1233616629 New Lab View

8/3/2019 1233616629 New Lab View

1/71

Virtualna instrumentacija

1. Osnovi rada u LabVIEW1.1. Uvod

Glavni cilj laboratorijskih vjebi iz podruja virtualne instrumentacije je upoznavanje

s nainom koritenja kompjutera za prikupljanje mjernih podataka i nakim zamkama igrekama koje se mogu dogoditi tijekom tog postupka. Dodatno je vano da uenik izvriodreene praktine radnje u prikupljanju podataka te da pokua samostalno izraditi odreeneaplikacije koje su mu od interesa.

Okosnica praktinog rada na laboratorijskim vjebama je koritenje paketa zagrafiko programiranje virtualnih instrumenata LabVIEW. Taj je programski paket posebnoizraen tako da dozvoljava brzu ugradnju kompjuterskog prikupljana podataka i sustava zanjihovu analizu koji mogu biti iroko prilagoeni potrebama korisnika paketa. Taj se

programski paket odlikuje velikim mogunostima ali se vjerojatno znatno razlikuje od bilokojeg programskog paketa s kojim se neki programer mogao sresti u svom radu do sada.Zbog toga se od uenika oekuje sustavno uenje programiranja u LabVIEWu prije nego tose pone profitirati u radu s njim. Naalost je neka drugi nain rada nemogu. Da bi sam

poetak savladavanja programskog paketa LabVIEW bio to lake i bre postoji nekolikoogranienja i pretpostavki koji se postavljaju pred uenike:

poznavanje koncepta kompjuterskog sustava kao to su file,pohranjivanje fileova, direktiriji, ispis itd.

poznavanje GUTa (Graphical User Interface) te koritenje mia i tipkovnice

naglasak je dat na tehnike prikupljanja podataka a ne na " lijepom " programiranju u LabVIEWu (vano je dobra obaviti posaoprikupljanja podataka a ne elegantnost postupka)

1.2. Pogled na LabVIEWuLabVIEW je u potpunosti grafiki program koji izgleda poput crtea elektronike

sheme s jedne strane i stila elektrikih mjernih ureaja iz pedesetih godina dvadesetogstoljea. To ini koncept blok dijagrama (blok diagram) i prednje ploe (front panel).LabVIEW je hijerarhijski program u tom smislu da se bilo koji virtualni instrument (bilokoja potpuna funkcionalna cjelina naziva se virtualni instrument te se gotovo uvijekoznaava kao VI)koji se programira moe brzo pretvoriti u modul koji moe biti potprogramdrugog VI. To je u potpunosti analogno konceptu programiranja kod konvencionalnih

programskih jezika.

LabVIEW je dizajniran osim toga tako da se moe proirivati. Mogu se dodavatimoduli pomou razliitih sredstava. Proizvoa mjerne kartice ili nekog mjernog instrumentamoe pogramirati LabVIEW driver koji se ponaa kao VI kojipredatavlja mjernu karticu injenu funkcijonalnost u LabVIEW okruenju. Korisnik moe takoer sam napisati LabVIEWmodul i koristiti ga kao VI u drugim programima ili moe napisati modul koji se su eljavaljus LabVIEWom u drugim jezicima kao to su C i C++ . Oni su poznatui kap podVI(subVI) ine razlikuju se od VIosim to je uelje odreeno za slijedeu razinu. PodVI u C ili C++ suvrlo korisni ukoliko je potrebno izvesti vrlo sloeni numeriki postupak na podacima kojinisu pokriveni u standardnoj LabVIEW rutini.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

2/71

1.3. Osnovni koncepti LabVIEWaKao to je spomenuto ranije postoje dva izgleda bilo kojeg LabVIEW virtualnog

instrumenta. To su blok dijagram(blok diagram) iprednja ploa(front panel).Prednja ploa (sl 1-1.) je ono to korisnik vidi pri radu s mjernim sistemom. Ona

sadri kontrole i indikatore. LabVIEW ima vrlo bogat izbornik jednih i drugih (ak se moedizajnirati i vlastita kontrola ili indikator) i to omoguava iroko podru je mogunosti

programeru.

ontrole mogu imati mnotvo oblika. Mnogi od tih oblika su virtualne slike realnihkontrol

K

a koje se koriste kod stvarnih instrumenata kao rotirajui gumb (knob) na primjer.Ostali imaju digitalni koncept. Sve kontrole imaju neku vrstu vizualne informacije na osnovukoje korisnik uvijek zna u kojem se stanje nalaze. To jako pomae jer se ne mora pri

programiranje eksplicitno programirati i stanje pojedine kontrole. Drugo vrlo korisnosvojstvo kontrola je to da se moe odrediti njihova reakcija ukoliko je postavljena ulaznavrijednost nestabilana. U specifinom sluaju, ukoliko ulazna kontrola moe poprimiti samocjelobrojne vrijednosti u opsegu od 0 do 10 moe se specificirati to se treba dogoditiukoliko se unese ulazna vrijednost 3,5 ili -1 ili nula (zero) kao tekstualna naredba.Programski rijeiti tu vrstu problema zahtijeva previe programerskog vremena tako da seovom opcijom tedi na vremenu.

Slika 1-1

8/3/2019 1233616629 New Lab View

3/71


Indikatoriimaju mnotvo razliitih oblika. Neki od njih su preslik stvarnih indikatora(instrumenata i sl.) a neki su dizajnirani prikladnije za zaslon raunala. Koncept indikatoraukljuuje grafove (graphs) i prikaze (charts) to je druga vana uteda u vremenu jer se ti

pokazivaki elementi ne moraju dizajnirati zasebno.

Slika 1-2.

Blok dijagram (sl. 2) predstavlja pozadinu njegove prednje ploe koji prikazuje kakosu sve kontrole i indikatori povezani meusobno kao i skrivene module gdje se odvija sva

programska obrada podataka. Izgleda na neki nain poput elektronikog shematskogdijagrama i barem je konceptualno oien na isti nain. Takav prikaz esto izgleda vrlosloen kao u elektronikoj shemi stvarnog elektronikog mjernog instrumenta. Stoga je jednood najvanijih svojstava u LabVIEW programiranju odrediti timing i redoslijed operacija. Ukonvencionalnom programskom jeziku to je ostvareno redoslijedom naredbi i koritenjemrazliitih programskih petlji (FOR, WHILE itd.). LabVIEW radi na potpuno isti nain jedinosto je nain na koji se odreuje redoslijed izvrenja naredbi profinjeniji. Koncept koriten uLabVIEWu je dataflow radnja se na nekom elementu izvrava kad su svi njegovi ulazi naraspolaganju. To znai paralelnost u izvrenju radnje (ili barem pseudoparalelizam).

Uobiajeno izvravanje radnji je s lijeva na desno jer su ulazi obino na lijevom dijeluelementa a izlazi na desnom dijelu. Meutim to nije zahtjev ve samo stvar dogovora.Programske petlje i redoslijed kojim se odvijaju naredbe odvija se pomou struktura kojeizgledaju poput knjiga s brojevima stranica ili kao odsjeci filmske trake.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

4/71

1.4. Sueljem LabVIEWaSlijedi vrlo kratki pregled suelja LabVIEWa. Nee se prijei svim moguim

mogunostima ve samo najeim. Dok se ita ovaj dio potrebno je sjesti uz raunalo ipraktiki usvojiti i razumjeti postupak rada sa sueljem LabVIEWa.

LabVIEW se poziva saStart>> Programs>>NationalInstruments>>LabVIEW (iliukoliko je ikona LabVIEWa nazaslonu kompjutera moe se

pokrenuti LabVIEW dvo-strukim kljocanjem na tuikonu). Nakon otvaranja

programa zaslon kompjuteraizgleda poput sl. 1-3

kljocnite na padajuiizbornik uz Newi izaberite Blank VI. Pojavit e seprazna prednja ploa virtualnoginstrumenta (siva povrina) i u

pozadini prozor blok dijagrama(bijela povrina)

Slika 1-3.

Obratite panju najprije na prozor sa sivom pozadinom prednju plou. Prozor jeprazan jer jo nije dizajnirana nikakva prednja ploa a pri vrhu se nalazi sedam ikona pri vrhu prozora i jedna velika ikona u gornjrm desnom kutu. Deset ikona pri vrhu slue zadizajniranje prednje ploe dok velika ikona u gornjem desnom kutu slui za predstavljanjeitave prednje ploe kad izraujemo ili mijenjamo podVI.

Devet je ikona podijeljeno u dvije skupine. Prve etiri slue za pokretanje VI

Slika 1-4.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

5/71


Ikona Znaenje Objanjenje

RUN Jednom pokree VI. VI se nee izvriziukoliko im se ne da takova naredba. GumbRUN mijenja izgled kad je VI stvarno

pokrenut.VI se ne moe pokrenuti jer e programu

postoje greke

kljocom na PREKINUTI RUN pojavit e sepopis greaka s objanjenjima

RUNNEPREKIDNO

VI se izvrava stalno. Taj nain izvrenja VInije preporuljiv osim pri vrlo jednostavnimVI i ukoliko se ne vri provjera VI.

STOP Zaustavlja VI koji je pokrenut

PAUZA/NASTAVI

Jednim kljocom VI prelazi u stanje pauzedok ponovni kljoc nastavlja izvrenje VI

Posljednjih pet slue za izgradnju prednje ploe


FONTS Odabir slova (veliina i oblik) koja sekoriste za prednju plou

PORAVNJANJE Poravnava objekte i ikone prema vodeojikoni ili objektu

RAZDIOBA Razdjeljuje objekte i ikone

PROMIJENIVELIINU

Mijenja veliini objekta ili ikone

PROMIJENIREDOSLIJED

Mijenja redoslijed objekata ili ikona(ispred/iza , gore/dolje)

8/3/2019 1233616629 New Lab View

6/71

Iznad linije ikona nalazi se sedam menija oznaenih tekstom

To je izbornik koji omoguuje operacije sfileom kao to suotvaranje, zatvaranje, pohranjivanje, ispis. VI jefile

FILE

EDIT Sadri kontrole za ureivanje elemenata

OPERATE Sadri operacije koje ukljuuju pokretanje VIa

TOOLS Sadri pojedinosti koje omoguuju konfiguriranje LabVIEWa,vaih projekata i vaih VIa

BROWSE Sadri pojedinosti koje omoguuju uvid u aspekte trenutnogVIa i njegovu hijerarhiju

WINDOWS Odabire se koji je prozor vidljiv

HELP Jedno od najvanijih podruja programa. Postoji nekoliko nainaostvarenja pomoi za svaku pojedinost ili koncept i o tom e se

dosta govoriti.

Cilj Potrebno Uitati i pokrenuti VI. Program je standardni primjerprograma LabVIEW i simulira sustav za mjerenje temperature. Cilj jevjebe pokazati nekoliko stvari koje ine LabVIEW i usvojiti

jednostavne operacije u LabVIEWu.

Odaberi Help>>Find Exampleszatim odaberite Search i upiite temp. Pojavit esedvije opcije template i temperaturete dvaput kljocni na drugu opciju. U tablici e se

pojaviti est primjera koji zadovoljavaju va kriterij pretraivanja. kljocnite dva puta naTemperature System Demo.vi.

Trebali bi dobiti ekran izgleda prikazanog na slici 1-5.

Slika 1-5.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

7/71


U gornjem lijevom kutu prozora nalazi se skupina kontroli. Dva klizna preklopnikakoja imaju dva stanja on i off predstavljaju booleove kontrole. Tu je i slijedea kontrolakoja ima digitalni i analogni dio. Digitalni dio je ploa s brojem u njoj i dvije strelice za

poveavanje i smanjivanje vrijednosti. Digitalne ulazne vrijednosti mogu se obino promijeniti kljocom na strelicu ili upisujui vrijednost preko ve upisane vrijednosti u

displej. Analogni dio je kliza koji se moe vui miem mijenjajui pri tom vrijednost.Ispod te ploe u sredini lijevo je slijedei par kontroli koji ima slian digitalni dio

sami to su kontrole rotirajue a ne klizne. Meu njima nema razlike samo to je tee miemrotirati gumb nego pomicati kliza. Meutim kako su kod nevirtualnih instrumenata punoee rotirajue kontrole od kliznih zgodno je na taj nain stvoriti veu iluziju fizikoginstrumrnta.

Na sredini zaslona su dvije ploe s pokazivaima na njima. Oba pokazivaa imajuanalogni i digitalni dio. Digitalni dio pokazivaa izgleda gotovo isto kao i digitalna kontrolasamo bez strelica kojima se mijenja vrijednost. Analogni pokaziva ima izgled termometra.

U krajnje desnom dijelu nalaze se neki od najmonijih pokazivaa u LabVIEWu grafovi i prikazi (charts). To su grafiki podaci izlaza i mogu se prikazati na mnotvorazliitih naina.

Na prednjoj se ploi nalazi jo nekoliko stvari. Dolje lijevo su dvije kontrole koje suzasivljene to znai da im se momentalno ne moe pristupiti i promijeniti vrijednost.

Prije no to se pokrene VI potrebno je objasniti to je njegova zadaa. VI simuliraoitavanje temperature brzinom koja je odreena s update rate te izraunava srednjuvrijednost i standardno odstupanje zadnjih 10 oitavanja. Prikazuje se povijest oitanihvrijednosti temperature s trenutnim vrijednostima gornje i donje granice te histogram oitanihvrijednosti. Konano, VI aktivira signalizatore prijelaza gornje i donje granine vrijednosti.

Prije nego to se pokrene VI treba pokazati kako se printaju prikazi sa zaslona.Postoje dva postupka ovisno o ome to se eli printati

Printanje sadraja VI

1. Odberi File>>Print

2. Pojavit e se izbornik s pitanjem to se eli printati:

Printanje prikaza cijelog ekrana

1. Maksimizraj VI pritiskom gumba za maksimiziranje ukoliko je neophodno

2. Pritisni gumb PrintScreen

3. Otvori program za crtanje Start>>Programs>>Accessories>>Paint

4. Umetni sliku Edit>>Paste

5. Printaj sliku File>>Print

Pritisnite Ikonu RUN gore lijevo . Uoi da je ikona promijenila oblik u i da se naprednjoj ploi prikazuju vrijednosti temperature (u ovom primjeru simulirane) . Ovaj VI senee nikad zaustaviti jer sadri beskonanu petlju kao to e se vidjeti kasnije.

Koristei radne alate mogu se kontrole prednje ploe pomicati, zakretati, stiskati i pisati preko njih. Da bi se zakrenuo gumb ili sklopka postavite radne alate na kontrolu ikoristite lijevu tipku mia. Da bi se promijenila vrijednost na odreenoj digitalnoj kontroli

postavite radni alat na odgovarajuu strjelicu i kljocnite (iznos koji kontrola mijenja se moe

8/3/2019 1233616629 New Lab View

8/71

promijeniti kao to emo kasnije vidjeti). Da bi se napisala vrijednost preko postojeepostavite alat za pisanje preko stare vrijednosti i upiite novu.

Promijenite nekoliko kontrola i uoite efekte. Primijetite da kod analognih kontrolapostoje gornja i donja granica vrijednosti dok kod digitalnih kontrola tih granica nema.

Nakon to zavrite s radom zaustavite VI prebacivanjem sklopke za akviziciju upoloaj off. VI se moda nee odmah zaustaviti jer treba zavriti ono to je obavljao. To jemnogo bolji nain zaustavljanja VI nego pritiskom na gumb STOP na alatnoj traci jerdozvoljava ist zavretak operacija VI. Gumb STOP ostavlja operacije nezavrenom.

Sad emo pogledati u zalee prednje ploe blok dijagram . OdaberiWindows>>Show Block Diagram . Pri tom uoite da blok dijagram nije zamijenio prednju

plou ve su sad oba vidljiva u isto vrijeme to je korisno pri razvijanju operacija.

Prvo to primjeujete na blok dijagramu je to da je on sloeniji od prednje ploe.Uostalom veina opreme ljepe izgleda izvana nego iznutra.

Slika 1-6.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

9/71


Osim toga uoit ete da su se na alatnoj traci blok dijagrama pojavila slijedea etirialata kojih na alatnoj traci prednje ploe nije bilo:


Gumba za

animiranoizvrenje VI

Omoguava animorano promatranje

izvravanja VIa. Prikazuje se tijek podatakablok dijagramom od jednog vora do drugog

Gumb zaulazak u VI

Ulazak u Izvrenje VI korak po korak.

Vrlo zgodno kad se zeli vidjeti u kojem jevoru VI dolo do greke.

Gumb zaprelazak prekoVIa

Prelazak preko VI (podVI) pri izvrenju VIkorak po korak.

Gumb za

izlazak iz VIa

Izlazak iz VI pri izvrenju VI korak po

korak.

Slijedee su tri osjenana okvira veliki vanjski i dva unutar njega. To su okviripetlje. Vanjski okvir je WHILE petlja koja se izvrava dok booleov uvjet ne postane false.Unutranja petlja na lijevoj strani je FOR petlja koja se izvrava jednom za svaku iteracijuWHILE petlje (te su petlje su dakle ugnijedene ako to dijagram sugerira) dok pravokutnikna desnoj strani nije petlja ve CASE vor koji obavlja uvjetivanu operaciju ako-onda (if-else). Ono sto je prikazano momentalno na blok dijagramu predstavlja true sluaj.kljocnite na strelicu uz rije true pri vrhu tog pravokutnika u sredini i tako da se prikae ifalse sluaj. Jo jednim kljocom se vraa stanje na prikazano.

Primjeuje se da su ice koje povezuju dijelove i neke pravokutnike blok dijagramarezliitih boja. LabVIEW naime koristi razliite obojane ice da bi oznaio razliite tipovevarijabli. Zelena (tokasta) predstavlja booleovu varijablu, plava je cjelobrojna varijabla anaranasta je varijabla dvostruke preciznosti. Uoite da se naranaste ice javljaju u dvijedebljine tanja linija predstavlja skalare a deblja polja (matrice).

Budui se LabVIEW izvrava s lijeva na desno jasno je da se unutar svake iteracijevanjske WHILE petlje lijeva FOR petlja odvije kompletno nakon ega desni vor if-elseizvrava.

Vei broj malih pravokutnika oivienih jednom obojenom linijom s brojevima unutarnje predstavljaju konstante. Pravokutnici oivieni dvostrukom linijom (vanjska deblja

unutarnja tanja) predstavljaju kontrole ija je pozadina odgovarajua kontrola na prednjojploi. Dvaput kljocnite na komandu oznaenu update period. Prikaz se prebacuje naprednju plou i moete uoiti da je kontrola update period sad oznaena na prednjoj ploi.To su prednja i stranja strana te kontrole. Vratite se na blok dijagram.

Pravokutnici oivieni dvostrukom tankom linijom su indikatori. Probajte slinu akcijuna onom oznaenom s DBL gore desno u FOR petlji. To odgovara termometru i njenojdigitalnoj vrijednosti u trenutnom temperaturnom podruju.

Ono to je vrlo vano na blok dijagramu su kvadratini blokovi uglavnom u crno-bijelom prikazu. Oni su takoer VI. Pokuaj dvostruko kljocnuti na jednog od njih (onog usredini FOR petlje). Pojavit e se nova prednja ploa. Kontrole prednje ploe kontroliraju se

pomou ulaznih ica u VI a indikatori dobivaju svoj izlaz kroz spojene ice u ostalesmjerove. Uoite da postoje tri kontrole i tri indikatora. Zatvorite taj prozor i uoite da u taj

8/3/2019 1233616629 New Lab View

10/71

VI postoje tri ulaza (s lijeve strane) i tri izlaza (s desne strane). To je potprogram uLabVIEWu obino zvan podVI (subVI). Svaki podVI moe biti izveden neovisno i povezan sostalim podVi tako tvori sloeniju cjelnu.

Sad zatvori prednju plou (time e se automatski zatvoriti i blok dijagram). Ukolikosu nastale neke promjene u VI ignorirajte ih (Save Changes>>No).

Slijedi izgradnja vrlo jednostavnog VI. Da bi bili sigurni da emo poeti iz iste tokezatvorite LabVIEW zatvaranjem praznog prozora prednje ploe.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

11/71


2. Jednostavni primjerU ovom e primjeru biti pokazan nain programiranja u grafikom programskom

jeziku LabVIEW na primjeru jednostavne matematike operacije mnoenja.

Otvori LabVIEW i postavi prozor za formiranje prednje ploe (siva pozadina)vidljivim na ekranu kompjutera.

Da bi se realizirao ovaj primjer potrebne su dvije brojane kontrole (za varijablu a iza variablu b). Osim toga trebat e i brojani pokaziva za prikazivanje rezultata mnoenja.Da bi se pozvala neka kontrole potrebno je odabrati paletu kontrola controls pallette(Windows >>Show Controls Pallette) odnosno jednostavnije postaviti mi na sivu povrinu

prednje ploe i kljocnuti desnim miem bilo gdje na sivu povrinu prozora prednje ploe. Nakon to se pojavi prozor s paletom kontrola potrebno je mi postaviti na gornje lijevuikonu. Pri tome e se pojaviti paleta naziva Numeric Control (za razliku od Buttons, TextControl itd.) te e zaslon monitora izgledati kao na slici 2.

.

Slika 2-1

Slika 2-2

8/3/2019 1233616629 New Lab View

12/71

Zatim treba kljocnuti ikonu Num Ctrl pri emu nestaju sve palete i ostaje samoiscrtkani pravokutnik koji se moe pomicati alatom za pomicanje po sivoj povrini prednje

ploe je to upravo ono to smo htjeli ostvariti. Iscrtkani pravokutnik treba postaviti naeljeno mjesto na prednjoj ploi i kljocnuti jednom lijevom tipkom mia. Na prednjoj e se

ploi tako smjestiti kontrole numeric u kojoj je upisama vrijednost 0 a zajedno s njom dolazi

mali pravokutnik spreman za editiranje imena te kontrole. NEMOJTE STISNUTI ENTER !ve preko trenutnog naziv kontrole Numeric (bijela slova na crnoj podlozi) upiiti novi (va)naziv te varijable (npr. Var A upiite pomou tipkovnice Var A !).

Da bi to ime bilo prihvaeno i na prednjoj ploi i na blok dijagramu potrebno je ukrajne lijevom dijelu alatne trake pritisnuti kvaicu koja se u meuvremenu pojavila ili to je

jednostavnije kljocnuti jednom lijevom tipkom mia na sivu povrinu prozora prednje ploe.

Sada odaberi samo naslov kontrole i pokuaj ga pomaknuti po prozoru prednje ploe.Uoite da se ikona kontrole ne pomie. Uinite sada isto samo s ikonom kontrole.Primjeujete da se sada pomie ne samo ikona kontrole ve i njen naslov. Vratite naslovkontrole uz komandu. Ovo je bitno znati zbog toga da bi znali kada im kako to pomiemo u

programu LabVIEW.A sad malo estetike !

Da ne bi prikaz prednje ploe virtualnog instrumenta bio sumornosivo crno bijeli kao boje u poznu jesen potrebno je znati kako

promijeniti boje kontrola i ostalih povrina prednje ploe. Nema nekepraktinog razloga za to ali razvija matu, pokazuje estetske sklinosti izabavno je. Za to su vam potrebna dva alata koja su smjetena na paletialata. Odaberi Windows>>Show Tools Pallette i paleta alata bi se trebala

pojaviti (ukoliko ve nije bila prisutna na ekranu !). Alat za kopiranje ilijepljene boje nalazi se u treem redu desno dok je alat za odabir bojei bojanje smjeten skroz na dnu alatne palete (sl. 3.)

Mogu se obojiti mnogi dijelovi kontrole ali u ovom e se primjeruobojiti samo slijedea dva :

Pozadinu prednje ploe

Kontrole i indikator

Da bi se pojavila paleta sa spektrom boja kao na slici 2-4. potrebno je kljocnutina.alat za bojanje tako se kursor mia promijeni u oblik kista i zatim kljocnuti onu

povrinu koja se eli obojiti.

Treba uoiti da na paleti boja nalaze tri podpalete na kojima se mogu kontinuirano ilidiskretno odabrati boja i njen ton.

Gornja je paleta monokromatska od crne boje, preko nijansi sive boje do bijele boje.Prvensrveno je namijenjena za bojanje pozadine prednje ploe.

Srednja je paleta takoer namijenjena za bojanje pozadine prednje ploe, boje nisuvie monokromatske ali su boje i njihovi tonovi prigueni.

Donja je paleta arkih boja i tonova i namijenjena je tome da neku komandu naprednjoj posebno oznaimo.

Slika 2-3

8/3/2019 1233616629 New Lab View

13/71


Slika 2-4

Cilj Obojiti prednju plou virtualnog instrumenta.

Najprije e se obojiti siva povrina pozadine prednje ploe. kljocnuti kistom na sivupovrinu i zatim kist pomaknuti na srednju paletu boja. Uoiti da se boja pozadine mijenja s

obzirom na poloaj kista. Istovremeno se mijenja ista boja u donjem lijevom pravokutnikukao i postoci uz oznaku RBG. Kad se odabere eljena boja i nijansa kljocnuti jednomlijevom tipkom mia tako da se tom bojom oboji povrina prednje ploe.

Isti postupak treba ponoviti za bojanje numerikih kontrola. kljocnuti desnomtipkom mia dok j alat u obliku kista i s donje palete boja odabrati boju kljocom na lijevutipku mia.

Boja se moe odabrati osim da se odabere s jedne od tri palete i tako da se kljocnekistom na neku od diskretno ponuenih boja.

Druga e se brojana kontrole realizirati kloniranjem prve. Treba odabrati prvukomandu alatom za odabir. (srednjim u gornjem redu alatne palete ili odabrati tako

da se pri postavljanju mia na odreenu komandu, tekst i ostalo vrsta alata automatskimijenja.) Treba istovremeno pritisnuti i drati lijevu tipku mia s odabranom brojanomkomandom i drati pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici. Lagano pomaknuti miem klonnumerike komade ispod originala. Otpustiti lijevu tipku mia i tipku Ctrl.

Pojavio se klon prve numerike kontrole s nazivom Var A 2 koji e se ponaati kaodruga nezavisna varijabla. Zgodnobi je bilo nazvati varijabla B. Postavite mi na iznad takstaA 2 kljocnite miem tako da se pojavi alat za pisanje i upiite preko A 2 B tako da je nazivdruge brojane kontrole Var B.

Slijedee to nam treba je indikatorkoji se nalazi na podpaleti Numeric Indicatorpalete Controls. Kao to se na toj je paleti ikona Numeric Indicatorsmjeten ispod ikone Numeric Control. tosa radi odabrat e se klizni tip indikatora generiran pomou kliznekontrole (FillSlide).

8/3/2019 1233616629 New Lab View

14/71

.Slijed radnji je:

kljoc desnim miem na pozadinu prednje ploe postaviti mi na ikonuNum Ctrls kljoc na ikonu Fill Slide na podpaletiNum Ctrls prenijeti ikonu na prednju ploa alatom za pomicanje smjestiti ikonu u prozor prednje ploe kljocom na lijevu tipku mia odmah unijeti preko tastature naziv indikatora npr. Umnoak kljocnuti bilo gdje na povrinu prozora prednje ploe kljocnuti desnom tipkom mia na Fill Slide i odabrati Change To Indicator obojiti indikator prema vlastitom ukusu

Konano se moe izgled prednje ploe dodatno urediti da ljepe izgleda. Pokuajteodabrati istovremeno obije kontrole (Koristite alat za odabir, ponite gore lijevo i pomaknitemi preko obaju kontrola do dolje desno drei pritisnutu tipku mia) te i poravnajte okomitokoristei alat za poravnavanje iz gornjeg prozora.

Prijeite sad na blok dijagram. Vidjet ete zalee obaju kontrola i indikatora. Zapoetak ih moete pomaknuti u eljene poloaje (prisjeti se da treba pomicatikomandu/indikator a ne samo njihove nazive!). Vrlo vano svojstvo programiranja uLabVIEWu je dataflow programiranje naredba se izvrava kad su podaci potrebni za njenoizvrenje na raspolaganju i po konvenciji izvravanje naredbi se odvija s lijeva na desno.Budui su u naem problemu obije ulazne varijabla na raspolaganju treba ih poravnatiokomito prema lijevo tako da bi se rezultat pojavio na desnoj strani.

Izmeu ulaza i izlaza potrebna je operacija mnoenja. Ista se moe dobaviti iz paleteFunctions (Windows>>Show Functions Pallette) odnosno jednostavnije postaviti mi na

bijelu povrinu blok dijagrama i kljocnuti desnim miem bilo gdje na nju. Nakon to se pojavi prozor s paletom kontrola potrebno je mi postaviti na donju desnu ikonu (All

Functions>> Numetic) te izabrati operator mnoenja. Smjestite ga na sredinu prozora blokdijagrama izmeu ulaza i izlaza.

Sad je potrebno povezati kontrole s ulazima operatora mnoenja, izlaz s indikatoromalatom za povezivanje. U LabVIEWu je to pulica ice . Ona e se automatski pojavitiukoliko se alat postavi na izlaz kontrola, ulaz indikatora, ulaz ili izlaz operatora. Krenimo od

prve ulazne kontrole. Kad postavimo alat na desni kraj kontrole pojavit e se pulica ice aikona kontrole e poeti treptati. Da bi privrstili icu za izlaz kontrole treba pritisnuti lijevutipku mia dok ikona treperi drati je stisnutu i pomicati mi dok se ne dosegne gornji lijeviulaz operatora mnoenja koji pri tom takoer pone treperiti i pojavi si natpis x. Tadaotpustite lijevu tipku mia. Izmeu izlaza prve ulazne kontrole i ulaza xoperatora pojavit e

se naranasta ica. Ukoliko se pojavi crtkana ica pritisnite Ctrl-B (brie loe spojene ice) ipokuajte ponovno. Istim postupkom spojite drugu ulaznu komandu na y ulaz (lijevo dolje)operatora i njegov izlaz na indikator.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

15/71


Slika 2-5

Konani izgled ekrana treba biti poput onog sa slike 2-6.

Slika 2-6

8/3/2019 1233616629 New Lab View

16/71

Prijeite na prednju plou i pokrenite VI. Budue da su pretpostavljene vrijednostiobaju ulaza 0.0, odgovor je 0.0. Da bi se provjerila funkcionalnost VI postavite vrijednost

prvog ulaza na npr. 2.0 a drugog na 3.0. Pri tom VI mora biti zaustavljen. Provjerite izgleda liindikator za pokretanje VIa ovako . Sad upotrijebite alat za provoenje operacija i

promijenite vrijednost ulaznih kontrola kljocom na strjelice uz ulazne kontrole (kljocom na

strjelicu usmjerenu gore poveavate vrijednost ulazne varijable u slijedu 1.0, 2.0 ) ilialatom za pisanje upiite eljene vrijednosti preko 0.0. P0krenite ponovno VI i rezultat bitrebao iznositi 6.0.

Da bi spremili svoj rad odaberite iz alatne trake File>>Save As spremite file u eljenidirektorij odgovarajuim imenom. Ovo je konvencionalni nain spremanja fileova. ULabVIEWu se mogu osim toga srodni fileovi mogu spremati u biblioteke (Library).

2.1. Ulazni podaci i nain njihova prikazivanjaSad emo isprobati neke varijacije u gornjem primjeru. LabVIEW naime ima tu

sposobnost da nadzire nain na koji je ulaznim podacima potvruje vjerodostojnost i kako e

biti prikazani. Sve se to nadzire pomou padajueg menua koji se pojavi kad kljocnemodesnim miem na pojedinu komandu, indikator i ostale elemente prednje ploe i blokdijagrama. Neki od najkorisnijih stvari koje se mogu uiniti su:

Odaberi Data Range i promijeni DefaultValue

Promijeniti pretpostavljene vrijednosti

Promijeniti ispis za koji se varijablamijenja kad se kljocne gore i doljestrjelica

Data Range makni kvaicu u Use DefaultRange i promijeni vrijednost Increment

Promijeniti dizvoljeni opseg podataka Data Range i promijeni Maximum i Minimumvrijednosti

Data Range i odaberi If value is out ofrange - opcije su:

Ignore Ne provodi provjeru granica

Promijeni to se dogaa na i iznadgranine vrijednosti

Coerce Ako je vrijednost izvan granice,zaokruava se na najbliu graninuvrijednost. Strjelicom za

poveanje/smanjenje vrijednosti neese premaiti opseg

SuspendAko vrijednost ode izvan opsegaizvrenje VIa se prekida moe sedodati poruka greke

Promijeniti nain na koji se padaciprikazuju

Format & Precision i uini odgovarajuepromjene

Probaj promijeniti nekoliko postavki i pogledaj kako djeluje na prikazane vrijednosti.

Moe se takoer promijeniti i opseg prikazivanja termometra mijenjajui maksimalnuvrijednost na pokazivau pomou alata za pisanje.

2.2. Ukraavanje prikaza prednje ploeMogue je jo na prednju plou dodati naslov, boje i razne ukrase.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

17/71


Naslovi se dodaju alatom za pisanje a izgled teksta se moe promijeniti odabiromteksta i koritenjem menua fontova na vrhu ekrana.

Boje se dodaju alatom za bojanje kao to je ve objanjeno.

Dekoracijama se moe pristupiti na podpaleti koje se mogu pojedinano obojiti.

Veliina dekoracije se moe mijenjati ukoliko postavimo mi u njihov ugao i zatimpovlaenjem poveamo ili smanjimo njenu povrinu.

Moete pokuati i sa slojevitim prikazom (layer) jedna pojedinost stoji iznad druge tako da je samo gornji objekt vidljiv. Dakle ukoliko se postavi dekorativna podloga izakontrole to je upravo ono to se eli.Layerse kontrolira iz Edit menua i odabrana pojedinostse moe postaviti iznad, ispod, ispred i iza layera. Veinom je dovoljno koristiti samo

postavljane kontrole ispred ili iza layera.

Konani izgled prednje ploe moe izgledati kao na slici .

Pravi unikat, zar ne?

Slika 2-7

8/3/2019 1233616629 New Lab View

18/71

3. Napredovanje u LabVIEWu3.1. WHILE petlja i sklopke

Nastavit emo s LabVIEWom uei kako stvoriti petlju unutar koje e se program

odvijati i zavriti kad se ta petlja zaustavi. Takav je nain zaustavljanja VI, kao to je veobjanjeno mnogo primjereniji nego zaustavljanje tipkom s alatne trake STOP. Koristit e sepetlja WHILE koja se izvrava stalno iz poetka tako dok je upravljaka varijabla u stanjutrue.

Moe se iskoristiti ve napisani VI, staviti u petlju tako da se mogu mijenjativrijednosti ulaznih varijabli i promatrati promjene izlaza. Usvojit e se osim toga nainkoritenja sklopke da bi se VI zaustavio kad to elimo.

Prijeite na blok dijagram VI mnoilo, kljocnite desnom tipkom mia na povrinuprozora i nakon to se pojavi paleta Functionspotraite All Functions pa Structures i u njojWhile Loop. Pojavit e se oznaka petlje koju treba postaviti u lijevi gornji kut blok dijagrama

i drei pritisnutu lijevu tipku mia povui petlju tako da uokviri sve elemente blokdijagrama.

Uoite dva kvadratia u donjim kutovima. U lijevom kutu je varijablaIkoja broji (od0) koliko se puta petlja odvila. U desnom je kutu booleova (logika) upravljaka varijabla.Ukoliko je njen ulaz truepetlja se izvrava, ukoliko je njen ulaz falsepetlja se zaustavlja nakraju trenutne iteracije.

Nauimo sad jednu LabVIEW preicu. kljocnimo desnim miem na okvir petlje iodaberimo create indicator. Na prednjoj se ploi pojavi digitalni indikator. To je stvarno brznain kreiranja indikatora ukoliko vam treba. Indikator moete pomicati okolo i imenovati gaodabirui indikator i birajui show>>label s padajueg izbornika (desna tipka mia).

Ista se stvar moe uiniti s kontrolom petlje iskoristi padajui da kreira kontrolu.Koristei alat za provoenje operacija moe postaviti komandu na poloaj ON i pokrenutiVI. Indikator petlje e pokazivati da se petlja odvija vrlo brzo. Sad se ulazne varijable mogumijenjati u dinamikim uvjetima a izlaz pokazuje odgovarajue rezultantne vrijednosti. Kadstisnete tipku OFFVI se zaustavlja (strjelica RUN stane a gumb STOP se zamuti). Probajsad ponovno pokrenuti VI pritiskom na gumb RUN. Nita se ne dogaa zbog toga to jegumb ON/OFF jo uvijek u poloaju OFF. Da bi se VI pokrenuo ponovno morat ete

postaviti gumb ON/OFFu poloaj ONi pokrenut VI.

Prilino nespretno i neuobiajeno, zar ne ? Trebao bi nam pametniji gumb ON/OFF.

Ukoliko ste, na poetku, pomislili da su booleove sklopke dosta jednostavne one tonisu jer postoji mnogo pitanja u svezi s njima:

elite li da sklopka zadri novu vrijednost ili samo reagirati kad je stisnete ? elite li da se to dogodi kad stiete tipku mia ili kad je otputate ? elite li biti sigurni da LabVIEW uita sklopku u njenom novom stanju ?

To vodi k est razliitih tipova sklopki:

8/3/2019 1233616629 New Lab View

19/71


Zadrati? Akcijaukljuenja

Koliko puta LabVIEW

Ikona uitava poloaj sklopke

DA STISNI Mnogo puta

DA OTPUSTI Mnogo puta

NE STISNI/OTPUSTI Moda nikad (prebrzo otputanje)

Moda mnogo puta (presporo otputanje)

NE STISNI Jednom vraa se na poetni poloajnakon to ga LabVIEW proita

NE OTPUSTI Jednom vraa se na poetni poloajnakon to ga LabVIEW proita

NE STISNI Barem jednom, a moda vie puta

vraa se na poetni poloaj nakon to gaLabVIEW proita i tipka je otputena

Za na je primjer najprimjerenija sklopka koja ne zadrava poloaj i vraa se napoetnu vrijednost nakon to je LabVIEW uita (etvrta na listi). Promijeni vrstu booleovekomande u taj tip pomou padajueg a izabirui Mechanical action. Takoer se treba

promijeniti poetno stanje gumba na ON (runo podesite gumb na ON i postavite kao

pretpostavljenu vrijednost).Sad je za pokretanje VI potrebno samo pritisnuti gumb RUN. Program se zaustavlja

pritiskom na booleovu sklopku ON/OFF. Da bi osigurali da netko tko ne poznaje zakonitostirada u LabVIEW ne bi zaustavio izvravanje VI pomou naredbe STOP iz alatne trakemoete je od tamo maknuti. (File >> VI Properties >> Category >>WindowAppearance>>Custom>>Customize>>Show Abort Button>>maknuti kvaicu)

3.2. Prikaz dinamikih signalaBilo bi interesantno vidjeti kako bi se mogao prikazati umjesto statikog ulaznog

signala dinamiki koji bi se mijenjao 10 puta u sekundi ili bre. Da ne bi korisnik u ovom primjeru jednu od varijabli mijenjao na taj nain postoji u LabVIEWu, koji je vrlo bogatrazliitim funkcijama, generator sluajnih brojeva (01) koji se mijenjaju vrlo brzo (ovisnoo taktu raunala). Da bi se zamijenila jedna varijabla (npr. Var B) tim generatorom najprije

je potrebno odabrati tu varijablu na prednjoj ploi i pritsnuti Delete na tipkovnici da bi juizbrisali (tim postupkom nije mogue izbrisati komandu s blok dijagrama). Zatim treba prijeina blok dijagram i s Ctrl-B izbrisati loe vodove. Najbri nain dolaenja do generatorsluajnih brojeva (koji izgleda kao par kockica za igru ) je taj da se na blok dijagramuumjesto na povrinu tog prozora desnom tipkom mia kljocne na neku od ikona. Pojavit ese padajui gdje treba izabrati Express Numeric Palette>>Random Num.

Standardni (i sporiji) je nain odabira nakon kljoca desnom tipkom mia na povrinuprozora blok dijagrama Functions >> All Functions >> Numeric>> .

8/3/2019 1233616629 New Lab View

20/71

Generator sluajnih brojeva smjestite unutar WHILE petlje i poveite pulicom naoperator mnoenja.

Ukoliko se pitate kako generator zna kad treba generirati novu sluajnu vrijednostodgovor je slijedei. LabVIEW pita svaku komponentu programa da li ima vrijednost naraspolaganju. Digitalna komanda kae da i proizvede vrijednost komande, generatorsluajnih brojeva takoer kae da i proizvede novi sluajni broj.

Ukoliko sada pokrenete VI iva u termometru e poeti drhtati ukoliko ste odabraliodgovarajue skaliranje odabirom faktora mnoenja Var A i mjerni opsega termometra.

Bilo bi takoer vrlo lijepo ukoliko bi imali prikaz izlaza u vremenu grafikon ili prikaz. LabVIEW razlikuje dvije vrste grafikih prikaza, graph u kojem su svi podacidostupni zajedno (kao u polju) i chartkad je samo jedan podatak na raspolaganju u nekomtrenutku (kao prikaz na pominom papiru). Dodat emo chartVIu. Za to je potrebno najprije

poveati povrinu prozora predenje ploe (povuci desnu ivicu prozora lijevom tipkom mia)dok ne dobije po prilici dvostruko veu povrinu prozora. Sad odabericontrols>>graph>>waveform chart i postavi chartu desni dio prednje ploe. Dodaj naslov

prije kljoca miem na prednju plou.

Chartse nablok dijagramu moespojiti paralelno termometru tako da postavim alatmiem na icu izmeu operatora mnoenja i izlaznog indikatora (pojavit e se pulica a icae poeti treperiti). Stisnite desnu tipku mia i povucite icu do charta. Budite sigurni da jeindikator unutar WHILE petlje.

Nakon to pokrenete VI vidjet ete prikaz 50 posljednjih vrijednosti jer je chart ustvari pomini prozor za posljednjih 50 vrijednosti. Pomou padajueg izbornika mogue jekontrolirati veliki broj parametara. Moete odrediti broj vidljivih vrijednosti mijenjajuivrijednost horizontalne ljestvice i kako su te vrijednosti raspodijeljene mijenjajui veliinu

okvira i povlaei ga horizontalno. Moete pogledati i povijest prolih vrijednosti koje nisutrenutno prikazane na chartu koritenje mogunosti spremnika te horizontalnu ljestvicu s

kliznom trakom. Pretpostavljene vrijednost spremnika su 1024 vrijednosti i 50 vidljivih na prikazu. Aktiviranjem klizne trake pomoi padajueg izbornika show>>scrollbar moeteprijei preko svih pohranjenih vrijednosti. Isto tako se moe promijeniti duljina skupapohranjenih podataka pomou Chart History Length.

Moda e neki od Vas uoiti da s ukljuenim chartom VI se izvrava neto sporijeoito zbog toga to vie prikaza zahtjeva vie procesiranja odnosno vie vremena zaizvravanje pojedine petlje a to rezultira manjim rojem izvrenih petlji u sekundi. O tome se ite kako mora voditi rauna.

Izgled VI bi sad trebao biti poput ovog:

8/3/2019 1233616629 New Lab View

21/71


Slika 3-1.

3.3. to uiniti ukoliko Vam je izvrenje VIa prebrzo !?Sad, nakon to ste vidjeli kako se brzo VI izvrava moda ete zakljuiti da je to za

Vas prebrzo. Moda bi odvijanje jedne petlje svakih 250 ms bilo sasvim lijepo. Vremenskonadziranje petlje sastoji se u tome da se u petlju ukljui vremenski element (npr. Poputmetronoma koji nadzire takt svirau muzikog instrumenta). Odaberite pomou AllFunctions>> Functions>>Time & Dialog>>Wait Until Next ms Multiple sliicumetronoma, smjestite je unutar petlje i pomou padajueg izbornika Create>>Constantnapravite na ulazu metronoma konstantu vrijednost 250 (vrijednost u ms). Sad e se petljaodvijati etiri puta u sekundi.

Slika 3-2.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

22/71

Konano moe se i runo upravljanje brzinom izvravanje WHILE petlje.

Zamijeni brojanu konstantu 250 kontrolom te na prednjoj ploi zamijeni brojanukontrolu s Horizontal Pointer Slide. Upiite preko krajne vrijednosti klizaa 10 novuvrijednost 2000.

Sada ete moi kontinuirano mijenjati brzinu izvravanje WHILE petlje od 2000 mstj. od 2 sekunde do maksimalne brzine koja ovisi procesorskoj brzini raunala. Probajte !

Konani izgled prednje ploe i blok dijagrama je za ovaj primjer prikazan na slici

Slika 3-3.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

23/71


4. Predstavljanje podataka i pomo4.1. Predstavljanje podataka

Na Vaem e blok dijagramu ice bit obojene trima bojama ovisno trima vrstama

podataka koji se njima prenose Naranasta/smea - s DBL

Plava - s I32

Tokasta zelena - s TF

LabVIEW podrava veliki broj vrsta podataka i njihove pretvorbe. Glavne vrstenumerikih varijabli su:

Skraenica Vrsta Duljinaspremnika(Byte)

Minimalnavrijednost

Minimalnavrijednost

EXTRealni proirenetonosti

DBLRealni dvostruketonosti

8

SGLRealni jednostruketonosti

4

I32Dugi cjelobrojni 4

I16

Cjelobrojna rije 2 -32766 32767

I8Cjelobrojni byte 1 -126 127

U32Pozitivni dugicjelobrojni

4 0

U16Pozitivna cjelobrojnarije

2 0 65535

U8Pozitivni cjelobrojni

byte1 0 255

CTX Kompleksni proirenetonosti

CDBKompleksni dvostruketonosti

Kompleksni jednostruketonosti

CSG

Budui da se sline aritmetike operacije mogu izvesti na svakoj od tih vrsta,aritmetike se funkcije, komande i indikatori moraju nositi s tim. Za ostvarenje toga koristese tri razliite tehnike: promjena vrste, implicitna pretvorba vrste i eksplicitna pretvorba vrste.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

24/71

Da bi se vidio primjer prve i druge upotrijebi padajui izbornik na ulaznoj komandi uoperator mnoenja i promijeni nain prikazivanja podataka. Uoi da su ice naranasto/smeeza lebdei a plave za neoznaeni cjelobrojni.

Da bi se vidio primjer primjer eksplicitne pretvorbe promijenite vrstu predstavljanjaizlaza u cjelobrojnu rije (To Word Integer). Pobriite ice s izlaza operatora mnoenja docharta i indikatora pomou alata za izbor i tipke Delete na tastaturi. Pomou Ctrl-B pobriite

preostale prekinute vodove. Odaberite Allfunctions>>Functions>>Numeric>> Conversion>>To Word Integer i namjestite pretvornik nasuprot izlazu operatora mnoenja.Kompletirajte oienje s operatora mnoenja na ulaz pretvornika a s njega na chart iindikator. Primjeujete da se chart automatski promijenio u I16 kad ste ga spojili nakonverter a indikator je ostao DBL i ali ipak provodi pretvorbu to je indiciranokonverzijskom tokicom. Moete promijeniti vrstu indikatora odabirui u padajuemizborniku pod Representation I16 nakon ega vrsta podataka postaje konzistentna po svimelementima i konverzijska tokica nestane.

Postoje mnogi sluajevima pri programiranju u LabVIEW gdje ete morati bit svjesni

vrste podataka i osigurati da se konverzija tipa podataka odvija korektno.

4.2. Pomo !U LabVIEWu postoje dva oblika pomoi LabVIEWeva pomo Vama, programeru, i

Vaa pomo korisniku za kojeg piete program.

LabVIEW prua pomona mnogo naina. Postojiugraeni sustav pomoi (podHelp>>VI, Functions & HowTo Help ili Ctrl ?) koji vam

prua opirnu pomo oLabVIEWu. Pojavit e se prozor pomoi gdje se unutaropcija Contents, Index,Search i Favorites moe

pronai sve od interesa u svezi s

LabVIEWom.Slika 4-1.

Osim takovog, uobiajenog naina pomoi postoji u LabVIEWu puno specifinijisustav pomoi koji govori o svakoj pojedinosti kad se na nju dovede miem alat za

odabiranje. Taj je sustav dostupan pod Help>>Show Contex Help. Tako se za svakuodabranu pojedinost s prednje ploe ili blok dijagrama dobije kratki saetak pojedinosti.Kako to izgleda za izabrani metronom prikazano je na slici.

Ako ne elite da vam ta vrst pomoi bude stalno ukljuena ve samo kad vi to elitezgodno je koristiti u tim sluajevima preicu Ctrl-H.

Uoit ete takoer da ukoliko stavite alat za odabiranje na komandu ili indikator da ese u prozoru pokazati njen naziv i informacija No description available. Isto se moe

promijeniti odabirom u padajuem izborniku Data Operations>>Description. Pojavit e sejednostavan prozor u koji moete upisati korisna informaciaj o toj poje-dinosti. Nakon togakad Vi ili netko drugi potrai pomo za tu pojedinost pojavit e se i taj opis. Ovdje je kratka

poruka koja se moe upisati uz termometarUmnoak.(Sl. 4-2.)

8/3/2019 1233616629 New Lab View

25/71


Pisanje tih opisa predstavlja veliku olakicukorisniku programa. Dokumentacija je prokletstvo ispas mnogih programa i neto vremena potroenog na

pisanju tih stvari u ranoj fazi stvaranja VI moeutediti mnogo vremena u kasnijoj fazi.

Konano tu je i prostor za cjelokupni opis VI.

U tom se prostoru moe upisati cjelokupniopis VI i nain njegovog funkcioniranja. Ponovno je tovrlo korisno kao nedjeljiva dokumentacija VI

Slika 4-2.

Slika 4-3.

Slika 4-3.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

26/71

5. Pomini spremnici i FOR petlja5.1. Pomini spremnici(shift register)

esto se pri mjerenju neke veliine eli obraivati podaci koji su prikupljeni u

nekoliko zadnjih iteracija. Npr. eli se izraunati srednja vrijednost posljednjih

etirijuvrijednosti generiranih generatorom sluajnih brojeva. Za takav izraun je neophodan

pomini spremnik. On uzima podatak pri jednoj iretaciji i daje ga na izlazu pri slijedeojiretaciji. Zbog ega se takav postupak zove pomini spremnik. Zbog toga to njegova duljinamoe biti po volji velika a vrijednosti se pomiu za jedan element u nekom trenutku. Podtojidakle jedan ulaz i mnotvo izlaza.

Pretpostavimo da postoji pomini registar s etiri elementa koji sadri vrijednosti 66,87, 54, 39. Nova vrijednost od 82 ulazi u spremnik i sve se pomie za jedan korak. U

pominom j spremniku sad 82, 66, 87, 54. U slijedeoj iteraciji ulazi i u spremniku je sad33, 82, 66, 87 itd.

Pomini se spremnik moe stvoriti tako da se kljocom na desnu tipku mia na okvirWHILE petlje otvori padajui izbornik i odabere Add shift register. Pojavit e se dvije noveikone na desnoj (ulaz) i lijevoj (izlaz) strani petlje. Otiite na izlaz (lijevo) i otvorite padajuiizbornik kljocom na desnu tipku mia i odabere add element. Ponovite isto jo jednom iimat ete tri elementa kojima e se vrijednosti pomicati a nova (etvrta) vrijednost e dolazitiuvijek na vrh spremnika.

Rearanirajte dosadanji VI tako da pokazuje srednju vrijednost posljednjih etirijusluajno generiranih vrijednosti. Izgled blok dijagrama bi trebao biti kao na slici 5-1.

Slika 5-1.

Pokrenite VI i trebali bi dobiti oekivane vrijednosti.

Ovakav nain izraunavanja neke vrijednosti je pregledan samo ukoliko se radi omanjem broju varijabli i manjem broju operatora jer s sluaju veeg broja istih blok dijagram

postaje nepregledan.

U izborniku strukturepored petlji i ostaloga postoji pojedinost zvana formula vor(formula node). Taj je vor stvoren da bi olakao mnoge stvari. Uklonite operatore

mnoenja i dijeljenja za izraunavanje srednje vrijednosti i unesite formula

vor uispranjeni prostor.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

27/71


Na okviru formulavora treba stvoriti tunele za ulazei izlaze koji moraju imatinazive poput varijabli ualgebarskom izrazu to u stvari i

jesu. Formulu, zatim, trebautipkati u unutar okviraformula vora. Ukoliko seulazne varijable nazovu x0, x1, x2ix3 a izlaz x kreiramo ihotvarajui padajui izbornik naokviru formula vora i birajui AddInput i Add Outputrespektivno. U okvir upiimoformulu za srednju vrijednostetiriju posljednjih generiranih sluajnih brojeva u obliku x=(x0+x1+x2+x3)/4; (nemojte

zaboraviti na kraju retka toku-zatez (;), vaan je zbog sintakse). Pokrenite VI sad i sve bi setrebalo odvijati kao i prije.

Iako su u ovom primjeru oba primjera jednako dobra (ili loa) kao i drugi u sluajusloenijih matematikih izraza formula vor bi imao prednost zbog vee preglednosti i

jasnoe.

Slika 5-2.

FOR petlja

Sada e se uvesti nova petlja dostupna u programu LabVIEW i time uvesti konceptpolja (array). Problem se sastoji u prezentiranju srednje vrijednosti i standardne devijacijeodreenog broja prikupljenih podataka (vrijednosti) pomou VI. Isto se moe ostvariti kao

sto je objanjeno u primjeru prije eksplicitno ali je to najee dosadno i zamorno pa uLabVIEWu postoji za takav sluaj bolji nain rjeavanja problema. Potrebno je najprijegrupirati podatke u polje te ih nakon toga analizirati.

Nastavit emo s blok dijagramom koji sadri pomini registar i da bi sve bilo jednostavnije obriite pomini registar s ruba WHILE petlje i kod za izraun srednjevrijednosti u tom primjeru.

FOR petlja je tako konstruirana tako da se pokazuje vrlo zgodna za koritenje jerautomatski sprema neke izlazne podatke u polje. Da bi se uvjerili u to probajte slijedee.Otvorite Functions >> All Functions >> Structures>>For Loop i povucite je prekoitavog source koda VI ostavljajui brojilo petlje i sklopku za prekid programa izvan.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

28/71

Kao to se vidi FOR petlja ima dva broja koja su joj pridruena:

Broj za zavravanje N

- u gornjem lijevom kutu

-koji predstavlja broj koliko e se puta odviti FOR petlja prije zavretka

Broj iteracija- u donjem lijevom kutu

Dovedite mi do ulaza N kljocnite desnom tipkom mia nakon to se je pojavilapulica i dodajte kontrolu (izvan petlje).

U ovom je trenutku zgodno objasniti kako se najlake moe pronai stvorenakontrola na prednjoj ploi. kljocnite desnim miem na stvorenu kontrolu i odaberite FindControl. Otvorit e se prednja ploa s oznaenim poloajem numerike kontrole za odabir

broja izvrenja FOR petlje.

Da bi se mogle smjestiti ikone VI za izraun srednje vrijednosti i standardne

devijacije izvan FOR petlje a unutar WHILE petlje potrebno je malo rairiti WHILE petlju.

Sad naite Functions>>All Functions>>Analysis>>Probability and

Statistics>>Standard Deviation. Taj VI uzima za ulaz polje podataka i daje srednjuvrijednost i standardnu devijacija tog polja na izlazu. Sigurno e Vam trebati pomo s timmodulom stoga upotrijebite Ctrl-H. Oiite ulaz s izlazom I16 pretvornika u FOR petlji.Dok to radite uoit ete dvije stvari:

Slika 5-3.

1. pojavio se crni kvadrati na granici petlje indicirajui da se netodogaa

2. ica unutar petlje postaje tanka a izvan petlje debela

Razlozi su u tome to crna toka skuplja pojedinane izlaze svake iteracije petlje upolje ija je veliina broju izvrenja petlje - Termination count.

Najvanije je postaviti broj Termination count >= i tad pokrenuti VI. Pokuajte

eksperimentirati s brojevima >0.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

29/71


Zbog ega N ne moe biti 0 ?

Pa, kakvo bi to bilo polje s 0 elemenata i kako b se nala srednja vrijednost istandardna devijacija. Ta situacija sigurno vodi k greci.

Tu situaciju moemo izbjei na dva naina:

Ograniiti opseg podataka tako da uvijekN>0 Instalirati detektor greke

Prvu opciju ve moete sami izvesti a o drugoj e se jo govoriti.

Slika 5-4.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

30/71

6. Postupanje s grekom i CASE petlja6.1. Rukovanje s grekom

Prije no to se pokae kako se spaja indikator

greke u sustav vano je shvatiti da on treba neto uiniti sgrekom da se ona ne ponovi. U ovom e se sluaju

pronai greka da je dimenzija polja N>All Functions>>Time & Dialog (u donjem lijevom kutu). Nakon to ste gasmjestili na blok dijagram isti bi trebao izgledati kao na slici.

Ta je funkcija dosta sloena to se moe vidjeti kad se ukljui jednostavna pomo(Ctrl-H). Sreom jedina dva prikljuka koja nam u ovom trenutku trebaju su ulaz kod

Slika 6-1.

Slika 6-2.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

31/71


greke (error code input) i kod izlaz code out). Jednostavni indikator greke trebatako postaviti u blok shemu da kog greke proe njime prije nego to je VI zaustavljen. Da bise osigurao pravilan tijek podataka potrebno je postaviti mi na icu koja izlazi iz izlazagreke bloka standard deviation i nakon to se pojavi alat za pozicijoniranje otvoritekljocom na desnu tipku mia padajui izbornik i odaberite Insert te umetnite simple error

handler.Sad nakon to ste pokrenuli VI pokuajte upotrijebiti broj 0 kao broj elemenata iju

srednju vrijednost elite odrediti i pogledajte to se je dogodilo. Pojavit e se lijep prozorgreke koji e vam priopiti Error -20003 has occured at an unknown location i Probablecause: The number of samples for analysis is less than one.

Zavrni akt ureivanja VI je dodavanje tekstualne poruke koja govori gdje je nastalagreka. U nekom VI mogu postojati mnogi izvori gdje neka greaka moe nastati i ono toelite znati je to o kojoj se greci radi i na kojem je mjestu nastala. Stvar se moe urediti takoda se doda string konstanta na ulazu izvor greke (error source) i upie odgovarajui teksto tome na kojem je mjestu u VI nastupila pogreka te e se taj tekst pojaviti u prozoru greke

umjesto sentence . Uoite da je boja ice kojom je string konstanta spojena nasimple error handlerpotpuno nova. Do sad se takova boja nije pojavljivala za ice.

6.1.1. Stvaranje odluka u LabVIEWu (CASE petlja)

esto se u programima moraju obavljati razliite operacije ovisno o odluci. Takovaodluka moe biti ostvarena voljom operatera (runo) koji koristi program ili automatskiukoliko se ostvare odreeni uvjeti u programu. Izbor vrste matematike operacije (zbroj,razlika, mnoidba ili djelidba npr.) nad dvije varijable ili odbacivanje izvrenja operacijedrugog korijena ukoliko je broj pad korijenom negativan je primjer takvog odluivanja. Udrugom bi sluaju na taj nain mogli izbjei greku koja bi se javila ukoliko bi broj bionegativan.

Za rjeavanje takovih sluajeva u LabVIEWu postoji CASE petlja. Ta se petlja sastojiod odreenog broja preklopnih okvira koji svaki na odreeni nain korespondiraju s ulaznimvarijablama. Najjednostavnija je CASE petlja true/false gdje se odluka moe ostvariti

booleovim varijablama. Kompleksnije CASE petlje zahtijevaju vie stanja i upotrebuizbornika dogaaja.

Svaki pojedini okvir unutar CASE petlja mora imati isti broj ulaza i izlaza. Izlazimoraju biti povezani sa svakim pojedinim okvirom CASE petlje dok ulazi mogu biti povezanisa svakim okvirom iako neki ulazi pojedinog okvira mogu biti ignorirani.

Moe se konstruirati jednostavna CASE petlja ukoliko se ele nai korijeni kvadratne

jednadbe s koeficijentima a, b i c. Osim toga treba se pojaviti obavijest u sluaju da sukorijeni imaginarni. Takav se VI moe realizirati na vie naina. Na ovim je slikama prikazan

moj prijedlog takvog VIa. Vi ga trebate sami napraviti i eksperimentirati njime za razliitevrijednosti koeficijenta a, b i c.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

32/71

Opaska: Case petlja se nalazi u All

Functions>>Structures. Opcija True/False se mijenja

strjelicama uz okvir. Brojani se indikatiri i buleov

indikator realiziraju tako da se iz All

Functions>>Numeric i All Functions>>Boolean

odaberuodgovarajue konstante i nakon toga promijene u

indikatore kljocom desnim miem na ikonu konstante iizborom Change To Indicator.

Slika 6-3.

Osim toga na prednjoj ploi treba Booleov indikatorpromijeniti da ima izglad led diode koja svijetli zeleno ako

su korijeni realni a promijeni biju u crveno ukoliko sukorijeni imaginarni.

Neka u sluaju imaginarnihkorijena kvadratne jednadbe obaindikatora pokazuju 0. tome slui drugiokvir prikazan na slici.

Vidi se da svi postojei izlaz s prethodnog okvira moraju biti spojeni nakonstantu 0 dok ulazi mogu bitizanemareni.

Slika 6-4.

Za vjebu moete probati slijedei jednostavno primjer koji rauna

kvadratni korijen broja a u sluaju broj negativog pojavite se kod greke

Prednja ploa

Otvorite novi VI i izradite

slijedeu prednju plou koristei slijedeipostupak.

Napravite brojanu kontrolu inazovite je Ulaz kvadratnog korijena inapravite brojani indikator za Kvadratni

l izControls All ControlsArrays &Clusters.

Slika 6-5.

korijen.

Stavite Error In 3D.ct

8/3/2019 1233616629 New Lab View

33/71


Blok dijagram

Izradite slijedei blok dijagram.

Slika 6-5.

Stavite Case strukturu iz palete All FunctionsExecution Control.

Stavite Greater or Equal to 0? from the FunctionsArithmetic andComparisonComparison i oiite je s uvjetnim prikljukom CASE strukture.

Stavite u True Case:

funkciju kvadratnog korijena iz palete FunctionsArithmetic andComparisonNumeric.

Slika 6-5.Stavite u False Case:

stavite brojanu konstantu i upiite -9999.90. StaviteBundle ByName iz Functions All Functions Arrays & Clusters.

Oiite s Error in do sredinjeg priklju

ka Bundle by Name, upiiteconstants. Oiite s Error Out indikatora do izlaza Bundle by Name-

Spremite VI kao Square Root.vi.

Otvorite prednju plou i pokrenite VI.

Spremite i zatvorite VI.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

34/71

6.2. CASE petlja s viestrukim izboromCilj Konstruirati VI koji izvrava osnovne raunske operacija (zbroj,

razlika, mnoidba i djelidba) s dva broja. Osim kontrola za promjenuvrijednosti brojeva treba napraviti i izbornik vrste operacije.

Prednja ploaZgodno bi bilo kreirati prednju plou VI tako da njezin izgled odgovara uobiajenom

izgledu raunskih operacija tipa:

X [ operacije (+;-;*;/) ] Y = Rezultat

Za realizaciju takove prednje ploe potrebne su dvije brojane kontrole izControls>>Num Ctrls>>Num Ctrl, indikator iz Controls>>Num Inds>>Num Ind ikontrola za odabir vrste operacije koja moe biti prikazana nazivom ili simbolom operacije.U svakom sluaju je potreban prstenasti tekstualni izbornik (Text Ring) iz Controls>>TextCtrls. Nakon primijenjene kozmetike prednja ploa moe poprimiti izgled kao na slici:

Da bi se mogle birati sve etiri osnovne matematike operacije potrebno je te etiriopcije upisati u Text Ring.

kljocnite desnom tipkom mia na Text Ring iizaberite Edit Item (slika). Nakon toga upiite podLabels to elite da vam se pojavi na prednjoj ploiunutarText Ringa:

Slika 6-6.

Naziv operacije (npr. zbrajanje) ili njenuoznaku (npr. +)

Slika 6-7.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

35/71


Slika 6-8.

U ovom je primjeru odabrana druga opcija.

Takoer je zgodno odabrati nain prikazivanja upisanih i izraunatih vrijednostipomou Format & Precision (odabire se iz padajueg izbornika nakon kljoca desnomtipkom mia na svaku pojedinanu brojanu kontrolu i indikator). Postavljene su vrijednosti

prikazane na slici (Automatic Formatting, 6 Significant Digits i Hide trailing zeroes) toznai da e prikaz broja biti ili decimalan ili znanstveni ovisno o pogodnosti prikaza da e se

prikazati uvijek barem 6 znaajnih znamenaka i da se preostale nule na kraju broja nee prikazati. Ukoliko elimo drugaiji nain prikaza brojeva tako da se uvijek prikazujudecimalni brojevi s preciznou od 6 znamenaka onda treba odabrati Floating point i Digitsof precision.

Slika 6-9.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

36/71

Uz takav odabir Format & Precision i rearanirane dimenzije brojanihkomand i indikatora prednja ploa poprima slijedei izgled:

Blok dijagramSlika 6-10.

Preite sad na blok dijagram da bi kreirali kod za provedbu operacija za traeni VI.Ono to trenutno postoji na blok dijagramu su ikone dviju ulaznih kontrola X i Y, ikonaindikatora Rezultat te ikona Text Ringa.

Da bi mogli birati razliite osnovna matematike operacija kao to je uneseno podEdit Items u Text Ringu potrebno je na blok dijagram donijeti CASE petlju koja

inicijalno ima samo dva sluaja (0, true i 1, false).Budui da su u Ring Properties unesene matematike operacije slijedeom

redoslijedom +;-;*;/ uz koje su vrijednosti 03 potrebno je u istobrojni sluaj postavitipripadajuu operaciju.

Dovedite operacije zbrajanja (Add) i oduzimanja () i smjestite ih u CASE petlju 0 i 1respektivno. Poveite najprije ulazne kontrole s ulazima matematikih operacija a indikator snjihovim izlazom pazei da povezivanje tee kroz nastale tunele. Osim toga poveite TextRing s okvirom CASE petlje tako da se dobije kod na blok dijagramu prikazan na slikama:

Slika 6-11.

Slika 6-12.

Da bi se otvorila jo dva sluaja unutar CASE petlje za operacije mnoidbe idjelidbe potrebno je pri otvorenom sluaju 1 (operacija dijeljenja) kljocnuti desnomtipkom mia na ivicu CASE petlje i iz padajueg izbornika kao to je prikazano na sliciodabrati Add CaseAfter. Zatim unijeti operator mnoidbe te povezati ulaze i izlaze sodgovarajuim tunelima tako da se dobiju kodovi prikazani na slikama.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

37/71


Sprem

ite

VIpodimen

omMoj

Kalk

V

ulator,

ratite se na prednju plou pokrenite VI pomou gumba zaneprek

Slika 6-13.

idno izvravanje i eksperimentirajte s brojanim kontrolama i izbornikom operacija utext ringu.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

38/71

7. Kreiranje podVIa7.1. Razumijevanje hijerarhije

Osnovno za izradu LabVIEW aplikacija je razumijevanje i koritenje hijerarhijske

prirode VIa. Nakon izrade VI, dizajner ga moe koristiti kao podVI u blok dijagramu VIavie razine. Zbog toga je podVI analogan podrutini u C jeziku. Isto tako kao to nemaogranienja u broju podrutina koje se mogu koristiti u C programu tako isto nemaogranienja u broju podVIa koje se mogu koristitti u LabVIEW programu. Dizajner moetakoer pozivati podVI unutar drugog podVIa.

Kada se tvori aplikacija, poinje se na najvioj razini i definiraju ulazi i izlazi zaaplikaciju. Nakon toga, konstruiraju se podVIevi koji izvravaju neophodne operacije nad

podatcima kako one teku blok dijagramom. Ako blok dijagram ima veliki broj ikona,potrebno ih je grupirati u VIe nie razine, da bi se odrala jednostavnost blok dijagrama. Ovajmodularni pristup ini aplikaciju jednostavnom za provjeru programa (debbug), razumjevanjei odrzavanje.

7.1.1. Tvorba podVIa

CILJ Kreirati ikonu i konektor za St_U_Rad VIkoji pretvara kutnestupnjeve u kutne radijane te koristiti taj VI kao podVI.

Da bi se koristila VI kao podVI, mora se kreirati ikona da biprikazivala taj VI u blok dijagramu VI kao i konektorski okvir nakoji se mogu povezati ulazi i izlazi.

IKONA Kreirati ikonu koja predstavlja VI u blok dijagramu druge VI.Ikona moe biti slikovna predstava namjene VI ili pak moe biti

tekstualni opis VI ili njegovih terminala.Otvorite novi prazni VI i

realizirajte blok dijagram prikazanu naslici kojim se pretvaraju kutovi ustupnjevima u kutove u radijanima poformuli (kodu).

Slika 7-1.

Da bi se podVI kreirao automatski odaberite kod pretvorbe (crtkani dio na slici)potraite Edit>>Create SubVI . Umjesto odabranogkoda pretvorbe pojavit e se ikona

Slika 7-2.

Slika 7-3.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

39/71


kljocom desnom tipkom mia na povrini ikone u gornjem desnom pozvati Icon Editor ugluprednje ploe birajui Edit Icon. Preac je mogu tako da se dvostruko kljocne na povrinuikone da bi se ona uredila.

Slika 7-4.

Alati za ureivanje ikona prikazani s lijeva na desno odozgo prema dolje:

Slika 7-5. Crta i brie piksel po piksel.

Crta ravnu liniju. Pritisnuti a zatim vucite ovaj alat da bi senacrtala horizontalna, vertikalna i dijagonalna linija.

Kopira boju prednjeg plana iz nekog elementa u ikonu.

Puni oznaenu zonu bojom prednjeg plana.

Crta pravokutne granice u boji prednjeg plana (pp). Dvaputkljocnuti na ovaj alat da se uokviri ikona u boji prednjeg plana(pp).

8/3/2019 1233616629 New Lab View

40/71

Crta kvadratini okvir obrubljen bojom pp i ispunjen sa bojomzadnjeg plana (zp). Ako se dvaputa kljocne, uokvirava se ikona u

pp boju i puni sa zp bojom.

Odabire zonu oko ikone da bi se mogla kretati, klonirati (kopirati),ili drugo.

Unosi tekst u dizajn ikone.

Prikazuje trenutne boje pp i zp. kljocnuti na svaku da se dobije paleta boja iz koje se onda moe izabrati nova boja ako se elipromjeniti.

Gumbi desno od ekrana za editiranje vre slijedee funkcije;

OK Pohranjuje crte kao VI ikonu i vraa se na prednju plou.

Cancel Vraa se na prednju plou bez pohranjivanja promjena

Prije no to nacrtate vlastitu ikonu potrebno je pretpostavljenu ikonu izbrisati.

Odabtati 256Colors jer je jedino mogue u tom okviru kreirati novu ikonu.

Alat za odabiranje uokviriti pretpostavljenu ikonu (probajte ne odabratipri tom crni vanjski obrub ikone). Pritisnuti na tipkovnici.

Nakon toga treba nacrtati termometar alatom olovke. Kreirati tekst sa alatom zapisanje. Da bi promijenili vrst slova dvaput kljocnite na alat za pisanje

Eksperimentirati s editorom da bi se nauili alati.

Vaa bi ikona trebala sada izgledati otprilike kao na slijedeoj slici:

Slika 7-6.

Zatvoriti editor ikone kljocnuvi na OK kada ste zavrili s crtanjem. Nova ikona e sepojaviti na polju ikone (pane) u gornjem desnom uglu prednje ploe.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

41/71


7.1.2. Konektor

Sada se moe kreirati konektor.

Definirati konektorski terminal kljocnuvi na polje ikone (pane) na prednjojploi birajui ShowConnector , kako to pokazuje slijedea slika.

Budui da LabVIEW izabire oblik terminala baziran na broju kontrolnih elemenata iindikatora na prednjoj ploi ,u ovom sluaju postoji samo jedan terminal indikator

pretvornika stupnjeva u radijane.

Doznaite terminal za pretvornik kutnih stupnjeva u kutne radijane.

kljocnite na ulazni terminal u konektoru. Kursor se automatskimjenja u alat za oienje a terminal pocrni.

kljocnite na ulazni brojanu kontrolu Kut (stupnjevi). Pojavit e seoko te kontrole crtkana linija kako to pokazuje slijedea slika:

Ponovite isto i za izlazni terminal

Slika 7-7.

Ako se kljocne na otvorenu povrinu prednjeg plana, crtkana linija isezava iodabrani terminal posivi pokazujui na taj nain da ste doznaili indikator terminalu. Ako je

terminal bijel niste napravili spoj korektno. Ponovite prethodne korake ako je neophodno.Pohraniti VI birajui File>>Save. VI je sada kompletan i spreman za

koritenje kao podVI u drugim VIa. Ikona predstavlja VI u blok dijagramu pozivajuiVI. konektor (sa jednim terminalom) daje na izlazu .

Opaska: Konektor specificira ulaze i izlaze u VI kada ga koristitekao podVI. Potrebno je imati na umu da kontrolni elementi

prednjeg panela mogu biti koreni samo kao ulazi:indikatori prednjeg panela mogu biti samo kao izlazi.

Zatvoriti VI birajui File>>Close.

7.2. Koritenje VI kao podVI

8/3/2019 1233616629 New Lab View

42/71

Mogue je koristiti bilo koji VI koja ima ikonu i konektor kao podVI u drugoj VI.Izbor VIa koji e se koristiti kao podVI izvrite u blok dijagramu izabravi ih u AllFunctions>Select aVI. Izabravi ovu opciju pojavit e se file dijalog okvir iz kojeg moeteizabrati bili koji VI u sustavu. Ako otvorite VI koji nema ikonu i konektor pojavljuje se bijeli

prazan kvadrat u blok dijagramu pozivajueg VI. Nije mogue oiiti ovakav vor.

PodVI je analogan podprogramu. PodVI vor (ikona/konektor) je analogan pozivu podprograma. PodVI vor ne predstavlja sam podVI, kao to nije ni call statement upodprogramu (instrukcija poziva) nije sam podprogram. Blok dijagram koji sadri nekolikoidentinih podVI vorova poziva istu podVI nekoliko puta.

CILJ Izgraditi VI koji e koristiti kao podVI.

St_U_Rad VI koji je dizajniran daje kutne radijane kao varijablu x koja moe bitiulazna varijabla bilo koje trigonometrijske funkcije npr. sin (x).

Blok dijagram

U ovom emo sluaju nakon otvaranja novog VI s File>>New ili kljocanjemna New VI dijalog okviru odmah prijei na blok dijagram i u njega odmah smjestitiSt_U_Rad kao podVI.

Na ulaznom terminalu podVIa kreirati kontrolu ijeime odmah odgovaraeljenome tj. Kut (stupnjevi).Iz AllFunctions >>Functions>> Numeric>> Trigonometric

prenijeti funkciju sin (x).Kreirati numeriki indikator na izlazu funkcije sin (x) te oiiti blok dijagram da

izgleda kao na slici:Svaki put kada se kreira novi kontrolni element ili indikator, LabVIEW

automatski kreira odgovarajui terminal u blok dijagramu. Simboli terminalasugeriraju tip podatka kontrolnog ili indikacijskog elementa. Na primjer DBL terminal

predstavlja dvostruku preciznost, TF je Booleov terminal, I16 terminal predstavljaregularni 16-bitni integer (cijeli broj); a ABC predstavlja string (niz karaktera).

Opaska: O tipu moete konstante zakljuciti po njenoj boji.

Slika 7-8.

Plave brojane konstante su integer (cijeli brojevi)

naranaste konstante su brojevi dvostruke preciznosti.

LabVIEW automatski pretvara brojeve u odgovarajui format kada je to potrebno.

Opaska: Podsjetite se mogunosti da kljocnete na funkciju iizaberete Create Constant da se automatski kreira i oziiodgovarajua konstanta s funkcijom.

Opaska: Ukoliko se pojavi izlomljena crta izmeu ikone i terminalato pokazuje da ste doznacili podVI konektorski terminalnekorektno sa indikatorom na prednjem panelu. Nakonmodifikacije podVI, mozda ce biti potrebno izabrati Relinkto podVI iz pop-up menija ikone. Ako je potrebno izaberite

Edit>>Remove bad Wires.Prednja ploa

8/3/2019 1233616629 New Lab View

43/71


Izabrati Windows>>Show Front Panel dizajnirati je po vlastitom ukusu tako daopseg kutnih stupnjeva bude od 0 do 360 a za vrst prikaza u Format & PrecisionodabratiFloating point i Digits of precision 6.

Vratiti se na prednji panel i kljocnuti na pokrenite VI.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

44/71


8. Polja , klasteri i grafovi8.1. Polja (Arrays)

Polje se sastoji od skupa elemenata podataka koji su istog tipa. Polje ima jednu ili vie

dimenzija i do 231

- 1 elemenata po jednoj dimenziji (ukoliko naravno ima dovoljnomemorije). Polja u LabVIEW mogu biti bilo kojeg tipa (osim tipa polje, chart ili graf).Pristupa se svakom elementu polja preko njegovog indeksa. Indeks je u opsegu 0 do n-1, gdjen je broj elemenata u polju. Slijedee jednodimenzionalno polje brojanih vrijednosti ilustriraovu strukturu. Primijetimo da prvi element ima indeks 0, drugi element indeks 1, i tako dalje.

8.2. Kontrolna polja, konstante i indikatoriKontrolna polja, konstante i indikatore se kreiraju na prednjoj ploi ili na blok

dijagramu kombiniranjem koljke polja (array shell) s brojanom, Booleovim, stringom iliklasterom (cluster - grozd, sveanj). Ve smo rekli da element polja ne moe biti drugo polje ,chart ili graf.

8.3. GrafGrafiki indikator se sastoji od dvodimenzijskog prikaza jednog ili vie polja koji se

zovu plots (zapisi). LabVIEW ima tri tipa grafova: XY grafovi, grafovi valnog oblika (waveform graphs) i grafove intenziteta (intensity

graphs).

Slika 8-1.

Razlika izmeu grafa i charta je u tome da graf iscrtava podatke kao blok dok chartiscrtava podatke toka po toka ili polje po polje.

8.3.1. Kreiranje polja sa autoindeksiranjem

CILJ Kreirati polje koristei autoindeksiranje FOR petlje i iscrtati polje podataka ugrafu valnog oblika (waveform graph).

Izgradite VI koji generira polje koristei Generate Waveform.vi (Program files

\National instruments\LabVIEW\activity) i iscrtava polje u grafu valnog oblika. VI e setako modificirati da iscrtava viestruke ispise

.

8/3/2019 1233616629 New Lab View

45/71


Prednja ploa

Otvorite novu prednju plou. Postaviti koljku polja iz Controls>>AllFunctions>>Array & Cluster>>Array na prednju plou.

asloviti koljku polja kao Polje valnog oblika. Postaviti digitalni indikator iz Controls>>Num

Kao to je ve reeno, graf indikator je dvodimenzijski prikazjednog

na prednju

plou.polja s ravnomjerno rasporeenim

tokam i koji se m

Ako elite moete

avaju vrijednosti ljestvice (Autoscale). Tojest, on elokupanskup ul

isati minimum Y osi - 0.5 a maksimum 1.5.

Slika 8-2.

Slika 8-3.

Neric unutar pokazivaa elementa koljke polja, kako to pokazuje slika . Ovaj indikator

prikazuje sadraj polja.

ili vie polja podataka koji se nazivaju zapisima (plots).LabVIEW ima tri tipa grafova: XY grafovi, grafovi valnog oblika(waveform graphs) i grafovi intenziteta (intensity graphs).

Postaviti Graph Waveform iz Controls>>Graph

Naslovi Graf valnog oblika.Graf valnog oblika iscrtavaa, kao prikupljeni valni oblic ijenjaju u vremenu.

poveati graf vuenjem ugla kursorom za promjenu veliine.

Pretpostavljeno je grafovi automatski podei automatski podeavaju X i Y granine vrijednosti ljestvica da bi prikazali cjaznih podataka. Stoga treba onemoguiti automatsko podeavanje Y ljestvice kljocom na

graf i iskljuiti kvaicu uz Scale>>Autoscale Y.

Granice Y osi se mogu promijeniti tako da se dvaput kljocne na granice ljestvica kad sepojavi alat za pisanje i unosu nove vrijednosti. Up

Damir Mileta rujna 2005. 45

8/3/2019 1233616629 New Lab View

46/71


Blok dijagram

Izgraditi blok dijagram prikazan na prethodnoj slici.

1D ol e

Slika 8-4.

VI koji simulira valni oblika (Generate Waveform) a nalazi se u Functions>> Tutorialsdavat e po jednu toku valnog oblika. VI zahtjeva skalarni indeksirani ulaz tako da je potrebnooiiti terminal broja iteracija u konturi sa ovim ulazom. kljocom na VI izborom Show>>Labelprikazat e rijeGeneriraj valni obliku naslovu. Primijete da ica od Generiraj valni oblikVIpostaje deblja kako se mijenja u polje na ivici petlje.

FOR petlja automatski akumulira polja na svojoj ivici. Ovo se naziva autoindeksiranje(auto-indexing). U ovom sluaju, numerika konstanta oiena na numeriki ulaz za broja petljeFOR petlje, kreira 100 elementno polje (indeksirano 0 - 99).

Funkcija uvezivanja (Bundle function) (u Functions>>Cluster) povezuje komponenteiscrtavanja (plot) u klaster (sveanj - grozd). Potrebno je promijeniti ikonu Bundle funkcije prijenego to ete je oiiti na pravilan nain. Postaviti alat za pozicioniranje na donji desni ugaoikone. Alat se mijenja u kursor za izmjenu veliine (resizing), pokazan na lijevoj strani.

Kada se alat promjeni, kljocnuti i vuci sve dotle dok se ne pojavi i trei terminal. Sadamoete nastaviti sa oiavanjem blok dijagrama kao to je pokazano na prvoj slici ovog dijela.

Klaster moe sadravati elemente podataka razliitih tipova. Klaster u blok dijagramukojeg mi gradimo u ovom primjeru, grupira povezane elemente podataka iz razliitih mjesta nadijagramu, reducirajui broj ica i njihovo umrvanje. Kada koristite klastere, podVIi zahtijevajumanje terminala za spajanje. Klaster je inae analogan struct u C jeziku. Klaster se moezamisliti kao sveanj ica (slino telefonskom kablu). Svaka ica u kablu bi predstavljala razliitelement klastera. Komponente ukljuuju inicijalnu vrijednost za X (0), delta (inkrementnu)vrijednost za X (1), kao i Y polje (podaci valnog oblika, koje osiguravaju broj ane konstante nablok dijagramu). U LabVIEW treba koristiti Bundle funkciju da se stvori klaster.

Opaska: Provjeriti da se generiraju oni tipovi podataka koje e prihvatiti grafovi ichartovi. U procesu tvorbe ovog blok dijagrama, provjeriti tipove podataka kroz slijedeekorake:

Otvoriti prozor pomoi birajui Help>>Show Help

Pomjeriti alat za oienje preko terminala grafa.

Damir Mileta rujna 2005.46

8/3/2019 1233616629 New Lab View

47/71


Provjeriti informaciju o tipu podatka koja se pojavljuje u prozoru pomoi. Kao primjerpogledati slijedeu sliku:

Tri brojane konstante postavljajuslijedee vrijednosti: broj iteracija FOR petlje, poetnu X vrijednost i inkrement

(delta) X vrijednost. Primijete da se moekljocnuti na terminal brojaa FOR petlje ,prikazan na lijevoj strani , i izabrati CreateConstant da automatski dodamo i oiimobrojanu konstantu za taj terminal. Svakaiteracija FOR petlje generira jednu toku uvalnom obliku koju VI pohranjuje u polje zavalni oblik automatski kreirano na ivici

petlje. Nakon sto petlja okona svojeizvrenje, Bundle funkcija uvezuje poetnuvrijednost X (XO), delta vrijednost za X i

polje za crtanje grafa.Vratite se na prednju plou i

pokrenite VI. VI iscrtava autoindeksirano polje valnog oblika na grafu. Poetnavrijednost X je 0 a delta X vrijednost je 1.

Promijenite delta X vrijednost na 0.5 a poetnu vrijednost na 20. Ponovno pokrenite VI.

Primijetite da graf sada prikazuje istih 100 toaka podataka sa poetnom vrijednou od20 s delta X = 0.5 za svaku toku (pogledati X os). U testu sa vremenskom kontrolom, ovaj grafe korespondirati sa 50 sekundi podataka, poevi sa 20 sekundi. Eksperimentirajte sa nekolikokombinacija za poetne i delta X vrijednosti.

Moete gledati bilo koji element u polju unosei indeks tog elementa u indeksnipokaziva. Ako unesete broj vei nego to je veliina polja, pokaziva blijedi (dim) pokazujuina taj nain da niste definirali vrijednost za taj indeks.

Slika 8-5.

Ako elite da gledate vie od jednog podatka, moete poveati indikator polja. Postavitialat za pozicioniranje na donji desni ugao polja. Alat se mijenja u kursor za promjenu veli ine(resizing), pokazan na lijevoj strani. Kada se alat promjeni, vucite na desno ili dolje. Polje sada prikazuje nekoliko elemenata u rastuem redoslijedu indeksa, poevi s elementom kojikorespondira odreenom indeksu kako to pokazuje slijedea slika:


8/3/2019 1233616629 New Lab View

48/71


Slika 8-6.

U prethodnom blok dijagramu, specificirali ste poetnu vrijednost X i delta X valnogoblika. esto je pak, poetna vrijednost X nula a delta X vrijednost 1. U ovim situacijamamoete oiiti polje valnog oblika direktno sa terminalom grafa valnog oblika, kako je to vidljivona slijedeoj slici:

Vratite se ponovno na blok dijagram. Obrisati Bundle funkciju i brojane konstanteoiene sa njom. Da bi se obrisala funkcija i konstante, izabrati funkciju i konstante sa alatom zapozicioniranje a onda pritisnuti . Izabrati Ctrl-B. Zavriti oienje blok dijagrama kakoje to pokazano na prethodnoj slici.

Pokrenutiiti VI. VI sad iscrtava valni oblik sa poetnom vrijednoscu X = 0 i delta X = 1.


8/3/2019 1233616629 New Lab View

49/71


9. Viestruki grafoviViestruki grafovi valnog oblika moete kreirati gradei VI polje od tipa podataka koji se

normalno alju u jednostruki graf.

Nastaviti graditi blok dijagram kako je pokazano na dijagramu. Funkcija sinusa nalazi seu (Functions >> All Functions >> Numeric >>Trigonometric). U ovom se primjeru koristiova funkciju unutar FOR petlje da se stvori polje toaka koje predstavljaju jednu periodusinusoide.

Funkcija gradnje polja (Build array u All Functions>>Array) koristiti se da kreiratetonu strukturu podataka da bi iscrtali dva polja na grafu valnog oblika koji je u ovom slu ajudvodimenzijsko polje. Poveati funkciju za gradnju polja (Build array) tako da kreirate dva ulazavuenjem ugla sa alatom za pozicioniranje.

Pi - (konstanta (All Functions>>Numeric>>Additional Numeric Constant).

Podsjetimo da moete nai funkcije mnoenja i dijeljenja (Multiply & Divide) u AllFunctions>>Numeric.

Prebacite se na prednju plou. Pokrenite VI.

Primijetite da se dva valna oblika iscrtavaju na istom grafu valnog oblika. Poetnavrijednost X ju na 0 a vrijednost za delta X na 1 za oba dva skupa podataka.

Opaska: Moete promijeniti izgled ispisa na grafu kljocom na legendu za

odreeni ispis. Na primjer, moete promijeniti sa crtanog grafa na

stupani graf, izabirui Common Plots>>Bar Graph.

Pohranite i zatvorite VI. Nazovite jeMoj graf polja valnog oblika.vi.

Pohranite je u direktorij (folder) mojrad.llb.

9.1. Koritenje VI za graf i analizeCILJ Izgradite VI koja mjeri temperaturu svakih 0.25 sekundi tijekom 10

sekundi. Za vrijeme prikupljanja podataka VI prikazuje mjerenja urealnom vremenu na strip chartu. Nakon zavretka prikupljanja podataka

2D ol e

Slika 9-1.


8/3/2019 1233616629 New Lab View

50/71


VI iscrtava podatke na grafu i izraunava srednju vrijednost, maksimalnu iminimalnu temperaturu.

PREDNJA PLOA

Slika 9-1.

Otvori novi prednju plou i izgraditi suelje kakvo je prikazano na slici. Modificirajte vrsttoaka chart i graf valnog oblika, kljocom na njihove legende.

Chart valnog oblika temperature prikazuje temperaturu onako kako je prikupljana. Nakon prikupljanja VI iscrtava podatke u temp Grafu. Digitalni indikatori: Srednja

vrijednost (Mean), Max i Min prikazuju srednju vrijednost, maksimalnu i minimalnutemperaturu.

BLOK DIJAGRAM

Izgraditi blok dijagram pokazan na prethodnoj slici, Koristei slijedee elemente:

VI termometra (AllFunctions>>Select a VI) se nalazi u mapi activity. Ova funkcijanakon izvrenja daje jedno mjerenje temperature

.


8/3/2019 1233616629 New Lab View

51/71


G ra f t e m p e r a t u re

S re d v r

M a x

M in

T e m p e ra t u ra

W a it U n t il N e x t

m s M u l tip l e

2 5 0

4 0A r ra y M a x & M in

B u n d l e

0 , 2 5

d e lt a X

0

X O

Slika 9-2.

ekati dok se ne izvrsi funkcija Wait until next ms multiple function (All

Functions>>Time & Dialog). U ovom primjeru ta funkcija osigurava da se FOR petlja izvrisvakih 0,25 sek (250 ms). kljocnite na Wait Until next ms Multiple function i izabrati CreateConstant da se automatski kreira i oii brojana konstanta te u nju upiite 250 .

Funkcija maksimuma i minimuma polja Array Max&Min (All Functions>>Array) dajemaksimalnu i minimalnu temperaturu izmjerenu za vrijeme prikupljanja.

Funkcija srednje vrijednosti Mean (Functions>>Analysis>>Probability and Statistics)daje srednju vrijednost izmjerenih vrijednosti temperature.

Bundlefunkcija (Funkcija uvezivanja iz

Functions>>Cluster) povezuje komponente

ispisa u klaster (grozd, sveanj). Komponente ukljuuju poetnu vrijednost za X(0), deltavrijednost za X (0.25), kao i polje Y vrijednosti (temperaturni podaci). Koristiti alat zapozicioniranje da se promjeni veliina funkcije vukui jedan od uglova.

FOR petlja se izvrava 40 puta. Funkcija Wait Until Next ms Multiple uzrokuje da svakaiteracija se dogodi poslije 250 ms. VI pohranjuje mjerenju temperaturu u polje kreirano na iviciFOR petlje (autoindeksirano). Nakon to se kompletira izvrenje FOR petlje polje prenosipodatke razliitim vorovima.

Polje Max & Min funkcije daje maksimalnu i minimalnu temperaturu. Srednja VI dajeprosjek vrijednosti mjerene temperature.

Kompletan VI e povezati polje podataka sa poetnom vrijednou X(0) i delta Xvrijednou (0.25). VI zahtjeva delta X = 0.25 tako da bi iscrtavao vrijednost temperature svakih0.25 sekundi na grafu valnog oblika.

Vratite se na prednju plou i pokrenite VI.

Pohranite VI u mojrad.llb kaoMoja analiza temperature.vi.


8/3/2019 1233616629 New Lab View

52/71


10. Stringovi, file I/O

10.1. StringoviString (niz znakova) je skup ASCII znakova. Stringovi se mogu koristiti vie naina a ne

samo za jednostavne tekstualne poruke. Kod formiranja instrumentalnih VIa mogu se koristiti za prijenos brojanih podatke kao niz znakova a zatim konvertirati te nizove u brojeve.Pohranjivanje brojanih podataka na disk moe takoer ukljuivati stringove. Da bi se pohranili brojevi u ASCII file, moramo prvo konvertirati brojeve u stringove prije nego to zapiemobrojeve u file na disku.

Kreiranje kontrolnih i indikacijskih elemenata stringa

Elemente za kontrolne i prikazivanje stringa mogu se nai uControls>>String&Table . Upisivanje ili promijeniti tekst unutar stringkontrole moe se izvriti alatom za pisanje. Poveati string kontrolneelemente i indikatore vukui uglove alatom za pozicioniranje.

Slika 10-1.

10.1.1. Stringovi i file I/O

Slika 10-2.

Ako elite smanjiti prostor koji zauzima kontrolni ili indikacijski element string naprednjoj ploi, izaberite Show>> Scrollbar. Ako je ova opcija zasjenjena tj. nedostupna moratepoveati vertikalnu dimenziju prozora da je uinite raspoloivom.


8/3/2019 1233616629 New Lab View

53/71


10.1.2. Koritenje string funkcija

Cilj LabVIEW ima mnogo funkcija za manipuliranje stringovima. Naiete ove funkcije u Functions>>String. Izgradit e seVI kojikonvertira broj u string i spaja jedan string sa drugim(concatenate), da bi se formirao jedinstveni izlazni string. VI e

takoer odrediti duinu izlaznog stringa.

Prednja ploa

Otvoriti novu prednju plou i izgraditisuelje pokazano na slici. Modificirajtekontrolne i indikatorske elemente kako je toprikazano na slici. Dva kontrolna elementa zastring i digitalni kontrolni element mogu bitikombinirani u jedinstveni izlazni string i prikazani u indikatoru stringa. Digitalniindikator prikazuje duinu stringa.

Slika 10-3.

Izlaz kombiniranog stringa u ovome primjeru ima format slian

kombiniranim stringovima koji se koriste kod GPIB (IEEEE 488) i serijskih

(RS-232 ili RS-422) instrumenata.

Blok Dijagram

Izgraditi blok dijagram pokazan na slici 10-4.

Funkcija formatiraj u string (Functions>>String) spaja (concatenate) i formatiralanove stringa i stringove i jedinstveni izlazni string. Koristite kursor za promjenu velicine naikoni da dodate tri ulaza za argumente.

Funkcija duine stringa (Functions>>String) daje broj znakova u spojenom stringu.

Pokrenite VI. Uoite da funkcija Format Into String povezuje dva string kontrolnaelementa u jedinstveni izlazni string.

Pohraniti VI kao moj_string.vi . Koristit ete ovaj VI u slijedeem primjeru.

Slika 10-4.


8/3/2019 1233616629 New Lab View

54/71


10.2. File I/OLabVIEW file I/O funkcije (Functions>>File I/O) su moan i fleksibilan skup alata za

rad sa fileovima. Osim itanja i pisanja podataka LabVIEW file I/O funkcije miu i mijenjajuimena fileova i direktorija (foldera), kreiraju spreadsheet (tabelarne) tipove fileova itljivogASCII teksta, i zapisuju podatke u binarnoj formi radi brzine i kompaktnosti.

Moete pohraniti, pronai i uitati podatke iz fileova u ova tri razliita formata:

ASCII byte stream (ASCII niz byteova). Trebate pohraniti podatke uASCII formatu kada im elite pristupiti iz drugog softwareskog paketa,kao npr. Word processora ili nekog spreadsheet programa. Da bipohranili podatke na ovaj nain, morate pretvoriti sve podatke u ASCIIstringove.

Datalog fileovi. Ovi fileovi su u binarnom formatu kojima samoLabVIEW moe pristupiti. Datalog fileovi su slini database fileovimajer moete pohraniti nekoliko razliitih tipova podataka u jedan zapis ufile-u.

Binarni byte stream. Ovi file-ovi su najkompaktniji i najbra metoda pohranjivanja podataka. Morate pretvoriti podatke u binarni stringformat i morate znati tono koje tipove podataka koristite da pohranite ipovratite podatke u i iz file-ova.

Ovo e poglavlje analizirati ASCII byte stream fileove jer je to najei file format zapodatke.

10.2.1. File I/O funkcijeNajvei broj file I/O operacija ukljuuje tri osnovna koraka:

otvaranje postojeeg filea ili kreiranje novog file-a;

pisanje u ili itanje iz filea;

zatvaranje filea.

Zbog toga LabVIEW sadri mnoge korisne VIe u Functions>>File I/O.

Ovo Poglavlje opisuje devet visokorazinskih korisnikih alata (utilities). Ove korisnikefunkcije su izgraene nad VIima srednjeg nivoa koje utjelovljuju provjeru greaka kao i funkcijeza file I/O (ulazno-izlazne manipulaci

Documents

1233616629 New Lab View