OSNOVE EKONOMIJE
OSNOVE OSNOVA
Osnovni pojmovi iz Osnova ekonomije
ID: 10402
1
Bok!
Drago nam je to si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji e ti pomoi u uenju.
to je SKRIPTARNICA?
Skriptarnica je projekt treberaj tima i Urbana, a nastala je u elji da ti olakamo studiranje. Sve
skripte moe pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu
i uz svoju narudbu narui i skriptu. Simple as that!
Tko je napisao skripte?
Skripte koje nae kod nas nisu nae autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.
Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepe uiti iz njih.
elimo ti puno sree s uenjem!
treberaj instrukcije
Ako negdje zapne s uenjem, mi ti moemo pomoi.
Prijavi se na nae instrukcije i poloi teke ispite bez muke.
Sve info moe pronai na www.referada.hr/instrukcije.
http://www.referada.hr/http://www.referada.hr/instrukcije2
1. POGLAVLJE: OSNOVE EKONOMIJE
(prof.Kolakovi)
Definicije ekonomije:
Prouava kako se odreuju cijene rada, kapitala i zemlje i kako se te cijene upotrebljavaju da
bi se ta sredstva usporeivala.
Istrauje ponaanje financijskih trita i analizira kako ona rasporeuju kapital na ostatak
ekonomije.
Analizira posljedice dravnog reguliranja na efikasnost trita.
Istrauje razdiobu dohotka i predlae naine da se pomogne siromanima bez naruavanja
mogunosti ekonomije.
Istrauje utjecaj dravne potronje, poreza i proraunskih deficita na rast.
Prouava polete i padove nezaposlenosti i proizvodnje to podjaruje poslovni ciklus i razvija
ekonomsku politiku vlade za unapreenje ekonomskog rasta.
Ispituje modele razmjene meu dravama i analizira utjecaj prepreka u razmjeni.
Istrauje rast u zemljama u razvoju i predlae naine za poticanje efikasne upotrebe
sredstava.
ZAJEDNIKA DEFINICIJA:
EKONOMIJA predstavlja znanstveno prouavanje kako drutva upotrebljavaju sredstva da bi
proizvela korisne robe i raspodijelila ih razliitim ljudima.
DRUTVA svi oblici trgovakih drutava, drava
proizvode robe i usluge za zadovoljavanje potreba ljudi
POVIJEST PROUAVANJA EKONOMIJE
- Izvori datiraju iz 1776.
- Adam Smith: Istraivanje prirode i bogatstva naroda (osnovna naela trine ekonomije)
- A. Smith se smatra utemeljiteljem prve grane ekonomije MIKROEKONOMIJE
- John Maynard Keynes: Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca
- J.M. Keynes se smatra zaetnikom - MAKROEKONOMIJE
3
MIKROEKONOMIJA je grana ekonomske znanosti koja prouava ponaanje pojedinanih
ekonomskih subjekata; proizvodnih (poduzea, seljaka gospodarstva) i potroakih (potroai i
kuanstva).
MAKROEKONOMIJA je grana ekonomije koja se bavi prouavanjem cjelokupnog nacionalnog
gospodarstva i utvruje meuovisnost izmeu njezinih vanijih agregata kao to su nacionalni
dohodak, agregatna potronja, tednja, investicije, uvoz, izvoz i dr.
DVIJE OSNOVNE PRETPOSTAVKE U EKONOMIJI:
1) OSKUDNOST DOBARA
(kad bi ih bilo neogranieno ekonomija ne bi ni postojala)
2) ELJA ZA EFIKASNOU
(upotreba sredstava na najbolji mogui nain i smanjenje rasipnosti)
TRI OSNOVNA PROBLEMA EKONOMSKE ORGANIZACIJE:
1. to proizvoditi? - KOJE e se robe proizvoditi i u kojim koliinama?
2. Kako proizvoditi? - KAKO e se dobra proizvesti? (drutvo mora odrediti tko e ostvariti
proizvodnju, s kojim sredstvima i kojim tehnikama)
3. Za koga proizvoditi? - ZA KOGA e se dobra proizvoditi? (za koji krug potroaa je proizvod
namijenjen)
TRINE STRUKTURE
(trina, naredbodavna, mjeovita ekonomija)
1. Ekonomski sustav koji ekonomska pitanja rijeava pomou trita naziva se TRINA
EKONOMIJA pojedinci i privatna poduzea donose odluke o proizvodnji i potronji
Sustav cijena, trita, profita i gubitaka odreuje to, kako i za koga proizvoditi.
2. NAREDBODAVNA EKONOMIJA sustav u kojem drava donosi sve odluke o
proizvodnji i potronji. Drava je posjedovala veinu sredstava za proizvodnju.
Nazivala se i planska ekonomija.
3. MJEOVITA EKONOMIJA
Kombinacija elemenata trine i naredbodavne ekonomije. Odluke o proizvodnji donosi
trite, a zakone donosi drava regulira obrazovanje i politiku te poslovanje i zagaivanje
prirode.
TEHNOLOKE MOGUNOSTI DRUTAVA
Da bi mogli odgovoriti na 3 osnovna pitanja ekonomije, moramo odluiti o utrocima (inputima) i
proizvodima (outputima).
4
UTROCI robe ili usluge koje se upotrebljavaju za proizvodne procese
PROIZVODI proizvodna dobra ili usluge koja su rezultat proizvodnog procesa
Razlika izmeu INPUTA i OUTPUTA = VA (value added) ili DV (dodana vrijednost)
FAKTORI PROIZVODNJE
- zemlja, rad i kapital
ZEMLJA
a) prirodni izvori koji se upotrebljavaju za poljodjelstvo, gradnju kua, tvornica
Tu se ubrajaju zrak, voda, zemlja, klima.
b) energetski izvori za opskrbu gorivom automobila i stanova
c) neenergetski izvori npr. bakar i eljezne rude
RAD
Svjesna i svrsishodna djelatnost ovjeka s ciljem proizvodnje proizvoda.
Predstavlja utroeno vrijeme u proizvodnji.
KAPITAL
Predstavlja trajna dobra ekonomije, proizvedena radi toga da proizvode druga dobra.
Obuhvaa materijalna dobra: strojevi, kompjutori, automobili, ceste
KAPITAL SE RAZVIO U 3 DIJELA:
1) FIZIKI KAPITAL
2) FINANCIJSKI KAPITAL
3) INTELEKTUALNI KAPITAL
TRI NOVA DODATNA FAKTORA PROIZVODNJE:
1. ZNANJE
2. INFORMACIJA
3. KOMUNIKACIJA
GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI
Sredstva i dostupna tehnologija ograniavaju zajednice u proizvodnji proizvoljnih koliina i proizvoda.
Granica proizvodnih mogunosti to se vie sredstava koristi za proizvodnju jednog proizvoda, to
manje ostaje za proizvodnju drugog.
Granica proizvodnih mogunosti prikazuje maksimalne koliine proizvodnje koje neka ekonomija
moe dobiti uza zadano tehnoloko znanje i zadanu koliinu raspoloivih utroaka.
(knjiga dijagram i tablica)
5
2. POGLAVLJE: TRITA I DRAVA U
MODERNOJ EKONOMIJI
1. TO JE TRITE?
Ustrojstvo kojim kupci i prodavai meusobno djeluju da bi odredili cijenu i koliinu dobra ili usluge.
Mjesto gdje se susreu ponuda i potranja i gdje se definira cijena.
CIJENA je vrijednost dobara izraena u novcu.
TRINA RAVNOTEA predstavlja ravnoteu izmeu svih razliitih kupaca i prodavaa.
Kuanstva ili poduzea ele kupiti ili prodati odreene koliine ovisno o cijeni. Trite pronalazi
ravnotenu cijenu koja istovremeno zadovoljava elje kupaca i prodavaa.
- previsoka cijena uzrokuje nagomilavanje zaliha
- preniske cijene izazivaju ogromnu potranju i nestaicu roba
Ravnotea ponude i potranje cijena proizvoda optimalna kupcima a s obzirom na koliinu
proizvoda i prodavaima.
Trite odreuje to, kako i za koga proizvoditi.
Porast interesa potroaa utjee na porast cijena to dovodi do poveanja koliine proizvodnje. (
poduzea moraju obratiti pozornost na upotrebu najefikasnije metode za proizvodnju)
2. RAZMJENA, NOVAC I KAPITAL
Naprednu ekonomiju karakterizira razgranata mrea razmjene (pojedinac drava).
Ona ovisi o detaljnoj specijalizaciji i podjeli rada.
Danas je sredstvo razmjene u ekonomiji NOVAC = mjerilo za vrijednost stvari i mjerenje financijske
razmjene.
Tok novca je glavni pokreta ekonomskog sustava.
Suvremene industrije oslanjaju se na upotrebu velikih koliina kapitala (na strojeve, velike tvornice i
zalihe)
RAZMJENA, SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA
Specijalizacija - usmjeravanje vlastitih napora na odreeni skup zadaa
- omoguuje na najbolji mogui nain ostvarivanje odreenih prednosti
Vana injenica ekonomije je podjela rada, a ne da svatko radi sve osrednje.
To se postie ralanjujui proizvodnju na mnogobrojne male specijalizirane korake i zadatke.
Podjela rada najbolje se obavlja prema odreenim sklonostima/prednostima pojedinaca.
6
3. POGLAVLJE: OSNOVNI ELEMENTI
PONUDE I POTRANJE
Raspored potranje ili krivulje potranje
POTRANJA je odnos izmeu cijene i traene robe. Cijena i potranja su obrnuto proporcionalne.
ZAKON OPADAJUE POTRANJE
- obrnuto proporcionalne veliine
- postoje dva razloga: 1) UINAK SUPSTITUCIJE ( npr. maslac/margarin)
2) UINAK DOHOTKA
CIJENA (kad se mijenja cijena onda se mijenja i traena koliina). Promjenom cijene kreemo se po
krivulji potranje.
FAKTORI KOJI UTJEU NA KRIVULJU POTRANJE:
1) PROSJENI DOHODAK (pomie se krivulja potranje u desno)
2) VELIINA TRITA (stanovnitva)
3) CIJENE SRODNIH DOBARA (dobra koja ostvaruju istu funkciju)
a) SUPSTITUTI (avion/autobus)
b) KOMPLEMENTI (cijene povezanih dobara)
npr. nia cijena benzina poveava potranju za automobilima
4) UKUSI ili PREFERENCIJE (raznolikost kulturnih i povijesnih utjecaja)
5) POSEBNI UTJECAJI (pomak krivulje potranje) (npr. kvaliteta ceste, klimatski uvjeti)
NETO UINAK navedenih promjena (utjecaja) naziva se poveanje potranje ili smanjenje potranje.
Raspored ponude ili krivulje ponude
PONUDA je odnos izmeu cijene nekog dobra i koliine proizvoda koju su proizvoai spremni
