ELEKTRIČNA POSTROJENJA

ELEKTRIČNA PVI SEMESTARVI SEMESTAR

11 PREDA11. PREDAUZEMLJENJUZEMLJENJ

SIGUR

SARAJEVO,

Prof.dr.sci.Rasim Gačanović هۇ

POSTROJENJAR 2009 /2010R 2009./2010.

AVANJE:AVANJE: E - ASPEKTIE ASPEKTI NOSTI

Prof.dr.sci.Rasim GačanovićProf.dr.sci.Rasim Gačanovićrgacanovic@gmail.com

24.05.2010.

ZAŠTITA U POELEKTRIČNA POSTROJ

- UZEM1. UMJESTO UVODA1.1. Definicije, funkcija i zadaća uzemljen

ključni pojmovi od interesa, premastandardima [1] – [3], te praksi [4] – [9kako slijedi:kako slijedi:

Uzemljivački sistem je skup u zemljuukopanih međusobno povezanih

d ik ili t kt jprovodnika ili struktura, spojen sa− zvjezdištem transformatora, − kućištem električnih uređaja,

metalnom konstrukcijom postroje− metalnom konstrukcijom postrojeili

− gromobranskom hvataljkom,

Pri projektiranju mreže uzemljenja, s ciljem oblikovanja potencijalauzemljivača, treba uzeti u obzir ukupauzemljivački sistem za postizanjej p jsigurnog sistema pod ekonomskiprihvatljivim troškovima.

ODSTANICAMAENJA Prof.dr.sci.Rasim Gačanović هۇ

MLJENJE -

nja

9],

njanja,

an

2

3

Uzemljivački sistem električnogt j j bit j di kpostrojenja bitan je dio ukupno

elektroenergetskog sistema. Osnovna zadaća uzemljenja jesj j jodvesti u zemlju strujuzemljospoja, Funkcija uzemljivača postrojenjj j p j jvažna je iz slijedeća dva razloga

− Uzemljivač omogućujerasprostiranje struje u tlo berasprostiranje struje u tlo beizazivanja ograničenja radaopreme

− Uzemljivač omogućujeUzemljivač omogućujesigurano okruženje za zaštituosoblja od opasnostielektričnog udara u uvjetimaelektričnog udara u uvjetimakvara u blizini uzemljenihuređaja.

gg

ste

jaja:

ezez

u

aa

4

Vrste uzemljenja:Prema namjeni, uzemljenja se dijele na:

radna uzemljenja,zaštitna uzemljenja,j j ,gromobranska uzemljenja.

Radno uzemljenje koristi se za uzemljavanje strujnkarakteristike.

Zaštitno uzemljenje je uzemljenje kućišta aparata ipripadaju strujnim krugovima a s ciljem zaštitemogu pojaviti u slučaju kvara.

Gromobransko uzemljenje služi za uzemljenje gromatmosferskih prenapona.atmosferskih prenapona.

Fazni vodič

Priključak

IzolatoIzolator

IzlazMetalno kućište

Zaštitno uzemljenjeZaštitno uzemljenje Radno uzemljenjeRadno uzemljenje

Uzemljivač

Sl.1.Sl.1.a)a) Vrste uzemljenja Vrste uzemljenja –– primjerprimjer

nih krugova - odgovarajuća funkcija; radne

i drugih metalnih dijelova (“mase”) koji ne osoblja i opreme od visokih napona koji se

mobranskih instalacija radi odvođenja

Hvataljka

Spust (instalacija)

Gromobransko uzemljenjeGromobransko uzemljenje

5Uzemljivač

Sl.1.Sl.1.b) b) Vrste uzemljenja Vrste uzemljenja –– primjerprimjer

Obzirom na temu, zanimanje će biti okrenuto na zaštitno uzemljenje.

Do definiranja kriterija sigurnostiDo definiranja kriterija sigurnostibilo je lutanja, od zablude “da je dovoljnozabosti ili ukopati elektrodu”do nekritičkog “paranoičnogdo nekritičkog “paranoičnogukopavanja tona bakra”

Optimalno projektiranjep p j juzemljenja.Međusobno djelovanje dvasistema uzemljenja, kako slijedi:

fiksno - namjerno− fiksno - namjernonapravljeno uzemljenje -uzemljivački sistemi ukopanina neku dubinu ispod površinezemlje;zemlje;

− slučajno uzemljenje, kogaprivremeno uspostavljaosoba izložena gradijentupotencijala u blizinipotencijala u bliziniuzemljenog uređaja.

Obično se smatra da se uzemljeni objekat može sigurnododirnuti Međutim to mišljenjedodirnuti. Međutim, to mišljenjetreba pažljivo i argumentiranoprovjeriti i preispitati. 6

1.2. Kriteriji sigurnostiSigurnost uzemljenja čine dvijeSigurnost uzemljenja čine dvije

stvari:osiguranje uvjeta za otjecanje -rasprostiranje struje srasprostiranje struje s uzemljivača pri normalnompogonu i u uvjetima kvara bezprekoračenja ili negativnihp j gučinaka po pogon,osiguranje takvog stupnjasigurnosti ljudi da osoba koja

di ili h d bli i i lj ihradi ili hoda u blizini uzemljenihobjekata nije izložena opasnostod električnog udara.mali otpor rasprostiranjamali otpor rasprostiranjauzemljenja podstanice nije sampo sebi garancija sigurnosti. Nema proste relacije izmeđuNema proste relacije između otpora uzemljenja i maksimalnestruje udara,

hhti

m

e

7

Parametari koji utječu na napone u i okoprostora postrojenja:električni parametri tačke sistema u električni parametri tačke sistema u kojoj se nalazi postrojenje,

− struja kroz uzemljivač, − trajanje zeljospoja, ...

geoelektrični i fizički parametri tlageoelektrični i fizički parametri tla, − specifična otpornost tla, − Slojevitost− površinski materijal, ...površinski materijal, ...

parametri geometrije uzemljivača, − veličina, − oblik i − gustina uzemljivačke mreže.

Lokacija i mikrolokacija postrojenja,Urbanizacija− Urbanizacija

− Pozicija, − Rasprostranjenost druge (metalne

infrastrukture− povezanost s drugom

infrastrukturomNemoguće je dizajnirati jedan sistem uzemljenja koji bi bio prihvatljiv za sveuzemljenja koji bi bio prihvatljiv za svelokacije.

o

e)

e8

e

1.3. Uvjeti opasnosti

Pri tipičnim uvjetima opasnosti otjecanjestruje proizvest će gradijente unutar istruje proizvest će gradijente unutar ioko podstanice.

Tipične prilike u kojima se može javitič

p p j jelektrični udar jesu:relativno velika struja zemljospojaprema veličini uzemljivača i njegovotpor rasprostiranja u odnosu na p p jreferentnu zemlju,specifični električni otpor tla iraspodjela struje koja teče krozuzemljivač tako da se može pojaviti j p jvisoki gradijent potencijala u tačkamana površini zemlje,Koincidencija: prisutnost osobeupravo na tom mjestu, upravo u tomupravo na tom mjestu, upravo u tom trenutku, upravo na takvoj poziciji danjeno tijelo premošćuje dvije tačkevelike potencijalne razlike,nepostojanje dovoljnog otporanepostojanje dovoljnog otporakontakta ili drugog serijskog otporaza ograničenje struje kroz tijelo nadozvoljenu vrijednost,trajanje kvara i dodirtrajanje kvara i dodirtijela - protjecanje struje određenogintenziteta kroz tijelo dovoljno dugoda izazove povredu ili smrt.

e

a

9

Mreža uzemljivača Sl.13. Ppos

Slpopoho

Plan mreže uzemljivača električnog strojenja (uzemljivačke sonde su

označene tačkama))

TABELA IIIAnaliza uzemljivača: numerički model i rezultati

Slučaj 1Šine bez šinaTi ičk i G l kiTip numeričkog pristupa GalerkinTip 1D BEM elemenata paraboličniBroj elemenata 558Stupnjevi slobode 920Stupnjevi slobode 920Struja kvara 67.36 kAEkvivalentni otpor uzemlj. 0.1484 Ω

. Raspodjela potencijala (10 kV) na ovršini zemlje računajući s

10

ovršini zemlje računajući s omogenim i izotropnim modelom tla.

1.4. Čovjek kao element električnogkruga

Kontakt čovjeka s električnom strujom može se završiti kao:neprijatno iskustvo, bez posljedicapo zdravljepo zdravlje,oštećenje zdravlja sa zaliječenjem,kobno - smrt.

Učinci električne struje kod smrtnogdjelovanja izazivaju mehanizamumiranja, koji je veoma složen i u zavisnosti je od niza uvjetazavisnosti je od niza uvjetatehničkih, elektro ibio-fizioloških karakteristika osobeizložene strujnom udaru, kao što su:

− intenzitet struje koja protječe kroz tijelo,j ,

− frekvencija struje,− trajanje protjecanja struje,− putanja struje kroz tijelo,

t tij l− otpor tijela.11

Električna struja djeluje na cjelokupan sistem ljudskog organizma integralno i g gpojedinačno na njegove parcijalne sisteme, kao što su:

Nervni sistem,Mišićni sistem,Cirkulacioni sistemRespiratorni sistemRespiratorni sistemUrinarni sistemSkeletni sistem

12

1.Intenzitet strujePovećanjem struje od nule

slijede ovi psihobiološkij pefekti na ljudsko tijelo:

struja od 1 mA predstavlja granicu percepcije; g p p j ;

1 - 6 mA je tzv. otpuštajuća struja – ona je neprijatna za podnošenje, ali ne izaziva kod osoba slabljenje kontrole mišića i njihova pokretanja;

Dalziel je vršio opite i došao do l d jirezultata da gornji prag

otpuštajuće vrijednosti za skupinu svih testiranih:

6 A ž i− 6 mA za žene i − 9 mA za muškarce;

13

Struja u rasponu 9 - 25 mA je bolna, izaziva

kontrakciju mišića, nemogućnost otpuštanjanemogućnost otpuštanjadijelova pod naponom iz ruku;

struja od 25 - 50 mA uzrokuje j jvelike bolove, snažnu kontrakciju mišića i otežanodisanje;

100 mA može izazvativentrikularnu fibrilaciju*(neharmonično treperenjesrčanih zalisaka) - zaustavljanjesrčanih zalisaka) zaustavljanjerada srca (a time i obustavutoka krvi u organizmu) i/ilirespiratornu inhibiciju**(kočenje disanja), (kočenje disanja),

14

100 - 500 mA ventrikularna fibrilacija je veoma vjerovatna, a time je vjerovatan i letalan (smrtni) ishod

žj ( )

za osobe izložene takvom strujnom udaru;

> 500 mA izaziva opekotine na mjestima dodira; opći mišićni j ; ptonus sprječava pojavu fibrilacije, ali pojavljuje se opasnost po život usljed opekotina

*Ventrikularna fibrilacija:neharmonično treperenje srčanihzalisaka

Ventrikularna fibrilacija predstavljaVentrikularna fibrilacija predstavljanajteži poremećaj ritma srca. U suštini, to je prestanak cirkulacije– jedan od načina umiranja. U stanju ventrikularne fibrilacijestanju ventrikularne fibrilacijekomore prestaju da se kontrahiraju i prestaju izbacivatikrv u velike krvne sudove; ne postoji koordinirana kontrakcijapostoji koordinirana kontrakcijakomorskih miofibrila; pojedinemiofibrile počinju autonomnukontrakciju i time dovode srce u stanje treperenja.stanje treperenja.

**respiratorna inhibicija: kočenje(otežavanje) funkcije disanja.

15

Korelacija za nefibrilacionu struju je vezana za energiju apsorbiranu u tijelu: 13,46 Ws za osobe teške 50 kgj , gi 25,65 Ws za osobe teške 70 kg.

(1)∫t

dttiW )( (1)

odnosnoI2 t=k (2)

∫= dttiW0

)(

I2tijela· t=k (2)gdje su:W(Ws) – energija apsorbirana u

tij ltijeluItijela (A) – intenzitet struje koja teče

kroz tijelo,( )t (s) – trajanje te struje,

k – empirijska konstanta,

16

Dopustiva (nefibrilaciona) struja kroz tijeloIntenzitet i trajanje struje 50 Hz (60 Hz), prvrijednosti koje uzrokuju ventrikularnu fibvrijednosti koje uzrokuju ventrikularnu fib13,46 odnosno 24,65 Ws)

relacija intenzitet struje – vrijeme trajanja mogu izdržati sigurno bez kobnog ishoda):mogu izdržati sigurno bez kobnog ishoda):

Itijela = k/√t (2)

gdje su:Itijela (A) - intenzitet struje koja teče kroz tt (s) - trajanje te struje, odnosno trajak koeficijent koji se dobiva kao kk - koeficijent koji se dobiva kao k K - konstanta koja za partikularne v

težinu 50 kg i χ = 99.5%), k

D št ( fi il i ) t j k č jDopuštena (nefirilaciona) struja kroz čovje

Itijela = 0.116/√t (3)Obavezno je Išoka < Itijela, da bi se postigao uvjet sigj šoka tijela, p g j g

Uvjet Išoka <Itijela, drugim riječima, znači da ukupnjmora biti manja od dozvoljene vrijednosti (13.424.65 Ws za osobe teške 70 kg, k70 = 0.157).

rotječuće kroz tijelo, trebaju biti manji odbrilaciju (na osnovi primljene energijebrilaciju (na osnovi primljene energije

strujnog udara (koga osobe težine 50 kg

tijelo,anje udara (elektrocutio),k = √K;k = √K; vrijednosti iznosi K = 0.0135 (za k = 0.116.

čij tij l ječije tijelo je:

gurnosti.g

no apsorbirana energija u tijelu tokom šoka

176 Ws za osobe težine 50 kg, k50 = 0.116;

2.Frekvencija strujeLjudi su veoma osjetljivi na struju 50 Hz odnosLjudi su veoma osjetljivi na struju 50 Hz, odnos

50 Hz, može biti smrtonosna). Istosmjerne struje (0 Hz) - ljudi mogu izdržati infrekvencije. Za struje većih frekvencija (3-10 kHz) povećanjej j ( ) p jStruje atmosferskih pražnjenja (cca 1MHz), ljud

3.Trajanje protjecanja strujeZnačaj brzine isključenja kvara ogleda se u slijej j j g j

− vjerovatnost od udara se znatno smanjujerijetki ako je protok struje kroz tijelo smanj

− ulogu igra ukupno vrijeme isključenja zašt

Napomena o automatskom ponovnom uključenju (Ponovno uključenje poslije dozemnog spoja nopraksi.Osoba koja je bila objekat prvog udara električndrugom udarudrugom udaru, Ukupni učinak od dva ili više uključenja nije posumarnim vremenom djelovanja.

4.Putanja struje kroz tijeloPutanja “ruka-ruka” i “ruka-obje noge” opasnaNapon između nogu (napon koraka: “noga-nog

sno 60 Hz: (struja intenziteta 0 1 Asno 60 Hz: (struja intenziteta 0.1 A,

ntenzitet 5-6 puta veći nego struje industrijske

e izdržljivosti je značajno, j j j ,di mogu izdržati i stotine ampera.

edećem: (ako se nesreća i dogodi, povrede ili smrt su jen brzim isključenjem); tite u I stupnju, odnosno II stupnju

(APU)ormalna je stvar u savremenoj manipulativnoj

nom strujom, može kod APU-a biti izložena

otpuno ispitan, jednak je učinku jednog šoka sa

je jer obuhvata srce. ga”) je bolan, ali ne i fatalan.

18

5. Otpor tijelaZa otpor ljudskog tijela važno je

nekoliko elemenata:tjelesna težina,j ,boja osobe (plave osobe suosjetljivije od crnih),debljina kože na mjestu kontakta,kontakta,stupanj iznenađenosti i strah od električne struje,psihofizičko stanje (stresna stanja snižavaju otpor, mjesečnistanja snižavaju otpor, mjesečni ciklus kod žena snižava otpor i sl.),opijenost (alkohol, droga...) drastično snižava otpor,individualna reaktivnost.

Otpor se kreće u granicamaekstremnih vrijednosti, zavisnoekstremnih vrijednosti, zavisnood putanje:min. - “ruka - obje noge”,max. - “noga - noga”.

19

Otpor unutarnjeg tijela, ne uključujućikožu iznosi oko 300 Ωkožu, iznosi oko 300 Ω. Otpor tijela, uključujući kožu, je 500 -3000 Ω.

Dalziel je vršio eksperimente zaodređivanje struje otpuštanjaodređivanje struje otpuštanjaTehnički podaci su: 60 Hz; 9 mA; 21 V; (ruka-ruka); 10.2 V (ruka-obje noge), paotpor iznosi:

R = 21 0/0 009 = 2330 Ω zaR = 21.0/0.009 = 2330 Ω - zaputanju ruka-ruka,R = 10.2/0.009 = 1130 Ω - za putanju ruka-obje noge.

Za iznad 1 kV i struje iznad 5 A otporZa iznad 1 kV, i struje iznad 5 A, otpor ljudskog tijela pada usljed oštećenja ili probijanja kože na mjestu kontakta. kao reprezent otpora čovječijeg tijela pri protoku struje “ruka-obje noge”pri protoku struje ruka-obje noge , “ruka-ruka” i “noga-noga” uzima se vrijednost:Rtijela = 1000 Ω.

20

1.5. Situacije opasnostiDvije su mogućnosti da osoba u ili oko električnog postrojenja

t di l kt ič k Upostane dio električnog kruga uzemljenja.

− napon dodira, − napon koraka.

U

p

Napon VTh je ekvivalent Thevenin-ova napona između tački H i F kada osoba nijetački H i F, kada osoba nije prisutna. Struja Ib je struja kroz tijelo. Kada je ZTh jednako otporu dva paralelna stopala napon dodira Vparalelna stopala, napon dodira je:

Edodira = Ib(RB + ZTh)

VTh

ZTdodira b( B Th)h

If H

RB

Ig

F

Ib

Uzemljivačka mreža TSF

Sl. 2 Izlaganje naponu Sl. 2 Izlaganje naponu dodiradodira

Tačka kontakta H

RB= Otpor tijela

T

Tačka kontakta FVTh= Napon dodira

21

VTh= Napon dodira (Thevenin)ZTh= Rf /2

(Thevenin)

Sl. 3 Strujni krug napona Sl. 3 Strujni krug napona dodiradodira

Impedansa ZTh je Thevenin-ov ekvivalent impedanse za stopala osobe vezana u seriju i serijski

t tij l Upovezana s otporom tijela. Tako je napon koraka jednakEkoraka = Ib(RB + ZTh)

U

Otpor stopala u [Ω] može biti predstavljen kao metalna kružna ploča radijusa b u [m] na površiniploča radijusa b u [m] na površini homogenog tla otpornosti ρ u [Ω-m] i jednak je:

Rf = ρ/4bV

Uzimajući b = 0.08 mRf =3ρ

VTh

ZTf ZTh = Rf/2 = 1.5ρ za dodir ZTh = 2Rf = 6ρ za korak

h

If

Ig

F F

Ib

Uzemljivačka mreža TS1 2

Sl.3. Izlaganje naponu Sl.3. Izlaganje naponu korakakoraka

Tačka kontakta F1

T

RB= Otpor tijela

Tačka kontakta F2VTh= Napon dodira

22

2VTh= Napon dodira (Thevenin)ZTh= 2Rf

(Thevenin)

Sl.4. Strujni krug napona Sl.4. Strujni krug napona korakakoraka

Specifični električni otpor tla ρSpecifični električni otpor tla ρmože imati široke granicevrijednosti:

od nekoliko Ω-m (za barovitaod nekoliko Ω-m (za barovitatla)do nekoliko desetaka hiljadaΩ-m (za kras i pustinjskiΩ m (za kras i pustinjskipijesak).

23

Dopuštene vrijednosti

Potencijal uzemljivača (GPR – GPotencijal uzemljivača (GPR Gelektrični potencijal koji uzemljipostrojenja može poprimiti u odtačku,.Napon okca mreže: maksimalniuzemljivačke mreže.

Napon dodira metal-metal: Razlobjekata koja može biti premošruka ili ruka-noga

NNapomena: napon dodira metal-metal izmkonstrukcija povezanih s mresmatran beznačajnim u konvesmatran beznačajnim u konve(postrojenjima). Ipak, napon dodira metal-metkonstrukcija povezanih s uzekonstrukcija povezanih s uzeobjektata ili konstrukcija ali nmrežom, kao što je ograda, mU slučaju metalom oklopljeniU slučaju metalom oklopljenipostrojenja, napon dodira meobjekata ili konstrukcija povemože biti značajan

Ground potential rise): maksimalniGround potential rise): maksimalniivačka mreža električnogdnosu na uzemljenu udaljenu

napon dodira unutar okca

lika potencijala između metalnihtena direktnim kontaktom ruka-

među metalnih objekata iliežom uzemljivača može bitiencionalnim podstanicamaencionalnim podstanicama

tal između metalnih objekata ilimljivačkom mrežom i metalnihmljivačkom mrežom i metalnih

nepovezanih s uzemljivačkommože biti značajan.

h, plinom SF6 izoliranih24

h, plinom SF6 izoliranihetal-metal između metalnihezanih s mrežom uzemljivača

1m

E met

al-

met

al

E dod

ira

Ekoraka

Referentna zemlja (udaljena zemlja)

Sl.6a. Osnovne situacije ud(šoka)

uzemljivač

oten

cija

lu

E okc

a m

reže

g po

tenc

ijala≈P

oE m

Referentna zemlja

E izn

esen

oguz

emlj.

25

Referentna zemlja

dara strujom

Dopuštene vrijednostiPotencijal uzemljivača (GPR – Ground po

potencijal koji uzemljivačka mreža elepotencijal koji uzemljivačka mreža eleodnosu na uzemljenu udaljenu tačku,Napon okca mreže: maksimalni naponmreže.

Napon koraka: Razlika potencijala napremošćujući stopalima rastojanje 1mobjektom.j

Napon dodira: Razlika potencijala izmpotencijala na površini zemlje u tačkirukom ima kontakt s uzemljenom konrukom ima kontakt s uzemljenom kon

Izneseni potencijal: Poseban slučaj naili iz postrojenja (podstanice, TS), iz il

t t j jpromatranog postrojenja.

Maksimalni napon u nekom sporednomvrijednost tako da proizvede struju krvrijednost tako da proizvede struju kr

otential rise): maksimalni električniektričnog postrojenja može poprimiti uektričnog postrojenja može poprimiti u .n dodira unutar okca uzemljivačke

površini zemlje koju doživi osobam bez kontakta s bilo kojim uzemljenim

među potencijala uzemljivača (GPR) ii na kojoj osoba stoji, i istovremenostrukcijomstrukcijom.

apona dodira kada je napon prenesen u i u udaljenu tačku izvan prostora

krugu ne smije prekoračiti graničnuoz tijelo koja može izazvati fibrilaciju.oz tijelo koja može izazvati fibrilaciju.

26

Struja kvaIF

P dProvodn

TS 1

Potencijal TS 1

Eiznesenog potencijala

Potencijal nula

Sl.6b. Tipična situacija izne

ara

i t i đ t f t ini put između trafostanica

TS 2

Profil potencijala

Potencijal TS 2

Profil potencijala

27esenog potencijala iz TS

pojedine napone moguće je i matematNapon dodira (za osobe teške 50 kg):

Edodira50 = (1000 + 1.5Cs·ρs)··0.116/√ts

Napon koraka (za osobe teške 50 kg):Napon koraka (za osobe teške 50 kg):

Ekoraka50 = (1000 + 6Cs·ρs)· 0.116/√ts

gdje su:Edodira50 [V] – napon dodiraEkoraka50 [V] – napon korakaCs – faktor koji uzima u obzir kontakt stoρs [Ω-m] – specifični električni otpor tlats [s] – trajanje udara struje

Napon dodira metal-metal :

E = 1000··0 116/√t = 116/√tEmm-dodir50 = 1000··0.116/√ts = 116/√ts

tski definirati:

opala s površinskim slojem tla

28

1.6. Norme:

Uvjete sigurnosti izvorno preporučuje:

[1] IEEE Std. 80-1976: IEEE Guide for Safety

[2] IEEE Std. 80-2000: IEEE Guide for Safety

Dozvoljene vrijednosti date su na dijagraminapon dodira, sl.7napon koraka sl.8.

y in AC Substation Grounding.

y in AC Substation Grounding.

ma napon-vrijeme isključenja za

29

400

(V)

300

200

100

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 (s)

Sl. 7 Dozvoljene vrijednosti napona dodira u zavisnosti od vremena isključenja kvara i mjesta

Van postrojenja U postrojenju

700(V)

600600

500

400

300

200

100

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 (s)

a: Sl.8. Dozvoljene vrijednosti naponakoraka u zavisnosti od vremenaisključenja kvara i mjesta:

Van postrojenja na putevima s javnim prometomjavnim prometom

Na ostalim mjestima van postrojenjaa u okviru ograde podstanice

U krugu vanjskih postrojenja uzupotrebu dodatne zaštitne izolacione opreme (mjesta posebno ograđena u

j j d di)30

p ( j p gsamom postrojenju – ograda u ogradi)

TEHNIČKE MJERE I MJERE ZAŠTVISOKONAPONSKIM

U tehničke mjere i mjere zaštite od opasnih napona dodira u VN

Pravilno projektiranje i izgradnja odgovarajućeg sistema uz

Kompleksna analiza svih utjecajnih parame

Razmatranje posebno kritičnih zona

Interakcija s drugim sistemimaInterakcija s drugim sistemima

Kontinuirana provjera ispravnosti sistema u

Primjena propisanih mjera zaštite pri radu u VN postrojenjim

Zaštitna oprema

Procedure

Edukacija

Kontinuirana profesionalna edukacija

Podizanje opće i tehničke kulture građana

Upoznavanje s posljedicama ozljeđivanja ep j p j j j

Zakonske i druge posljedice

Profesionalna odgovornost

U j di ik b i dUpoznavanje sudionika s obavezama i odgovor

Krivični zakon – obuhvat, kvalifikacija, kazna

TITE OD NAPONA DODIRA U POSTROJENJIMA

N postrojenju, općenito, mogu se ubrojiti:

zemljenja, u šta su, pored ostalog, uključeni i:

etara

uzemljenja (modeliranje, mjerenje, praćenje, ...)

ma

električnom strujomj

ti d fi i i k i d k ki kti

31

rnostima definiranim zakonom i podzakonskim aktima

a, ...

Sl. IEEE Std. 80-2000: IEEE Guide for Safety inAC Substation Grounding

Procedura dizajniranja sistema uzemljenjaProcedura dizajniranja sistema uzemljenja -blok dijagram

KOREKCIJA DIZAJNAD, n, LC, LTKorak 11

KOREKCIJA DIZAJNA

POLJE PODATAKA

DIMENZIONIRANJE VODIČAVODIČA

A,ρ, ...

3I t d

Korak 1

Korak 2

n

POLAZNI DIZAJNPOLAZNI DIZAJN

3I0, tc, d Korak 2

Korak 3

Korak 4

KRITERIJI DODIR I KORAKKRITERIJI DODIR I KORAKEdodir 50 ili 70, Ekorak 50 ili 70

OTPOR MREŽE UZEMLJENJA

D, n, LC, LT, h

Rg, LC, LR

Korak 4

Korak 5

STRUJA KROZ MREŽU UZEMLJENJA

I R <E

IG, tfKorak 6Korak 6

Korak 7IGRg<Edodita

NAPONI OKCA MREŽE I KORAKA

Em, Es, Km, Ks, Ki, Kii, Kh Korak 8

DADANE

Em<Edodira Korak 9NE

DADA

Es<Ekoraka Korak 10NE

DADA

DADIZAJNIRANJE DETALJA SISTEMA UZEMLJENJA Korak 12

Prije nego se okonačaju projektantPrije nego se okonačaju projektantmora se obratiti posebna pažnja narazmatranje posebno kritičnih zošto uključuje razmatranje i odabir tšto uključuje razmatranje i odabir t

Ograde VN postrojenja,Polužja i gazišta sklopnihPolužja i gazišta sklopnihŠina,Cje o odaCjevovoda,Plašteva kabela,

tski proračuni mreže uzemljenjatski proračuni mreže uzemljenja a izneseni potencijal te naročito na ona na području uzemljivačke mreže,tehnike uzemljenja:tehnike uzemljenja:

h aparatah aparata,

33

VERTIKALNA RADNAPOLUGA

PLETENICA(POVEZIVANJE NA ZAJEDNIČKU SABIRNICU –IZJEDNAČENJE POTENCIJALA ))

OKRETNA RUČICA(UPRAVLJANJE UNEKIH SKLOPNIH)

KONSTRUKCIJA

STEZALJKA

STEZALJKA

NA MREŽU UZEMLJENJA

A

AUKLOPOM H APARATA

Sl. ...Tipično uzemljenje sklopnog aparata

GAZIŠTEGAZIŠTE

34

Sl Ti ič lj jSl. ...Tipično uzemljenje aparata pletenicom

Sl Ti ič lj j35

Sl. ...Tipično uzemljenje aparata krutim vodičem

Izneseni potencijal„Vruća distanca“ (razmak): Potencijaluvjetima pojave i trajanja zemljospojakomunikacijski krug koji ulazi ili prolakomunikacijski krug koji ulazi ili prola

[3] CCITT, 1989, CCITT Directives ConcerTelecommunication Lines Against theand Electrified Railway Lines Vol I IXand Electrified Railway Lines, Vol. I-IXDirektive CCITT, [3], propisuju dopustivpotrebno primijeniti posebne mjere zaštit

Granične vrijednosti su:430 V ako transformatorska stanica ima650 V za transformatorske stanice s mod

( ij i klj č j < 200 )(vrijeme isključenja <= 200 ms)

„Vruća distanca“ odnosi se na rastojanjekontura koje imaju potencijal 430 V, okontura koje imaju potencijal 430 V, oza „vruću distancu“ odnosi se na mre

u i oko transformatorske stanice u a može biti opasan po nekiazi tim prostorom.azi tim prostorom.

rning the Protection of e Harmful Effects from Electric Power

X ITU Geneva SwitzerlandX ITU, Geneva, Switzerlandve potencijale zemlje, ispod kojih nijete za komunikacijske krugove.

staru i sporiju zaštitu,dernim i brzom zaštitnom opremom

e između oboda uzemljivačke mreže idnosno 650 V. Definicija koja se uzimadnosno 650 V. Definicija koja se uzima

ežu na površini zemlje.

36

IZNOŠENJE PPOTENCIJALA

37

2. Iznošenje potencijala iz TS 110/x kVDozemni kvar (zemljospoj) - ozbiljan rpotencijala preko provodnika ili strukt

komunikacijski strujni krugovikomunikacijski strujni krugovi,signalni strujni krugovi,niskonaponski neutralni vodiči,vodovodi,vodovodi,cjevovodi,šine,metalne konstrukcije,...

Opasnost - dodir tipa „ruka-ruka“. Moguće i vjerovatne vrlo visoke vrijedvrijednost potencijala uzemljivača u uvrijednost potencijala uzemljivača u u

2.1. Komunikacijski strujni krugovi

Ako je potencijal viši od 430 V (odnoste zone moraju biti zaštićene.

Ako su propisane granice pređene naAko su propisane granice pređene nakablova oko električnog postrojenja -U komunikacijskim strujnim krugovimkomunikacijske opreme i uređaja, u sh

rizik od iznošenja (ili unošenja) tura, kao što su:

dnosti razlike potencijala (čak i punauvjetima zemljospoja)uvjetima zemljospoja)

sno 650 V) – telefonske mreže unutar

a mjestu komunikacijske opreme ia mjestu komunikacijske opreme ina to se mora upozoriti.

ma u cilju zaštite osoblja, teheme se uključuje zaštitna oprema

38

Zemljospoj

Kablovska podzemna mreža

TS 110/10 kVTS 10/0.4 kV

Sl.9.Sl.9.

Sl.11.Sl.11.

Sl.10.Sl.10.Sl.10.Sl.10.

PretplatnikPretplatnik

TK centrala

Sl 12Sl 12

39

Sl.12.Sl.12.

Visokonaponsko električno postrojenjekvipotencijalne linije obično slijede oVrijednosti potencijala zemlje padajuVrijednosti potencijala zemlje padajupostrojenja, zavisno o:

− otpornosti, − strukturi tla i

l k ič i j i l− geo-električnim svojstvima tla.

Ako se VN postrojenje nalazi u urbanoobično je vezan s mrežom ukopanih kobično je vezan s mrežom ukopanih kplaštom. Druge metalne strukture su, blizu uzestanice i protežu se izvan urbane sred

t l i t či t l k ik ij k− metalni omotači telekomunikacijsk− neutralni vodiči distributivnih vodo− vodovodne cijevi,

instalavije grijanja i plina− instalavije grijanja i plina, − šine transportnih sistema.

Ako te ukopane metalne strukture nisAko te ukopane metalne strukture nispodcjenjivanje zone utjecaja, tj.“vruću

je smješteno izvan urbane sredine -oblik uzemljivačkog sistema,u radijalnom smjeru od zoneu radijalnom smjeru od zone

oj zoni, njegov uzemljivačni sistemkablova s metalnim neprekinutimkablova s metalnim neprekinutim

emljivačkog sistema transformatorskedine, kao što su:kih i t kih di t ib ti ih k blkih i energetskih distributivnih kablova, ova,

u uzete u obzir, to može utjecati nau uzete u obzir, to može utjecati na u distancu“.

40

Nije moguće baš sve elementeneki model –

prvo jer je problem komplek− prvo, jer je problem komplek− drugo postoje brojni nepozn

okruženju.U slučajevima kad je potencijalnU slučajevima kad je potencijaln(odnosno 650 V), moraju se podZa zaštitu koriste se ventilni od

Na osnovni rezultata analize iznošsmještene u urbanom područjuKada je uzemljivački sistem visKada je uzemljivački sistem vispovezan s neprekinutim metaln

− oni postaju dio uzemljivačkoimaju veliki utjecaj na distrib− imaju veliki utjecaj na distrib

Ako je transformatorska stanicaurbaniziranoj zoni potencijal ćeurbaniziranoj zoni, potencijal ćepreko velike i kompleksne podz

− U takvim slučajevima uzima

urbanog okruženja uključiti u

ksan iksan, iati elementi u tom urbanom

na razlika veća od 430 Vna razlika veća od 430 V duzeti mjere zaštite. vodnici,

šenja potencijala s TS 110/10 kV slijedi općenit zaključak:

okonaponskog postrojenjaokonaponskog postrojenjaim omotačima kablova,

og sistema ibuciju potencijala oko TSbuciju potencijala oko TS.

a smještena u visoko-e se izjednačavati (prenositi)e se izjednačavati (prenositi) zemne metalne mreže. se kriterij razlika potencijala

41

2.2. ŠineŠine koje ulaze u podstanicu (TS), kadaudaljenom kraju mogu izazvati opasnoszemljospojazemljospoja. Ako je uzemljen drugi kraj šina, opasniTaj rizik je moguće otkloniti ubacivanjemšinskih sekcija na mjestu gdje šine izlazDrugi, dodatni set izolacionih dijelova, posiguralo od premoštenja (prespajanja) vučnim sredstvom -lokomotiva, vagon i

su spojene na uzemljivačku mrežu, nast iznošenjem potencijala uzemljivača tokom

naponi mogu biti uneseni u podstanicu. m izolacionih dijelova (u šine) ili demontažnihze iz postrojenja. pored prvog seta, može se primijeniti da bi se jednostruko izoliranog mjesta (metalnimsl.), kao i samim tlom.

ŠINE ZA TRANSPORT UČINSKOGTRANSFORMATORA U

42TS 400/220/110 kV Sarajevo 10

2.7. OgradaNačin tretmana uzemljenja ograde je od velike važnosti,od velike važnosti,

− jer u pitanju su opasniji kontakti tipa„dodir“,

− zato što je vanjska strana ogradeobično pristupačna nepozvanim i ,obično pristupačna nepozvanim i , u električnom smislu nestručnimosobama

− i zato što se ta ograda može nalazitina periferiji uzemljivačke mreže

dj il j ćigdje su, po pravilu, najvećipovršinski gradijenti potencijala.

43

Dva su opća pristupa o uzemljavanju ograuključivanje ograde u prostor uzemljivačkpostavljanje ograde izvan prostora uzemljp j j g p jmeđudjelovanja

??

ililOvo kompleksno i zanimljivo pitanje tretmana opromatranja odnosno studije.

ade:ke mreže,jivačke mreže, sa ili bez električnogj g

??

lili44ograde može biti predmetom nekog posebnog

45

46

Tablica 1: Izrazi za proračun otpora u47

uzemljenja pojedinačnih uzemljivača

Razlog za relativno rijetke slučajeveelektričnog udara leži u činjenici da je, akon jero atnosti koincidencija gorezakonu vjerovatnosti, koincidencija gore

navedenih prilika malo vjerovatna.S ciljem prevencije nesretnog slučaja -

elektro-šoka postavljaju se dvijeelektro šoka postavljaju se dvijemogućnosti:potpuno ukidanje distribucije i prijenoelektrične energije, nastaviti distribuciju električne energia nesretne slučajeve svesti na najmanmjeru

Trajanje kvara(zemljospoja)

Rizik R

1s 6.13·10-19

2h 6.49·10-13

24h 7.80·10-12

Tabela 1: Rizik od elektro-udara kod TS 10/0.4

po

osa

ijenju

48kV

Zlatna pravila

*JASNO ODREDIT1 ODVOJITI OD SVIH I

a sigurnosti

TI MJESTO RADAIZVORA NAPAJANJA

49

Zlatna pravi

2 ZAKLJUČATI U POZla sigurnosti

ZICIJI ISKLJUČENO

50

Zlatna pravi

3 PROVJERITI BEZNla sigurnosti

NAPONSKO STANJE

33

51

Zlatna pravi

4 UZEMLJITI I Kla sigurnosti

KRATKO SPOJITI

44

52

Zlatna pravi

5 OGRADITI OD DIJE

**IZDATI DOPUŠ

la sigurnosti

ELOVA POD NAPONOM

53ŠTENJE ZA RAD

Potrebno je odabrati propisanu i

Priručna zaštitna oprema CPriručna zaštitna oprema C

pouzdanu zaštitnu opremu!

C&G Sarajevo (CATU Fr ) 54

C&G Sarajevo (CATU - Fr.)

Zaštitna oprema CATU za prijenosZaštitna oprema CATU za prijenosMreže niskog, sredn

CATU 2008

i distribuciju – nadzemno i podzemnoi distribuciju nadzemno i podzemnonjeg i visokog napona

55

Zaštitna oprema C&G Sarajevo (CATU -SN oprema za klasična i met

56Fr.) za podstanice i razvodne ormare –talom oklopljena postrojenja

57

58

59

Pravilan način izvlačenja unjuz korištenje

nesrećenog električnom strujom60

jzaštitne opreme

RIZIK OD OZLJEĐIVANJARIZIK OD OZLJEĐIVANJA

Rizik od ELEKTRIČNOG UDARADa bi se dogodio električni udar po

k l ti k j k kt i iokolnosti koje su karakterizirane raz

(u podstanici se dogodio) zem( p g )promatrana osoba ostvarila do

tačkama različitog potencijala,struja udara dovoljnog intenzistruja udara dovoljnog intenzivrijeme trajanja incidenta dovo

fibrilaciju.

ELEKTRIČNOM STRUJOMELEKTRIČNOM STRUJOM

Atrebna je koincidencija više ličiti j t tizličitim vjerovatnostima, npr.:

mljospoj,j p j,odir (ili korak) među

teta da izazove fibrilacijuteta da izazove fibrilaciju,oljno dugo da izazove

61

PRIMJERPRIMJER

Izračunati rizik od electrocutia u blu naseljenom mjestu na osnovi pou naseljenom mjestu na osnovi poboravku ljudi blizu tog elektroenerdobiveni osmatranjem):

• frekvencija kvarova u postrojenjpj=0.05 (1/god),• frekvencija dodira, fd=4 (1/h),j , d ( ),• frekvencija koraka, fk=143 (1/h)• vjerovatnost dodira je 1.26·10-3,• vjerovatnost koraka je 0 097vjerovatnost koraka je 0.097,

Postrojenje je projektirano prema krelacija Udd.k=75/t.Podaci se odnose na sl čajne prolPodaci se odnose na slučajne prolRizik (vjerovatnost) da će bilo ko (npromatranog elektroenergetskog oslijedećoj tabeli.

lizini distributivne TS 10/0.4 kV odataka o približavanju iodataka o približavanju i rgetskog objekta ( - podaci

ju,

,

kriteriju VDE tj., da važi

la nike općenitolaznike općenito.neko) nastradati kod objekta prikazani su u

62

RIZICI PO ŽIVOTDobrovoljno pre

Tab. 2: OsDobrovoljno preuzrok rizika R*10

Vožnja motoc

PušPuš

Auto

Seks (Tab. 1: Rizik od elektro-udara kod TS 10/0.4 kV Seks (

Vožnja autom

Planin

Trajanje kvara(zemljospoja) Rizik R

1s 6.13·10-19

Al2h 6.49·10-13

24h 7.80·10-12

Tabela 1 daje statističku sliku koja nepaNaime, ovo su vjerovatnoće (ili rizici) za

j di j i ič j k i ipojedinoj rizičnoj skupini.

euzeti Nedobrovoljno preuzetistali karakteristični rizici po

životeuzeti 0-5

Nedobrovoljno preuzeti uzrok rizika R*10-7

cikla 2000 Biti pregažen vozilom 500

šenje 500 Poplava 22šenje 500 Poplava 22

otrke 120 Tornado 22

(AIDS) 33 Zemljotres 17(AIDS) 33 Zemljotres 17

mobila 17 Grom 1

arenje 14 Pad aviona 1

kohol 7.5 Kontaminacija iz NE 1

Ragbi 4

žljivog promatrača može zavestia jednu jedinku koja se nalazi u

63

U nastavku izlaganja prikazat će se potresnesudbine) koje su rezultat slijedećih uzroka:

nepažnja stradalih,neznanje stradalih,nepažnja kolega iz radnog tima,nepažnja kolega iz radnog tima,neznanje i neprofesionalnost po organizacijnizak nivo tehničke kulture,...

Zato pred odgovornim ljudima koji se bave elenezamjenjiva zadaća da kontinuirano i upornposebnu pažnju moraju usmjeriti na neproferizika nažalost uključena su djeca dobi od 1

Edukacijom treba biti obuhvaćenaKontinuirana profesionalna edukacijaKontinuirana profesionalna edukacijaPodizanje opće i tehničke kulture građaUpoznavanje s posljedicama ozljeđivan

Namjera mi je da vam ove slike ostanu duboNamjera mi je da vam ove slike ostanu dubobavljenja (ili kontakta) s elektrotehnikom!!!

...

e i šokantne slike (bolje reći tužne

jskoj odgovornosti,

ektrotehnikom stoji nezaobilazna i no vrše edukaciju profesionalaca, a esionalce – laike. U skupinu visokog do 18 godina.

ana nja električnom strujom

oko urezane u sjećanje do prestankaoko urezane u sjećanje do prestanka

64

...PRIKAZ SLIK...PRIKAZ SLIKOD ELEKTRIČOD ELEKTRIČOD ELEKTRIČOD ELEKTRIČ

KA STRADALIH KA STRADALIH NE STRUJENE STRUJENE STRUJE ...NE STRUJE ...

......JEDNO JEDNO PRAVILO, NAŽALOST POTPRAVILO, NAŽALOST POT,,

GRANICA ŠANSE ZA PREŽIVLJAVAGRANICA ŠANSE ZA PREŽIVLJAVAJESTE 100 OD ZBIRA % IZGORJEJESTE 100 OD ZBIRA % IZGORJEJESTE 100 OD ZBIRA % IZGORJEJESTE 100 OD ZBIRA % IZGORJEGODINA NASTRADALOG, tj.:GODINA NASTRADALOG, tj.:

IZGLED IZGLED ZA IZLJEČENJEZA IZLJEČENJEISHOD =ISHOD =ISHOD ISHOD

LETALAN LETALAN ISHOD (SMRTISHOD (SMRT

TVRĐENO, GLASI:TVRĐENO, GLASI:,,

VANJE NASTRADALOG VANJE NASTRADALOG L EPOVRŠINE I BROJAL EPOVRŠINE I BROJAL EPOVRŠINE I BROJA L EPOVRŠINE I BROJA

E E za % oštećenja kože + god. Starosti< 100;za % oštećenja kože + god. Starosti< 100;

) ) za za % oštećenja kože + god. Starosti> 100;% oštećenja kože + god. Starosti> 100;

66

(“Službene novine Federacije Bos(“Službene novine Federacije Bos( j( jNaNa osnovuosnovu ččlanalana IVIV.. BB.. 77.. a)a) (IV)(IV) UstavaUstava FederaciFederaci

UKAZ UKAZ O PROGLAŠENJU KRIVIO PROGLAŠENJU KRIVIČČNOG ZAKONA FENOG ZAKONA FE

ProglašavaProglašava sese KriviKriviččnini zakonzakon FederacijeFederacije BosneBosneProglašavaProglašava sese KriviKriviččnini zakonzakon FederacijeFederacije BosneBosneFederacijeFederacije BiHBiH nana sjednicisjednici PredstavniPredstavniččkogkog domdomDomaDoma narodanaroda odod 99.. julajula 20032003.. godinegodine..

Broj 01Broj 01--529/03 28. jula 200529/03 28. jula 200P d j d ikP d j d ik Nik LNik LPredsjednik Predsjednik Niko LoNiko Lo

KRIVIKRIVIČČNI ZANI ZAFEDERACIJE BOSNE I FEDERACIJE BOSNE I

OPOPĆĆI DIOI DIOI I -- GLAVA PGLAVA P

§§ ČČlan 1lan 1Predmet ovog Predmet ovog

OvimOvim zakonomzakonom sese ureuređđujeuje opopććii diodio krivikriviččnognogOvimOvim zakonomzakonom sese ureuređđujeuje opopććii diodio krivikriviččnognogHercegovineHercegovine ii krivikriviččnana djeladjela iziz nadležnostinadležnosti FedeFedetekstutekstu:: Federacija)Federacija)..

§§ ČČlan 2lan 2ZnaZnaččaj izraza u ovaj izraza u ovZnaZnaččaj izraza u ovaj izraza u ov

((11)) KriviKriviččnono zakonodavstvozakonodavstvo uu FederacijiFederaciji sasaččinjainjaovomovom zakonu,zakonu, drugimdrugim zakonimazakonima FederacijeFederacije ii zakozako((22)) TeritorijaTeritorija FederacijeFederacije jeje kopnenakopnena teritorija,teritorija, obaobagranica,granica, tete zrazraččnini prostorprostor nadnad njimanjima..

ne i Hercegovine” br. 36/03) ne i Hercegovine” br. 36/03) g )g )ijeije BosneBosne ii Hercegovine,Hercegovine, donosimdonosim

EDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE EDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ee ii HercegovineHercegovine kojikoji jeje doniodonio ParlamentParlamentee ii HercegovineHercegovine kojikoji jeje doniodonio ParlamentParlament

mama odod 88.. julajula 20032003.. godinegodine ii nana sjednicisjednici

03. godine Sarajevo 03. godine Sarajevo ččiiććozanozanččiićć, v. r. , v. r.

AKON AKON HERCEGOVINE HERCEGOVINE

O O PRVA PRVA 1. 1. zakona zakona

gg zakonodavstvazakonodavstva uu FederacijiFederaciji BosneBosne iigg zakonodavstvazakonodavstva uu FederacijiFederaciji BosneBosne iieracijeeracije BosneBosne ii HercegovineHercegovine (u(u daljnjemdaljnjem

2. 2. vom zakonuvom zakonuvom zakonu vom zakonu vajuvaju krivikriviččnopravnenopravne odredbeodredbe sadržanesadržane uuonimaonima kantonakantona..alnoalno moremore ii vodenevodene površinepovršine unutarunutar njenihnjenih

67

GLAVA XXVII GLAVA XXVII -- GLAVA DVADESET SEDMAGLAVA DVADESET SEDMAKRIVIKRIVIČČNA DJELA PROTIV OPNA DJELA PROTIV OPĆĆE SIE SI

§§ ČČlan 3lan 3§§ ČČlan 3lan 3Izazivanje opIzazivanje općće oe o

((11)) KoKo požarom,požarom, poplavom,poplavom, eksplozijoeksplozijoionizirajuionizirajuććimim zrazraččenjemenjem motornommotornom silomsilomionizirajuionizirajuććimim zrazraččenjem,enjem, motornommotornom silom,silom,pucanjempucanjem iziz vatrenogvatrenog oružjaoružja iliili kakvomkakvom opopććeesredstvomsredstvom izazoveizazove opasnostopasnost zaza životživot ljudiljudi iliilikaznitkaznit ććee sese kaznomkaznom zatvorazatvora odod tritri mjesecmjesecjj((22)) KaznomKaznom iziz stavastava 11.. ovogovog ččlanalana kaznitkaznit ććee sese sluslupropisanepropisane napravenaprave zaza zaštituzaštitu odod požara,požara, eksplozijeeksplozijezrazraččenja,enja, iliili tete napravenaprave nene održavaodržava uu ispravnomispravnom stanjustanjunene postupapostupa popo propisimapropisima iliili tehnitehniččkimkim pravilimapravilima oo zašzašp pp p pp p pp p ppživotživot ljudiljudi iliili zaza imovinuimovinu veveććegeg opsegaopsega..((33)) KoKo krivikriviččnono djelodjelo iziz stst.. 11.. ii 22.. ovogovog ččlanalana uuččiniini nana mjemjekaznitkaznit ććee sese kaznomkaznom zatvorazatvora odod šestšest mjesecimjeseci dodo petpet godgod((44)) KoKo krivikriviččnono djelodjelo iziz stst.. 11.. ii 22.. ovogovog ččlanalana uuččiniini iziz nehanehakaznitkaznit ććee sese novnovččanomanom kaznomkaznom iliili kaznomkaznom zatvorazatvora dodo jeje

A A IGURNOSTI LJUDI I IMOVINEIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

323323323. 323. opasnosti opasnosti

om,om, otrovomotrovom iliili otrovnimotrovnim plinom,plinom,elektrielektriččnomnom iliili drugomdrugom energijomenergijom iliilielektrielektriččnomnom iliili drugomdrugom energijomenergijom iliiliee opasnomopasnom radnjomradnjom iliili opopććee opasnimopasnimimovinuimovinu veveććegeg opsega,opsega,

caca dodo tritri godinegodine..ggužbenaužbena iliili odgovornaodgovorna osobaosoba kojakoja nene postavipostavie,e, poplave,poplave, otrovnihotrovnih plinovaplinova iliili ionizirajuionizirajuććegegiliili ihih uu slusluččajuaju potrebepotrebe nene stavistavi uu radrad iliili uopuopććee

štitnimštitnim mjerama,mjerama, papa timetime izazoveizazove opasnostopasnost zazajj pp pp

estuestu gdjegdje jeje okupljenokupljen veveććii brojbroj ljudi,ljudi,dinadina..ata,ata,edneedne godinegodine..

68

§§ Član 3Član 3Uništenje ili ošteUništenje ili ošteććenje važnih privredenje važnih privredUništenje ili ošteUništenje ili ošteććenje važnih privredenje važnih privred

((11)) KoKo rušenjem,rušenjem, paljenjempaljenjem iliili nana drugidrugi nanaččpoljoprivrednipoljoprivredni iliili drugidrugi privredniprivredni objekt,objekt, napnapplin,plin, elektrielektriččnunu iliili drugudrugu energiju,energiju, napravenaprave sspp gg g jg j ppupotrebeupotrebe ii timetime izazoveizazove njihovnjihov zastojzastoj iliili oozatvorazatvora odod jednejedne dodo desetdeset godinagodina..((22)) KoKo protupravnoprotupravno ukloniukloni iliili iskljuisključčii iziz radarada napravenaprave iliili ppporemeporemeććajaj uu redovnomredovnom životuživotu gragrađđanaanaporemeporemeććajaj uu redovnomredovnom životuživotu gragrađđana,ana,kaznitkaznit ććee sese kaznomkaznom zatvorazatvora odod šestšest mjesecimjeseci dodo petpet godgod((33)) KoKo krivikriviččnono djelodjelo iziz stavastava 11.. ovogovog ččlanalana uuččiniini iziz nehanehakaznitkaznit ććee sese kaznomkaznom zatvorazatvora dodo petpet godinagodina..((44)) KoKo krivikriviččnono djelodjelo iziz stavastava 22.. ovogovog ččlanalana uuččiniini iziz nehaneha((44)) KoKo krivikriviččnono djelodjelo iziz stavastava 22.. ovogovog ččlanalana uuččiniini iziz nehanehakaznitkaznit ććee sese novnovččanomanom kaznomkaznom iliili kaznomkaznom zatvorazatvora dodo jeje

324. 324. dnih objekata ili javnih napravadnih objekata ili javnih napravadnih objekata ili javnih naprava dnih objekata ili javnih naprava ččinin uništiuništi iliili ošteti,ošteti, važanvažan industrijski,industrijski,

pravupravu iliili postrojenjepostrojenje zaza vodu,vodu, toplinu,toplinu,sustavasustava vezaveza iliili drugedruge napravenaprave javnejavnegg pp jjotežaniotežani rad,rad, kaznitkaznit ććee sese kaznomkaznom

postrojenjapostrojenja iziz stavastava 11.. ovogovog ččlanalana ii timetime izazoveizazove

dinadina..ata,ata,

ata,ata,ata,ata,edneedne godinegodine..

69

§§§§ ČČlan lan OšteOšteććenje zaštitnih enje zaštitnih

((11)) KoKo uu rudnikurudniku tvornicitvornici radioniciradionici iliili nana drugomdrugom mjmj((11)) KoKo uu rudniku,rudniku, tvornici,tvornici, radioniciradionici iliili nana drugomdrugom mjmjzaštitnuzaštitnu napravunapravu ii timetime izazoveizazove opasnostopasnost zaza životživot ljudiljudikaznitkaznit ććee sese kaznomkaznom zatvorazatvora odod jednejedne dodo osamosam godingodin((22)) OdgovornaOdgovorna osobaosoba uu rudniku,rudniku, tvornici,tvornici,obavljaobavlja radrad kojakoja nene postavipostavi zaštitnezaštitne napravnapravobavljaobavlja rad,rad, kojakoja nene postavipostavi zaštitnezaštitne napravnapraviliili ihih uu slusluččajuaju potrebepotrebe nene stavistavi uu radrad ililtehnitehniččkimkim pravilimapravilima oo zaštitnimzaštitnim mjeramamjerama iiljudiljudi iliili imovinuimovinu veveććegeg opsega,opsega, kaznitkaznit ććee seseljudiljudi iliili imovinuimovinu veveććegeg opsega,opsega, kaznitkaznit ććee sesepetpet godingodin..((33)) KoKo krivikriviččnono djelodjelo iziz stst.. 11.. ii 22.. ovogovog ččlanalana uuččiniini iziz nenekaznitkaznit ććee sese kaznomkaznom zatvorazatvora dodo tritri godinegodine..((44)) PriPri izricanjuizricanju uvjetneuvjetne osudeosude zaza krivikriviččnono djelodjelo iziz stst((44)) PriPri izricanjuizricanju uvjetneuvjetne osudeosude zaza krivikriviččnono djelodjelo iziz ststobavezuobavezu dada uu odreodređđenomenom rokuroku postavipostavi zaštitnezaštitne napravnaprav

325. 325. naprava na radu naprava na radu jestujestu gdjegdje sese obavljaobavlja radrad uništiuništi oštetiošteti iliili ukloniuklonijestujestu gdjegdje sese obavljaobavlja radrad uništi,uništi, oštetiošteti iliili ukloniukloniii iliili zaza imovinuimovinu veveććegeg opsega,opsega,aa..radioniciradionici iliili nana drugomdrugom mjestumjestu gdjegdje seseveve iliili ihih nene održavaodržava uu ispravnomispravnom stanjustanjuveve iliili ihih nene održavaodržava uu ispravnomispravnom stanjustanjulili uopuopććee nene postupapostupa popo propisimapropisima iliilinana tajtaj nanaččinin izazoveizazove opasnostopasnost zaza životživotee kaznomkaznom zatvorazatvora odod tritri mjesaecamjesaeca dodoee kaznomkaznom zatvorazatvora odod tritri mjesaecamjesaeca dodo

ehata,ehata,

22 ii 33 ovogovog ččlanalana sudsud možemože uuččiniteljuinitelju odreditiodrediti.. 22.. ii 33.. ovogovog ččlanalana sudsud možemože uuččiniteljuinitelju odreditiodreditiveve..

70

Za djela kvalificirana kao Za djela kvalificirana kao teška djela protteška djela prota dje a a c a a aoa dje a a c a a ao teš a dje a p otteš a dje a p otzaprijećene su slijedeće kazne:zaprijećene su slijedeće kazne:

ČČlan 32lan 32Teška kriviTeška kriviččna djela protiv opna djela protiv opććee

((11)) AkoAko jeje krivikriviččnimnim djelomdjelom iziz ččlanalana 323323.. ((IzIz33.;.; ččlanalana 324324.. ((UništenjeUništenje iliili ošteošteććenjeenje važnihvažnihstst 11 ii 22 ;; ččlanalana 325325 ((OšteOšteććenjeenje zaštitnihzaštitnih nanastst.. 11.. ii 22.;.; ččlanalana 325325.. ((OšteOšteććenjeenje zaštitnihzaštitnih nana((NepropisnoNepropisno ii nepravilnonepravilno izvoizvođđenjeenje gragrađđevevnekaneka osobaosoba teškoteško tjelesnotjelesno ozlijeozlijeđđenaena iliili jeje pprazmjerarazmjerarazmjera,razmjera,uuččiniteljinitelj ććee sese kaznitikazniti kaznomkaznom zatvorazatvora odod jj((22)) AkoAko jeje krivikriviččnimnim djelomdjelom iziz ččlanalana 323323.. stst.. oo325325.. stst.. 11.. ii 22.. ii ččlanalana 326326.. stavstav 11.. ovogovog zakzakggosoba,osoba,uuččiniteljinitelj ććee sese kaznitikazniti kaznomkaznom zatvorazatvora odod jj((33)) AkoAko jeje krivikriviččnimnim djelomdjelom iziz ččlanalana 323323.. stasta

33 ii ččll 326326 22 kk kkstavstav 33.. ii ččlanalana 326326.. stavstav 22.. ovogovog zakonazakona neknekprouzrokovanaprouzrokovana imovinskaimovinska štetašteta velikihvelikih razmjrazmjuuččiniteljinitelj ććee sese kaznitikazniti kaznomkaznom zatvorazatvora dodo((44)) AkoAko jeje krivikriviččnimnim djelomdjelom iziz ččlanalana 323323 stasta((44)) AkoAko jeje krivikriviččnimnim djelomdjelom iziz ččlanalana 323323.. stastastavstav 33.. ii ččlanalana 326326.. stavstav 22.. ovogovog zakonazakona prouprouuuččiniteljinitelj ććee sese kaznitikazniti kaznomkaznom zatvorazatvora odod jj

tiv opće sigurnosti ljudi i imovinetiv opće sigurnosti ljudi i imovinet opće s gu ost jud o et opće s gu ost jud o e

8. 8. e sigurnosti ljudi i imovine e sigurnosti ljudi i imovine zazivanjezazivanje opopććee opasnostiopasnosti)) stst.. odod 11.. dodoprivrednihprivrednih objekataobjekata iliili javnihjavnih napravanaprava))apravaaprava nana raduradu)) stst 11 ii 22 ii ččlanalana 326326apravaaprava nana raduradu)) stst.. 11.. ii 22.. ii ččlanalana 326326..vinskihvinskih radovaradova)) stavstav 11.. ovogovog zakonazakonaprouzrokovanaprouzrokovana imovinskaimovinska štetašteta velikihvelikih

jednejedne dodo desetdeset godinagodina..odod 11.. dodo 33.;.; ččlanalana 324324.. stst.. 11.. ii 22.;.; ččlanalana

konakona prouzrokovanaprouzrokovana smrtsmrt jednejedne iliili viševišepp jj

jednejedne dodo dvanaestdvanaest godinagodina..avav 44.;.; ččlanalana 324324.. stst.. 33.. ii 44.;.; ččlanalana 325325..kk bb škšk j lj l lijlij đđ iliili jjkaka osobaosoba teškoteško tjelesnotjelesno ozlijeozlijeđđenaena iliili jeje

era,era,petpet godinagodina..

avav 44 ;; ččlanalana 324324 stst 33 ii 44 ;; ččlanalana 32532571

avav 44.;.; ččlanalana 324324.. stst.. 33.. ii 44.;.; ččlanalana 325325..uzrokovanauzrokovana smrtsmrt jednejedne iliili viševiše osoba,osoba,jednejedne dodo osamosam godinagodina..