za primjere uporabe pojedinih na-ziva u rukometu vidi Vuleta, Milanovi i Serti 1999, 2003) jer je prijevod komunikacijski, interpersonalni, interkulturalni, interaktivan i intencio-nalan proces koji podrazumijeva lingvistiku, komunikacijsku, kulturo-loku i predmetnu (engl. subject matter) kompetenciju (Antunovi 20022003). Jedna je od razlika izmeu opega i strunoga jezika to to potonji


Darija Omren, Goran Bobi, Danijel Juraki: Rukometno nazivlje FILOLOGIJA 56(2011), 111136

113

tei to veoj tonosti izraza. Jezik nekoga podruja ima svoja leksika, se-mantika, sintaktika, pa ak i fonoloka obiljeja specifina ba za to po-druje (Douglas 2000), to ga posljedino ini jednom od epistemolokih sastavnica svake znanosti (Milat 2005; Omren i ivi Markovi 2009). Kako kae Milat, bez precizne terminologije nije mogua ni znanstve-na divizija ni klasifikacija, nije mogua valjana znanstvena komunikaci-ja (2005:35). Postupak standardizacije treba obaviti to veom tonou i to veom pozornou kako bi se razvio sustav pojmova s pridruenim im nazivljem, ali se taj proces ne smije ograniiti samo na jedan jezini sustav, ve nazivi, kao i pojmovi, moraju biti usporedivi s razliitim jezinim su-stavima (Jaklinovi-Fressl, Omren, tefi 2005).

2. Cilj istraivanjaDva su cilja ovoga rada. Prvi je cilj analizirati prijevodne ekvivalente

naziva rukomet u engleskome jeziku. Drugi je cilj analizirati skup odabra-nih strunih engleskih rukometnih naziva i njihove prijevodne ekvivalen-te u hrvatskome jeziku vezane za: a) bacanja lopte, odnosno za vrste uda-raca na protivnika vrata i za dodavanja, b) igrae, c) napad odnosno na-valu te d) rukometno igralite. U pojedinim su sluajevima engleski nazi-vi usporeeni i s njihovim prijevodnim ekvivalentima u njemakome, ru-skome, slovakome, panjolskome i francuskome jeziku.

3. RazradbaSve je primjere rukometnih naziva analizirane u ovome radu mogue

pronai ne samo unutar pravila rukometne igre, ve i unutar est podru-ja istraivanja u toj sportskoj igri, podijeljenih prema strukturi znanstve-nih istraivanja na podruju sporta i sportskoga treninga (Milanovi 1999; Vuleta, Milanovi i dr. 2004.), a to su istraivanja sportova i sportskih po-stignua, istraivanja obiljeja sportske aktivnosti, istraivanja dimenzi-ja sportaa, istraivanja uinaka metoda vjebanja i metoda pouavanja, istraivanja uinaka procesa sportske pripreme i istraivanja koja obu-hvaaju analizu imbenika natjecateljske uinkovitosti. Naravno, raspon je rukometnoga nazivlja puno iri, ali je broj u ovu analizu ukljuenih pri-mjera dostatan kako bi se pokazala specifinost rukometne terminologije.

Prva su pravila rukometa napisana na danskome, dakle, jednome od ger-manskih jezika, a druga skupina pravila, i to ona koja su kasnije i prihva-ena kao meunarodna pravila te igre, na njemakome jeziku. Jedno od, u kontekstu rukometa, najpoznatijih imena tadanjega vremena bio je Karl Schelenz koji je uz pravila velikoga rukometa opisao i njegovu tehniku



114

(oko 1930., 1936., 1949.). to se hrvatskoga jezika tie, godine 1950. Teodor Sedmak i Ivan Snoj preveli su meunarodna pravila rukometne igre s nje-makoga na hrvatski jezik. ak je i prva meunarodna utakmica u Hrvat-skoj odigrana godine 1939. izmeu studentskih vrsta Graza i Zagreba, da-kle, protiv ekipe s njemakoga govornoga podruja.

Meunarodni rukometni savez (International Handball Federation IHF) objavljuje pravila rukometne igre na engleskome jeziku te su pra-vila na tome jeziku uzeta kao izvor strunih naziva uvrtenih u ovaj rad.

3.1. Prijevodni ekvivalenti naziva rukomet u engleskome jezikuRukomet je igra koju, ali ne u njezinu dananjem obliku, spominje ve

Homer u Odiseji. Prema napisima rimskoga lijenika Galena (130. 200.) Rimljani su igrali igru slinu rukometu koja se zvala harpaston (Lipcsey 2003), dok se rukomet kakav danas poznajemo razvio krajem devetna-estoga stoljea, i to u sjevernoj Europi, prije svega u Danskoj, Njemakoj, vedskoj i Norvekoj. Rije handball, koja se u engleskome jeziku rabi kao naziv za ovu igru, nastala je doslovnim prijevodom danske rijei hndbold.

Hrvatska rije rukomet nastaje od rijei ruka, rijei koja u hrvatskome je-ziku moe oznaavati i cijelu ruku, ali i aku, dok u engleskome rije hand koja se nalazi u nazivu handball, a to je (britanski) engleski naziv za ru-komet, anatomski gledano oznaava aku, dakle, zavrni dio ruke koji slu-i za hvatanje i bacanje lopte. Prijevod rijei hand kao ruka u hrvatski je-zik mogu je u odreenim sluajevima, ali anatomski se taj naziv odnosi na aku, a ne na cijelu ruku (Enfield, Majid, van Staden 2006). U drugome dijelu hrvatskoga naziva rukomet ne nalazi se, kao u engleskome, imeni-ca ball (lopta), ve osnova glagola metati (praslavenska rije *metti , meta-ti, bacati, hitati) (Gluhak 1993:407). U Hrvatskoj je naziv rukomet prvi upo-trijebio Franjo Buar, i to u svojem tekstu o igri pod nazivom schleuderball, a koji je tiskan u asopisu Sokol godine 1904.

U engleskome je jeziku rije handball naziv za nekoliko razliitih spor-tova, i to za team handball, koji se u engleskome jeziku jo naziva i field hand ball, te Olympic handball. Potonji se naziv u amerikome engleskome rabi kao prijevodni ekvivalent hrvatske rijei rukomet. Rije se hand ball, na-dalje, rabi u nazivu American handball, koji je pretea racquetballa i slian je igrama British Fives, pelota odnosno jai alai (naziv je u engleski preko pa-njolskoga uao iz baskijskoga, i to od rijei jai, to je igra i rijei alai, to znai veseo, radostan), sportu koji se igra u Baskiji i Kataloniji i koji je slian American handballu (Wikipedia The Free Encyclopedia 2006a), te u nazivu Gaelic handball, nazivu za sport koji je takoer slian American hand ballu,



115

kao i Chinese handballu te Four Squareu u Australiji i Novome Zelandu po-znatome pod istim nazivom handball.

Naziv handball u britanskom engleskom i hrvatski naziv rukomet ozna-avaju ekipnu igru u kojoj se sedam igraa (est igraa i jedan vratar) jed-ne ekipe nalazi, nasuprot igraima druge ekipe, na igralitu dimenzija 40 x 20 metara i nastoji postii pogodak ubacivanjem lopte u protivnika vra-ta, dok ih protivnici pokuavaju u tome sprijeiti. Njemaki je ekvivalent toga naziva identian engleskome i glasi Handball, francuski handball, pa-njolski balonmano (panj. baln lopta; panj. mano ruka), dok u rusko-me jeziku za ovaj sport postoje dva naziva, i to pyo (rus. pyo ruka; rus. lopta) i (potonji je naziv posuenica u tome je-ziku).

Meutim, pojam koji je u amerikome engleskome oznaen nazivom handball nije onaj koji se odnosi na prethodno opisani ekipni sport. Kako bi se imenovao rukomet, u amerikom je engleskom potrebno rijei hand-ball pridruiti rije team dakle, team handball. Naime, rije team ukazuje na to da se radi o ekipnome sportu. Ta je promjena, odnosno dopuna na-zivu nuna jer u tome jeziku rije handball oznaava sport pod nazivom American handball koji je slian skvou, a razlika izmeu skvoa i handballa je u tome da u skvou igrai lopticu udaraju reketom s namjerom da se ona odbije od zida, dok to u handballu ine rukom (akom) na kojoj se na-lazi rukavica. I skvo i handball igraju se ili jedan igra protiv drugoga ili u parovima (jedan par protiv drugoga), iako je kod potonjega mogua i va-rijanta igre u kojoj se tri igraa izmjenjuju u igri tako da jedan igra protiv druge dvojice (Rules of the Game 1991:108, 112; Wikipedia The Free Ency-clopedia 2006b). Stoga u amerikome engleskome rije team (ekipa) razliku-je handball od rukometa. Handball (ameriki) nastaje u Irskoj i kotskoj oko 1500. godine. Stoljeima se ta igra igrala iskljuivo u Irskoj, a bila je pozna-ta pod nazivima Gaelic handball, Irish handball, court handball i wall handball. U Sjedinjene su je Amerike Drave donijeli irski emigranti, i to u 19. sto-ljeu. American handball (court handball) amerika je inaica igre koja se igra u Velikoj Britaniji gdje je poznata pod nazivom fives.

Za sport koji se u amerikome engleskome naziva handball, nema prije-vodnoga ekvivalenta u hrvatskome jeziku, kao to ga nema npr. ni u nje-makome. Meutim, s obzirom na jedan od njegovih naziva u englesko-me jeziku, a taj je American handball, mogue je kao njegov naziv u hrvat-skome jeziku predloiti prevedenicu ameriki rukomet.

Osim rukometa kao olimpijskoga sporta, danas postoji i rukomet na pijes ku (beach handball), koji se temelji na pravilima rukometne igre, s do-



116

datkom koji se odnosi na atraktivnost izvoenja pojedinih udaraca na vra-ta. Gianni Buttarelli, nekadanji predsjednik rukometne ekipe Sequax La-zio, i Franco Schiano, nekadanji predsjednik rukometne ekipe talijanske B serije, zaetnici su ideje o igri pod nazivom handballbeach (u doslovnome prijevodu na hrvatski: rukometna plaa) koja e se kasnije razviti u rukomet na pijesku. Njih su dvojica 1992. godine u Italiji utemeljili Comitato Organiz-zatore Handball Beach (COHB) koji je postao prvi organizirani savez spor-ta koji na engleskome jeziku dobiva naziv beach handball. Doslovni bi prije-vod engleskoga naziva na hrvatski jezik glasio rukomet na plai, ali se da-nas taj sport igra na igralitu prekrivenu slojem pijeska, dubokim 40 cm te se na hrvatskome naziva rukomet na pijesku. Iako se u engleskome jeziku, u pravilu, nazivom court oznaavaju samo ona igralita koja se nalaze u za-tvorenome (a nisu zaleena, odnosno prekrivena slojem leda), igralite za rukomet na pijesku, koje se nalazi na otvorenome, takoer se naziva court (engl. playing court).

3.2. Analiza izabranih rukometnih naziva u engleskome i hrvatskome3.2.1. Bacanja lopte udarci na vrata i dodavanja

U rukometnoj se terminologiji u hrvatskome jeziku govori o bacanjima lopte a smatra se da je bacanje izvedeno kada lopta napusti ruku izvo-aa (Hrvatski rukometni savez 2005:41) , koja se zatim dijele na doda-vanja i udarce na vrata, odnosno utove. Stoga je, kada se govori o udar-cima, a pri tome se misli na udarce na vrata s ciljem postizanja pogotka, jedan od kljunih naziva u toj ekipnoj igri rije udarac. Njezin prijevodni ekvivalent u engleskome jeziku glasi shot i mogue ga je pronai u kolo-kacijama poput dive shot (njem. Fallwurf), lob shot (njem. Bogenwurf), pivot shot (njem. Wurf aus der Drehung), standing shot (njem. Wurf aus dem Stand), jump shot (njem. Sprungwurf) itd. (tablica 1). Uz rije udarac (vidi, npr., sa-etke na hrvatskome jeziku kod Rogulj i dr. 2006; Grui, Vuleta, Milanovi 2006 te lanke Grui i Vuleta 2005; Rogulj i dr. 2007) u hrvatskome se jeziku vrlo esto za bacanje lopte prema vratima s ciljem postizanja pogotka rabi i posuenica ut (vidi, na primjer, kod imenc, Pavlin, Vuleta 1998 te Vu-leta, Milanovi, Serti 1999). Zanimljivo je, dakle, da se u hrvatskome rabi naziv udarac koji bi moda vie podrazumijevao udarac po lopti, kao to je to sluaj npr. u nogometu, iako se lopta u rukometu u navedenim primje-rima ne udara u smislu snanoga, nagloga dodira s drugim tijelom. Meu-tim, i Rjenik hrvatskoga jezika (2000:1291) Leksikografskoga zavoda Miro-slav Krlea i kolske knjige, kao i Hrvatski enciklopedijski rjenik (Ani i dr. 2002:1370) pod natuknicom udarac navode znaenje koje podrazumijeva izbaaj lopte ili otro upuivanje lopte i sl. na cilj.



117

to se naziva ut u hrvatskome jeziku tie, prema terminolokim nae-lima u hrvatskome jeziku domae rijei imaju prednost pred stranim rije-ima kada god je to mogue (Hudeek i Mihaljevi 2010:79). Prema rijei-ma Hudeek i Mihaljevi (2010:79), navedeno je naelo vrlo esto u suko-bu s naelom koje kae da se prednost daje proirenijemu nazivu, stoga i jedno i drugo naelo valja paljivo primjenjivati.

Je li pravilno rei udarac na vrata ili bi bilo bolje rei npr. pucanje na vra-ta? Odgovor se na ovo pitanje moe potraiti u injenici da, kada se radi o terminolokome sustavu, valja voditi rauna o usklaenosti nazivlja sa strukom (Mihaljevi 1993, 1998a), pri emu prednost ima naziv koji odgo-vara pojmu kojemu je pridruen i koji odraava svoje mjesto u pojmovno-me sustavu, a o tome odluuje predmetni strunjak (Mihaljevi 1997). Na-ziv je udarac na vrata odabran iz dva razloga. Prvi je razlog taj da struka naziv udarac u navedenome primjeru smatra prikladnijim od naziva pu-canje, dok je drugi raz log lingvistiki. Naime, u hrvatskome je jeziku bo-lje, kada je to mogue, u nazivima izbjegavati uporabu glagolskih imeni-ca. Pritom ipak valja razmisliti o tome, je li glagolska imenica koja nastaje sufiksalnom tvorbom na -nje i -nje od neprijelaznoga glagola (npr. puca-nje od glagola pucati) bolja za oznaivanje razliitih naina kretanja i upo-rabu u podruju ija su osnova razliiti oblici kretanja, to znai da je upo-raba glagolskih imenica u tvorbi naziva u pojedinim sluajevima neizbje-na (npr. skijati > skijanje; hrvati > hrvanje; plivati > plivanje; trati > tranje; ho-dati > hodanje; vjebati > vjebanje; bacati > bacanje).

Prethodno navedeni dvorjeni nazivi u engleskome jeziku dive shot, lob shot, pivot shot i standing shot mogli bi se stoga u hrvatski jezik pre-vesti kao udarac/ut poniranjem odnosno udarac/ut s prizemljenjem (engl. dive shot) kod kojega se najee prizemljuje upijaem, zatim udarac/ut u luku (iznad igraa ili vratara) ili jednostavno polusloenicom lob-udarac (engl. lob shot), iji je prvi lan rije engleskoga podrijetla i koja pripada pro mjenji vim vrstama rijei u kojih se mijenja samo njihov posljednji sa-stavni dio, potom rauba, odnosno udarac/ut koji se izvodi tako da je igra koji je u napadu leima okrenut prema vratima (engl. pivot shot) te udarac/ut iz stojeega poloaja ili udarac/ut sa tla (engl. standing shot). Naziv je lob takoer posuenica koja se ee od hrvatskoga naziva udarac/ut u luku rabi u rukometnoj terminologiji. Meutim, na ovome bi mjestu ipak valja-lo potovati pravilo koje daje prednost domaemu nazivu ako je on prikla-dan, odnos no ako dobro odraava pojam kojemu je pridruen. Zanimljivo je kako bi se u engleskome jeziku naziv pivot shot mogao osim za raubu, kod koje se igra okree prema vratima tek nakon izbaaja lopte, upora-biti i za bilo koji udarac prema vratima iz okreta. Naime, kolokvijalni na-



118

ziv rauba germanizam je od njemake rijei Schraube, koja znai vijak. Sve-za izmeu naziva rauba i injenice da se igra okree prema vratima kako bi prema njima uputio udarac ili izmeu naziva rauba i bilo kojega udar-ca prema vratima iz okreta lei u injenici da se vijak uvija i izvija tako da se okree oko uzdune osi. Oko uzdune osi okree se i igra koji iz okre-ta upuuje udarac na vrata. Za naziv se jump shot u literaturi mogu prona-i ak tri prijevodna ekvivalenta u hrvatskome jeziku koja su u uporabi u strunoj i znanstvenoj literaturi skok ut ili utiranje u skoku (Vuleta, Mi-lanovi, Serti 1999) te udarac iz skoka (Rogulj i dr. 2007).

S obzirom na to da neke od naziva (tablica 1) na analiziranim jezicima nije bilo mogue pronai u pravilima rukometne igre ili na internetskim stranicama pisanima na tim jezicima, npr. udarac/ut u luku u ruskome te udarac/ut iz stojeega poloaja u panjolskome, kao izvor tih naziva poslu-io je rjenik . . . Franais, English. Deutsch. Espaol. (, , , 1979). Tablica 1. Bacanja lopte udarci na vrata

JEZIK N A Z I VEngleski dive shot lob shot pivot shot standing

shotjump shot

Njemaki Fallwurf Bogenwurf Wurf aus der Drehung

Wurf aus dem Stand

Sprung-wurf

Hrvatski udarac/ut poniranjem,udarac/ut s prizemlje-njem

udarac/ut u luku,lob-udarac

rauba,udarac/ut koji se izvo-di tako da je igra koji je u napadu lei-ma okrenut prema vra-tima

udarac/ut iz stojeega poloaja,udarac/ut s tla

skok-ut,utiranje u skoku,udarac iz skoka

Ruski

*

*

Slovaki streba v pde

streba oblkom

streba z pi-vota

streba zo stoja

streba z vskoku

Francuski tir en plon-geant

tir en lob tir de pivo-tant

tir arrt tir en sus-pension

panjol-ski

tiro en cada tiro de lob**, (tiro de) va-selina

tiro de pivote tiro de po-sicin para-da*,tiro tras pa-rada

tiro en sus-pensin

*Naziv se u navedenome obliku nalazi kod , , , 1979: 15**Naziv se u navedenome obliku nalazi kod , , , 1979: 27



119

Pogleda li se ponovno tablica 1, tada je vidljivo da se u svim analizira-nim jezicima u svim nazivima za analizirane vrste udaraca u svakome po-jedinanom jeziku rabi ista rije za udarac u engleskome shot, u njema-kome Wurf, u hrvatskome udarac ili ut, u ruskome , u slovakome streba, u francuskome tir, a u panjolskome tiro.

Glagol utirati i imenica ut proli su u hrvatskome jeziku kroz fono-loku adaptaciju. Imenica je ut u hrvatskome jeziku, dakle, izvedenica iz engleskoga glagola shoot (Filipovi 1990:239, Nikoli-Hoyt 2005:190) te je, poput glagola utirati, ortografski njemu i prilagoena. U glagolu utirati te u imenici ut dolo je do nulte transfonemizacije samoglasnikoga fone-ma /u/. U toj se transfonemizaciji opisi fonema gotovo u potpunosti podu-daraju, odnosno fonem se jezika davatelja moe lako zamijeniti odgovara-juim fonemom jezika primatelja (Nikoli-Hoyt 2005). Jedina je razlika u duini samoglasnikoga fonema /u/ koji se u engleskome glagolu shoot /u:/ izgovara dugako i koji je u hrvatskome glagolu utirati zamijenjen fone-mom /u/ koji se izgovara kratko.

Analizirajui zasebno lanove vierjenih naziva, vidljivo je kako im je zajedniki element sam in pucanja, odnosno udarca na vrata (engl. shot), dok drugi lan naziva (dive shot, pivot shot, standing shot i jump shot) opi-suje to se pri tome udarcu dogaa s tijelom igraa. Na primjer, u nazivu dive shot rije dive pokazuje kako se pri bacanju lopte prema vratima igra odrazi od tla, loptu prema vratima upuuje iz pada (ovdje je vidljiva lo-gika njemakoga naziva Fallwurf u kojemu rije Fall znai pad, a rije Wurf znai bacanje, odnosno udarac na vrata) i prizemljuje, doekujui se na ruke i noge, tako da mu glava gleda prema naprijed, odnosno prema vratima. U nazivu pivot shot rije pivot pokazuje kako se igra prigodom udarca okre-e oko svoje uzdune osi, naziv standing shot pokazuje kako kod tog udar-ca igra loptu baca iz stojeega (engl. standing) poloaja, a u nazivu jump shot rije jump jasno ukazuje na injenicu kako se udarac na vrata izvodi iz skoka. Ovdje se moe spomenuti jo jedan naziv o kojemu u ovome tek-stu do sada nije bilo rijei, a to je vertical jump throw (bacanje ili dodavanje iz skoka u vis), koji takoer pokazuje kako igra skoi okomito u zrak i tada upuuje loptu prema vratima. Drugim rijeima, svaki od navedenih nazi-va odraava sadraj pojma koji oznaava.

Osim to nazivi mogu pokazivati to se dogaa s tijelom igraa, kako je opisano u prethodnim primjerima, mogu oznaavati i nain kretanja lopte (Bayios i dr. 2001) ili mjesto s kojega se izvodi udarac. Tako, npr., u nazivu lob shot, odnosno udarac/ut u luku iznad protivnikih igraa ili protivni-kog vratara, rije lob oznaava nain kretanja lopte. Rije lob dolazi iz staro-engleskoga u kojemu je znaila pauk, dok je u srednjonizozemskome rije



120

lobbe oznaavala dio koji se ljulja (Random House Websters Unabridged Dicti-onary 1999). Metafora je oigledna pauk koji visi na niti moe, ljuljaju-i se na njoj, prijei, odnosno premostiti prepreku, to je cilj pucanja lopte, odnosno udarca u luku prema vratima pri emu ona treba premostiti pre-preku, odnosno prijei iznad glave protivnikoga igraa ili vratara. Uku-pno gledano, kada je rije o pucanju na vrata, naziv shot u engleskome je-ziku podrazumijeva da igra upuuje udarac na protivnikova vrata.

Sljedea su skupina bacanja u rukometu dodavanja (engl. pass, njem. Pass, rus. , slova. prihrvka, franc. passe, panj. pase). U rukometnoj igri, meutim, postoji skupina bacanja lopte koja, ovisno o situaciji u igri, mogu biti i dodavanja i udarci na vrata. Radi se o izbacivanju (engl. goal throw), poetnome bacanju (engl. throw-off), ubacivanju (engl. throw-in) te slo-bodnome bacanju (engl. free throw). U svim se nazivima za navedena baca-nja u hrvatskome jeziku rabi rije bacanje ili njezina izvedenica izbacivanje. U engleskome se jeziku u toj skupini naziva rabi rije throw, to je prijevod-ni ekvivalent hrvatskoga naziva bacanje.

Prijevod naziva goal throw s engleskoga jezika na hrvatski uzrok je es-tih netonih prijevoda, i to iz nekoliko razloga. Kao prvo, naziv zavarava, te ga mnogi ljudi pogreno tumae kao udarac prema vratima, a radi se, u stvari, o ubacivanju lopte u igru koje izvodi vratar iz svoga prostora na-kon to je loptu preko poprene crte na dijelu igralita protivnike ekipe izvan prostora igralita izbacio jedan od igraa ekipe koja je u napadu. Ta se situacija u hrvatskome naziva izbacivanje dakle, ne rabi se ni rije uda-rac ni rije ut.

U Meunarodnim pravilima rukometne igre (Hrvatski rukometni savez 2005:41) o sedmercu (engl. penalty throw) se govori u dijelu o bacanjima (vidi Pravilo 15 Osnovne smjernice za izvoenje bacanja) zajedno s poet-nim bacanjem, ubacivanjem, izbacivanjem i slobodnim bacanjem, sukladno i-njenici kako se sve situacije u kojima lopta naputa ruku izvoaa nazi-vaju bacanjima. Meutim, sedmerac je jedino bacanje koje se moe okvali-ficirati samo kao udarac, odnosno ut na vrata, ali ne i kao dodavanje. Na-ime, pogodak se moe postii iz sedmerca i izravno iz ostalih navedenih bacanja (Hrvatski rukometni savez 2005:41), ali jedino u sluaju sedmer-ca ne postoji situacija u kojoj bi se sedmerac moglo oznaiti kao dodava-nje jer se on mora izvesti izravnim udarcem na vrata (Hrvatski rukomet-ni savez 2005:40). Sedmerac se u engleskome jeziku naziva jo i penalty shot te 7-metre throw. Drugim rijeima, iako se radi o udarcu na vrata, u engle-skome se nazivu 7-metre throw rabi naziv throw (bacanje), a ne shot, dok se potonji naziv shot, koji podrazumijeva da je lopta upuena prema vratima sa ciljem da se postigne pogodak, rabi u istoznanici penalty shot. U hrvat-



121

skome se jeziku osim naziva sedmerac rabi jo i naziv kazneni udarac. Na-ziv kazneni udarac se, meutim, iako je vrlo esto u uporabi u raznim stru-nim i znanstvenim tekstovima, a osobito u diskursu televizijskih komen-tatora, ne rabi u navedenim Meunarodnim pravilima rukometne igre (Hrvat-ski rukometni savez 2005).

Ovdje je, stoga, zanimljiva uporaba naziva throw odnosno shot u engle-skome jeziku i uporaba naziva bacanje i udarac/ut u hrvatskome. Dok se u engleskome kod opisanoga udarca na vrata s crte sedam metara rabe na-ziv throw (to bi u doslovnome prijevodu na hrvatski jezik bilo bacanje) i naziv shot (to bi u prijevodu na hrvatski bio udarac ili ut), u hrvatsko-me se jeziku u nazivu za tu vrstu udarca ne rabi rije bacanje. U njemako-me se jeziku sva bacanja nazivaju Wurf, stoga se i sedmerac slubeno na-ziva 7-m Wurf te rjee Strafwurf (tablica 2). Kako je vidljivo, u oba se nazi-va rabi rije Wurf, to je u tome jeziku znaenjski, prije svega, bacanje. Dru-gim rijeima, naelo nazivanja svih situacija u kojima lopta naputa ruku igraa pomou rijei koja znai bacanje u hrvatski je jezik preuzeto iz jezi-ka na kojemu su napisana prva meunarodna pravila rukometne igre. Isto je, na primjer, i u ruskome jeziku u kojemu se kao prijevodni ekvivalent engleskih rijei throw i shot u navedenim kolokacijama rabi rije . U ruskome se jeziku penalty throw/shot, odnosno kazneni udarac/sedmerac na-ziva , odnosno kazneni udarac te , pri emu se kao prijevodni ekvivalent pridjeva kazneni rabi posuenica to je izvedenica njemake rijei Strafe u znaenju kazna. Taj se udarac u ruskome jeziku naziva jo i , to znai da se za nje-ga kao naziv rabi i posuenica, koja se rabi npr. i u francuskome, panjol-skome te engleskome jeziku, a koja takoer znai kazna. Potonja rije dola-zi od latinskoga poenlis, odnosno poena, to je kazna, a pogled u jo dalju etimologiju pokazuje kako je latinska rije izvedena od grke poin, u zna-enju novana kazna (Random House Websters Unabridged Dictionary 1999).Tablica 2. Bacanja lopte dodavanja

JEZIK N A Z I V

Engleski goal throw throw-off throw-in free throw 7-metre throw, pen-alty throw/shot

Njemaki Abwurf Anwurf Einwurf Freiwurf 7-m Wurf, Strafwurf

Hrvatski izbacivanje poetno bacanje

ubacivanje slobodno bacanje

sedmerac, kazneni udarac



122

JEZIK N A Z I V

Ruski *, -

- -

/7- -, ,

Slovaki vyranie zaiaton hod

vhadzovanie von hod 7-metrov hod, trestn hod

Francuski renvoi engagement remise en jeu,touche

jet franc jet de sept mtres, penalty

panjolski saque de portera

saque de cen-tro (inicial)

saque de ban-da

golpe franco lanzamiento de sie-te metros, penalti

*Naziv se u navedenome obliku nalazi kod , , , , 1979:15.

U slovakome se jeziku u nazivima poetno bacanje, slobodno bacanje i sedme-rac, odnosno, u doslovnome prijevodu s engleskoga, bacanje sa sedam meta-ra, rabi naziv hod, kao i u istoznanome nazivu za taj udarac, trestn hod, u znaenju kazneno (slova. trest znai kazna) bacanje. To drugim rijeima zna-i da se u njima rabi naziv koji znai bacanje, dok ga u nazivima za izbaciva-nje (slova. vyranie) i ubacivanje (slova. vhadzovanie) nema.

Prema pravilima rukometne igre na panjolskome jeziku1, pogodak se moe postii iz izravnoga bacanja (panj. tiro) na protivnika vrata, bilo iz bacanja koje se naziva saque ili iz onoga koje se naziva lanzamiento. Iako se i rije lanzamiento i rije tiro u panjolskome jeziku rabe kao prijevod-ni ekvivalent rijei throw i kao prijevodni ekvivalent rijei shot, u kolokaci-jama koje su prijevodni ekvivalenti engleskoga naziva goal throw i penalty throw/shot rabe se rijei od kojih je jedna saque, i to npr. u sintagmama saque de portera (engl. goal throw), saque de centro inicial (engl. throw-off) i saque de banda (engl. throw-in) te rije lanzamiento, npr. u sintagmi lanzamiento de sie-te metros (engl. 7-m throw, penalty throw/shot). Drugim rijeima, kako ni goal throw ni throw-in nisu, za razliku od sedmerca (panj. lanzamiento de siete me-tros), udarci na vrata (iako se iz njih moe postii pogodak), u njima se rabi rije drugaija od one koja se rabi u nazivu za sedmerac. U ovome je jeziku nadalje zanimljivo kako se u prijevodnome ekvivalentu za lob shot, odno-sno za udarac/ut u luku iznad protivnikih igraa ili protivnikoga vrata-ra ne rabi ni rije lanzamiento, za koju bi se moglo pretpostaviti da bi je bilo logino upotrijebiti u tome nazivu s obzirom na to da je upotrijebljena u nazivu za sedmerac, odnosno za jedan od moguih udaraca na protivni-ka vrata, ve je upotrijebljena rije tiro tiro de lob i tiro de vaselina kao

1 Reglamento de handball de saln, http://www.isparm.edu.ar/bibliotecavirtual/cata-logo/data/R/pdf/Reglamento_Handball.pdf).



123

to je to sluaj i s nazivom jump shot tiro en suspensin te sa svim dru-gim udarcima na vrata. Meutim, u nazivu golpe franco (panj. golpe uda-rac; panj. franco slobodan), odnosno slobodan udarac (engl. free throw) u uporabi nije ni jedna od prethodno navedenih rijei koje znae bacanje ili udarac, ve se rabi trea koja glasi golpe.

U francuskome se jeziku za naziv shot mogu pronai dva prijevodna ekvivalenta, i to tir i lancer. I u francuskome se jeziku jedna te ista rije, i to rije tir, rabi u nazivima za udarce na vrata, npr. tir en plongeant (to je pri-jevodni ekvivalent za dive shot), tir en suspension (engl. jump shot) te tir de pivotant (engl. pivot shot), dok se za sedmerac rabe dva naziva jet de sept mtres te naziv penalty. Za razliku od udaraca na vrata, izbacivanje (engl. goal throw) se naziva renvoi, za poetno bacanje se rabi naziv engagement, a za throw-in sintagma remise en jeu, odnosno touche.

3.2.2. IgraiKada je o igraima rije, za ovu su analizu zanimljiva dva naziva, i to

pivot odnosno kruni igra/napada (njem. Kreislufer, Kreisspieler, Kreismitte) i vratar (tablica 3).

Naziv pivot rabi se i u engleskome i u hrvatskome jeziku. Ta rije, inae podrijetlom iz francuskoga, dolazi od jednoga od znaenja koje rije pivot ima u engleskome jeziku, i to od znaenja u kojemu se radi o stocu, odno-sno klinu, toki ili tapu na kraju kojega se nalazi neto to se okree ili na emu i oko ega se neto okree ili oscilira (Random House Websters Electro-nic Dictionary and Thesaurus 1992). Kao glagol rije pivot moe znaiti kru-iti/okretati se oko neega. Pivot je, stoga, kruni igra on krui oko vrata-rova prostora, prostorom koji je omeen crtama na est i devet metara od vrata, puno blie crti na est metara. S obzirom na znaenje glagola pivo-ter (kruiti, vrtjeti se) jasna je poveznica izmeu znaenja te rijei u opem jeziku i razloga zato se igra ija je uloga kruiti oko vratareva prostora naziva krunim igraem. Kruno se kretanje implicira i u engleskome nazi-vu circle runner, kao i u njemakim nazivima Kreislufer, Kreisspieler i Kreis-mitte. Osim kruni igra/napada i pivot u hrvatskome se jeziku za toga igra-a rabi i posuenica pivotmen, a iste se dvije posuenice pivot i pivotmen rabe i u slovakome. U panjolskome se jeziku rabi naziv pivote, dok se u ruskome jeziku rabi naziv . Jedino se u ruskome nazivu izrijekom ogleda injenica da se taj igra kree po crti slobodnoga bacanja, odnosno po crti devet metara. Drugim rijeima, u svim se analiziranim je-zicima, osim u ruskome, rabi naziv koji oznaava nain kretanja toga igra-a, dok se u ruskome jeziku rabi naziv koji oznaava mjesto po kojemu se taj igra kree.



124

Tablica 3. Nazivi za igrae

JEZIK N A Z I V

Engleski pivot, circle runner goalkeeperNjemaki Kreislufer, Kreisspie-

ler, KreismitteTorwart,Tormann,Torhter,Torwchter

Hrvatski kruni igra/napada,pivot, pivotmen

vratar,golman

Ruski Slovaki pivot, pivotman brankrFrancuski pivot gardienpanjolski pivote portero

U engleskome se jeziku za vratara rabi naziv goalkeeper (njem. Torwart, Tor-mann, Torhter), ali i naziv goalie. Potonji se naziv u sportsko-medicin-skoj terminologiji esto rabi kao dio sintagme handball goalies elbow (vidi, npr., Tyrdal i Finnanger 1999) koji oznaava oteenje lakatnoga zgloba koje je karakteristino za rukometne vratare. U doslovnome prijevodu na hrvatski naziv goalkeeper glasi uvar vrata. Engleski naziv nastaje spajanjem dviju osnova, i to goal (vrata) i keeper (uvar). Na isti nain nastaju nazivi Torwart (enski rod Torwartin), Torhter (enski rod Torhterin) i Torwchter (en-ski rod Torwchterin) u njemakome jeziku. Naime, prva je rije u sva tri navedena njemaka naziva rije Tor (vrata), a druga, u sva tri sluaja, rije u znaenju uvar Wart (< od glagola warten = uvati), Hter (od glagola hten = uvati) te Wchter (od glagola wachen = uvati). Pritom je rije Wart u znaenju uvar pomalo zastarjela, ali se zadrala u uporabi u sloenica-ma poput Torwart i Torwartin. Drugim rijeima, i u engleskome i u njema-kome, dakle, u dva germanska jezika u ovoj analizi, primijenjen je isti mo-del tvorbe toga naziva. U slovakome jeziku naziv za vratara glasi brankr. To znai da je imenica brankr izvedena iz glagola brani (braniti). Stoga je zakljuiti da je naziv brankr izveden od glagola istoznanoga njemakim glagolima warten, hten i wachen. Isti je sluaj i u francuskome. Francuski naziv za vratara, gardien, nastaje od glagola garder (uvati). S druge stra-ne, u ruskome i hrvatskome jeziku naziv za osobu koja brani vrata od pro-tivnikih udaraca nastaje derivacijom od rijei vrata. U ruskome naziv - nastaje derivacijom od imenice (vrata), kao to u hrvatsko-me naziv vratar nastaje derivacijom od imenice vrata. Hrvatski naziv vra-tar nastaje sufiksalnom tvorbom u kojoj se od jedne imenice dodavanjem nastavka -(a)r tvori druga imenica koja oznaava vritelja radnje. U hrvat-skome su jeziku imenice koje oznaavaju vritelja radnje najee izvede-



125

ne od glagola, ali ima i onih koje su izvedene od imenica, poput opisane imenice vratar. Drugim rijeima, i ruski naziv za vratara, kao i hrvatski do-laze od rijei vrta ije je podrijetlo u praslavenskoj rijei *vorta u znaenju vrata te dveri (Gluhak 1993:681). U hrvatskome se jeziku za vratara rabi jo i naziv golman. Ta rije nastaje proizvoljnom kombinacijom u hrvatskome jeziku, i to od prvoga dijela engleskoga naziva za vratara goal iz rijei goalkeeper te od drugoga dijela jednoga od tri mogua naziva za vrata-ra u njemakome jeziku, -mann iz rijei Tormann. Kao i u ruskome i hrvat-skome, u panjolskome naziv za vratara, portero, nastaje od naziva za vra-ta, dakle, od rijei puerta.

3.2.3. NapadNapad se u engleskome jeziku u rukometu naziva attack (njem. Angriff).

Zanimljivo je da se ista rije rabi kao naziv za napad i u nogometu, ali ne i u koarci u kojoj se navala naziva offense i u kojoj se u tekstovima o napa-du rabi rije attack tek u opisima koncepta pod nazivom offense, i to iz stil-skih razloga kako bi se jedan naziv opisao drugim. U njemakome se jezi-ku, kao i u hrvatskome, za napad rabi isti naziv (hrv. napad, njem. Angriff) u sve tri navedene ekipne igre. Rije je attack talijanskoga (starotalijanski attaccare u znaenju spojiti), a offense latinskoga (lat. offnsus sudar) podri-jetla. I znaenje spojiti i znaenje sudar konotiraju sudar, odnosno zgoaj igraa koji su u napadu i obrambenih igraa protivnike ekipe.

U kontekstu napada odnosno navale, u engleskome jeziku u rukometu postoji i naziv counter-attack iji se doslovni prijevod rabi i u hrvatskome jeziku protunapad ili protunavala (tablica 4). U hrvatskome se jeziku rabi i naziv kontranapad (njem. Gegenangriff, Konterangriff) koji je kombinacija la-tinske rijei contr i hrvatske rijei napad. U engleskome se jeziku kao isto-znanica toga naziva rabi i naziv fast break naziv koji je u primjeni i u ko-arci u kojoj pak u engleskome jeziku nema naziva counter-attack.

Tablica 4. Nazivi vezani za napadJEZIK N A Z I VEngleski attack counter-attackNjemaki Angri Gegenangri ,

Konterangri Hrvatski napad,

navalaprotunapad,protunavala,kontranapad

Ruski Slovaki tok protitokFrancuski attaque contre-attaquepanjolski ataque contraataque



126

Iz tablice je 4 vidljivo da se u engleskome, slovakome, francuskome i pa-njolskome jeziku za oznaavanje napada, tj. navale rabi rije (engl. attack; slova. tok; franc. attaque; panj. ataque) koja je podrijetlom iz talijanskoga jezika attaccare u znaenju napasti (Random House Websters Unabridged Dictionary 1999), dok su ruski naziv (rus. ) i napad, jedan od dva hrvatska naziva, izvedeni od istoga korijena. U njemakome se rabi izvor-no njemaka rije Angriff. I u slovakome i u hrvatskome jeziku u nazivu za protunapad/protunavalu rabi se predmetak protu-, odnosno proti- (u hrvatskome supostoji i naziv u kojemu se umjesto predmetka protu- nalazi podrijetlom latinski predmetak kontra-), dok se u tome nazivu u englesko-me, ruskome, francuskome i panjolskome jeziku nalazi podrijetlom latin-ski (lat. contr) predmetak. U njemakome jeziku supostoje dva naziva, a razlikuju se prema tome stoji li u nazivu njemaki predmetak (njem. Ge-gen-) u znaenju protiv, tj. protu- ili u njemu stoji predmetak latinskoga po-drijetla (Konter-).

3.2.4. Rukometno igraliteRukometno se igralite u engleskome jeziku naziva handball court (njem.

Spielfeld; rus. i ; slova. ihrisko, hracia plocha; franc. surfa-ce de jeu; panj. terreno de juego). Zanimljivost toga naziva vezana je uz i-njenicu da se igralita koja se nalaze u zatvorenome prostoru i ija povri-na nije zaleena u engleskome jeziku nazivaju court. Iznimka od toga pra-vila je npr. tenisko igralite (engl. tennis court) koje se moe nalaziti i u za-tvorenome prostoru, ali i na otvorenome. I igralite za handball, dakle, za ameriki rukomet, takoer se na engleskome jeziku naziva court jer se radi o igralitu u zatvorenome prostoru. Rije court dolazi od latinske rijei co-hors, to je dvorite farme, drugim rijeima, odnosi se na otvoreni prostor, to je potpuno suprotno od opisanoga naina njezine uporabe, barem to se tie sportskih igralita.

Uzduna se granina crta rukometnoga igralita u engleskome jeziku naziva sideline, a na hrvatskome uzduna linija, dok se kraa granina crta na engleskome jeziku naziva goal line, to je istovremeno i naziv za dio te crte izmeu dviju vratnica, a na hrvatskome linija vrata ili poprena lini-ja. Preciznije, u hrvatskome jeziku naziv linija vrata oznaava dio popre-ne crte izmeu dvije vratnice, a naziv linija izvan vrata ili vanjska linija vra-ta (Hrvatski rukometni savez 2005:5) oznaava dio poprene crte od svake vratnice, lijeve i desne, do lijevoga, odnosno desnoga kuta igralita. Taj se dio poprene crte u engleskome jeziku naziva outer goal line.

Igralite je podijeljeno na dva dijela sredinjom linijom (engl. centre line), na etiri metra od vrata nalazi se granina linija vratara (engl. goalkeeper re-



127

straining line), na udaljenosti od 6 metara od vrata nalazi se linija vratarova prostora (engl. goal area line), zatim linija 7 metara (engl. 7-metre line) te lini-ja slobodnih bacanja (engl. free throw line) koja s e nalazi na udaljenosti od de-vet metara od vrata (tablica 5).

Tablica 5. Nazivi za crte na rukometnome igralitu

JEZIK N A Z I V

Engleski sideline goal line centre lineNjemaki Seitenlinie Torlinie,

TorauslinieMittellinie

Hrvatski uzduna crta/linija,bona crta/linija

poprena crta/linija sredinja crta/linija

Ruski /

Slovaki postrann iara brnkov iara stredisko iaraFrancuski ligne de

toucheligne de but ligne mdiane

panjolski lnea debanda

lnea deportera

lnea central

JEZIK N A Z I V

Engleski goalkeeper restraining line

goal area line

7-metre line free throw line

Njemaki Torwartgrenzlinie Torraumlinie 7-m-Linie Freiwurfl inieHrvatski granina crta/linija

vrataracrta/linija vratarova prostora

crta/linija 7 metara

crta/linija slobodnih bacanja

Ruski , 4-

7-

, 9-

Slovaki iara hranicebrankra

iara brnkoviska

iara 7-m hodu

iara vonho hodu

Francuski ligne de limitation du gardien

ligne des 6m marque du jet de 7m

ligne de jet franc

panjolski lnea delimitacin delportero

lnea de rea de portera

lnea de 7 metros

lnea degolpe franco

Ovdje postoji detalj koji je odmah uoljiv, a to je da se u hrvatskome jeziku, kada se govori o crtama koje ili omeuju igralite ili se na njemu nalaze,



128

dominantno rabi rije linija, odnosno posuenica, a ne rije crta koja supo-stoji u hrvatskome jeziku, iako postoje autori (poput imenc, Pavlin i Vule-ta, 1998) koji rabe i rije crta (1998:7), kao npr. u nazivu crta vratarova prosto-ra (1998:62) te u sintagmi udarac s crte (1998:82), ali i rije linija npr. lini-ja sedmerca i linija slobodnoga bacanja (1998:37). Takva istodobna uporaba obiju rijei susree se i unatrag etrdesetak godina u prijevodu s ekoga na hrvatski knjige Rukomet Jaroslava Mraza (1966:37, 39, 41, 50, 74, 82 itd.) (prijevod: Kreimir Pavlin, Ivan Snoj, Irislav Dolenec i Vinko Tomljenovi).

Koju je od te dvije rijei crta ili linija pravilno upotrijebiti? Rije je crta praslavenskoga podrijetla od *rt (Gluhak 1993:167) i npr. u rus kome jeziku glasi . Prema Gluhaku, rije je povezana s praslavenskim *er-sti odnosno *rt koje je ouvano samo u staroruskome gdje je znailo po-vlaiti crtu, ali i povlaiti brazdu i uzoravati (Gluhak 1993:167). Rije linija dola-zi iz latinskoga jezika i pripada skupini tzv. internacionalizama. Kako o upo-rabi pojedinih rijei ili naziva kae profesorica Lopac (2009) u kontekstu fizi-ke i njezine terminologije, veina fiziara preferira uporabu rijei koje su po-drijetlom iz latinskoga i grkoga jezika, dok jezikoslovci bez iznimke pri-hvaaju rijei hrvatskih korijena, ak i ako su u struci sasvim nepoznate, a takvi nesporazumi mogu dovesti do izostanka razumijevanja pojedinih naziva. to se preferencije s obzirom na uporabu u kineziologiji rijei po-drijetlom iz latinskoga i grkoga tie, situacija nije tako iskljuiva i teko da bi se mogla svesti pod zajedniki nazivnik. Meutim, sigurno je da do nesporazuma u sluaju uporabe rijei crta umjesto rijei linija u konkretno-me sluaju ne bi dolo jer se za rije crta doista ne bi moglo rei da je nepo-znata, ve se dominantna uporaba posuenice linija moe pripisati utjeca-ju njemakoga jezika na kojemu su napisana prva meunarodna pravila ru-kometne igre, a u kojemu se u nazivima za sve crte na rukometnome igrali-tu rabi rije Linie, odnosno rije koja podrijetlo vue iz latinskoga jezika uzduna crta naziva se Seitenlinie, poprena Torlinie (pri emu za vanjsku crtu vrata postoji naziv Torauslinie), sredinja crta zove se Mittellinie, grani-na crta vratara je Torwartgrenzlinie, crta vratarova prostora naziva se Torraum-linie, crta 7 metara je 7-m-Linie, a crta slobodnih bacanja ima naziv Freiwur-flinie. Dakle, unato injenici da u njemakome jeziku postoji izvorno nje-maka rije koja glasi Strich, u tome se jeziku u nazivima za crte na ruko-metnome igralitu rabi rije Linie.

to se uporabe rijei linija u navedenim nazivima u kontekstu rukome-ta u drugim indoeuropskim jezicima tie, situacija je sljedea. Razumlji-vo, u romanskim se jezicima rabi naziv latinskoga podrijetla. Tako se u pa-njolskome jeziku u navedenim nazivima rabi rije lnea poprena se crta naziva lnea de portera, uzduna lnea de banda, crta izmeu dviju vratnica



129

lnea de gol, sredinja crta lnea central, granina crta vratara lnea de limita-cin del portero, crta vratarova prostora lnea de rea de portera, crta 7 metara lnea de 7 metros te crta slobodnih bacanja lnea de golpe franco.

Na francuskome se jeziku uzduna crta naziva ligne de touche, popre-na lign de but, sredinja ligne mdiane, granina crta vratara ligne de limitati-on du gardien, crta vratarova prostora ligne des 6m, crta 7 metara marque du jet de 7m te crta slobodnih bacanja ligne de jet franc. U francuskome jeziku postoji i rije trait koja oznaava crtu odnosno liniju, ali je i ona, poput rije-i ligne, latinskoga podrijetla (od latinske rijei tractus).

U ruskome se jeziku u nazivima za navedene crte rabi posuenica - (npr. uzduna se crta naziva , poprena crta , granina crta vratara , crta slobodnih bacanja itd.). Meutim, osim nje u uporabi je i rije te germanizam .

to pokazuju primjeri iz navedenih jezika? U romanskim se jezicima, to je i razumljivo, rabi rije latinskoga podrijetla. Osobito je zanimljivo da se rije toga podrijetla rabi i u dvama germanskim jezicima englesko-me i njemakome navedena u ovome radu, te u dva slavenska jezika u ruskome i hrvatskome.

S obzirom na to da je rukomet dominantno europski sport, koji je naj-raireniji na germanskome i slavenskome govornom podruju, pretposta-viti je da su ba nazivi iz njemakoga jezika, kao jezika na kojemu su na-pisana prva meunarodna pravila rukometne igre, utjecali na oblikovanje rukometnih naziva u drugim jezicima. Drugim rijeima, utjecaj uslijed ko-jega se u analiziranim jezicima rabi rije linija, latinskoga podrijetla, iri se iz njemakoga jezika.

Danska, Norveka, vedska, Finska, Nizozemska, Poljska, Francuska i vicarska utemeljile su 1946. godine Meunarodni rukometni savez (Inter-national Handball Federation IHF). Jezici zemalja utemeljitelja bili su domi-nantno germanski, te su se pravila rukometne igre na tim jezicima iako su bila prevedena na engleski jezik u kojemu se takoer rabi rije latinskoga podrijetla (engl. line) temeljila na njemakome izvorniku. Kako je poka-zano, francuski kao romanski jezik rabi rije latinskoga podrijetla (franc. li-gne), dok je i poljski, pod utjecajem ostalih jezika, u uporabu u kontekstu ru-kometa stavio rije lini. U slovakome se jeziku slavenskome jeziku kao to su to poljski, ruski i hrvatski u nazivima za spomenute crte rabi rije iara (npr. uzduna crta je postrann iara, poprena brnkov iara, grani-na crta vratara iara hranice brankra, crta vratarova prostora iara brnkovi-ska itd.). Drugim rijeima, u slovakome se, za razliku od ruskoga i poljsko-



130

ga, u analiziranim nazivima rabi rije koja ne vue podrijetlo od latinske rije-i linea. Slovaki, naime, ima puristiku tradiciju slinu hrvatskomu jeziku.

Oigledno je, stoga, kako se linija ee od rijei crta rabi u rukometnoj ter-minologiji na hrvatskome jeziku. Konstatacija o dominantnoj uporabi rije-i linija nije utemeljena samo na analiziranim Meunarodnim pravilima ru-kometne igre (2005), ve i na temelju suvremene strune i znanstvene lite-rature pisane hrvatskim jezikom. Stoga bi se uporaba rijei linija eventu-alno mogla regulirati naelom koje kae kako se u strukovnome nazivlju rabi onaj naziv koji je onima koji ga upotrebljavaju prihvatljiviji (Mihaljevi 1998b; 2010:81).

Je li takva argumentacija uporabe posuenice na mjestu na kojemu bi se mogla/valjala uporabiti prikladna domaa rije opravdana? Rije se linija nije uvijek rabila u toj igri u hrvatskome jeziku. U Slubenim meunarodnim pravilima za rukomet (:3,10) u opisu se igralita uzduna crta naziva uz-dunicom, a poprena prijenicom. Radi se, istina, o pravilima tzv. velikog rukometa. Meutim, kako su veliki i mali rukomet potonji je igra koju danas poznajemo pod nazivom rukomet u hrvatskome jeziku dvije inaice iste igre, ta je injenica nebitna. U knjizi Rukomet tiskanoj 1942. godi-ne (str. 8) rabi se rije crta, a ne linija, dok ve dvanaest godina poslije Mari-jan Flander (1954a:9), piui i o velikome i o malome rukometu, govo-ri o linijama, a u prijevodu meunarodnih rukometnih pravila (1954b:7) rabi istu rije. irenje rijei linija moe se, meu ostalim, najvjerojatnije pripisa-ti utjecaju izdanja tiskanih u bivoj Jugoslaviji, npr. u Beogradu (Gojni (ur.), 1962:9), ali i utjecaju u Hrvatskoj renomiranih autora poput Marijana Flan-dera (1954b:7) te brojnih rukometnih strunjaka koji su oigledno vie pa nje posvetili strunomu aspektu rukometne igre nego jeziku. Spomenutu knji-gu Jaroslava Mraza (1966) preveli su, kako je reeno, Kreimir Pavlin, pro-fesor Visoke kole za fiziku kulturu, Ivan Snoj, savezni kapetan (danas bi to bio selektor) rukometne reprezentacije tadanje Jugoslavije, Irislav Dolenec, trener RK Zagreb, dok je Vinko Tomljenovi bio profesor tjeles-ne kulture. Strunjaci poput njih, ali i brojni drugi, svakako su imali, osim na sam rukomet kao igru, odluujui utjecaj i na uporabu naziva u ovo-me sportu.

Meutim, naelo uporabe domae rijei u hrvatskome jeziku treba-lo bi potovati svugdje gdje je to mogue, odnosno svugdje gdje postoji prikladna hrvatska rije, to, u konanici, iskljuuje uporabu strane rijei. Tako se, konkretno, u Pravilima nogometne igre (Hrvatski nogometni savez, 1997:8) u nazivima za crte koje omeuju igralite i koje se nalaze na samo-me igralitu rabi rije crta, a ne linija npr. uzduna crta, poprena crta, sre-dinja crta itd. Uvrijeenost uporabe rijei crta u hrvatskome jeziku u kon-



131

tekstu nogometa ogleda se i u diskursu nogometnih strunjaka. Tako Oko Sokolovo, Mateo Beusan, u emisiji Afrovizija, u kojoj komentira diskuta-bilne odluke sudaca na nogometnim utakmicama Svjetskoga nogometno-ga prvenstva u Junoj Africi (dana 27. lipnja 2010.), govori o poprenoj crti, a ne o poprenoj liniji.

Ni u koarkakoj se terminologiji u nazivima za crte koje omeuju ko-arkako igralite ne rabi rije linija rabi se rije crta (Kozowski, 1998:109, 312; Slubena pravila koarkake igre za koarkae i koarkaice, 2004:6). Zani-mljivo je da se u koarci rije crta rabi ve od 1933. godine (vidi Slubena meunarodna pravila za basket-ball, 1933:4).

Ista je situacija i u odbojci, jo jednoj vrlo popularnoj ekipnoj igri. U Slubenim odbojkakim pravilima s uputom za voenje zapisnika (2001-2004:18) govori se o graninim crtama, i to o bonim crtama, osnovnim crtama, o sred-njoj crti te crti napada.

Stoga se dominantna uporaba rijei linija u kontekstu rukometne termi-nologije ne moe opravdati prethodno navedenim naelom koje kae da se rabi ona rije koja se onima koji je koriste ini prihvatljivijom jer se u slu-aju rukometne javnosti radi o epistemikoj zajednici unutar irega kon-teksta ekipnih igara u kojima se, kako je pokazano, u opisu crta na igrali-tu dominantno rabi rije crta, stoga nema razloga da ta rije ne ue u slu-benu uporabu i u rukometnoj terminologiji. Uporaba rijei crta ne moe se iskljuiti ni prigovorom o pretjeranome jezinom purizmu jer taj argu-ment opovrgava opisana uporaba rijei crta u nogometu, koarci i odbojci.

4. ZakljuakKinezioloka je terminologija bogata. To je bogatstvo s jedne strane re-

zultat injenice da kineziologija temelji svoj autentini predmet istraiva-nja utjecaj programiranoga tjelesnoga vjebanja na organizam ovje-ka na drugim znanostima poput biologije (fiziologije), fizike (mehani-ke, tj. biomehanike) itd., a s druge na sportu u svim njegovim manifest-nim oblicima. Problem prijevodnih ekvivalenata meu jezicima ponekad predstavljaju i praznine u pojmovnome sustavu nekoga jezika, te je prona-laenje dobroga prijevodnoga ekvivalenta esto vrlo teak zadatak. Dru-gi je problem vieznanost pojedinih naziva, to i znanstveni i struni je-zik nastoje izbjei. Stoga je iznimno vano, s jedne strane, da nazivi kojima neka struka barata budu jednoznani, a s druge, da svi strunjaci operira-ju istim pojmovnim sustavom.

Prethodnom se analizom prijevodnih ekvivalenata pojedinih rukomet-nih naziva u hrvatskome i engleskome jeziku nastojalo pokazati kako je,



132

da bi se izbjegla terminoloka zbrka meu pojedinim jezinim sustavima, potrebno prije svega definirati neki pojam u pojmovnome sustavu (Miha-ljevi 1998a), a u drugoj je fazi potrebno dogovoriti naziv za pojedini sa-draj (Omren i Jaklinovi-Fressl 2003). Pritom je potrebna suradnja stru-njaka iz nekoga podruja i lingvista.

Pri odabiru bi naziva hrvatski naziv trebao imati prednost pred nazivom koji je podrijetlom iz nekoga stranog jezika (Mihaljevi 1998b), iako to nije uvijek mogue. Potpuno jasno, meutim, jest kako standardiziranje naziva treba provesti s osobitom panjom. Openito, o uporabi nekoga naziva od-luuju i strunjak i lingvist (Mihaljevi 1999), pri emu odluka o uporabi na-ziva nije uvijek jednostavna.

Postupak standardizacije treba obaviti to tonije i sa to veom pozor-nou kako bi se razvio sustav pojmova s pridruenim im nazivljem, ali se taj proces ne smije ograniiti samo na jedan jezini sustav, ve nazivi moraju biti usporedivi s obzirom na razliite jezine sustave (Jaklinovi- -Fressl, Omren i tefi 2005). Stoga je na tome problemu potrebno raditi stalno kako bi se pratila svjetska kretanja i time osiguralo odravanje zna-nja i spoznaja na potrebnoj razini.

LiteraturaAni, Vladimir, Dunja Brozovi Ronevi, Ivo Goldstein, Slavko Goldste-

in, Ljiljana Joji, Ranko Matasovi, Ivo Pranjkovi. 2002. Hrvatski enci-klopedijski rjenik. Zagreb : Novi Liber.

Antunovi, Goranka. 20022003. Remarks on (purported) translators ta-sks and translation teaching. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia XLVIIXLVIII, 1321.

Bayios, Ioannis A., E. M. Anastasopolou, D. S. Sioudris, Konstantinos D. Boudolos. 2001. Relationship between isokinetic strength of the inter-nal and external shoulder rotators and ball velocity in team handball. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness 41(2), 229235.

Douglas, Dan. 2000. Assessing Language for Specific Purposes. Cambridge : Cambridge University Press.

Enfield, Nick, J., Asifa Majid, Miriam van Staden. 2006. Cross-linguistic ca-tegorisation of the body: Introduction. Language Sciences 28, 137147.

Filipovi, Rudolf. 1990. Anglizicmi u hrvatskom ili srpskom jeziku. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, kolska knjiga.

Flander, Marijan. 1954a. Rukomet. Mala sportska biblioteka. Zagreb : Savez sportova Hrvatske.



133

Flander, Marijan. 1954b. Meunrodna rukometna pravila. Zagreb : Rukomet-ni savez Hrvatske.

Gluhak, Alemko. 1993. Hrvatski etimoloki rjenik. Zagreb : August Cesarec.Grui, Igor, Dinko Vuleta. 2005. Razvoj eksplozivne snage tipa bacanja u

rukometu. Kondicijski trening 3(1), 2734.Grui, Igor, Dinko Vuleta, Dragan Milanovi. 2006. Performance indica-

tors of teams at the 2003 Mens World Handball Championship in Por-tugal. Kinesiology 38(2), 164175.

Hrvatski nogometni savez. 1997. Pravila nogometne igre. Zagreb : Hrvatski nogometni savez.

Hrvatski rukometni savez. 2005. Meunarodna pravila rukometne igre. Za-greb : Hrvatski rukometni savez, Udruga hrvatskih rukometnih suda-ca.

Hudeek, Lana, Milica Mihaljevi. 2010. Hrvatski terminoloki prirunik. Za-greb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Jaklinovi-Fressl, eljka, Darija Omren, Lidija tefi. 2005. Standardiza-tion of terminology some examples from the history of sport and physical exercise. Zbornik radova 4. meunarodne znanstvene konferencije o kineziologiji Science and profession challenge for the future, Opatija, 7.11. rujna 2005. Dragan Milanovi, Franjo Prot (ur.). Zagreb : Kinezioloki fa-kultet Sveuilita u Zagrebu, 741743.

Kozowski, Marian. 1998. Rjenik amerikih koarkakih izraza i pojmova. Za-greb : Hrvatski koarkaki savez, Udruga hrvatskih koarkakih trenera.

Lipcsey, Miklos. 2003. A history of team handball. CalHeat SF Bay Area Team Handball Club, http://www.calheat.teamhandball/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=1&pag, 15.02.2003.

Lopac, Vjera. 2009. Projekt STRUNA u teoriji i praksi treba li nam konsen-zus o nazivlju u fizici? Prevoditelj XXXII(88), 1519.

Mihaljevi, Milica. 1993. Lingvistika analiza naftnih naziva. Jezik 45, 96104.

Mihaljevi, Milica. 1997. Znanstveno nazivlje i hrvatski jezik. Jezik 45, 6367.Mihaljevi, Milica. 1998a. Terminoloki prirunik. Zagreb : Hrvatska sveui-

lina naklada.Mihaljevi, Milica. 1998b. Hrvatsko raunalno nazivlje. Zagreb : Hrvatska sve-

uilina naklada.Mihaljevi, Milica. 1999. Suradnja lingvista i predmetnih strunjaka. Jezik 46,

155157.Mihaljevi, Milica, Kovaevi, Barbara. 2006. Frazemi kroz funkcionalne

stilove. Jezik 53, 115.



134

Mihaljevi, Milica. 2006. Hrvatsko i englesko raunalno nazivlje. Jezik 53, 4150.

Milanovi, Dragan. 1999. Struktura i znaajke znanstvenih istraivanja u podruju sporta. Zbornik radova druge meunarodne konferencije o kinezio-logija Kineziologija za 21. stoljee, 22.-26.9.1999. Dragan Milanovi (ur.). Zagreb : Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, 9096.

Milat, Josip. 2005. Osnove metodologije istraivanja. Zagreb : kolska knjiga.Mraz, Jaroslav. 1966. Rukomet. Zagreb : Sportska tampa.Nikoli-Hoyt, Anja. 2005. Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom. U: Soa-

nac, Lelija, agar-Szentesi, Orsolya, Dragievi, Dragica, Dabo-Dene-gri, Ljuba, Menac, Antica, Nikoli-Hoyt, Anja. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Prilagodba posuenica. Zagreb : Nakladni zavod Glo-bus, 179205.

Omren, Darija, eljka Jaklinovi-Fressl. 2003. Treba li nam pojmovnik kondicijske pripreme sportaa mogua svrha i zadaci. Zbornik rado-va s meunarodnog znanstveno-strunog skupa Kondicijska priprema sporta-a, 21. 22. veljae, 2003. Dragan Milanovi, Igor Juki (ur.). 157161.

Omren, Darija, Kamenka ivi Markovi. 2009. The discourse of the epi-stemic community of artistic gymnastics: the analysis of articles titles. Science of Gymnastics Journal 1(1), 4153.

Random House Websters Electronic Dictionary and Thesaurus. 1992. College Edition. Version 1.0, Reference Software International.

Random House Websters Unabridged Dictionary. 1999. V2.2 for 16bit Win-dows systems, V3.0 for 32bit Windows systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & Housepie.

Reglamento de handball de saln, dostupno na:http://www.isparm.edu.ar/bibliotecavirtual/catalogo/data/R/pdf/Reglamen-

to_Handball.pdf; s mree skinuto 24.6.2010.Rjenik hrvatskoga jezika, 2000, Jure onje (ur.). Zagreb : Leksikografski za-

vod Miroslav Krlea i kolska knjiga.Rogulj, Nenad, Mirjana Nazor, Vatromir Srhoj, Davor Boin. 2006. Diffe-

rences between competitively efficeint and less efficient junior handball players according to their personal traits. Kinesiology 38(2), 158163.

Rogulj, Nenad, Nikola Foreti, Vatromir Srhoj, Marijana avala, Vladan Papi,. 2007. Utjecaj nekih motorikih sposobnosti na brzinu lopte kod udarca u rukometu. Acta Kinesiologica 1(2), 7175.

Rukomet. 1942. Edicija Struna knjinica odjela za tjelesni odgoj. Zagreb : Upravno zapovjednitvo ustake mladei, Odjel za tjelesni odgoj.

Rules of the game, 1991, S. Worth (ur.). London : CollinsWillow.



135

Schelenz, Karl. oko 1930. Technik des Handballspiels. Band 2. Berlin : Lim-pert Verlag.

Schelenz, Karl. 1936. Lehrbuch des Handballspiels. Band 3. Training. Dres-den : Limpert.

Schelenz, Carl. 1949. Handball: Training und Leistung. Lbeck : Antus-Ver-lag.

Slubena meunarodna pravila za basket-ball. Zagreb : Naklada Gimnasti-kona.

Slubena meunarodna pravila za rukomet. Zagreb : Naklada tjelesne kulture.

Slubena odbojkaka pravila s uputom za voenje zapisnika. 2001-2004. Zagreb : Hrvatski odbojkaki savez.

Slubena pravila koarkake igre za koarkae i koarkaice. 2004. Split : Hrvatski koarkaki savez, Udruga hrvatskih koarkakih sudaca.

imenc, Zlatko, Kreimir Pavlin, Dinko Vuleta. 1998. Osnove taktike ruko-metne igre. (Skripta). Zagreb : Fakultet za fiziku kulturu.

Tyrdal, Stein, A. M. Finnanger. 1999. Osseous manifestations of handball goalies elbow. Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports 9(2), 9297.

Vuleta, Dinko, Dragan Milanovi, Hrvoje Serti. 1999. Latent structure of the spatial, phasic, positional and movement characteristics of the hand ball game. Kinesiology 31(1), 3753.

Vuleta, Dinko, Dragan Milanovi, Hrvoje Serti. 2003. Relations among va-riables of shooting for a goal and outcomes of the 2000 Mens European Championship matches. Kinesiology 35(2), 168183.

Vuleta, Dinko, Dragan Milanovi i dr. 2004. Rukomet: znanstvena istraiva-nja. Zagreb : Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

Wikipedia The Free Encyclopedia. 2006a. American handball:http://en.wikipedia.org/wiki/American_handball.

Wikipedia The Free Encyclopedia. 2006b. Handball: http://en.wikipedia.org/wiki/Handball.

, .., .. , .. , .. . 1979. . . . Franais, English. Deutsch. Espaol. : .



136

Handball-specific terminology Analysis of several examples

AbstractHandball-specific terminology has its specific characteristics, as does any

terminology connected with a certain sport. In this paper, several selected terms relating to the game of handball were analyzed. These terms includ-ed the actual name of the sport, as well as terms referring to types of shots and throws, the handball court, the players, and the attack. The analysis of the name of the sport reveals differences between the cultural environments in which the name was created. The description of a concept and of the name assigned to it is what should be known in one language in order to be able to find an equivalent of this name in another language. The search for a suita-ble equivalent may end without a consensus having been reached regarding what the description of a certain concept encompasses.

Kljune rijei: rukomet, struno nazivlje, engleski jezik, hrvatski jezik

Key words: handball, technical terms, English, Croatian


Documents

111_136_Filologija_56_Omrcen_2