12. Maksimalizacija profita i konkurentna ponuda · 2007. 11. 5. · 12. Maksimalizacija profita i konkurentna ponuda 09.05.2007. D. Čičin-Šain, viši pred. 2 naravno, na većini

12. Maksimalizacija profita i konkurentna ponuda

09.05.2007.

D. Čičin-Šain, viši pred. 1

Maksimalizacija profita i konkurentna ponuda

Predavanje iz Mikroekonomije

konkurentna ponuda

Savršeno konkurentna tržišta

model savršene konkurencije utemeljen je na tri osnovne pretpostavke:

1. preuzimanje cijena (price−taking), 2. homogenost proizvoda i 3. slobodan ulaz i izlaz

preuzimanje cijena → na tržištu konkuriraju mnoge tvrtke, pa se svaka tvrtka za svaki svoj proizvod susreće s većim brojem izravnih konkurenatabudući da prodaja svake pojedinačne tvrtke čini samo manji dio tržišta, njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene na tržištu, odnosno svaka tvrtka preuzima tržišne cijene kao zadane

preuzimatelj cijena je tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na tržišne cijene, pa stoga uzima tržišne cijene kao zadanepretpostavka o preuzimanju cijena vrijedi i za potrošače kao i za tvrtkesvaki kupac na savršeno konkurentnom tržištu kupuje tako mali dio ukupne proizvodnje da nema nikakvog utjecaja na tržišne cijene, pa stoga uzima cijene kao zadanedrugi način izražavanja pretpostavke o preuzimanju cijena je da kažemo da na tržištu postoje mnoge nezavisne tvrtke i nezavisni potrošači, a svi vjeruju (s pravom) da njihove odluke neće utjecati na cijene

homogenost proizvoda → kad su proizvodi svih tvrtki na tržištu savršeno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedna tvrtka ne može podignuti cijene svojeg proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja

većina je poljoprivrednih proizvoda homogena jer kvaliteta svog kukuruza iz jedne regije je relativno slična, pa kupce ne zanima s kojeg točno gospodarstva neki kukuruz potječe

nafta, benzin, sirovine poput bakra, željeza, drva, pamuka i čeličnih ploča su relativno homogeni proizvodi

ekonomisti takve homogene proizvode nazivaju robama

pretpostavka o homogenosti proizvoda je vrlo važna jer osigurava postojanje jedinstvene tržišne cijene, a to omogućava analizu ponude i potražnjeslobodan ulaz i izlaz → treća pretpostavka o l b d l (i l ) d i j j slobodnom ulazu (izlazu) odnosi se na nepostojanje

ograničenja u vidu posebnih troškova koji bi tvrtki otežali ulaz u neku industriju i proizvodnju ili izlaz iz industrije u slučaju gubitakaposljedica toga je da kupci lako mogu zamijeniti jednog dobavljača drugim, a dobavljači mogu neometano izlaziti i ulaziti na tržište

pretpostavka slobodnog ulaza i izlaza je važna da bi konkurencija mogla djelovati jer ona omogućava kupcima da lako zamijene jednog dobavljača drugim u slučaju pokušaja povišenja cijeneza poduzeća to znači da mogu neometano ući na tržište uoče li poslovnu priliku i izaći počnu li gubiti novceako su ove tri pretpostavke ispunjene, možemo upotrijebiti krivulje ponude i potražnje za analizu kretanja cijena na tržištu


09.05.2007.


naravno, na većini tržišta ove pretpostavke neće biti baš u potpunosti ispunjene ali to ipak ne znači da model savršene konkurencije neće biti od koristiosim poljoprivrede, malo je stvarnih tržišta koja su p j p , j jsavršeno konkurentnaipak, mnoga su tržišta visoko konkurentna u smislu da se tvrtke suočavaju s vrlo elastičnim krivuljama potražnje, a ulaz i izlaz su relativno lakiiako se tvrtke mogu konkurentno ponašati u mnogim situacijama, nema jednostavnog pokazatelja koji bi nam rekao je li tržište visoko konkurentno ili ne

Maksimalizacija profita

pretpostavka maksimalizacije profita se često koristi u mikroekonomiji jer relativno točno predviđa poslovno ponašanje uz izbjegavanje nepotrebnih analitičkih komplikacijau malim tvrtkama kojima upravljaju njihovi vlasnici u malim tvrtkama kojima upravljaju njihovi vlasnici, profit će vjerojatno dominirati svim odlukamameđutim, u većim tvrtkama menadžeri koji svakodnevno donose operativne odluke obično nemaju previše dodira s vlasnicima (odnosno vlasnicima dionica)to menadžerima ostavlja djelomičnu slobodu pri upravljanju tvrtkom i omogućava im odmak od ponašanja koje bi težilo maksimalizaciji profita

možda će im kratkoročni profit biti važniji od dugoročnog (kako bi sebi osigurali promaknuće ili veliki bonus), iako bi maksimalizacija dugoročnog profita bolje služila interesima dioničaratvrtke koje ni približno ne maksimaliziraju profit tvrtke koje ni približno ne maksimaliziraju profit dugoročno ne mogu opstatitvrtkama koje opstanu u konkurentnim industrijama dugoročna maksimalizacija profita postaje jedan od glavnih prioritetabudući da je profit razlika između (ukupnih) prihoda i (ukupnih) troškova, da bismo pronašli razinu proizvodnje koja maksimalizira profit moramo analizirati prihode

pretpostavimo da je razina proizvodnje tvrtke q, a prihod Rovaj je prihod jednak umnošku cijene proizvoda P i broja prodanih jedinica: R = Pqj p j qtrošak proizvodnje C ovisi i o razini proizvodnje, a tvrtkin profit n je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih troškova:

n(q) = R(q)−C(q)da bi maksimalizirala profit, tvrtka izabire onu razinu proizvodnje uz koju je razlika između prihoda i troškova najveća

ovo je načelo prikazano na grafuprihod R(q) je prikazan zakrivljenom crtom koja odražava činjenicu da tvrtka može prodati više samo ako spusti cijenup jnagib krivulje ukupnog prihoda je granični prihod, odnosno promjena prihoda koja nastaje kad se razina proizvodnje poveća za 1 jedinicuprikazana je i krivulja ukupnog troška C(q)nagib ove krivulje, koja pokazuje dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda, jednak je graničnom trošku


09.05.2007.


može se primijetiti da je ukupni trošak C(q) pozitivan kad je razina proizvodnje 0 zbog kratkoročnog fiksnog troškagraf opisuje tvrtku čiji je profit negativan pri niskim g p j j j p g prazinama proizvodnje jer je prihod nedovoljan za pokrivanje fiksnih i varijabilnih troškovakako proizvodnja raste, prihod raste brže od troškova, pa tako profit s vremenom poprima pozitivne vrijednostiprofit nastavlja rasti dok proizvodnja ne dosegne vrijednost q*

u toj su točki granični prihod i granični trošak jednaki, a okomita udaljenost između prihoda i troška AB je najvećakoličina q* je količina proizvodnje koja omogućuje maksimalan profit

č d k d d h d *može se uočiti da kod razina proizvodnje viših od q*, trošak raste brže od prihoda, a granični je prihod manji od graničnog troškadakle, profit počinje opadati kad razina proizvodnje prijeđe q*pravilo da je profit maksimalan kad su granični prihod i granični trošak jednaki vrijedi za sve tvrtke, bez obzira da li su konkurentne ili ne

profit, π= R — C, je maksimalan u točki u kojoj dodatno povećanje razine proizvodnje nimalo ne povećava profit, (odnosno ∆π/∆q = 0):

∆π/∆q = ∆R/∆q − ∆C/∆q = 0∆π/∆q = ∆R/∆q − ∆C/∆q = 0∆R/∆q je granični prihod MR, a ∆C/∆q je granični trošak MCdakle, zaključujemo da je profit maksimalan kad je MR−MC = 0, pa slijedi

MR(q) = MC(q)

budući da svaka tvrtka iz konkurentne industrije prodaje samo mali dio cjelokupne prodaje cijele industrije, razina proizvodnje pojedinačnog konkurenta neće imati nikakvog utjecaja na tržišnu cijenu proizvodatržišna cijena je određena krivuljama industrijske tržišna cijena je određena krivuljama industrijske potražnje i ponude pa iz toga slijedi da je konkurentna tvrtka preuzimatelj cijenamoramo razlikovati krivulju tržišne potražnje od krivulje potražnje s kojom se suočava pojedinačna tvrtkabudući da je pojedinačna konkurentna tvrtka preuzimatelj cijena, krivulja potražnje d s kojom se suočava dana je ravnom crtom

krivulja tržišne potražnje pokazuje koliko će žita kupiti svi potrošači po bilo kojoj mogućoj cijeni i ima negativan nagib jer potrošači kupuju vise žita po nižoj cijenimeđutim krivulja potražnje s kojom se suočava tvrtka je međutim, krivulja potražnje s kojom se suočava tvrtka je vodoravna jer prodaja tvrtke nema utjecaja na cijenukad se pojedinačna tvrtka suoči s vodoravnom krivuljom potražnje, to znači da može prodati dodatnu jedinicu proizvoda bez spuštanja cijenaprodaja dodatne jedinice proizvoda povećava ukupne prihode tvrtke za iznos koji je jednak cijeni


09.05.2007.


dakle, granični je prihod konstantan, a istovremeno, prosječni prihod koji je tvrtka primila je identičan graničnom prihodukrivulja potražnje d s kojom se pojedinačna tvrtka suočava na konkurentnom tržištu predstavlja istovremeno tvrtkinu krivulju prosječnog i graničnog prihodakrivulju prosječnog i graničnog prihodauzduž ove krivulje potražnje, granični prihod, prosječni prihod i cijena imaju iste vrijednostisavršeno konkurentna tvrtka treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granični trošak jednak cijeni

MC(q) = MR = Pbudući da konkurentne tvrtke preuzimaju tržišne cijene kao zadane, ovo je pravilo za određivanje razine proizvodnje, a ne cijene

Izbor razine proizvodnje u kratkom roku

tvrtka u kratkom roku posluje s fiksnom razinom kapitala, pa maksimalizaciju profita može postići prilagodbom svojih varijabilnih inputa (rada i materijala)sljedeći graf pokazuje kratkoročne odluke tvrtkej g p jprofit je maksimalan u točki A jer je u ovoj točki granični prihod jednak graničnom troškukrivulje MR i MC sijeku se na razini proizvodnje q0 kao i q*međutim, očito je da uz proizvodnju q0 profit nije maksimalan

povećanje proizvodnje preko razine q0 povećava profit jer je granični trošak daleko manji od graničnog prihodaiz ovoga možemo zaključiti da uvjet za maksimalizaciju profita glasi: granični prihod je jednak graničnom trošku u čki k j j k i lj ič ktočki u kojoj krivulja graničnog troška raste

graf pokazuje i kratkoročni profit konkurentne tvrtkeudaljenost AB predstavlja razliku između cijene i prosječnog troška uz razinu proizvodnje q*, odnosno prosječni profit po jedinici proizvodasegment BC mjeri ukupni broj proizvoda, dakle, pravokutnik ABCD je profit tvrtke

kao što pokazuje sljedeći graf, tvrtka ne mora uvijek ostvarivati kratkoročni profitglavna razlika između prethodnog i sljedećeg grafa leži u višem fiksnom trošku proizvodnje koji povećava prosječni

k i k li i k i l čukupni trošak ali ne mijenja krivulje prosječnog varijabilnog i graničnog troškauz razinu proizvodnje *q cijena P je manja od prosječnog troškadužina AB, dakle, prikazuje prosječni gubitak od proizvodnjeisto tako, pravokutnik ABCD sada pokazuje ukupni gubitak tvrtke

tvrtka može poslovati s kratkoročnim gubitkom jer očekuje da će zaraditi profit u budućnosti kad cijena njenog proizvoda poraste ili trošak proizvodnje padne, a i prestanak pa ponovno započinjanje proizvodnje može biti skuposkupotvrtka će usporediti profitabilnost proizvodnje s profitabilnošću obustave i izabrati poželjniji ishodako je cijena proizvoda veća od prosječnog ekonomskog troška proizvodnje, tvrtka će ostvarivati pozitivni ekonomski profit nastavi li proizvodnjumeđutim, pretpostavimo da je cijena manja od prosječnog ukupnog troška, kao što je prikazano na grafu


09.05.2007.


ako nastavi proizvoditi, tvrtka minimalizira svoje troškove proizvodnjom na razini q* zbog prisutnosti fiksnih troškova prosječni varijabilni trošak je manji od prosječnog ekonomskog troška pa trošak je manji od prosječnog ekonomskog troška pa tvrtka zaista gubi novce i trebala bi razmotriti obustavu proizvodnjeprestane li tvrtka proizvoditi, neće biti prihoda, ali barem će izbjeći fiksne i varijabilne troškove proizvodnjetvrtka bi zaista trebala prestati proizvoditi i zatvoriti ako ne postoje nepovratni troškovi tako da je prosječni ekonomski trošak jednak prosječnom ukupnom trošku

budući da nema nepovratnih troškova, tvrtka može uložiti svoj kapital drugdje ili čak ponovo ući u istu industriju ako i kad se ekonomski uvjeti popravekad ne postoje nepovratni troškovi, prosječni ekonomski

k bi ć j d k j č k ktrošak bit će jednak prosječnom ukupnom troškudakle, tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda manja od prosječnog ukupnog troška uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimalizira profitkad tvrtka ima nepovratne troškove koje amortizira i ponaša se kao da su fiksni troškovi, pravokutnik CBEF na grafu predstavlja dio ukupnog troška koji se ne može izbjeći čak ni kad tvrtka obustavi proizvodnju

posljedica toga je da prosječni varijabilni trošak tvrtke postaje prikladna mjera za prosječni ekonomski trošak proizvodnjestoga, tvrtka bi trebala nastaviti s proizvodnjom dok god je cijena njenog proizvoda veća od prosječnog varijabilnog

k d k k ltroška uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimalizira profitpravilo zatvaranja kaže da tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimalizira profit manja od prosječnog ekonomskog troškaprimjena pravila o izjednačavanju graničnog prihoda i graničnog troška ovisi o menadžerovoj sposobnosti da procijeni granični trošak

da bi mogli uspješno mjeriti trošak, menadžeri moraju imati tri smjernice na umu:

1. prosječni varijabilni trošak se ne bi trebao koristiti kao zamjena za granični trošakj g

2. jedna stavka u računovodstvenoj glavnoj knjizi tvrtke može se sastojati od dva dijela, od kojih će samo jedan uključivati granični trošak

3. prilikom određivanja graničnog troška treba uključiti sve oportunitetne troškovenetočna procjena graničnog troška dovodi do previsoke ili preniske razine proizvodnje i smanjenja profita

krivulja ponude tvrtke govori nam koliko će tvrtka proizvesti po bilo kojoj mogućoj cijeni, dakle ponuda tvrtke je onaj dio krivulje graničnog troška koji leži iznad krivulje prosječnog ekonomskog troškagraf pokazuje kratkoročnu krivulju ponude u slučaju gdje su cjelokupni fiksni troškovi zapravo amortizirani nepovratni troškovicjelokupna kratkoročna krivulja ponude sastoji se od ispresijecanog dijela okomite osi i krivulje graničnog troška iznad točke minimuma prosječnog varijabilnog troška AVC


09.05.2007.


kratkoročne krivulje ponude konkurentnih tvrtki su rastuće iz istog razloga zbog kojeg granični trošak raste zbog opadajućih graničnih prinosa na jedan ili više faktora proizvodnje (inputa)porast tržišnih cijena će navesti tvrtke koje su već na tržištu da povećaju proizvodnjuviša cijena čini dodatnu proizvodnju profitabilnom te povećava ukupni profit tvrtke jer se odnosi na sve jedinice koje tvrtka proizvodikad se cijena njenog proizvoda promijeni, tvrtka prilagođava svoju razinu proizvodnje kako bi osigurala da granični trošak proizvodnje ostane jednak cijeni

međutim, često se cijena proizvoda mijenja istovremeno s cijenama inputaako pretpostavimo da cijena jednog inputa poraste, proizvodnja svake jedinice će biti skuplja, pa će se krivulja graničnog troška pomaknuti prema gore i lijevo sa MC1 na graničnog troška pomaknuti prema gore i lijevo sa MC1 na MC2

nova razina proizvodnje koja omogućuje maksimalan profit bit će q2 gdje je P = MC2

dakle, viša cijena inputa navest će tvrtku na smanjenje razine proizvodnjekratkoročna krivulja tržišne ponude pokazuje koju će razinu proizvodnje industrija proizvesti u kratkom roku uz bilo koju zadanu cijenu

dakle, krivulja tržišne ponude se može dobiti zbrajanjem krivulja ponude svih pojedinačnih tvrtkina sljedećem grafu je krivulja graničnog troška svake tvrtke nacrtana samo onim dijelom koji leži iznad krivulje prosječnog varijabilnog troška (radi jednostavnosti prosječnog varijabilnog troška (radi jednostavnosti prikazane su krivulje samo tri tvrtke)pronalaženje krivulje tržišne ponude nije uvijek tako jednostavno kao zbrajanje skupa pojedinačnih krivulja ponudeako cijene rastu, sve tvrtke na tržištu povećavaju svoje razine proizvodnjeta povećanja povećavaju potražnju za proizvodnim inputima što može dovesti do njihovih viših cijena


09.05.2007.


rastuće cijene inputa pomiču krivulje graničnog troška tvrtki gore i ulijevo, na primjer, povećana potražnja za govedinom mogla bi povećati i potražnju za kukuruzom i sojom (koji se upotrebljavaju za prehranu stoke), te tako dovesti i do povećanja njihovih cijenadovesti i do povećanja njihovih cijenacjenovnom elastičnosti tržišne ponude mjeri se osjetljivost industrijske razine proizvodnje na promjenu tržišne cijeneelastičnost ponude Es mjeri postotnu promjenu ponuđene količine Q zbog promjene cijene tog dobra P za 1%:

Es = (∆Q/Q)/(∆P/P)budući da su krivulje graničnih troškova rastuće, kratkoročna je elastičnost ponude uvijek pozitivna

kada granični troškovi brzo rastu zbog promjena razine proizvodnje, elastičnost ponude je niska jer su tvrtke tada ograničene kapacitetima i skupo im je povećati razinu proizvodnjemeđutim kada promjene razine proizvodnje dovode do međutim, kada promjene razine proizvodnje dovode do sporog rasta graničnih troškova, ponuda je relativno elastična i mali porast cijena navodi tvrtke na znatno povećanje proizvodnjejedan je ekstrem stanje savršeno neelastične ponude, do koje dolazi kad su pogoni i oprema u nekoj industriji iskorišteni do te mjere da se veća razina proizvodnje može postići samo izgradnjom novih pogona (što će se dugoročno i desiti)

drugi je ekstrem savršeno elastična ponuda do koje dolazi kad su granični troškovi konstantniako je granični trošak rastući, cijena proizvoda je veća od graničnog troška za svaku proizvedenu jedinicu osim za onu posljednju

lj di t j d t tk đ j bit k k j posljedica toga je da tvrtka zarađuje probitak na svakoj jedinici, s izuzetkom posljednjeprobitak proizvođača tvrtke je zbroj razlika između tržišne cijene svake jedinice i njenog graničnog troška proizvodnjekao što probitak potrošača mjeri područje ispod krivulje potražnje pojedinca, a iznad tržišne cijene proizvoda, tako probitak proizvođača mjeri površinu iznad njegove krivulje ponude, a ispod tržišne cijene

dakle, probitak proizvođača se može alternativno definirati kao razlika između prihoda tvrtke i njenog ukupnog varijabilnog troškana grafu je probitak proizvođača je prikazan pravokutnikom ABCD koji je jednak razlici prihoda (0AB *) i ij bil t šk (0DC *)(0ABq*) i varijabilnog troška (0DCq*)kratkoročno, probitak proizvođača je jednak prihodu umanjenom za varijabilni trošak, odnosno varijabilnom profitu, a ukupni profit je jednak prihodu umanjenom za sve troškovetvrtke s višim troškovima imaju niži probitak proizvođača, a tvrtke s nižim troškovima višitržišni probitak proizvođača se određuje zbrajanjem probitaka svih tvrtki

Izbor razine proizvodnje u dugom roku

graf pokazuje kako konkurentna tvrtka donosi dugoročne odluke o količini proizvodnje koja maksimalizira profitnjena krivulja kratkoročnog prosječnog (ukupnog) j j g p j g ( p g)troška SAC i krivulja kratkoročnog graničnog troška SMC su dovoljno niski da bi tvrtka mogla ostvarivati pozitivni profit, a taj je profit prikazan pravokutnikom ABCDkrivulja dugoročnog prosječnog troška LAC odražava postojanje ekonomija opsega do razine proizvodnje q2 i postojanje disekonomija opsega na višim razinama proizvodnje


09.05.2007.


krivulja graničnog troška LMC presijeca krivulju dugoročnog prosječnog troška pri razini proizvodnje q2 u točki minimuma dugoročnog prosječnog troškaako tvrtka vjeruje da će cijena ostati na 40 dolara, htjet će povećati kapacitete svojih pogona kako bi mogla povećati kapacitete svojih pogona kako bi mogla proizvesti q3, a pri toj razini proizvodnje njen će dugoročni granični trošak biti jednak cijeni od 40 dolarakad proširenje kapaciteta bude gotovo, profitna marža će porasti s AB na EF, a ukupni će profit porasti s ABCD na EFGD razina proizvodnje q3 će omogućiti maksimalizaciju profita

sažeto rečeno, u dugom roku razina proizvodnje konkurentne tvrtke koja maksimalizira profit trebala bi se nalaziti u točki u kojoj su dugoročni granični troškovi jednaki cijenisvaka tvrtka započinje poslovati zbog očekivanja da će svaka tvrtka započinje poslovati zbog očekivanja da će zaraditi prinos na ulaganjenulti ekonomski profit znači da tvrtka zarađuje normalni tj. konkurentni prinos na neko ulaganjeovaj normalni prinos predstavlja oportunitetni trošak upotrebe novca za kupnju kapitala umjesto ulaganja u nešto drugotvrtka s negativnim ekonomskim profitom bi trebala preispitati svoje poslovanje

na konkurentnim tržištima ekonomski profit dugoročno teži nuli, odnosno nulti ekonomski profit ne nagovješćuje da tvrtka nije djelotvorna, već da u industriji vlada konkurencijasljedeći graf pokazuje kako cijena od 40 dolara potiče sljedeći graf pokazuje kako cijena od 40 dolara potiče tvrtku na povećanje razine proizvodnje i ostvarenje pozitivnog profitavisoki prinosi potiču ulagače na preusmjeravanje resursa iz drugih industrija u ovu pa će doći do ulaska na tržištenaposljetku će povećana proizvodnja prouzrokovana ulascima na tržište dovesti do pomaka krivulje tržišne ponude udesno, a posljedice su povećana tržišna razina proizvodnje i opadanje cijene proizvoda

kad tvrtka ostvaruje nulti ekonomski profit, nema poticaja za napuštanje, a druge tvrtke nemaju poticaja za ulazdugoročna konkurencijska ravnoteža se uspostavlja kad su ispunjena sljedeća tri uvjeta:

1. sve tvrtke u industriji maksimaliziraju profit2. nijedna tvrtka nema poticaja ni na ulaz ni na izlaz zato

što sve tvrtke ostvaruju nulti ekonomski profit3. cijena proizvoda je takva da je ponuda industrije jednaka

potražnji potrošačaekonomska renta je iznos koji su tvrtke spremne platiti za input umanjen za minimalni iznos potreban za kupnju tog inputa


09.05.2007.


na konkurentnim tržištima, ekonomska renta je često pozitivna, i kratkoročno i dugoročno, čak i ako je profit jednak nuliako pretpostavimo da tvrtka na nekom tržištu zarađuje pozitivni računovodstveni profit, ali ne postoji poticaj za pozitivni računovodstveni profit, ali ne postoji poticaj za ulaz ni za izlaz tvrtki, onda ovaj profit mora odražavati ekonomsku rentuprobitak proizvođača mjeri razliku između tržišne cijene koju proizvođač prima i graničnog troška proizvodnjedakle, dugoročno, na konkurentnom tržištu, probitak proizvođača koji tvrtka zarađuje na proizvodima koje prodaje sastoji se od ekonomske rente za sve oskudne inpute kojima raspolaže

sljedeći graf pokazuje da tvrtke koje zarađuju ekonomsku rentu zarađuju jednake ekonomske profite kao tvrtke bez renteu dugom roku tvrtke ulaze i izlaze s tržišta, a cijene se mijenjaju, a ovo onemogućuje zbrajanje krivulji ponude jer mijenjaju, a ovo onemogućuje zbrajanje krivulji ponude jer ne znamo krivulje kojih tvrtki trebamo zbrojiti kako bismo dobili ukupnu tržišnu ponuduoblik dugoročne krivulje ponude ovisi o tome koliko porast i smanjenje proizvodnje u toj industriji utječe na cijene inputa proizvodnjeda bismo odredili dugoročnu ponudu, pretpostavljamo da je proizvodna tehnologija jednako dostupna svim tvrtkama

također pretpostavljamo da se uvjeti na tržištu proizvodnih inputa ne mijenjaju svaki put kad se proizvodnja poveća ili smanjiu analizi dugoročne ponude potrebno je razlikovati tri vrste industrija: industrije konstantnih troškova, industrije rastućih troškova i industrije opadajućih industrije rastućih troškova i industrije opadajućih troškovasljedeći graf pokazuje izvod dugoročne krivulje ponude za industriju konstantnih troškovaizbor razine proizvodnje tvrtke je prikazan pod (a), dok je proizvodnja industrije prikazana u dijelu (b)u industriji konstantnih troškova, dodatni se inputi potrebni za višu proizvodnju mogu kupiti bez povećanja jediničnih cijena

dugoročna krivulja ponude u industriji konstantnih troškova je vodoravna crta povučena na razini cijene koja je jednaka dugoročnom minimalnom prosječnom trošku proizvodnjebilo koja viša cijena izazvat će pozitivne profite, povećati ulaz na tržište povećati kratkoročnu ponudu te pojačati ulaz na tržište, povećati kratkoročnu ponudu, te pojačati pritisak na smanjenje cijenau industriji rastućih troškova, cijene nekih ili svih proizvodnih inputa će rasti dođe li do povećanja proizvodnje i porasta potražnje za inputimadugoročna krivulja ponude industrije rastućih troškova ima rastući nagib, odnosno industrija može povećati proizvodnju, ali samo uz više cijene proizvoda koje moraju nadoknaditi porast troškova inputa


09.05.2007.


krivulja ponude industrije može biti i padajuća, a u tomslučaju, neočekivani porast potražnje dovodi do povećanja proizvodnje industrije kao i prijemeđutim, kako industrija bude rasla i napredovala, može svoju veličinu iskoristiti za jeftiniju opskrbu nekim inputimapniže cijene i niži prosječni troškovi proizvodnje izazivaju novu dugoročnu ravnotežu gdje postoji više tvrtki, proizvodnja je veća, a cijene niže, dakle, u industrijama s padajućim troškovima, dugoročna krivulja ponude industrije imat će nagib prema doljeporez na proizvode može potaknuti neke tvrtke (one čiji su troškovi nešto visi od ostalih) na napuštanje tržišta jer porez podiže dugoročnu krivulju prosječnog troška svake tvrtke

dugoročna elastičnost ponude je postotna promjena ponuđene količine (∆Q/Q) koja je uzrokovana postotnom promjenom cijene (∆P/P)u industriji konstantnih troškova, dugoročna krivulja ponude je vodoravna a dugoročna elastičnost ponude je ponude je vodoravna, a dugoročna elastičnost ponude je beskonačno velika, međutim, u industriji rastućih troškova, dugoročna elastičnost ponude bit će pozitivna, ali konačnabudući da se industrije u dugom roku mogu proširiti i prilagoditi, u većini slučajeva će dugoročne elastičnosti ponude biti veće od kratkoročnihmjera elastičnosti ponude će ovisiti o porastu troškova inputa kako se bude širilo tržište

Documents

12. Maksimalizacija profita i konkurentna ponuda · 2007. 11. 5. · 12. Maksimalizacija profita i konkurentna ponuda 09.05.2007. D. Čičin-Šain, viši pred. 2 naravno, na većini