n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 12 26. ožujka 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

„Krležin” Tjedan 7. stranica HOŠIG-ovi recitatori 10. stranica

Foto: Kollár Ákos 4. – 5. stranica

Županijska odlikovanja 11. stranica

CROATIADA – likovni natječaj

Glasnikov tjedan

Na svojoj redovitoj sjedniciSkupština grada Pečuha, 26.ožujka, u petoj točki dnev -noga reda raspravlja o uki-nuću ustanove pečuškoHrvatsko kazalište i o uteme-ljenju poduzeća Hrvatsko ka-zalište NONPROFIT Kft. (PécsiHorvát Színház NonprofitKorlátolt Felelősségű Társa-ság). Prijedlog je Skupštinipodastro pečuški dogradona-čelnik László Őri. Istoga dana u 11. točkidnevnoga reda Skupština raspravlja i o pri-jedlogu pečuškoga gradonačelnika ZsoltaPáve na temu Osiguravanje izvora sred-stava za rekonstrukciju, obnovu i do-g radnju krila postojeće zgrade pečuš kogaHrvatskog kazališta u Anninoj ulici na broju

17. Poduzeće, donese li Skupština odluku,utemeljit će se u sto postotnom vlasništvugrada Pečuha s osnov nim kapitalom od trimilijuna forinti, a na čelu poduzeće bit ćedosadašnji ravnatelj pečuškoga Hrvatskogkazališta Slaven Vidaković, s mjesečnim pri-manjima od 400 tisuća forinti bruto. Od -luka, ako se donese, stupa na snagu od 1.travnja 2015. godine. Dosadašnjim zapos -lenicima time bi se ukinuo status javnihdjelatnika, stoga se u skladu s tim trebajupoduzeti koraci glede radnih prava u bu-dućem poduzeću, koje ne može, s obziromna djelatnost, zapošljavati manje od desetstalnih zaposlenika u punom statusu. Očemu se zapravo radi? Ravnatelj Hrvatskogkazališta Slaven Vidaković 10. veljače upu-tio je pismo gradskim ocima, pozivajući sena odredbe izmjene zakona (Zakon održav nom proračunu CXCV, iz godine2011.), koje su stupile na snagu 1. siječnja

2015. godine, a po kojimaustanove koje imaju manje odsto zaposlenika ne moguimati samostalni ekonomat, teje pred -ložio strukturu djelovanjaHrvat skog kazališta u gospo-darskoj formi poduzeća kojemože nadalje poslovati sa sa-mostalnim ekonomatom. Uzravnatelja poduzeća Skup-ština će birati i tročlani Na-

dzorni odbor te ekonomat. U obrazloženjuskupštinskoga prijedloga stoji kako seovim mjerama osigurava dosadašnje vođe-nje Hrvatskog kazališta, stručne ovlasti i uokviru poduzeća, te se kaže kako Samou-prava grada Pečuha poradi neprekinutogdjelovanja poduzeća Hrvatsko kazalište

osigurava personalne, financij-ske i predmetne uvjete. Vrijemeimenovanja ravnatelja podu-zeća jest vrijeme do kada bi tra-jao mandat ravnatelja ustanovepečuško Hrvatsko kazalište, a toje do 31. siječnja 2018., od dana1. travnja 2014. godine. Novopoduzeće gospodarit će imovi-nom u Anninoj ulici na broju 17,u Ulici Szent Mór na broju 11, uulici Káptalan te ljetnom pozor-nicom na Trgu Tettye, a Samou-prava grada Pečuha snosit će irežijske troškove poduzeća. Osi-guravaju se i prostori u Perczelo-voj ulici na broju 2 i u Ulici Máriana broju 18 dok traju radovi re -konstrukcije i izgradnje zgradeHrvat skog kazališta u Anninojulici na broju 17. Sva dosadašnja

imovina ustanove Hrvatsko kazalište nakonobračuna prelazi u imovinu poduzećaHrvat sko kazalište. Za utemeljenje podu-zeća potreban je natpolovičan broj glasovaizabranih zastupnika Skupštine grada Pe-čuha. Zadatci poduzeća, ako se ono ute-melji, bit će nadalje osiguravanje umjet -ničke radionice, umjetničke djelatnosti zaansambl, odnosno za proizvodnju kazališ -nih predstava poradi očuvanja narodnosnekulture.

S druge strane na svojoj sjednici, kojaće biti 28. travnja, Skupština HDS-a u četvr-toj točki dnevnoga reda raspravljat će omogućnostima preuzimanja Hrvatskog ka-zališta, na što će referirati Ivan Gugan,predsjednik HDS-a. Kako neslužbeno saz-najemo, HDS-ovo vodstvo na istu temu vo-dilo je razgovore u dva navrata s gradskimocima u Pečuhu.

Branka Pavić Blažetin

Na svojoj redovitoj sjednici Skupština gra daPečuha, 26. ožujka, u petoj točki dnev nogareda raspravlja o ukinuću ustanove pečuškoHrvatsko kazalište i o utemeljenju poduzećaHrvatsko kazalište NONPROFIT Kft. (PécsiHorvát Színház Nonprofit Korlátolt Felelős-ségű Társaság). Prijedlog je Skupštini po -dastro pečuški dogradonačelnik László Őri.Istoga dana u 11. točki dnev noga reda Skup-ština raspravlja i o pri jedlogu pečuškoga gra-donačelnika Zsolta Páve na temu Osi gu ra-vanje izvora sredstava za rekonstrukciju, ob-novu i dograd nju krila postojeće zgrade pečuš -koga Hrvat skog kazališta u Anninoj ulici nabroju 17.

Komentar

Idemo misliti na budućnost!

Početkom tajedna predstavniki Gradišća –ki su se odazvali pozivu na drugi forum usvezi sa školstvom u ovoj regiji – skupno suklimnuli glavom: neophodno i potribno jenapraviti Hrvatski školski centar u graduSambotelu. S ovom pozitivnom odlukomza početak pregovorov za utemeljenjeovoga središća, pravoda nije nestao strahu nami, hoće li se moći napuniti, ta – odgrada Sambotela ponudjeni – objekt odčuvarnice do gimnazije, s dicom. Na brzinuje gradska Hrvatska samouprava kot ga-rancija pokupila već od sedamdeset rodi-teljskih potpisov, ki bi dali svoju dicu utakovu instituciju. Učinjen je važan korak,izražena je volja i želja „za”, a s odobrava-njem skupšćine HDS-a poslije ovoga vi-kenda, ideja se mora dalje nositi nadogovore i odredjivanje one, odnosnoonih zgradov, ke će odgovarati po kriterijimodernoga odgojno-obrazovnoga centra.Kad se to realizira, moremo jur računati snovim poglavljem u gradišćanskoj povi -jesti. S ovim potezom konačno i ovo ćepod ručje dostati vjerno gnjazdo budućihintelektualcev, po zaufanju takove mla-dine, koj će biti važna hrvatska rič, tradicijai identitet i ka će vjerojatno sposobna bitipredati više – stoljetno jerbinstvo i bogat-stvo našega naroda na zapadu Ugarske.Rečeno je, odsad će svi skupa imati mu -kotrpno djelo od hrvatskih samoupravov,prik načelnikov sve do pedagogov. Borbaće to biti za svako dite, da se lobiranjem ireklamami uvjeruju roditelji, a i budućiškolari, na najbolje mjesto će zajti u hrvat-ski školski centar, u kom će biti svi na svo-jem. Ta će baza po prethodni očekivanjiomogućiti i priključenje drugih škol u našiseli (misli se ovde prvenstveno na petro -visku i židansku školu). Onda najvjerojat-nije neće se već moći dogoditi novinaru dasamo i isključivo s bezveznom prošnjom idozvolom državnih organov i pravoda te-meljnim izvješćajem o dužini, temi, cilju(?)i objavi još apsolutno nenapisanogačlanka mora bilo komu račun polagati, akohoće poiskati hrvatsku grupu u jednojškoli. Ako hrvatska, i ovde je naglasak nahrvatskoj(!) zajednici, shvati da je potribnosvenek iskati nove i bolje pute, onda će ido toga teško dojti da jedan takozvanipredstavnik Hrvatov bude odstranio rodi-telje da vlašću dicu upisuju na dvojezičnunastavu. S takovimi problemami, ako se tacentar na noge postavi, hvala Bogu, ne-ćemo se više morati baviti. Tako da vrimeje došlo, idemo odlučno i hrabrije misliti nabudućnost!

Tiho

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

AKTUALNO n 3 n

Poslije osamostaljenja Republike Hrvatske dolazi do osamosta-ljenja hrvatske manjine u Mađarskoj. Sukladno tomu nekadašnjazajednička škola Hrvatskosrpska gimnazija na Trgu ruža 1993. go-dine se razdvaja. Za izgradnju nove hrvatske škole na Trgu Örsvezéra Glavnogradska je samouprava osigurala gradilište odumalo osam tisuća četvornih metara, a Ministarstvo prosvjete Re-publike Mađarske iz svoga proračuna izdvojilo 750 milijuna fo-rinti.

Mađarski je parlament 13. srpnja 2012. godine prihvatilo izmi-jenjeni Zakon o javnoj naobrazbi prema kojem pojedine obrazov -ne ustanove koje su u nadležnosti samouprava i obavljaju javnunaobrazbu, od 1. siječnja 2013. godine na održavanje preuzimadržava. Prema tadašnjim podatcima Centar „Klebersberg” od toganadnevka upravljat će s umalo tri tisuće ustanova, jedna od tihje i budimpeštanski Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija iđački dom. Na otvorenju školske godine 2012./13. zamjenikdržav noga tajnika za narodnosne i civilne društvene veze CsabaLatorcai skrenuo je pozornost kako postoji mogućnost da Hrvat-ska državna samouprava preuzme u svoju nadležnost budimpeš -tansku Hrvatsku školu i u neslužbenom susretu nakon svečanostitadašnji HDS-ov predsjednik Mišo Hepp izjavio kako će Skupštinarazmotriti tu mogućnost. I odista, HDS-ova je Skupština u višenav rata raspravljala o mogućnostima preuzimanja ustanove, a26. travnja 2014. donijela je odluku prema kojoj takvom odlukomne želi opteretiti budući HDS-ov saziv.

Od 1. siječnja 2013. godine Hrvatska je škola pod tzv. dvojnomupravom, za održavanje ustanove odgovorna je Gospodarska or-ganizacija „Mozaik” Glavnogradske samouprave, za stručnuupravu Pedagoški okrug XIV. kvarta i s time je ukinuta gospodar-sko-financijska samostalnost škole. Također su znatno povećaniadministrativni poslovi, izvršavanje gospodarsko-financijskih iradnopravnih zadaća bez stručnih suradnika. Većina vremenauprave škole troši se na takve poslove zbog kojih manje vremenapreostaje na stručni pedagoški rad. Budući da školsko vodstvonema uvid u proračun ustanove, otežano je plansko djelovanje,i dovedena u opasnost provedba već uobičajenih sadržaja, odškolskih izleta, kulturnih priredaba do njegovanja tradicija, surad -

nje sa školama u Hrvatskoj. Dugovremeno među nadležnima nijebilo odlučeno tko koje troškove financira. Posljedice toga nerije-šenog stanja bile su da je Hrvatska škola kadšto bila bez telefon-skog ili internetskog spoja, pedagozima nije se isplaćivalo rad ipojedine zakonskim odrednicama regulirane isplate su kasnile.Školska je zgrada u dobrome stanju, uređeno je školsko dvorište,mijenjali su pločice kod ulaza i u dvorištu, oličeni su zidovi u po-jedinim učionicama i u sobama đačkoga doma te obojeni su pro-zori.

Hrvatska je škola od 2011. godine nositeljica titule punkta radas darovitim učenicima. Unazad četiri godine prosječno broji do-malo 265 upisanih i 50 uposlenih pedagoga. Polaznici te usta-nove iza sebe imaju zavidne rezultate na pojedinim nad me -tanjima, redovito imaju hvalevrijedna postignuća primjerice naMeđunarodnome natjecanju iz matematike „Klokan bez granica,iz pojedinih športskih disciplina među prvima su na okružnoj idržavnoj razini. Na prestižnome Državnom natjecanju iz hrvat-skoga jezika i književnosti posljednjih su godina (izuzev 2014.,2015.) dali pobjednika završnice. Gimnazijalci uspješno nastav-ljaju svoju daljnju naobrazbu na visokim učilištima u Mađarskoj iu Hrvatskoj. Na kulturnome polju na visokoj su razini provedeniprimjerice „Tjedan hrvatske kulture”, a poseban je biser škole Ples -na i literarna pozornica, koja je svoj vrhunac doživjela na budim-peštanskom Danu Hrvata. Tijekom djelovanja škola je izgradilaprijateljske odnose sa zagrebačkom Osnovnom školom Ante Ko-vačića i Učeničkim domom „Marija Jambrišak“ te dubrovačkimŽenskim đačkim domom. Ne u posljednjem redu treba naglasitikako je ova ustanova bila začetnik utemeljenja Narodnosne sti-pendije, što je pokrenuo bivši ministar javne uprave i pravosuđaTibor Navracsics. A također i Susreta hrvatske i mađarske mladežiu Zánki. Kako bi se povećao broj upisanih u ustanovu, svake go-dine učenici i pedagozi posjećuju pojedine škole i uz promidž -beni film predstavljaju budimpeštansku Hrvatsku školu.

Budući da se Hrvatska škola ponovno obratila zamolbom HDS-ovoj Skupštini glede preuzimanja u HDS-ovu nadležnost, u tijekusu pregovori, te je Skupština zadužila Odbor za odgoj i obrazo-vanje, Odbor za financije te Odbor za pravna pitanja za pripre-manje potrebnih materijala. Krajem siječnja HOŠIG-u se sastaonastavnički zbor i HDS-ov predsjednik Ivan Gugan. PredsjednikGugan naglasio je kako postoji politička volja da Samoupravapreuzme u svoju nadležnost budimpeštansku Hrvatsku školu. Zaiduću školsku godinu u 9. nulti i 9. razred prijavilo se 30 učenika,upis je tek u lipnju. U prvom razredu 18. ožujka bio je otvorenidan za sadašnjih 10 vanjskih i 9 – 10 polaznika Hrvatskoga vrtića.Upis u vrtić tek je u svibnju. U subotu, 28. ožujka, bit će izvanred -na sjednica HDS-ove Skupštine, dobije li HOŠIG-ova zamolba ze-leno svjetlo, nastavljaju se pregovori s Glavnogradskomsamoupravom i KLIK-om. Preuzimanjem budimpeštanske Hrvat-ske škole nastavlja se izgradnja kulturne autonomije Hrvata u Ma-đarskoj, umreženost hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava ipod njezinim okriljem će učiti domalo tisuću učenika. Putem na-tječaja Europskih fondova moći će se osuvremeniti školska učilai pomagala te školska zgrada. HDS će u svojoj nadležnosti imatiustanovu, HOŠIG, koja je s tom kraticom postala svojevrsni hrvat-ski brand u mađarskome društvu, što ga rado posjećuju i visokidužnosnici.

Kristina Goher

Kratka kronoligija budimpeštanskoga HOSIG-a

Ana Gojtan, ravnateljica škole, uručuje darove predsjedniku Mađarskoga parlamenta Lászlóu Kövéru.

n 4 n TEMA

Croatiada je niz HDS-ovih programa namijenjen učenicimaosnov nih i srednjih škola u Mađarskoj, djeci iz vrtića, u kojima seu nekom vidu podučava i odgaja na hrvatskom jeziku. Croatiadu,kao niz priredaba, prije dvadesetak godina osmislio je danas po-kojni Stipan Blažetin, tadašnji predsjednik HDS-ova Odbora zaodgoj i obrazovanje. Svojedobno bila je ona natjecanje likovnihi književnih ostvaraja, natjecanje kazališnih dramskih družina, na-tjecanje u kazivanju stihova i proze... Tijekom proteklih godinaneki od spomenutih Croatiadinih programa su sačuvani, a dodanje i jedan novi program: natjecanje u izlaganju projektnih tema.I ove je godine HDS-ov Odbor za odgoj i obrazovanje, čiji je pred-sjednik Joso Ostrogonac, osmislio niz programa ovogodišnjeCROATIADE 2015. Prvi u nizu Croatiadinih ovogodišnjih pro-grama održan je 17. veljače, točnije upriličena je svečana dodjelanagrada ponajboljim sudionicima 18. Croatiadina likovnog na-tječaja. Primjereno praksi prošloga desetljeća, priredba je odr-žana u auli Školskog centra Miroslava Krleže.

Natjecatelji su radove morali poslati do kraja siječnja 2015.godine. Već nekoliko godina zaredom najbolji radovi sudionikalikovnog natječaja objavljuju se u zidnom kalendaru (HDS-ovoizdanje), tako su objavljeni najbolji dječji radovi 17. nagradnoglikovnog natječaja u dječjem kalendaru HDS-a 2015, kaže za Me-dijski centar Croatica HDS-ova referentica Eva Molnar Mujić. Odradova pristiglih na 18. nagradni likovni natječaj (njih je ocijenilagrafičarka Ester Šarkić) priređena je i prigodna izložba u auli pe-

čuške Hrvatske škole Miroslava Krleže. Otvorena je u sklopu sve-čane dodjele nagrada najboljim sudionicima natjecanja. Na-grade natjecateljima i njihovim nastavnicima uručio je IvanGugan, predsjednik HDS-a, a priredbu su u ulozi domaćina po-častili ravnatelj Hrvatskoga školskog centra Miroslava KrležeGabor Győrvári, HDS-ova dopredsjednica Angela Šokac Markovići predsjednik HDS-ova Odbora za odgoj i obrazovanje JosoOstrogonac. U sklopu svečanosti nastupio je orkestar Hrvatskeškole Miroslava Krleže.

Ovogodišnji natječaj raspisan je za djecu hrvatskih vrtića natemu: Čarobni vrt, a za učenike osnovnih i srednjih škola u Ma-đarskoj na temu: Europa u dječjim očima. Natjecatelji su trebaliizraditi sliku u formatu A3 ili A4 i uz nju priložiti opis crteža. Djecai učenici natjecali su se u nekoliko kategorija.

Kategorija vrtića

Kako veli HDS-ova referentica zadužena za nesmetano odvi-janje programa Eva Molnar Mujić, u kategoriji vrtića pristiglo je55 crteža (22 crteža više nego lani) te je uručeno deset nagradaučenicima iz pet vrtića: Pečuh, Mohač, Salanta, Šeljin, Santovo.

Dodijeljene su i četiri posebne nagrade: Mercedes Jójárt (sa-lantski dječji vrtić, odgojiteljica: Kristina Gergić Nađ), Noel Sekereš(šeljinski dječji vrtić, odgojiteljica: Hena Gažić), Timea Gerenčer(šeljinski dječji vrtić, odgojiteljica: Hena Gažić), Krištof Balaž (san-tovački dječji vrtić, odgojiteljica: Klara Velin Szabó).

Treće mjesto u kategoriji vrtića osvojile su Kira Nađ (mohačkidječji vrtić, odgojiteljica: Kis Lajosné) i Maja Horvat-Bencze (pe-čuški Hrvatski vrtić „MK“, odgojiteljica: Zlata Štric Šoltes).

CROATIADA – likovninatječaj

TEMA n 5 n

Drugo mjesto osvojile su Mirjana Maroši (pečuški Hrvatskivrtić „MK“, odgojiteljica: Zlata Štric Šoltes) i Greta Fenjveši (pečuškiHrvatski vrtić „MK“, odgojiteljica: Zlata Štric Šoltes).

Prvo mjesto osvojile su Kamila Lajtai (mohački dječji vrtić, od-gojiteljica: Valerija Činčak Heil) i Anita Bartfay-Galló (mohački dječji vrtić, odgojiteljica: Kis Lajosné).

Kategorija 1. – 2. razreda

U kategoriji 1. – 2. razreda pristiglo je 28 crteža (13 manjenego lani), a dodijeljeno je pet nagrada. Radove su poslali učeniciiz deset škola (Santovo, Pečuh, Budimpešta, Dušnok, Lukovišće,Hrvatski Židan, Mohač, Salanta, Kerestur, Serdahel). Posebnunag radu osvojili su Filadelfija Klarić (1. r., Salanta, nastavnica: EvaAdam Bedić) i Akoš Rendeš (1. r., Salanta, nastavnica: Eva AdamBedić). Treće mjesto osvojila je Darina Bősz (1.b r., Mohač, nastav -nica: Anita Erdélyi Jandrok). Drugo mjesto osvojila je Lilian Ke-mény (1.b r., Mohač, nastavnica: Anita Erdélyi Jandrok). Trećemjesto osvojio je Tomica Major (1.b r., Mohač, nastavnica: AnitaErdélyi Jandrok).

Kategorija 3. – 4. razreda

U kategoriji 3.– 4. razreda pristiglo je 59 crteža (tri manje negolani), a dodijeljeno je 12 nagrada. Radove su poslala djeca iz 12škola (Santovo, Pečuh, Budimpešta, Petrovo Selo, Dušnok, Luko-višće, Barča, Hrvatski Židan, Mohač, Salanta, Starin, Kerestur, Ser-dahel). Posebne nagrade osvojilo je sedam učenika: Janja Sajčan(4.b r., Mohač, nastavnica: Anka Đurok Brozovac), Zita Heirich (3.br., Mohač nastavnica: Anka Đurok Brozovac), Bijanka Noll (4. r., Sa-lanta, nastavnica: Eva Adam Bedić), Luca Vig (4. r., Salanta, nasta-vnica: Eva Adam Bedić), Flora Orban (3. r., Kerestur, nastavnica:Gabrijela Kovač), Eliza Novak (3. r., Kerestur, nastavnica: GabrijelaKovač), Grga Sabo (4. r., Budimpešta, nastavnik: Zoltán Csomós).

Treće mjesto osvojili su Korina Nikli (3. r., Kerestur, nastavnica:Gabrijela Kovač) i Mirko Kapča (4.b r., Mohač, nastavnica: AnkaBrozovac). Drugo mjesto osvojili su Dalma Vlajić (3.b r., Mohač,nastavnica: Anka Brozovac) i Vanesa Kiš (4. r., Salanta, nastavnica:Eva Adam Bedić). Prvo mjesto osvojila je Vivien Budai (4. r., Kere-stur, nastavnica: Gabrijela Kovač).

Kategorija 5. – 6. razreda

U kategoriji 5. – 6. razreda pristiglo je 55 crteža (20 crteža višenego lani), a dodijeljeno je devet nagrada. Radove su poslali uče-nici iz 12 škola (Santovo, Pečuh, Budimpešta, Petrovo Selo, Luko-višće, Barča, Hrvatski Židan, Mohač, Salanta, Kerestur, Serdahel,

Tukulja). Dodijeljeno je pet posebnih nagrada: Klaudija Wollár (5.r., Santovo, nastavnica: Ibolya Valkai-Kovačev), Luca Ivanković (5.r., Pečuh, nastavnica: Ana Schneiderics), Dora Regős (5.b r.,Mohač, nastavnica: Anka Brozovac), Petar Paluška (5. r., kružok uBarči, nastavnica: Anica Popović Biczak), Ladislav Orban (5. r., Ke-restur, nastavnica: Erika Rac).

Treće mjesto osvojila je Rebeka Novak (5. r., Lukovišće, nastav -nica: Anica Popović Biczak). Drugo mjesto osvojile su DorkaKühne (5. r., Budimpešta, nastavnik: Zoltán Csomós) i Danica Si-donja (5.b r., Mohač, nastavnica: Anka Brozovac). Prvo mjestoosvojila je Karina Križić (5. r., Salanta, nastavnica: Eva Adam Bedić).

Kategorija 7. – 8. razreda

U kategoriji 7. – 8. razreda pristiglo je 29 crteža (isto toliko i2014. godine), a dodijeljeno je pet nagrada.

Posebna nagrada dodijeljena je Tijani Šarac (8. r., Tukulja, na-stavnik: Edmond Bende). Treće mjesto osvojio je Gabor Salai (8.r., Serdahel, nastavnica: Dijana Kočiš). Drugo mjesto osvojili suBalaž Tot (7. r., Tukulja, nastavnik: Edmond Bende), BarnabašBabik (8. r., Budimpešta, nastavnik: Zoltán Csomós) i Hanna La-kotar (8. r., Hrvatski Židan, nastavnica: Marija Sabo). U ovoj kate-goriji nijedan natjecatelj nije osvojio prvomjesto.

Kategorija gimnazije

U kategoriji gimnazije pristiglo je svega četiri crteža (isto to-liko i 2014. godine), a dodijeljena je tek jedna nagrada, i to prvomjesto osvojila je Sonja Červenji (9. r., Budimpešta, nastavnik: Zol-tán Csomós).

Branka Pavić BlažetinFoto: Ákos Kollár

Mentori nagrađenih učenika

n 6 n BAČKA

Uobičajena pokladna veselja u GariGarska Hrvatska samouprava i ove godine održala dvije najveće godišnje priredbe: Bunjevačkoi Muško prelo.

Dana 31. siječnja 2015. organizirali smo Bunjevačko prelo. U jed-nosatnom programu nastupile su mjesne skupine četiriju naraš -taja i TS „Bačka“. Polaznici vrtića izveli su plesove „stari rokoko“,„divojačko kolo“, „sirotica“, „mazujka“ i otpjevali pjesmu ZvonkaBogdana pod naslovom „Ta tvoja suknja plava“. Učenici osnovneškole oduševili su publiku omiljenom pjesmom Miroslava Škorepod naslovom „Ne dirajte mi ravnicu“ i svitom bunjevačkih ple-sova. Garska omladinska plesna skupina predstavila je novu bu-njevačku koreografiju, Bunjevački izvorni KUD Gara nastupio jes kaštelanskim plesovima. Obje kulturne skupine pripremio je

Ivica Dulić, koreograf HKPD „Matija Gubec“ iz vojvođanskog Ta-vankuta. Na kraju programa svi sudionici i gledatelji okupili su seu velikom bunjevačkom kolu. Ovogodišnju priredbu kao uzvanicipočastili su Angela Šokac-Marković, potpredsjednica HDS-a, iskupina Hrvata iz Kečkemeta pod vodstvom Stipana Šibalina,predsjednika tamošnjeg HMS-a.

Dana 7. ožujka 2015. održali smo Muško prelo. Nažalost, uzad njim godinama uvijek upadnemo u razdoblje korizme, jer poobičaju ova priredba završava preljsku sezonu u Bačkoj. Dobarovčji paprikaš, zvuci tambure orkestra „Bačka“, druženje, kartanjei uzajamno kušanje domaćih vina ove godine je okupilo do sadanajveći broj gostiju od dvjestotinjak muškaraca. Imali smo tride-

setak gostiju iz inozemstva, prijateljskih naselja Topolja i Gajića(Hrvatska), Riđice, Rastine i Gakova (Vojvodina). Priredbu su svo-jom nazočnosti počastili Berislav Živković, prvi tajnik Veleposlan-stva Republike Hrvatske u Budimpešti, Ivan Gugan, predsjednikHDS-a, Mišo Hepp, glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parla-mentu, Mišo Šarošac, predsjednik HS-a Baranjske županije, i TiborRadić, ravnatelj odmarališta „Zavičaj“ na otoku Pagu.

Ovčji paprikaš se pripremao od šest debelih ovaca u šest ve-likih kotlova. Osim dvojice „veterana“ s desetljetnim iskustvimakuhanja, uključili smo i četvoricu mladih kuhara koji su takođerizvrsno pripremili omiljeno jelo njihovih predaka.

Nažalost, trebali smo se prisjetiti i jednog tužnog događaja.U zadnjih godinu dana preminuo je glavni osnivač današnjegoblika Muškog prela, učitelj Jakov Dujmov. Budući da nitko nijezabilježio koje godine se održalo prvo Muško prelo, nikada nemožemo proslaviti jubilej ove jedinstvene priredbe.

Zahvaljujemo svim pomagačima, podupirateljima i sudioni-cima kulturnog programa, koji su mnogo napora i truda uložiliza uspjeh obiju priredaba.

Tekst i slika: Martin Kubatov

BARANJA n 7 n

„Krležin” Tjedan hrvatskoga jezikaOvogodišnji Dani (Tjedan)hrvat skoga jezika u Hrvatskomvrtiću, osnovnoj školi, gimnazijii učeničkom domu MiroslavaKrle že održani su od 16. do 20.ožujka i, kao svake godine, obi-lovali su nizom zanimljivih sadr-žaja. Za program svakogapojedinoga dana bio je zadu-žen jedan od profesora škole, aškolska aula od 14 sati bila jeprepuna učenika. ProgramiDana uobičajeno odvijaju se u poslijepodnev nim satima. Sve-čano otvorenje Dana bilo je 16. ožujka, kada je nazočne pozdra-vio ravnatelj škole Gabor Győrvári, među os talima generalnukonzulicu Vesnu Halugu i predsjednika HDS-a Ivana Gugana. Ovo-godišnje otvorenje bilo je u znaku „Dana Gradišća” za što je bilazadužena profesorica Gabika Kohut. Ona, rodom Petrovoselkinja,u pomoć je pozvala HKD „Gra dišće” iz Pet rovoga Sela, koji je ple-som, pjesmom i recitacijom predstavio običaje Gradišća i svogasela. Drugi dan Dana obilježilo je predstavljanje projekta „Našaškola” koji su učenici Hrvatske škole Miroslava Krleže pripremalii prikazali u sklopu Croatiadina natječaja „Predstavljanje projekt-nih tema” održanog u prosincu u Santovu. Nastupio je i „Mali

zbor” škole, a gost Danabio je i predsjednikHrvat ske državne samo -uprave Ivan Gugan skojim je razgovor vodilaučenica Ana Rea Jeđud.Za ovaj dan bile su od-govorne profesoriceMárta Rohonczi i EvaPolgar. Treći dan Danaobilježilo je školsko na-tjecanje u kazivanju sti-hova i proze za učenikeod prvoga razreda osnov -ne škole do gimnazije.Natjecanje se odvijalo u

pet kategorija, a za njegovo ne-smetano odvijanje brinula seprofesorica Rita Magyar. Četvrtidan Dana bio je u znaku kazališ -ne predstave dramske sekcijeučeničkog doma Miroslav Kr-leže. Mali glumci pod vodstvomsvoje voditeljice profesoriceErike Žarac ove su godine nascenu pos tavili zahtjevni komadFadila Had žića „Punjena ptica”, aza nesmetano odvijanje pro-grama brinula se profesoricaErika Žarac. Pe tak, 20. ožujka,peti dan Dana bio je u znakukvizova po svim razredima,osnov noškolskim (viši razredizajedno) i gimnazijskim (svi raz-

redi zajed no), a potom je uokviru svečanosti zatvaranjaDana nastupila gimnazijska ple-sna skupina koju vodi profeso-rica Mirjana Murinji, predstavilase Dramska skupi na koju vodiZoltan Ga tai, a svoj program dalisu i gosti, učenici os ječ ke Os -nov ne škole „Vije nac” (pjesme uzglazbenu pod logu, prikaz naj-starijih hrvat skih pisanih spome-

nika), te učenici 11. razreda Hrvat ske gimnazije Miroslava Krleže,oni su i ovoga puta briljirali ples nom koreografijom, izvedenomu okviru svečanosti predaje maturalnih vrpci. Dodijeljena su pri -znanja najboljim recitatorima, najboljem glumcu, najus pješ nijimdružinama u kvizovima koji su se odvijali istoga dana od ranihsati. Kviz za niže razrede odvijao se po razredima i družinama,srednjoškolci su se natjecali u auli. Pitanja su mjerila znanje hr-vatskoga je zika, te znanje iz književnosti i gramatike. Proglašenisu rezultati i dodijeljene dip lome i pokloni naj boljim kazivačimastihova, te je do di jeljena diploma za najboljega glumca (glasoviučenika) u predstavi dramske sekcije učeničkog do ma MiroslavaKrle že „Punjena ptica”. Svečano zatvaranje Dana vodila je profe-

sorica Rita Magyar s pomo ću ko-lega. Između ostaloga naglasilaje „da smo mi učitelji jako zado-voljni, jer je natjecanje u kaziva-nju stihova bilo na visokojrazini. Pripremali ste se s raz -novrs nim pjesmama, ozbiljnoste pri stupili zadatcima Dana ipuno ste truda uložili. Možda ćeposlije proglašenja rezultata bitii tužnih, razočaranih, ali natjeca-nja su takva, netko mora pobi-jediti, i to, nažalost, ne mogusvi.” (više o natjecanju u poseb-nom napisu HG-a).

Branka Pavić BlažetinFoto: Ákos Kollár

Krležin "Mali zbor"

Zaplesao je i ravnatelj škole Gabor Győrvári.

Petrovoselci u Pečuhu

Gost Tjedna bio je Ivan Gugan, HDS-ovpredsjednik.

n 8 n KULTURA

DUŠNOK – Nakon Čiste srijede dušnočki župnik István Kista-más dao je kratak prikaz korizme na mjesnoj kablovskoj tele-viziji, s osvrtom na red bogoslužja, pobožnosti i obreda doUskrsa. Kako nas je obavijestila predsjednica Hrvatske samou-prave Matija Mandić Goher, svake nedjelje u župnoj crkvi sve-tih Filipa i Jakova, s početkom u 15 sati obavlja se pobožnostkrižnoga puta na hrvatskom jeziku. Pobožnost predvodeEstera Holdas i Estera Karasi, koje su potkraj prošle godine do-bile odličje Hrvatske samouprave za istaknuti rad na polju kul-ture i vjerskog života. Vjerska zajednica dušnočkih Hrvata ovihse dana priprema za Uskrs. Na Veliki petak ujutro na zavičaj-nom govoru izvodi se Plač ili jadikovanje proroka Jeremije, u15 sati vodi se pobožnost križnog puta, a od 17 sati, već poobičaju, na hrvatskom se pjeva i pasija ili Muka Isusa Krista poIvanu. Osim svake mlade nedjelje, kada se prije mise na hrvat-skome jeziku moli i krunica, dušnočki vjernici hrvatsku misuimaju i na drugi dan Uskrsa, s početkom u 10 sati.

Trenutak za pjesmuProtuliće...

Protuliće slavno, Sve ti se veseli,O, kako si milo, Ptice, trava, ljudi,Čekali smo davno Sve, ča j’ živo veli:Da bi jur prispilo! Pozdravljeno budi!

Štefan Megyimori

Dan žena u ČavoljuNa srdačan poziv Hrvatske samo uprave, 7. ožujka ove godineokupili smo se da zajedno proslavimo Dan žena. PredsjednikSamoup rave Stipan Man dić pozdravio je ŽENE lipom čestit-kom. Muškarci sunam kazivali lipe sti-hove, zdravice, a da-rivali su nas prek -rasnim cvićem, bilimzumbulom (hijacint).Mnogo nas se oku-pilo, a zahvaljujućinašem kuharu LacikiCsemyju i ostalimmuškarcima, iznena-đeni smo ukusnim

paprikašem od piv -ca. I mi ŽENE doni-jele smo finih slas -tica, kolača i poga-čica. U razgovorusmo „divanili” o žen-skom biću, što onoznači nekad i danas,kakve vridnosti jezastupala nekada idanas, kako je poredtolikih briga i poteš -

koća mogla sačuvati svoje čari, svoju ženstvenost, jednostav -no ostati ženom. Mislim da će to ostati naša mala tajna. Dugosmo se družili, sićali se davnih događaja... Dobro je bilo bitiopet zajedno i družiti se. Hvala na svemu organizatorima.Kako su nam godile riči čestitke Na DAN ŽENA: Neka ovaj danbude samo tvoj, /neka sunce samo za TEBE sja. / Ne zato štosi žena, već zato / što si jedinstvena, od svih drugačija / „SRE-TAN TI DAN ŽENA!”

Prije više od sto godina poznato nam je iz povijesti kakosu se žene borile u Americi u tekstilnoj tvornici, radnice zajednaka prava, i jednake mogućnosti! Klara Zetkin, Roza Lu-xemburg, žene koje su se izborile za svoja prava, prisićamose i njih. Stolitna borba protiv diskriminacije spola i majčin-stva. Međunarodni dan žena obiližava se svake godine 8.ožujka, kao izraz poštovanja i zahvalnosti.

Međunarodni dan žena prvobitno je nazvan „Međuna -rod ni dan žena” koji se slavi svake godine 8. marta, koji je zapoštivanje žena i izraz zahvalnosti. Dan koji su proglasili Uje-dinjeni narodi. To je dan na koji sve žene mogu biti ponosne.Toga dana posebno dolazi do izražaja ljubav i pažnja premaženama na razne načine: cvićem, darovima, ričima, citatima,slanjem sms poruka i lipih slika koje žene vole. „Ljepota ženenije u odjeći koju nosi, / Njenoj figuri ili frizuri, ljepota ženese ogleda u njenim očima. / Jer su one vrata do njenog srca./ Ljepota žene nije čak ni u obrisima njenog lica, / Bliska lje-pota žene ogleda se u njenoj duši. / U pažnji, brizi, koju ženanesebično pruža, / i slasti koju pokazuje, i ono što je najvaž-nije: / Ljepota žene se kako godine prolaze samo povećava.(Adrey Hepburn)

Stana Gašparović László

Teta Tinka i Zita Ostrogonac Kiss

Ilka Radóczi i Rozika Pančić

Klapski večer Gradišćancev u Varaždinu

U organizaciji petroviske Hrvatske samouprave, kih pedesetPetrovišćanov, Nardarcev, Četarcev i sambotelskih Hrvatov jeuživalo 7. marcijuša, u subotu na klapskom večeru u varaždin-skoj Areni. Na gala koncertu prilikom Dana žen nastupali suKlapa Intrade s Tomislavom Bralićem, Tedi Spalato i KlapaCambi. Uz Petrovišćane, sad jur po običaju, u Varaždinu su sezabavljali i kiseški Hrvati.

Na sliki dr. Antala Lászlóa dio petroviske grupe s Klapom Intrade

U rimokatoličkoj župi s dvije ravnopravnecrkveno-vjerske zajednice od 1897. go-dine naizmjenično se redaju hrvatske imađarske crkvene godine, a kroz godinuhrvatski mađarski tjedni. Otada do danasbogoslužja, obredi i pobožnosti održavajuse ravnopravno i usporedno. Prema pravil-niku koji je s manjim promjenama odno-sno prilagodbama i danas na snazi, prvahrvatska godina počela je 1. siječnja 1898.godine. Prema tome parne crkvene go-dine su hrvatske, a neparne mađarske.Tako se glavni obredi o najvećim blagda-nima obavljaju na jeziku crkvene godine,a sporedni na drugom jeziku. S obziromda je u tijeku mađarska crkvena godina,

ove godine svi glavni obredi zaUskrs obavljaju se na mađar-skom jeziku, a sporedni na hr-vatskome. Pobožnosti križnogaputa u korizmi petkom u 15 satiobavljaju se naizmjenično namađarskom i hrvatskome jeziku,već prema tome da li je mađar-ski ili hrvatski tjedan. Prvi tjedanbio je mađarski s pobožnošćukrižnoga puta na obnovljenojkalvariji u mjesnome groblju, adrugi tjedan hrvatski kada je po-božnost križnog puta održana užupnoj crkvi. Pobožnost iz tjed -na u tjedan vodi velečasni ImrePolyák, santovački župnik od 1.

kolovoza 1994. godine, dakle već domalo21 godinu. Nadalje, od 16. do 18. ožujkaove godine priređene su duhovne vježbe,trodnevna priprava za Uskrs, već po tradi-ciji usporedno za obje zajednice, posebnoza mađarsku i hrvatsku. Hrvatsku trodnev -nicu sva tri dana predvodio je tavankutskižupnik Franjo Ivanković. Na Cvjetnicu, ovegodine 29. ožujka, na nedjeljnoj hrvatskojmisi pjeva se Muka Isusa Krista po Mateju.U Velikom tjednu, na Veliku srijedu, Velikičetvrtak i Veliki petak pjeva se Plač ili jadi-kovanje proroka Jeremije. Na prvi i drugidan Uskrsa hrvatske mise služe se po ne-djeljnom redu, s početkom u 11.15.

S. B.

KULTURA n 9 n

PETROVO SELO - Prošli tajedan 4. raz-red koljnofske Dvojezične škole „Mi-hovil Naković" je boravio kod part -nerske škole u Buševcu. Unutar 4. pro-jekta „Posebne škole hrvatskoga je-zika" Koljnofci nisu se samo uključili utamošnju nastavu, nego su napravili ibrojne izlete u hrvatskoj metropoli iširom Turopolja. 22. marcijuša, u nedi-lju, je pak četrnaest dice s dvimi učite-ljicami otputovalo u Donju Zelinu izPetrovoga Sela. Kako je rekla školskaravnateljica, Edita Horvat-Pauković,putniki su učeniki, od 4. do 8. razreda,za ke je sastavljen zanimljiv programu partnerskoj ustanovi u Hrvatskoj.Petrovišćani će sudjelivati ne samo prinastavi OŠ Ksavera Šandora Đalskog uDonjoj Zelini, nego i pri otpodnevniizleti. Škola plivanja na bazenu, razli-čite djelaonice, književni večer, teren-ska nastava u Tehničkom muzeju iKazališću Dubrava, u Etnografskommuzeju, Muzeju za umjetnost i obrt,to su samo neke točke iz šestodnev -noga boravka u staroj domovini, azvana toga druženje, sklapanje novihprijateljstav i iskustav je pravodaprven stveni cilj ovoga gostovanja.Dvojezičnu školu u Petrovom Selu iOsnovnu školu u Donjoj Zelini pove-zuje sad jur već od trideset ljet prija-teljstvo i stručna suradnja, ka jezapečaćena službenom potvrdom ipred dvimi ljeti u petroviskom pro-jektu „Zdravo, Europa, stigli smo!"

Djevojke slijeva: Vesna Kovačević, Mirjana Šarošac,

Judita Jerant, Noemi Barić, Natica Ronai; momci:

Blaško Drinoci, Zoran Živković i Marko Ronai

Bogatstvo...

Eva Molnar, Anka Živković, Magdalena Molnar,

Tibor Brozović, Stjepan Molnar, Đuro Jerant,

Đuro Kolar, Ivica Barić

Bogatstvo...

Nekada su plesali roditelji, danas plešu njihova djeca, roditelji plesači iz Katoljai djeca plesači raznih ansambala

Korizmeno vrijeme u Santovačkoj župi

Mise, pobožnosti i obredi na hrvatskome jeziku

Duhovne vježbe predvodio je tavankutski župnik Franjo Ivanković.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

HOŠIG-ovo natjecanje u kazivanju stihova i proze na hrvatskome jeziku

„...nebeski krilati serafi bili su zavidni...“

U knjižnici budimpeštanske Hrvatske škole 5. ožujka u prijepodnevnim satima priređeno je školsko natjecanje ukazivanju stihova i proze na hrvatskome jeziku. Nakon nadmetanja po razredima, na potonjem je sudjelovalo 58učenika, od 1. do 12. razreda gimnazije.

„...nebeski krilati serafi. Bili su zavidni...“ pišeEdgar Allan Poe u tužnoj ljubavnoj pjesmiAnnabel Lee, pa mogli su i biti zavidni, noovoga puta sudionicima natjecanja, naimeovogodišnji recitatori su osjećajno, iskrenointerpretirali autorske misli, posebnom tan-koćutnošću na misaonu nit pjesme ili proz-nog ostvaraja. I ovoga su puta prednjačilistihovi, čija je tematska paleta bila širokogaraspona, manje ljubavnih, tužnih i pomalodepresivnih, a više optimističnih, šaljivih ivedrih. Odabir teksta i pripremanje na na-tjecanje doista treba biti zajednički, timskirad učiteljice, nastavnice i učenika. Što i nijelak zadatak, ali je primjetan na natjecanju.U nižim su razredima birani veseli, ljupki sti-hovi s optimizmom dječjeg „mikrosvijeta“.Odabir teksta u višim razredima nije kodsvakog interpretatora bio prikladan njego-voj dobi. Iako je naraštaj na pragu „odrasta-nja“, ali još uvijek nosi u sebi čuđenje ipitanja na sve što ih okružuje. I zbog toganemojmo zahtijevati dramsku izvođačicu ušestome razredu. Naslovi su bili iz sveopćehrvatske književne baštine, a od naših do-maćih autora Stipan Blažetin i Marga Šarac,te u znatno manjem broju priča ili narodnapripovijetka. Bilo je lijepo čuti rijetko inter-pretiranog Ivana Gundulića ili Mire Gavrana.Izvedbe je ocijenio tročlani prosudbeniodbor: profesorica Zorica Kaceus, HOŠIG-ova bivša polaznica, studentica Laura Tišle-rić, te predsjednica, scenska umjetnica PetraGrišnik. Učenike su pripremile učiteljice, na-stavnice, profesorice: Zlata Gergič, KristinaKirhofer, Dejana Šimon, Monika Režek,Snježana Baltin, Dora Grišnik, Marijana Ja-košević, Žuža Molnar, Eva Kolar, Rita Grba-vac, Mirjana Karagić i Marija Šajnović.Organizatorica školskoga natjecanja bila jeDora Grišnik.

Mislim kako pojedini recitatori, interpre-tatori unatoč rezultatima zavređuju poseb -nu pozornost. Kazivači prvoga razreda iovoga su puta (i pri kazivanju proze 20. stu-denoga 2014.), moglo bi se reći, s mojestrane pobrali sve moguće pohvale. Odgo-voran pristup k nadmetanju, odabir pjesmeprikladan karakteru i dobi osobe. Pri kaziva-nju osjetno je bilo kako učenica ili učenik ra-zumije što govori, i to s uzornim naglaskom.U nižim razredima kazivanje Nine Šindik, au višim Éve Balassa, Tene Šindik i LaureDam janović-Šalamon me je posebno doj-milo. Njihova opuštenost, sigurna, ali ipakperolaka izvedba za uzor je mnogima. Hva-

levrijedno je kako jeučenica Luca Molnar iovoga puta kazivalasvoje stihove.

U gimnaziji DorkaParadi daleko je odsvih natjecatelja pri-svojila i interpretiralastihove MiroslavaKrle že. Toliko snažnogosjećajnog naboja prikazivanju njegovihstihova opazila samjedino kod bivšeg po-laznika Adama Hal-mosa. Reka Aranji,Klaudija Deli, Antonioi Andrej Kiš i ovoga suputa ostavili neizbrisive tragove pri natjeca-nju. (Malo mi je nedostajala maturanticaDaniela Premuda, ali bit će prigode na opra-štanju.) Nije slučajno što sam napisala na-tjecanje jer ni oni se nisu nadmetali, samose „pojavili“, kao svoje izgovorili tuđe misli, iotišli. A publika zapanjeno pop ratila. Jerkako je i ravnateljica ustanove Ana Gojtanna otvorenju istaknula, priredba je sveča-nost hrvatske riječi, svečanost kazivača iškole. Ti su trenutci bili prisutni za vrijemenarečenih kazivača. To je sjajni dio svečano-sti. Naglašavam, sudjelovanje na nadmeta-nju nije obvezatno. Možda sam staromodnaako očekujem poštivanje hrvatske riječi,poš tivanje svih onih koji su uložili trud, na -učili tekst (nije riječ o onima koji su se zbog

treme zabunili) i stali pred publikom i reci-tirali. Jer podsmjehivanje drugomu, razgo-vor za vrijeme nadmetanja odraz sunepoštenja. Oni koji su po ocjeni prosudbe-noga odbora bili najbolji, dobili su poveljui knjigu, primjerice antologiju Sjajna igra izbirku pjesama Rasuto biserje urednikaStjepana Blažetina, stihove i prozu Miše Je-lića, kazališne komade Antuna Karagića,pjesnič ku zbirku Đuse Šimare Pužarova itd.

Draga djeco, budite uvijek ustrajni iiskreni kazivači. To što vaše ime nije nave-deno u ovome napisu ili niste dobitnici na-grade, neka vas ne ohrabruje. Jer žiri odistanije imao lak zadatak, pa ni ja. Ali iskrenočes titam svima vama!

Kristina Goher

Najbolji HOŠIG-ovi kazivači školske godine 2014./15.

1. – 2. razred1. Barnabaš Kiš, 2. r., V. Parun: Šišmiš letimiš;2. Sara Kohari, 1. r., M. Šarac: Dragan;3. Aliz Bartoš, 1. r., G. Vitez: Djeca hvataju

sunce.3.– 4. razred1. Mark Kele, 4. r., G. Vitez: Miš;2. Nina Šindik, 3. r., R. Zvrko: Grga Čvarak3. Liam Fowkes, 4. r., T. Kubjak: Prvoaprililililski

stihovi.5. – 6. razred1. Maja Tot, 6. r., A. Dedić: Prijateljstvo;2. Éva Balassa, 5. r., L. D. Soares: Televizija

ili ne;3. Mira Menyhart, 5. r.,

Z. Csuka: Jednostavna pjesma o miru.7. – 8. razred1. Laura Damjanović-Šalamon, 7. r., R. Zvrko:

Tvoja staza;

2. Tena Šindik, 7. r., T. Ujević: Vječni prsten;3. Danica Romac, 7. r., S. Blažetin: Daljinski

upravljač.Gimnazija1. Dorka Paradi, 9. r., M. Krleža: Naša kuća;2. Žolt Prager, 9. r., Lepo naše Međimurje

(narodna);3. Klaudija Deli, 12. a r., P. Preradović: Kad.Proza:1. Antonio i Andrej Kiš, 10. r., M. Gavran:

Urotnik (ulomak).Posebna nagrada1. Franjo Füzesi, 10. r., I. Gundulić: Osman (ulo-

mak);2. Reka Aranji, 9. r., A. G. Matoš: Utjeha kose;3. Mia Barbir, 10. r., Odiljam se, nepoznatog

pet rarkista;4. Luca Molnar, 5. r., L. Molnar:

Pjesma o Svemiru.

Rezultati po kategorijama:

GRADIŠĆE n 11 n

Za ugarskom i željeznožupanijskom him-nom László Majthényi, predsjednik Skupš -ćine, se je s ovimi riči obratio mnoštvuslavljenikov: – Sa sigurnimi odlukami slož -no u jedinstvu samo jedna nacija more na-stupati, a kao narod jedinstveni moremoonda biti, kad skupa s istinskimi ćuti do-moljublja volimo vlašći orsag, ovu župa-niju, naš grad i naša sela, polja i luge, kadesu se negda krvavi boji odvijali. Skupna jeDomovina, skupni je narod, kojemu pripa-damo i u tom se shranja naša snaga –istaknuo je predsjednik Skupšćine ki je po-dilio potom već od sedamdeset županij-skih priznanj. Spomin-plaketu AugustinaPavla ljetos je mogao prikzeti László Ko-vács, bivši načelnik Hrvatskih Šic i pred-sjednik Hrvatske samouprave u dotičnomnaselju. Časni gradjan Hrvatskih Šic rodomje iz Perimbe, prik šest mandatov je peljaoseoske posle, a od 1994. ljeta je na čelu na-rodnosnoga političkoga tijela u domaćemselu. Ovo priznanje su u minula ljeta dos -tali Šandor Petković, dr. Žužana Meršić,Kálmán Varga, Janoš Virag, Petar Škrapić,Marija Kralj, Jožef Timar, Marija Sabo, Gi-zela Mohoš. Za službovanje Željezne župa-nije u javnoj sigurnosti, priznanje je

prikzeo rodjeni Židanac, carinar ErvinKolnhofer. – Carinar sam jur 23 ljeta, dos -tao sam čuda nagradov, ali ovakovu još ne.Lipa je to ćut, i ja se zahvaljujem svakomuki je na me mislio da sam vridan ovogapriznanja. Ovde se moram zahvaliti i mojojfamiliji, oni su svenek razumljivi kadmoram i izvan djelatnoga vrimena uslužbu pojti. Gizdav sam na ovu nagradu isutrašnji dan će većlipše začeti, pak ćemodalje djelati za veće na-grade – rekao je odli-kovani Židanac ki je itamburaš i jedan odosnivačev „Židanskihbećarov”. Kako je re -kao, pred njim stoji ovoljeto i nova zadaća, jersu ga pozvali igrati i umjesnu kazališnu gru -pu. Nagradom „Za manjine” ovom prili-kom je odlikovana Ka-tica Schneider, kiseškaHrva tica, rodom iz Kolj -nofa, učiteljica Osnov -ne škole „Sv. MargiteÁrpádházi” i vjerouči-

teljica, ka se svaki petak bavi dvi ure dugoi hrvatskom dicom u klubu kiseške Hrvat-ske samouprave. Odlikovanoj Hrvatici po-sebno je čestitao i László Huber, načelnikgrada Kisega, pokidob ju je Gradska sa-mouprava predložila za ovo priznanje. –Od dvi do dvanaest ljet starosti učimo dicupo hrvatski. Jačimo, tancamo, svaki našsas tanak je svetak, je kad jedva morem

zig nati dicu da idu domom. Ova nagradami je motivacija za to da se bolje djela, alidobro bi bilo kad bi i roditelji razumili današ jezik i naši običaji će nek onda ostati,ako će se i oni zalagati za ovo djelo – nag -lasila je kiseška aktivistica. Nagradu „Zamanjine” je dostala i Terézia Horváth-Ba-logh, po predlogu Gradske samoupraveČeprega. Umirovljena etnografkinja sad

jur deset ljet dugo istražuje avantu-ristički životni put grofovske obiteljiJanković i, kako je i sama rekla, ovopriznanje smatra posebnim daromJankovićevih. – Svi štimaju da su miJankovići preci, ali ne, moji praoci subili njevi kmeti. Ja sam se prilikomistraživanj zaljubila u ovu temu. Port -reti Izidora Jankovića i sve ono što onjemu znam, kako je bio tempera-mentan človik, pravi muški, on mi je,u šali velim, zakašnjela tajna ljubav ion mi rikta pute u ovoj tematiki – po-vidala je istražiteljica, od koga smo

još doznali da polovica knjige je na hrvat-skom jeziku gotova, ka se bavi sudbinomspomenute familije, a paralelno se priprav-lja još jedno izdanje, i to na ugarskom je-ziku. Odlikovanoj etnografkinji došli sučestitati i Krisztián Vlasich, načelnik gradaČeprega, ter Marija Kralj-Kiss, predsjednicaHrvatske samouprave dotičnoga naselja.

Tiho

Županijska odlikovanja u Sambotelu

Zaslužni Hrvati i za hrvatsko djelovanje odlikovani UgriSkupšćina Željezne županije sad jur ljeto na ljeto nagradjuje one peršone ke imaju brojne i važne zasluge na područjugospodarstva, zdravstva, javne sigurnosti, obrazovanja, trudu se za očuvanje hrvatske riči i kulture, a pred svim naodržavanju identiteta Gradišćanskih Hrvatov u ovoj regiji. Povodom 167. obljetnice Ugarske revolucije 1848., 13.marcijuša, u petak, u sambotelskom Županijskom domu je održano svečevanje, a na naše najveće veselje četirmi iznaših redov takaj su imali čast primiti visoko odličje Željezne županije.

Odlikovani Hrvati: Ervin Kolnhofer i Katica Schneider

Krisztián Vlasich, načelnik Čeprega, Terézia Horváth-Balogh i Marija Kralj-Kiss,predsjednica čepreškoga HS-a

László Kovács prikzame spomin-plaketu

n 12 n PODRAVINA

U okviru događanja u organizaciji Zajednice Mađara grada Bje-lovara, 14. ožujka u tom je gradu potpisan sporazum s jednestrane Zajednice Mađara grada Bjelovara (koju zastupa predsjed-nica Zajednice Anita Farkaš ) i barčanskog KUD-a Podravina (kojuzastupa predsjednica KUD-a Anica Popović Biczak).

Cilj je sporazuma određen u nekoliko važnih točaka: Prijatelj-ska i kulturna suradnja između organizacija Mađara u Hrvatskoji Hrvata u Mađarskoj, poradi ispunjavanja uloge mosta pri pro-dubljivanju odnosa između dviju država. Sve uz međusobnupomoć u upoznavanju društvenog, gospodarskog i kulturnog ži-vota matične zemlje, poradi toga organiziranje priredaba, izda-vanja tiskovina, odnosno po potrebi nabava promidžbenihizvora, izdanja. Daljnji su cilj suradnje zajedničke manifestacijekako bi se ostvarila suradnja i tijekom nje uzajamno predstavilonasljeđe i kultura, njegovao se materinski jezik. Ugovorne su sestrane dogovorile kako će po potrebi sudjelovati na manifesta-cijama druge strane, te svojom nazočnošću podizati njihovu ra-zinu uspješnosti. Na području gospodarstva ugovorne strane zacilj ističu uzajamno predstavljanje gospodarskih mogućnosti zahrvatske i mađarske poduzetnike. Mađarska strana, KUD Podra-vina obvezala se kako će pomoći razmjenom informacija i infor-mativnim predavanjima prijateljskoj organizaciji tijekomprilagodbe propisima Europske unije. Poseban je cilj sporazumanastojanje kako bi ugovorne strane zajednički sudjelovale natje-čajima Europske unije. Ugovorne su se strane obvezale da ćesvoje godišnje programe rada usuglašavati do 31. ožujka, uzima-jući u obzir određivanje zajedničkih priredaba i programa, kaženam predsjednica KUD-a Podravina Anica Popović Biczak.

Zajednica Mađara grada Bjelovara istoga je dana priredilasvoju tradicionalnu smotru u bjelovarskom domu kulture «Pro-ljetni susret Mađara». U okviru smotre nastupila su brojna fol-klorna društva mađarske zajednice, ali i KUD-ovi koji njegujufolklor drugih naroda. Specijalni gosti dana bili su svirači i plesačibarčanske «Podravine» koji su svojim nastupom oduševili nazoč -ne. Napomenimo kako je susret pozdravio i Šandor Toth, pred-sjednik Vijeća nacionalnih manjina Bjelovarsko-bilogorskežupanije, jednako kao i bivši predsjednik kapošvarske Hrvatskesamouprave Tibor Čuč koji je za svoga mandata ostvarivao

plodne veze šomođskih naselja s onima u Bjelovarsko-bilo-gorskoj županiji. Zajednica Mađara grada Bjelovara djelatna jezajednica koja njeguje suživot s ostalim narodima i manjinamana području Bjelovarsko-bilogorske županije, kojih je jedanaest.Veze s Hrvatima u Mađarskoj od Šeljina do Barče, Kapošvara jesuvišedesetljetne i postojane, a spomenuti sporazum pridonijet ćenjihovu usustavljivanju i još većoj uspješnosti.

Kažimo kako u Republici Hrvatskoj od ukupnog broja stanov -ništva 0,33 posto čine Mađari, kojih je u spomenutoj županiji ne-gdje oko tisuću duša. Mađare u Hrvatskoj u Hrvatskom saboruzastupa Sándor Juhász, saborski zastupnik mađarske nacionalnemanjine. Zajednica Mađara grada Bjelovara djeluje preko odrasleplesno-pjevačke sekcije, dječje igraonice, te organizira učenjemađarskog jezika... Njezina je predstavnica u političkom tijelugrada Bjelovara Anita Farkaš. Bjelovarsko poglavarstvo svojimgrađanima, pripadnicima etničkih i nacionalnih zajednica ili ma-njina jamči pravo na samobitnost, kulturu, vjeroispovijed, i ra-vnopravno sudjelovanje u javnim poslovima grada u skladu sustavom, zakonom, statutom i drugim aktima tijela grada Bjelo-vara. Tako, sukladno ustavnom zakonu o pravima nacionalnihmanjina, a radi unapređenja, očuvanja i zaštite položaja nacio-nalnih manjina u društvu, pripadnici nacionalnih manjina napod ručju grada Bjelovara izabrali su: vijeće srpske nacionalnemanjine, predstavnika albanske nacionalne manjine, predstav -nicu češke i posebno mađarske nacionalne manjine. U ukupnombroju članova bjelovarskoga Gradskog vijeća jedan član pripad-nik je nacionalnih manjina.

Predsjednik vijeća srpske nacionalne manjine i predstavnicialbanske, češke i mađarske nacionalne manjine aktivno su uklju-čeni u rad Gradskog vijeća. Bjelovarsko poglavarstvo, sukladnosvojim mogućnostima, osigurava vijeću i predstavnicima nacio-nalnih manjina sredstva za rad, te sredstva za pojedine pro-grame, uvjete za obavljanje njihovih aktivnosti prema izraženimpotrebama i mogućnostima. Zajednica Mađara grada Bjelovaraističe kao cilj njegovanje materinjeg jezika i kulture te promica-nje mađarskog jezika u sredini u kojoj živi.

Branka Pavić Blažetin

Sporazum o suradnjiZajednica Mađara grada Bjelovara i barčanski KUD Podravina

KUD Podravina u Bjelovaru

Anita Farkaš i Anica Popović Biczak

MALA STRANICA n 13 n

Razglednica iz mog zavičaja

LUKOVIŠĆELukovišće se na -lazi u Šomođskojžupaniji. Seloima oko 600 sta-novnika, u njemužive Hrvati,Mađar i Romi. Uselu se nalazi ri-m o k a t o l i č k acrkva koja je sa-građena 1732.godine. U Dózsi noj jeulici Zavičajnakuća u kojoj jeizlož ba o životuovdašnjih Hrvata. Osnovna je škola lijepa i velika, nedavno suje obnovili. U šumi u proljeće cvate kockasti ljiljan, zaštićen cvi-jet, nalazi se i u grbu naselja Lukovišća.

Tomislav Vinak učenik 6. r. lukoviške osnovne škole

27. ožujka – Svjetski dan kazališta

Svjetski dan kazališta obilježava se od 1962., uvijek 27. ožujka,

a povezuje se s otvorenjem prve kazališne sezone u pariškom

Teatru nacija. Akcija je to koju je pokrenuo Međunarodni kaza-

lišni institut, međunarodna UNESCO-ova udruga osnovana po-

radi po vezi-

vanja kazališ-

nih ljudi te lak-

šeg protoka

informaci ja .

Hrvati u Ma-

đarskoj mogu

biti ponosni na

svoje kaza-

lište. Hrvatsko

kazalište u Pe-

čuhu otvorilo je svoja

vrata 1992. g. Tijekom

svoga djelovanja imalo je

više od dvije tisuće pred -

stava, među kojima su i

mnoge predstave za djecu,

lutkarske igre. Svi ljubi-

telji našega kazališta sa strpljenjem čekaju završetak radova pro-

širenja i obnove zdanja, koji su započeti lani i vrijedni su 560

milijuna forinti. U budućoj zgradi dobit će mjesta kazališna dvo-

rana, ljetna pozornica, dvorište i skladišta.

Književni kutak

Marija Krtalić

Baš u ovo proljeće– Zašto sam tako ružna? – pi-tala se upravo ovoga proljećajedna bubamara. Uopće niježeljela ići na livadu. Kako riješiti

taj prob lem? Kako netkoružan može postati lijep?Bubamara nije nalazilaodgovor. Željela sam sva-kako pomoći bubamari, anisam znala nijedan drugi

odgovor do onoga koji mi je šap-nuo stari čarobnjak. Stari čarob-njak rekao mi je da ljubavljuispunjeno srce i čovjeka i sveživo čini lijepim. Vjerujem sta-rome čarobnjaku. Vjeruje mu ibubamara. Ona se zaljubila usebe, u livadu, sve na livadi i okonje. Eno je, blista. Lijepa je, svikažu. Ako ne vjerujete, poslu-šajte glasove s livade: pjesmu,radost, veselje! Čujete li? Srcaispunjena ljubavlju. Baš u ovoproljeće.

Razglednica iz mog zavičaja

NOVI ZRINNedaleko od našega sela Kerestura, uprekrasnoj šumi nalazila se glasovitautvrda Novi Zrin. Dao ju je sagraditivojskovođa, pjesnik Nikola Zrinski1661. godine radi bolje obrane od Tu-raka. Tvrđava je postojala samo tri go-dine, 1664. godine potpuno je uništena.Na njezinu spomen postavljena je spo-men-ploča na mjestu, a mi keresturskiučenici svake godine na utrci u spomenNikole Zrinskog trčimo sve do mjestaNovoga Zrina.

Šara Đerđakučenica 3. r. keresturske

Osnovne škole «Nikola Zrinski»

n 14 n POMURJE

Fićehaz je jedno od povi-jesnih hrvatskih naselja uPomurju, broji 663 žitelja,u 19. st. spominje se joškao čisto hrvatsko naselje,a prema zad njem popisupučanstva 2011. godine,svega 22 % žitelja (152)dalo se popisati pripadni-cima hrvatske narodnosti.To je bio golem pad u od-nosu na 2001. godinukada je još popisano 337Hrva ta. Uzroke te asimila-cije najvjerojatnije mo-žemo naći i u zatvaranjumjesne hrvatske osnovneškole 2007. godine, nakončega velik broj djece iza-brao je ka niške škole. Uzadnje vrijeme tendencijase mijenjala, saznajemo od voditeljice dječ jeg vrti ća Erike Nemet,gotovo sva djeca iz vrtića usmjeravaju se u kerestursku hrvatskuosnovnu školu. Voditeljicu ustanove zap ravo su šokirale vijesti omogućnosti zatvaranja dječjeg vrtića, ona nije imala spoznaje otim financijskim prob lemima:

– U suštini nisam bila upoznata s teškoćama mjesne samoup -rave, tek nakon nove godine su stigle informacije do mene da imaproblema. Načisto sam s time da je malo djece u ustanovi, upravozbog toga ne bih imala ni ja ništa protiv reorganizacije, npr. da bise radilo s manje osoblja, ali zakoni zasada to ne dopuštaju. Mislimda bi bila velika šteta za selo ako bi se zatvorila i ova jedina usta-nova, a da ne govorim o tome ako će fićehaska djeca biti uključenau kaniške mađarske vrtiće, već od svojih malih nogu bit će iščupanaiz hrvatske zajednice. – kazala je gđa Nemet.

Dječji vrtić trenutno pohađa 12 djece, u jednoj su skupini, snjima rade dvije odgojiteljice: voditeljica i dadilja. Voditeljica vrti -ća rodom je iz Kerestura, pohađala je srednju školu za odgojite-ljice u Pečuhu, a zatim kečkemetsku Visoku školu za odgojiteljice,hrvatski jezik dobro govori i dobro poznaje hrvatske običaje.Djeca fićehaskoga dječjeg vrtića dobivaju dobru podlogu za uče-nje hrvatskoga jezika u osnovnoj školi. Na svim priredbama umjestu nastupaju i s hrvatskim programima i tako unesu hrvat-sku kulturu u život sela. Fićehaski načelnik Stjepan Tatai takođerje vrlo zabrinut, kaže da je problem nastao zapravo 2013. godinekada se promijenilo državno financiranje mjesnih samouprava,tada su osnovne škole (u većini) prešle u državne ruke, a dječjivrtići ostali u rukama samouprava, ukinut je narodnosni dodatakza dječji vrtić. Međutim, još 2013. bilo je mogućnosti za dobiva-nje kompenzacije od Ministarstva unutarnjih poslova, na to se

računalo i lani, 2014. godine. Zatražena je izvanredna pomoć zafunkcioniranje Samouprave od osam milijuna forinta, od čegapet milijuna 125 tisuća zatražena je za financiranje dječjeg vrtića,ali molba je odbijena. Ne bude li potpore, Seoska samoupravadoći će pod stečaj, jer prema zakonu o narodnostima ne možezatvoriti ni dječji vrtić ako to osam roditelja zatraži da se u mjestuosigura, a roditelji svih polaznika, njih 12, mjesnoga dječjeg vrti -ća potpisali su da žele da se osigura narodnosni odgoj u mjes -nom vrtiću.

– Nekako smo u pat-poziciji, zakoni propisuju da treba osiguratipredškolski odgoj ako to osam roditelja zatraže, ako djeluje vrtić sjednom grupom, treba osigurati dvije odgojiteljice i jednu dadilju,te jednako tako i zakonski su propisane plaće djelatnika dječjih vrti -ća, što povećavaju naše troškove. Dakle, s jedne strane obveza namje osigurati dječji vrtić sa zadanim uvjetima, ali Samouprava ne do-biva odgovarajuća državna sredstva s kojim bi to mogla učiniti. Na-ravno, i naša Samo uprava želi zadržati svoju us tanovu, a roditelji

su se zap ravo izjasnili da pod svakom cije-nom zadržimo ustanovu. Tražimo razna rje-šenja, ako bi Samouprava mogla dobitineke ovlasti, npr. ako je broj djece ispod 15,dječji vrtić bi mogao djelovati s jednom ipola odgojitelje, ako bi se vratila narodno-sna potpora itd. Mislim da pet milijuna fo-rinti nije golem novac za djelovanjeustanove koja služi odgoju naših mladih,pogotovo ako spomenem i to da je Mini-starstvo unutarnjih poslova lani čak desetmilijuna forinta potpore dalo za obnovunaše ustanove. – rekao je na mađarskomejeziku načelnik Tatai.

Samouprava je uputila pisma Ministar-stvu unutarnjih pos lova, parlamentarnim zastupnicima, Vladi-nom uredu Zalske županije, predsjedniku Skupštine Zalskežupanije, glasnogovorniku Hrvata u Mađarskoj, Hrvatskoj držav-noj samoupravi i Hrvatskoj samoupravi Zalske županije, među-tim zasada odgovori nisu stig li. Pošto se saznalo za teškoćefićehaskoga dječjeg vrtića, pročulo se da taj problem postoji i udrugim naseljima, npr. u Sumartonu, stoga se Hrvatska samou-prava Zalske županije odlučila za organiziranje okrugloga stolau Fićehazu, 26. ožujka u 15 sati, pod naslovom „Očuvajmo našenarodnosne ustanove“, gdje će nazočiti parlamentarni zastupniciPéter Cseresnyés i László Teleki te Mišo Hepp, glasnogovornik Hr-vata u Mađarskoj, Ivan Gugan, predsjednik Hrvat ske državne sa-mouprave, načelnici hrvat skih pomurskih naselja i voditeljidječjih vrtića. U pozivnici je naznačeno da se načelnici i voditeljidječjih vrtića prip reme s raznim podatcima u svezi s djelovanjemi financiranjem dječjeg vrtića.

beta

Ostaje li jedina hrvatska ustanova u Fićehazu?Uska fićehaska uličica zvana Vulička uvijek će biti dokaz da su u tome mjestu živjeli Hrvati. Vuličkommožemo skratiti put od fićehaskoga Dječjeg vrtića do ureda Samouprave, čiji predstavnici od novegodine kroz nju češće prolaze jer su odonda u velikoj brizi. Seoska samouprava nakon upoznavanja sdržavnom potporom za samouprave tekuće godine, ustanovila je da će biti teškoća s financiranjemsvoje jedine ustanove, dječjeg vrtića premda čak 91 posto svojih prihoda ulaže u nju. Deficit Samo -uprave povećava se od 2013. a najveći troškovi nastaju oko financiranja dječjeg vrtića, naime njegapohađa svega dvanaestero djece.

Fićehaski načelnikStjepan Tatai

Erika Nemet, voditeljica dječjeg vrtića

SA SVIH STRANA n 15 n

Scenografija priredbe bila je ista kao i uvi-jek, najprije, oni koji su stigli navrijeme, od8 sati pogledali su dokumentarni film Ha-tárúton koji govori o životu i problemimadjevojke koja se preselila u Mađarsku izVojvodine. Zatim je publika mogla razgo-varati o filmu s autorima.

Nakon toga slijedio je dugo očekivanikoncert. Ovoga puta prije koncerta zavla-dala je mala panika jer toliko je ljudi že-ljelo pogledati koncert da su sve karte bilerasprodane, dakle on koji su zaboravili ku-piti ulaznicu nisu svi mogli ući. No ta ni-jansa nije sprečavala uspjeh „Crvenejabuke”. Kada su članovi sastava stupili napozornicu, primili su ih burni poklici pub -

like spremne za izvanredan koncert. Po -čet na ovacija nije se stišavala, dapače, pra-tila je Žeru i „Crvenu jabuku” nakonizvedbe svih pjesama koje su izvodili napozornici A38. Maratonski, dvoipolsatnikoncert prošao je u trenu. U publici su senašli i mladi i stari, koji su ustrajno pjevali,skandirali i plesali tijekom koncerta. Otome nam je svjedočila i činjenica kako sebrod pod brojnom publikom počeo opas -no ljuljati.

Nakon koncerta frontmen skupineDražen Žerić Žera izjavio je da je bio zado-voljan budimpeštanskim koncertom i iz-nenađen je što su toliki znali tekstizvođenih pjesama. Zanimljivo je što nijeunaprijed sastavio redoslijed pjesama, iz-vodio ih je kako su mu pale na pamet.Misli da je publika bila zadovoljna, što-više... Smatra da je tim koncertom „Crvenajabuka” dokazala kako tridesetogodišnjajabuka može biti svježa i energična. Inače,početak ove godine bit će pun koncerataza članove skupine jer ove godine obilje-žavaju tridesetu godišnjicu osnutka. Bu-dimpeštanski koncert pak bila je prvapostaja. Nakon koncerta zabava se nasta-vila do jutarnjih sati, za dobru glazbu po-brinuo se Dj Mačić. Mislim da će i ovoizdanje Balkan-partija još dugo ostati usjećanju svih. Organizatorima pak zadaoje velik zadatak: gdje prirediti sljedeće iz-danje, gdje će stati još veća publika?

Bea Letenyei

„Crvena jabuka” ispunila brod A38Potkraj veljače započela je nova sezona Balkan-partija. Brod A38ponovno je postao poprištem dobrog ugođaja, okupili su se starii mladi da zajedno provedu jednu ne zaboravnu večer. Organiza-tori su i ovoga puta pripremili veliko iznenađenje. Pozvani gostbio je na omiljen sastav „Crvena jabuka”. Tim izborom uspjehvečeri bio je neupitan.

ŠOPRON - Hrvatska samoprava dotič-noga grada, Društvo šopronskih Hrva-tov, Matica Hrvatska Šopron i DruštvoHrvati srdačno Vas pozivaju na spomen--svetačnost prilikom 200. obljetnicesmrti Karla Pejačevića, dobrotvora gradaŠoprona. 31. marcijuša, utorak, u 16 uripolagat će se vijenac kod spomen-pločePejačević (Pejačevićev prolaz), a od 17uri početo se priredjuje spomen-konfe-rencija o Pejačevići u Rejpál hiži. Preda-vači su Silvija Lučevnjak, ravnateljicanašičkoga muzeja, Jasminka Najcer, višakustosica osiječkoga muzeja likovnihumjetnosti i dr. Franjo Pajrić, predsjed-nik Hrvatske samouprave Šoprona.

MOHAČ – Kako saznaje Hrvatski glasnik,u mohač koj Osnovnoj školi Széchenyi30. ožujka organizira se tradicio -nalno natjecanje u kazivanju priče zaučenike koji pohađaju nastavu hrvat-skoga materinskog jezika od 1. do 5. raz-reda, kaže nastavnica Anka Brozovac.Natjecanje se odvija uz potporu mohač -ke Hrvat ske samouprave.

DOMBOVAR – Ovaj grad 28. ožujka slavisvoj dan. Prigoda je to da se pozovu ugoste i gradovi prijatelji, tako i dva gradaiz Hrvatske: Ogulin i Vir. U sklopu doga-đanja koji se ustrojavaju od 23. do 29.ožujka, u Tjednu Dombovara 2015 slavii Dan grada. Tada između ostaloga, s po-četkom u 11 sati, svečanost je polaganjaspomen-vijenca kod ploče hrvatskombanu Franji Vlašiću, rođenom Dombo-varcu, kojemu je spomen-ploču prije ne-koliko godina otkrila tamošnja Hrvatskasamouprava, na čelu s Gaborom Var-gom-Štadlerom. U spomenutu proslavuod svoga postojanja djelatno je uklju-čena tamošnja Hrvatska samouprava.Tako je i ove godine. Nakon polaganjavijenaca kod ploče Franje Vlašića, ugradskom domu kulture slijedi otvore-nje izložbe Tisućustogodišnje veze Hrva -ta i Mađara, autora, pokojnog dr. ĐureŠarošca. Izložbu će otvoriti generalnakonzulica Vesna Haluga. Sutradan, 29.ožujka, sastaju se dombovarska i virskanogometna momčad, a početak ogleda-nja je u 9.30.

MLINARCI – Integrirano središte za us-luge zajednice 26. ožujka, s početkom u16 sati organizira radionicu izradbeuskrsnih ukrasa, aranžmana. Također natome mjestu 2. travnja, s početkom u 16sati priređuje se izradba pomurskihdomaćih pisanica. Organizatori svakogasrdačno očekuju.

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68. HU ISSN 1222-1270

PEČUH – Tradicionalni križni put na pečuškoj kalvariji bit ćeodržan i ove godine za hrvatske vjernike grada Pečuha i oko-lice, i to 27. ožujka, s početkom u 15 sati. Križni put na hrvat-skom jeziku predvodit će svećenik Augustin Darnai.

POGAN – Uz potporu i Hrvatske samouprave naselja Pogana,na čelu s Milanom Saboom, i Mjesne samouprave, na čelu snačelnicom Agom Dragovac, ženski pjevački zbor “Snaše izPogana”, 28. ožujka, s početkom u 18 sati, priređuje jubilarniprogram u povodu 15 obljetnice utemeljenja (2000. – 2015.)u Seoskoj kući (Rákóczijeva u. 9).

I. DRŽAVNA KOBASICIJADA U PEČUHUU organizaciji Hrvatske državne samouprave, Kulturno-prosvjetnogcentra i odmarališta Hrvata u Mađarskoj te pečuške Hrvatske samo -uprave, 24. travnja 2015. godine ustrojit će se I. DRŽAVNA KOBASICI-JADU U PEČUHU, s početkom u 19 sati u Športskoj dvorani «DezsőLauber». Tijekom večeri nagradit će se najbolji proizvođači domaćihsvinjskih slastica u tri kategorije: kobasice, salame (štifolder) i kulen.Organizatori pozivaju sve zainteresirane proizvođače navedenih do-maćih mesnih proizvoda iz svih hrvatskih regija u Mađarskoj da svojeproizvode (jedan komad) prijave i dostave između 16. ožujka i 11. trav -nja u ova mjesta: Ured HDS-a (1089 Budimpešta, Bíró Lajos u. 24, EvaMujić), santovačka Hrvatska osnovna škola (Vöröshadsereg u. 17, JosoŠibalin), Vršenda (Ivica Balatinac, Arany János utca 3/b), Klub „AugustŠenoa“ (Pečuh, Esze Tamás utca 3, Magda Molnar Drinóczi), Martinci(Ured samouprave, Kossuth L. u. 8, Kristina Gregeš Pandur), Serdahel(Bernadeta Blažetin, Ady Endre u. 23), Muzej sakralne umjetnosti (Pri-sika, Hunyadi J. u. 19, Bernadeta Zadrović), Restoran Levanda (Koljnof,Fő utca 60). Prijavljeni uzorci bit će izloženi tijekom večeri u oblikušvedskoga stola, a osim kulturnog programa, uza sudjelovanje doma-ćih izvođača, o dobrom raspoloženju pobrinut će se popularni hrvatskisastav SLAVONIA BAND. Organizatori očekuju odaziv hrvatskih samo -up rava, ustanova i civilnih udruga diljem Mađarske, te, naravno, sveljubitelje svinjskih specijaliteta i tradicionalne pučke kuhinje. Stolovikoji se preporučuju samoupravama i drugim ustanovama, za desetosoba, mogu se rezervirati po cijeni od 55 tisuća forinti, za dvanaestosoba po 65 tisuća forinti, a za pojedince ulaznice će se prodavati u iz-nosu od 5000 forinti. Svi posjetitelji moći će uživati u švedskom stolu,ograničenom paketu pića i osigurat će im se stol po potrebi.

ERČIN – Prema odluci tamošnje Gradske samouprave, Rackompjevačkom zboru „Jorgovan” za petogodišnje aktivno djelovanje,15. ožujka dodijeljeno je „Odličje za kulturno-prosvjeti rad”. Do-bitnica je tog odličja, od 2010. godine, i erčinska Plesna skupina„Zorica”.

Pozivnica

Tamburaški sastav Koprive Vas srdačno poziva na koncert, aujedno i na promociju novoga albuma pod naslovom „Nazd -ravlje" na Vazmeni pondiljak u Kulturni dom Petrovoga Sela,početo od 17 uri. Na novoj CD-ploči – kako je to bilo i kodprethodnih albumov – snimljene su vlašće, autorske i narod -ne jačke.