*** II. – NACIONALNI DIO ***

SKULPTURA

Antonio Canova (1757. - 1822.)Portreti obitelji Lavala Nugenta, 1822., HPM Rijeka

Anton Dominik von Fernkorn (1813. - 1878.)Školuje se u Münchenu. Pod utjecajem Thorvaldsena.Klasicistički ozbiljan do neobarokno slikovit i energičan izraz.

Njegov Lav u Aspernu, 1858. pokazuje odmak od klasicizma ka neobaroku.

Nadvojvoda Karlo (koji je porazio Napoleona kod Asperna), 1859.Princ Eugen Savojski, 1865.

Bista Lavala Nugenta i supruge, 1851., Pomorski muzej u Rijeci, AMZSveti Juraj, 1853. u Zg od 1867. (Maksimir tj. Jurjaves – Stross. trg / Zrinjevac – Trg M. Tita)

Zmaj (bazilisk tj zmajo-pijetao) na Trsatu u Rijeci i u Bosiljevu, za obitelj Nugent, 1863.Jelačić 1866. („Markoaurelijevski“) - 1866. se Fernkorn razbolio i odlazi u senatorij.Merkur na Hotelu Dubrovnik, ZgbBDM s 4 anđela na Bolleovu vodoskoku ispred Zg katedrale, 1873.

Vatroslav Donegani (Rijeka 1836. – Đakovo 1899.)„Altarium fabricator“ – GamulinŠkolovao se na akademiji u Veneciji, gdje je 1856. nagrađen.Konkurirao je za spomenik banu Jelačiću.Strossmayer mu plaća studij u Rimu, pa ga 1867. zove u Đakovo.Donegani postaje nadzornik izgradnje katedrale, za koju radi kipove i reljefe.Portretirao Strossmayera.

Ivan Rendić (Imotski 1849. – Split 1932.)Djetinjstvo je proveo u Supetru na Braču, gdje ga je kamenarska tradicija uputila ka kiparstvu.Uči kod tršćanskog drvorezbara, pa odlazi u Firenzu kod Duprea, gdje se formira u smislu realizma.Strossmayer mu postaje mecena.Zamišlja galeriju portreta hrvatskih velikana mača i pera, započevši je s portretom Ivana Gundulića1877. nastanio se u zagrebu, gdje na Zrinjevcu izvodi Gundulića, Medulića, Klovića, Frankopana, Jurišića, kao i nadgrobne spomenike na Mirogoju, i u TrstuHercegovka (Trst), slično: Zora, 1874.Ne našavši u Zagrebu mogućnosti za stalan rad, seli u Trst (1881. – 1921.) i tu radi narudžbe za cijelu Hrvatsku, pa i Srbiju u Crnu Goru.Izvodi spomenike: fra Andriji Kačiću Miošiću (1891.), Petru Preradoviću (1894.) – Zagreb Ivanu Gunduliću – Dubrovnik

Robert Frangeš Mihanović (1872. – 1940.)

Školovao se na Obrtnoj školi u Zagrebu 1889. g., te je nastavio školovanje u Beču, na Akademiji (1894. – 5.)Usavršavao se kod Rodina u Parizu 1900.-1. Tu upoznaje i Medarda Rossa.Nastavnik je na Obrtnoj školi, a od 1907. do 1940. na Akademiji.Sudjeluje u osnivanju Društva hrvatskih umjetnika Lada 1897. i Umjetničke akademije, 1907., uz koju je utemeljio ljevaonicu i doveo prve ljevače.Još za vrijeme studija u Beču, I. Kršnjavi od njega naručuje reljefe u bronci za zgradu Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10.

Teologija, 1893.Medicina, 1894.Justicija, 1895.Filozofija, 1896.

Jesen 1895.: Čekić kojim je Franjo Josip učvrstio zaglavni kamen HNK.

Reljefi 4 godišnja doba: secesijska mekoća i dekorativnost

Na svjetskoj izložbi u Parizu 1900. dobiva zlatnu medalju za gospodarski odjel izložbe na kojem je izložio modele 12 domaćih životinja (konji, bikovi, ovce, svinje, krave, puran…)(Prvi naš značajni animalist.)

Sv. Trojstvo za lunetu katedrale, 1902.

1906. Spomenik Smrti – varaždinsko groblje, grobnica Leitner – Građani Calasia iz 1889.

Šestinčanin, Mirogoj, 1913.

Za vrijeme 1. svjetskog rata Stražar na Soči, 1916. Ana Adamec: Hrvatsko kiparstvo na prijelazu stoljeća, str. 280

Umirući vojnik, Osijek, 1897.

1926. - 38. Kralj Tomislav – postavljen 1947. (?)

U opusu mu se miješa realizam, secesijska alegotičnost i dekorativnost, i rodinovski impresionizam.

Rudolf Valdec (1872. – 1929.)Studirao u Beču i Münchenu.Skulpturalni ukrasi NSB (Južni zabat), Umjetničkog paviljona (Slikarstvo, 1897.), Etnografskog muzeja.

Magdalena, 1897.Ljubav sestra smrti (literarni simbolizam), 1897.Sputani genij, 1911.Memento mori (Ana Adamec, 64-5)

Portret Lunačeka – cave criticum – 1905.Poprsje Mažuranića i Kukuljevića, Zrinjevac

Nedostatak osjećaja za puni kiparski oblik, sklonost slikarskim rješenjima i secesijskom vegetabilnom ornamentu možda pod utjecajem B. C. Sessije.Uz Frangeša Mihanovića, jedan je od prvih hrv. modernih medaljara.

Ivo Kerdić (1881. – 1953.)Učio je na obrtnoj školi u Zagrebu. U Parizu 1901. radi u ljevaonici umjetnina. Pohađa obrtnu školu u Beču, specijalizira medaljarstvo.Na poziv Frangeš – Mihanovića dolazi u Zagreb 1913., i preuzima ljevaonicu umjetnina na Akademiji, predaje obradu metala do umirovljenja 1947.Najbolje rezultate postiže u medaljarstvu.Zlatarovo zlato, 1934.S krizmanom, meštrovićem i slovenskim umjetnicima osnovao je 1904. u Beču hrvatsko-slovensko udruženje Vesna.

Toma Rosandić (1878. – 1958.)Učio je klesarstvo kod oca, pa kod Bilinića u Splitu, pa u Rimu, Firenci i Veneciji, a u Meštrovićevu atelieru u Beču.Asket, 1916. (Adamec, 287)Krist, 1915. (Adamec, 283)1924.-8. posve sam izrađuje mauzolej u Supetru na Braču.

Branislav Dešković (1883. – 1939.)Umjetničku akademiju je polazio u Veneciji.Boravi u Beču i Parizu.Izlaže s društvom Medulić u Splitu, Ljubljani i Zagrebu.Do 1910. oblikuje niz skulptura Pas na tragu, Nad plijenom, itd.Najizrazitiji animalist u nas.

Ivan Meštrović (1883. Vrpolje, ali iz Otavica – 1962., SAD, South Band, Indiana)1899. Bosanac na konju.Prvo uči kod altarista Bilinića u Splitu – 1900.1901. – 05. je na Akademiji u Beču.1903. na izložbi bečke secesije prvi put javno izlaže1905. Zdenac životaIste godine izlaže na 1907. Reljef Seljaci na Kući Popović1907. – 09. boravi u Parizu. Već prije, 1903. na izložbi bečke secesije upoznaje Rodinova djela. Pod Rodinovim uticajem npr: Čeznja za strašćuOd 1908. u Parizu nastaje Kosovski Ciklus: npr. Marko kraljević. Miloš Obilić, Srđa zlopogleđa, Velika udovicaRadovi mu pobuđuju veliko zanimanje na svjetskoj izložbi u Rimu 1911.Uoči 1. svj. rata okreće se vjerskim temama: reljefi: Polaganje u grob, 1913. Krist i Samarićanka, 1913.Portret Rodina, 1914.Veliko raspelo (Sv. Marko) 1916.

Grupa Medulić, 1908.Društvo likovnih umjetnika osnovano 1908. u Splitu. Zahvaljujući E. Vidovoću, iste godine je organizirana prva dalmatinska umjetnička izložba.Program: oslobođenje hrvatske umjetnosti od stranih utjecaja i stvaranje nacionalne umjetnosti nadahnute narodnim pjesmama i sl. Članovi: Meštrović, Rački, Babić, Krizman

SLIKARSTVO

Nakon pada Venecije i Napoleona, hrvatska je trojedna kraljevina.Talijanski i austrijski kulturni krug.Ojačano građanstvo počinje voditi računa o umjetnosti.

Razdoblje 1830. – 1860.Kasni klasicizam prelazi u svoju građansku bidermajersku varijantu.Austrija od 1771. osniva riasrske škole, radi razvijanja obrta, a polaze ih i budući slikari i javne ličnosti.

Ferdinand Georg Waldmuller (1793. – 1865.) Vidi ovu skriptu str. 12.U Zagrebu 1811. – 14. kao učitelj crtanja dajce bana Gyulaya.Portreti djece i bana (Gamulin I, 50-3)Portret Maksimilijana Vrhovca

Michael Stroy (1803. – 1871.)Slovenac, u Hr boravi 12 godina.Ide od bidermajera ka romantizmuStanko Vraz3 brata Jelačića

Matija Brodnik (1814. – 1845.)Slovenac, bidermajerski stilPortret Ljubice Kukuljević

Albert Mose (1814. – 1845.)VaraždinacPoznati portret Ivana Kukuljeviča Sakcinskog

Franjo Mucke / Mike (1814. – 1845.)MađarDolazak Hrvata U HRVATSKU, 1867. – PRVO HISTORIJSKO SLIKARSTVO u HRPortreti obitelji EltzSuhoparni akademski realizam

Ivan Zasche / Caše (1814. – 1845.)Čeh?Dolazi u Zg na poziv biskupa Haulika.Izrađuje mapu litografija JurjavesPutuje Likom: akvareli krajolika i folklora.Brojne oltarne pale – npr. Bisag

Vjekoslav Karas (1821. – 1858.)Odrastao u Karlovcu u skromnim uvjetima.Prvi hrvatski slikar školovan u inozemstvu!Njegovo prvo ulje zapaža pukovnik Franjo Kos i postaje mu, uz druge Karlovčane i Zagrepčane, mecena.Školuje se u Firenci pa odlazi u Sienu i Rim.

Rimljanka s lutnjom (mandolinom)Bidermajer + NAVJEŠTAJ ROMANTIZMA

U Rimu pod utjecajem slikarstva nazerenaca, osobito Fridricha Overbecka (ĐAKOVO!!!)što očituje slikaMajka polaže mojsija u rijeku, 1843.

Ana Krešić, 1856.Mijo Krešić, 1856.

AutoportretDječak,Djevojčica s lutkomSlunjanka

Portretirejući Irenu Turk navodno zapada u melankoličnu zaljubljenost i završava u Korani.

Razdoblje 1860. – 1890.

1868. – Nagodba.Bidermajer i romantizam nestaju. Nastupa REALIZAM.

Adolf Waldinger (1843. – 1904.)Osječanin, studira na akademiji u Beču.Učitelj je crtanja u Osječkoj gimnaziji i šegrtskoj školi.Slikar je slavonskih šuma.

Hrast s dramatičnim oblačnim nebom = herojski pejzaž

Ide od romantizma k realizmu, među prvima u Hrvatskoj!10 ulja i oko 200 crteža.1871. izlaže u Zagrebu.

Ferdo Quiquerez (1845. – 1893.)ZAOKRET OD ROMANTIZMA KA REALIZMU.Podrijetlom Francuz. Prvi naš slikar koji opsežno radi historijske kompzicije.U Zagrebu radi kod Muckea.Dobiva stipendiju za Munchen kod PILOTY-a (krug oko Leibla, Cezarova smrt, 1865.)Boravi u Veneciji, Firenci, Rimu. Poznanstvo s Kršnjavim u Munchenu.1875. stiže u Crnu Goru kao službeni ratni slikar.1876. se vraća u Zagreb, i zapošljava na Obrtnoj školi.

Dolazak Hrvata na moreAntemurale Christianitatis

AutoportretOfelijaPorta Terraferma u Zadru

Nikola Mašić (1852. – 1902.)Više okrenut realizmu od svojih prethodnika.Prihvatio je utjecaj slikara Leiblova kruga.U posjeti rodnoj Lici osjeća se utjecaj Courbetovog realizma.1878. posjećuje Pariz u kojem već odavno djeluje Manet, ali on bira Cabanela („Rođ Venere 1863.)

VršidbaStari LičaninSlikar u BariZid s vratima

1894. postaje upravitelj Strossmayerove galerije.-------------------------------

Dalmacija:Juraj PavlovićAutoportret na naslovnici knjige Splitskog književnog krugaBratanić, Petar Zečević-------------------------------------------

Izidor Kršnjavi (1845. – 1927.)Povjesničar umjetnosti i slikar.U Beču studirao povijest i povijest umjetnosti.Na Munchenskoj Akademiji studira 1870.1877. dolazi definitivno u Zagreb. 1879. Pokreće Društvo umjetnosti.Na prepotruku Strossmayera postaje profesor povijesti umjetnosti i arheologije1880. Osinva obrtnu školu i muzej za umjetnost i obrt.1883. postaje prvim ravnateljem Strossmayerove galerije slika.1884. dolazi u sukob sa Strossmayerom i postaje mađaronski zastupnik, te time i predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu.Sljedbenik historicizma Sempera i le DucaU Zagreb doveo, pa otjerao Bukovca i Medovića.Preveo i ilustrirao Santeovu Božanstvenu komediju.

Razdoblje 1890. – 1914.Realizam prelazi u plenerizam, pa u secesiju.Hrvatski salon – njime 1898. otvoren paviljon.Izlažu Frangeš Mihanović, Valdec, Bukovac, Iveković, Kovačević, Čikoš Sessija, Crnčić, Auer, Slava Raškaj.

Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855. – Prag, 1922.)Porijeklom Talijan: Biagio Faggioni.Kao dječak odlazi u Ameriku pa u Istambul i Odesu.Vraća se u Cavtat i tu ga otkriva dubroovački pjesnik M. Pucić i odvodi 1876. u Pariz.

Studira na Ecole des Beaux Arts kod Cabanela (rođ. Venere, 1863.) 1878. izlaže na Salonu Crnogorka na obrani.Do 1893. prisutan na Salonu s temema iz Crnogorskog života, pa portretima.

U Dalmaciji 1884. – 5. nastaju:

Mali guslačObitelj Katalić1886. -8. boravi u Engleskoj gdje slika u pleneru i rasvjetljuje paletu.

1893. – 8. je u Zagrebu na nagovor F. Račkog i narudžbe I. Kršnjavog.Radom u pleneru presudno djeluje na mladu generaciju hrv slikara (Čikoš, Ivaković, Medović, Tišov, Kovačević) radi čega se odnosi s Kršnjavim zaoštravaju.

Nastaju antologijska djela:Gundulićev sanDubravka – Opatička 10Hvrateki narodni preporod – za zastor HNK

Portreti Zagrepčana i „japanka“Izlaze na izložbama tzv. zagrebačke šarene škole (Pešta, Kopenhagen, Petrograd, Pariz)

Kao centralna ličnost likovnog i kulturnog života Zagreba, 1897. poziva mlade umjetnike (Čikoš, Tišov, Frangeš, Valdec, Iveković, Auer) da istupe iz zastarjelog Društva umjetnosti i osnuju Društvo hrvatskih umjetnika, čine se postavlja temelj Hrvatske moderne.

Nakon polemike oko izložbe Hrvatski salon 1898. povlači se u Cavtat, 1898. – 1902.Istražuje mogućnosti kolorita.

1900 izlaže na svjetskoj izložbi u Parizu1902. po drugi put na venecijanskom Biennalu

1902. odlazi u Beč., priređuje samostalnu izložbu i žanje velik uspjeh.1903. odlazi u Prag – do 1922.U Pragu se povlači izjavnog života i posvećuje pedagoškom radu.Nastaje slika „Razvitak hrvatske književnosti“ za NSK, koju slika na poziv iz Praga.

Celestin Mato Medović (Kuna, 1857. – 1920.)1868. u Dubrovniku počinje školovanje za franjevca u samostanu male braće. General reda ga – zapazivši talent – šalje da studira u Rim.Slika po franjevačkim samostanima u Firenci.Vraće se u Dubrovnik, pa studij nastavlja u Munchenu KOD PYLOTY-a kao i Kikerec.Istodobno baštini elemente Leiblovdkog realizma.

Bakanal (1890. – 1893.)Sv. Bonaventura, 1890.Portret starca, 1890.

1895. dolazi u Zagreb i pridružuje se Bukovčevom krugu.U doticaju s Bukovčevim plenerizmom mijenja način rada: u zagrebačkom razdoblju 1895. – 1907. smeđesivi tonovi se rasvjetljuju i šaleta postaje otvorena.U tom stilu su njegovi radovi za Zlatnu dvoranu u Opatičkoj 10.:Dolazak Hrvata na moreSplitski saborZaruke kralja Zvonimira i kraljice jeleneKrunjenje Ladislava Napuljskog

1907. napušta zagreb i živi na Pelješcu, slikajući u pleneru, u maniri crtkastog „poentilizma“Vris, SmiljePrvi je uočio i iskoristio vrijednosti primorskog krajolika!Menci Klement Crnčić (Kuna, 1865. – 1930.)Prekida vojničku karijeru i pohađa Akademiju u Beču, 1882. – 4.Studij nastavlja u Munchenu, 1889.-92.1894. na preporuku Kršnjavoga dobija stipendiju za studij grafika na Akademiji u Beču.1903. otvara s Čikošem privatnu slikarsku školu, koja prerasta u Višu školu za umjetnost i obrt, pa u Akademiju (1921.) na kojoj je profesor 1907. – 1930.

Prvi slika marine (ulja) i osnivač je moderne hrvatske grafike.Bonaca, 1906. (Istra, Primorje, okolica Novog Vinodolskog)Bura

Kasnije radi slike i grafike s motivima Gornjeg grada i KaptolaNa KaptoluPod Zidom

Bela Cikos Sesija (Kuna, 1865. – 1931.)Rođen u Osjeku.Napustio vojni poziv radi studija slikarstva.1887. – 91. studira u Beču.Od 1892. sudjeluje u dekoriranju interijera palače Odjela za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu

Odisej ubija proscePokrštenje Hrvata (s nožem)Walpurgina noćAntonije nad lešom CezarovimDante na vratima Čistilišta

U simbolističkom i secesijskom duhu slika brojne slike na teme iz Homera, Dantea, Shakespearea…1903. otvara s Crnčićem privatnu slikarsku školu, koja prerasta u Višu školu za umjetnost i obrt, pa u Akademiju (1921.) na kojoj predaje do smrti 1931.

Oton Iveković (Kuna, 1869. – 1939.)Učio je kod Kikereca u Zagrebu, pa od 1886. u beču, pa od 1892. u Munchenu.Učitelj je crtanja na Obrtnoj školi, pa na Umjetničkoj akademiji.Bio je predsjednik umj. društva Lada, 1908.U I. sv ratu bio je vojni slikar.Mnoge njegove povijesne kompozicije bile su jako popularne i umnažane tehnikom oleografije. Osobito je slikao epizode iz života Zrinskih i Frankopana.Oproštaj ZrinskogOproštaj FrankopanaZrinski i Frankopan čekaju pogubljenjeDolazak Hrvata na moreKrunjenje kralja TomislavaSmrt Petra SvačićaNikola Šubić zrinskiProvala Nikole Zrinskog iz SigetaSmaknuće matije GupcaPejzažiSve je to rađeno akademskim načinom u kojem ima mnogo iskrenog, patriotskog romantičarskog zanosa i poentilizma Bukovčeve „šarene palete“.Najplodniji i najvažniji autor ranije faze povijesnog slikarstva u nas.

Robert Auer (1873. – 1952.)Veliku pažnju posvećivao ženskom aktu.Studirao u Beču i Munchenu.1897. otvara privatnu slikarsku školu, među polaznicima je i T. Krizman.Izlagao u Munchenskoj secesiji 1896.Pomagao Bukovcu kod izvedbe Hr nar preporoda za HNK

Kod crvenog svjetla, 1911.

Ivan Tišov (1870. – 1928.)Školovao se na Obrtnoj školi u Zagrebu.Studira u Beču i minhenu.Slika u duhu historicističkog shvaćanja Kršnjavog alegorije za Zlatnu dvoranu.

BogoštovljeUmjetnostNastavaZnanost

Mvsika – privatno vlasništvo.

Slava Raškaj (1877. – 1906.)Iz Ozlja.Gluhonjema od rođenja.Zapazio ju je Čikoš – Sesija, a poučavao ju kasnije i Bukovac.Izlagala na Prvom hrvatskom salonu 1898.U suštini je ostala svoja i samouk.

Opus joj se sastoji od akvarela, nešto pastela (slabije) ulja i crteža.Lopoči odaju utjecaj Jugendstila.Dva AutoportretaMrtve prirodeProljeće u OzljuDrvo u snijegu, oko 1900.

1902. poludjela, mislila de je orijentalka, princeza i ptica (Vanja Radauš: Panopticum Croaticum)

Ferdo Kovačević (1870. – 1927.)U NSK oslikao vedute hrvatskih gradova: Dubrovnik, Zagreb, Jajce, ĐakovoIzraziti pejsažist u doba kad se pejzaž još smatrao podređenom vrstom slikarstva.Pod utjecajem je Bukovca.U početku simbolist: slika sutone i groblja.Melankolični savski pejzaži s uhvaćenim odbljescima u vodi.

ZLATNA DVORANA Odjela za bogoštovlje i nastavu, Opatička 10

Medović: Splitski sabor 925 Dolazak Hrvata na more Zaruke kralja zvonimira Krunjenje Ladislava Napuljskog

Čikoš: Pokrštenje Hrvata

Ivaković: Poljubac mira hrvatskih velmoža kralju Kolomanu

Bukovac: Živio kralj! (Boravak Franje Josipa u Zagrebu, 1895.)

Tišov: Alegorija Umjetnosti

Fr-Mihanović: Teologija, Medicina, Justicija, Filozofija

Tomislav Krizman (1870. – 1927.)Slikar i grafičar.Grafiku učio kod Crnčića a slikarstvo kod Čikoša.Studira u Beču a usavršava se u Munchenu.PejzažiPortret Marije DelwardU grafici kombinira narodne i secesijske ornamente.

Mirko Rački (1879. – 1982.)Rođen u Novom Marofu. Školovao se u Zagrebu, Beču kod Otta Wagnera, Pragu kod Bukovca.U početku, dok boravi vani, vezan je za Kršnjavog i krug oko Meštrovića.Tada radi na tragu secesijskih kretanja Beča i Munchena.Simbolizam: ciklus na temu DanteaGrad DisVrag u crkviFrancesca da Rimini (naslovnica monografije)

Pred vratima smrtiDobra i zla žena Šuma samoubojica

Po Kršnjavom dobiva narudžbe za NSKBio član Grupe Medulić, nakon 2. rata ravnatelj Moderne galerije.

Josip Račić (1885. – 1908.)U pučkoj školi mu je nastavnik crtanja bio Oton Iveković!1903. polazi tečaj crtanja kod Čikoša i Crnčića.Uči litografski zanat, pa odlazi u Munchen kod Ažbea i upisuje se na Akademiju.Hrv. vlada u Zg mu odbija stipendiju.U to vrijeme u Münchenu traju realizam, postimpresionizam, simbolizam i Jugendstil.Od Ažbea preuzima arjitektoničnost i voluminoznost oblika. Tu su i utjecaji Maneta, Velazqueza, Rembrandta i Leibla.1905. upoznaje se u Munchenu s Becićem.1906. u Zg crta za humoristični list Koprive.1907. s Hermanom preko venezije i Padove dolazi u Zg.1908. iz Munchena odlazi u Pariz, kopira u Louvreu, slika parkove, obale i kavane.Sprema se s prijateljima iz Munchena slikati na selu, u Normandiji.20. 6. 1908. nađen u hotelu mrtav (samoubojstvo?). Grob mu je nepoznat.

Veliki sjedeći ženski akt, 1907.Gospođa (transvestit?) u crnom, 1907.Portret sestre Pepice, 1907.Sestra Jelka (god=?)Portret starog prijatelja, 1907.Djevojka u bijelom, 1907.Dama sa šeširom, 1907.Bulevarska kavana, akvarel, 1908.Majka i dijete, 1908.Pred ogledalom, 1908.Pont des Artes, 1908.Autoportret, 1907, 1908. (staklast pogled)

Miroslav Kraljević (1885. – 1913.) Iz ugledne slavonske obitelji.U Beču studira pravo, pa nap. studij i 1907. odlazi u München gdje je primljen na Akademiju.Prijateljuje s Račićem i Becićem – zbog sličnih afiniteta i indignacija zovu ih Hrvatska škola.

Završivši studij u Munchenu 1910. odlazi rodbini u Požegu i slika.1911. - odlazi u Pariz i tu radi u Meštrovićevu pa u svojem atelieru.1912. - vraća se u Zagreb. 1913. - umire od tuberkuloze.

1910. - Autoportret sa psom (manetovski)1911. - Parc de Luxembourg 1912. - U gostionici – Viva la joie, 1912. (expresionizam) 1912. - žene u prirodi1912. – 2 autoportreta – maske1912. - Bonvivant, 1912.

Vladimir Becić (1886. – 1954.) Studirao pravo u Zagrebu i polazio privatnu školu M. Cl. Crnčića i B. Čikoša Sesije.1905. - odlazi u München, gdje studirtaju sva 4 iz Munch. kruga: Becić, Kraljević, Račić, Herman (1905-1910). (Minhenski akademizam + Leibl)1909. - ide u Pariz (tu na njega djeluju Cezanne i Manet)1910. - opet je u Zagrebu1913. ide u Beograd i radi kao nastavnik u Bitlju – povlači se sa srp. vojskom preko Albanije 1915.1919 odlazi u Zg, profesor na ALU 1924. – 47.S ostalom trojicom čini korpus Hrvatske moderne.Autoportret, (Cezanneovski), 1909.Akt pred ogledalom, 1908.Mrtva priroda, 1909.Ženski akt s novinama, 1907.Portret M. Kraljevića, 1908.

Oskar Herman (1886. – 1974.) Viša trgovačka škola.1904. ide na Akademiju u München.Neko vrijeme s račićem dijelio atelier.1908. izlaže u zagrebu.Osim kr. boravaka u Berlinu i Parizu, do 1933. živi u Münchenu do dolaska Hitlera na vlast.Kod vrela, 1912.Nagovaranje, 1921. (EKSPRESIONIZAM – elementi)Djevojčica, 1907.U početku mu je kolor akademski, kasnije sve više slobodan.

Milan Steiner (1894. – 1918.)Uzor mu je bio Kraljević. Ne pripada Munchenskom krugu.1916. Diplomirao na privremenoj Višoj školi za umjetnost i obrtGlavni motiv mu je grad i ljudski lik od realizma do ekspresionizma, uz jak doživljaj svjetla.Na kiši (marka)U parku (marka)1918. umro od španjolske groznice (gripe)

ARHITEKTURA - NACIONALNA

Padom Venecije i Napoleona, Hrvatska postaje trojedna kraljevina unutar Habzburškog Carstva.

Tek u 2. pol. 19. st. jača građanstvo, te time nastaju preduvjeti za širi razvoj umjetnosti.

Neki od manjih dvoraca dobivaju trijem sa stupovljem na glavnom ulazu – Bežanec.Klasicistički tlocrt ima četverokrilni Bežanec s unutrašnjim dvorištem.Ima i U i L tlocrta – Poznanovec, Odescalcji/Ilok.Dvorac Eltz u Vukovaru isto je klasicistički.U većini hrv gradova u 19. st prevladavaju prizemnice.Većina graditelja stranog su porijekla.

Bartol Felbinger (1785. – 1871.)Rođen u Češkoj, u Beču radi kao zidarski pomoćnik. Tada postaje vrstan crtač arhit. planova.U Zagreb dolazi 1809. i tu postaje zidarski majstor, koji je plodno širio KLASICIZAM.Njegove skromnije građanske kuće ponekad imaju bidermajerske oblike.Stara ljekarna na Kamenitim vratima, 1823.Ilirska Dvorana u Opatičkoj 18Kuća Keglević na uglu Ilice i Frankopanske (Konzum + kiosk)Ljetnikovac u Maksimiru

Varaždinske toplice – stara lječilišna zgradaVijećnica u Samoboru

Antun Cragnolini (1785. – 1871.)Zgrada Stare gradske vijećnice u ZagrebuStaro kazalište (klasicističko-bidermajersko)

Franjo ŠihtPark Maksimir (biskup Maksimilijan Vrhovac 178. odlučio pretvoriti šume i livade u park franciskoga stila – izvršio biskup Juraj Haulik, koji je parku Jurja ves dao oblik romantičarskog pejzažnog perivoja.Nacrte za većinu objekata načinio je nacrte dvorski arhitekt Šiht: švicarska kuća, vidikovac, paviljoni (Jeke i dr.)

Aleksandar Brdarić (1814. - 1872.)Palača u Opatičkoj 10 koju kasnije pregrađuje Bolle (1892.)

Vicko Andrić (1793. - 1866.)Školovan u Rimu – KOD CANOVE!!!Radi mnoge projekte koji nisu izvedeni.

Sustipan – klasicistički paviljon (Glorijet)Stara – srušena - zgrada Arheološkog muzeja

Konzervator je Diokl. palače i Solina, nakon posjete cara Franje I. 1818., te vrši arheol. Iskopavanja

Janko Jambrišak (1834. - 1892.)Graditeljski zanat je započeo u Karlovcu i Gracu.Spaja KLASICIZAM s NEORENESANSNIM elementima tj. neorenesansni stil.Najplodniji je Zg arhitekt izm. 1860. i 1890.: stambeni objekti.

Vila Okrugljak.Po projektu Helmera (a možda i Felnera) izveo HNK u Varaždinu.

Janko Grahor (1827. - 1906.)Uči graditeljski zanat u Petrinji, pa putuje po Aust, Švic, Ital, Franc.1868. osniva poduzeće Grahor i Klein s F. KleinomTa firma radi najkvalitetnija klasicistička ostvarenja u Zagrebu.Hrvatski glazbeni zavod – 1875.Po projektu Schmidta izveo palaču JAZU.

Janko Grahor ml. (1855. - 1918.)Prvi domaći školovani arhitektStudira U Beču kod F. Schmidta (1878.-80.)Od 1880. radi u poduzeću Grahor i Klein.Stambene zgrade u donjem gradu.Počinje proizvodnju umjetnog kamena i armiranobetonskih greda.

!!! - VELIKI JAVNI PROJEKTI DJELO SU STRANACA - !!!

F. Paf (Pfaff): Glavni kolodvor, 1892. (klasicizam) Neobarokna Direkcija javnih željeznica u Mihanovićevoj

Ludwig i Hilsner – Velika gimnazija / Muzej MimaraVanceš - Prva Hrv. štedionica – OktogonHoffer – palača Vranycany – Moderna Galerija

Ferdinand Felner i Hermann HelmerPoduzeće 2 bečka arhitekta djeluje 1873. – 1912. u Beču.Uglavnom projektiraju historicistička reprezentativna kazališta. Koncertne dvorane i dvorce u oblicima visoke renesanse, baroka i rokokoa, u gradovima srednje i istočne Europe.

HNK Ivan Zajc u Rijeci, 1883.HNK u Zagrebu, 1881 - 1895.Umjetnički paviljon, 1897.HNK u Varaždinu, 1870-3. – samostalno Helmer

HISTORICIZAM – stil u arhitekturi 19. stoljeća, između klasicizma i secesije, na način imitiranja historijskih stilova, tj. primjenom njihovih konstruktivnih i dekorativnih elemenata.(Neoromanika, neogotika, neorenesansa, neobarok).Rezultat je romantičarskog odnosa spram prošlosti.Začetak ima u klasicističkom sjećanju na antiku.U tom stilu dograđuju se velike srednjevjekovne katedrale: Koln, Zagreb, a većina europs. gradova dobiva svoj arhitektonski izgled i urbanizam.Historicizam nestaje koncem 19. st. dolaskom secesije.

Najveći projekt u Zagrebu je u stilu neorenesanse – Mirogoj.Neorenesansa (talijanska): palača HAZU

U neobaroknim formama je HNK, Velika gimnazija (Mimara), palača Gavella.

U neogotičkom slogu su npr. Jelačićevi Novi Dvori.Također i kapela u Jurjavesi (Maksimir).

Neoromanika: Đakovačka katedrala: planovi Roesnera i Friedricha Schmida.

Umaurskom stilu: Sinagoga: Klein.

Nakon potresa 1880. jaka je građevinska aktivnost.Poticaj daje Isidor Kršnjavi.U palači Paravić u Opatičkoj 10 uređuje Pompejansku sobu i Zlatnu dvorenu.Nastaje sklop zagrebačkih parkova i perivoja Zrinjevavc-kolodvor-Botanički vrt-Marulićev tre-HNK po projektu Milana Lenucija.

Kuno Waidmann (1845. - 1921.)Rođen je 1845. u Njemačkoj.Radi u Klagenfurtu gdje izvodi Zemaljsku bolnicu.Godine 1877. povjerena mu je Bolnica za umobolne u Stenjevcu. (Umrla Slava Raškaj 1906.)Zato seli u zagreb i tu djeluje 30 godina. Nikad nije naučio hrvatski.U njegovu atelieru je radio npr. i Deutsch i Viktor Kovačić.U Zagreb istodobno dolazi i Herman Bolle: surađuju na katedrali i evangeličkoj crkvi, ali im je suradnja naglo prekinuta.Nakon dovršetka bolnice, u Zgb realizira 50 stambenih objekata (ugl u duhu njem historicizma s nagnućem ka neorenesansi npr s upotrebom opeke u boji ) među kojima se ističu:Kuća Arnold, 1880.Palača Gavella, 1889. (neobarok)

Ostala važna djela. Palača Narodnih novina (Leksikogrefski zavod), 1891.Bolnica sestara milosrdnica, 1892.

Bolnice u Šibeniku, Zadru, Dubrovniku, Ljubljani, Rimu, Berlinu, Trstu, Klagenfurtu.

1906. odlazi u mirovinu u Graz.

Friedrich Schmidt (1825. - 1891.)Rođen je 1845. u Njemačkoj.U duhu rajnske neogotičke škole restaurirao je Kelnsku katedealu.Restaurura i San Ambroggio u Milanu.Od 1859. je profesor na bečkoj Akademiji.1863. preuzima obnovu katedrale sv. Stjepana.

1882. s Roesnerom – dovršenje katedrale u Đakovu (neogotički završetci)1876. – restauracija sv. Marka i Katedrale, (izvodi Bolle)1880. – palača HAZU (talijanska renesansa)

Šmitovi đaci u Beču su J. Grahor, J. Vanceš, M. Pilar

Hermann Bolle (1845. - 1926.)Graditeljstvo učio i Kelnu i Beču.Od 1872. radi u Beču kod glasovitog F. von Schmidta i studira Arhit. na bečkoj AkademijiU Italiji upoznaje Strossmayera i Kršnjavog koji ga dovode u HrvatskuNekon smrti arhitekta Rosnera 1876. preuzima gradnju Đakovačke katedrale.Od 1878. definitivno u Zagrebu.

Kompleks Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (neorenesansa)Mompleks MorogojaFranjevačka crkvaCrkva u RemetamaCrkva u Mariji BistriciPročelje sv. KatarineMeterološki stup na ZrinjevcuSa Schmidtom – Fontana na Kaptolu.

Aktivan član Društva umjetnosti, te jedan od osnivača Muzeja za umjetnost i obrt, prvi ravnatelj Obrtne škole, koju organizira po uzoru na one u njemačkoj i Austriji.Bio je odgojen u Njemačkoj u kojoj se gotika smatrala specifičnim izrazom germanskoga duha (nacionalizam).

Svojim (re)gotizacijama je uništio je veći broj građevina provincijskog baroka.Tako je npr. razorio Re – BAR zvonik Zg katedrale Hansa Alberthala iz 1633. – 41.

Zbog njegovog porizma „čistoća stila“ uništeni su ambijenti kao Kaptol.U borbi protiv Bolleova preživjelog historicizma važni su:Viktor kovačićRestauratori koji mu odbijaju radikalnu restauraciju Trsata u duhu „Boletike“.

Franjo Klein (1828. - 1889.)Graditeljski zanat je izučio u Beču.Rani historicist: neorenesansa.Sinagoga u Praškoj1867. – 84. radi u poduzeću Grahor i KleinHrvatski glazbeni zavod.

Martin Pilar (1861. - 1942.)Graditeljski zanat je izučio u Beču.Radi u Bolleovu atelieru na obnovi katedrale.

Milan Lenuci (1849. – 1924.)Urbanist. Zelena potkova: Zrinjevac – Botanički – HNK.

Janko Holjac (1865. - 1939.)Arhitekturu diplomirao u Beču, kod Schmidta.Prvi je arhitekt koji je postao gradonačelnik Zagreba.Isusovačka crkva u Palmotićevoj, 1902.

HONINBERG i DEUTSCH – kasni neostilistiNajplodniji arhitekti neostilova u Zgb između 1890. i 1900.

Učiteljski dom na Kazališnom trgu, 1892.Starčevićev dom, 1895.Palače Hotela Pallace,

***SECESIJA***

Stilski izraz koji se pojavljuje u Beču i Munchenu (Jugendstil)Valovite linije, plošnost, stilizacija, dekorativnost, asimetričnost.

1900. - sa studija u inozemstvu u Zagreb dolaze – Kovačić, Baranjaj1901. – Bastl1903. – Šen1905 – Fišer1907. – Kalda i Lubinsky1909. – Erlich i Sunko

Aldar Baranjaj (1879. – 1936.)1905. u Zgb osniva s arhitektom Slavkom Benedikom poduzeće Benedik i Baranjaj.1907. – Kuća Popović na Jelačićevu trgu s Meštrovićevim reljefom Seljaci1910. – Srpska banka – danas HPBNiz vila na Tuškancu.Između 2 rata reducira dekorativnost.

Vjekoslav Bastl (1872. – 1947.)Diplomirao u Beču kod Otta Wagnera.S Podhorskim, Šenom i Kovačićem 1906. osniva Klub hrv. arhitekata, uskoro tu su i modernisti Erlich, Sunko i Quiquerez.

Etnografski muzej, 1903.Kuća Kallina u Masarikovoj, 1903. (za tvorničara pločica, po Wagn. Majolikahaus u Beču)

Zgrada Elsa Fluid, 1905.

Kasnije teži jednostavnijim i funkcionalnijim rješenjima: PMF na Marulićevu trgu, 1912.Tržnica Dolac, 1927.Obnova Sv. Petra u Vlaškoj, 1930.

Stjepan Podhorski (1875. – 1945.)Završio je Akademiju u Beču, kod historicista Luntza, a Kovačić kod O. Wagnera.U početku izraziti secesijski modernist, kasnije se posvetio sakralnoj arhitekturi u maniri predromaničkih crkvica (varijanta historicizma).

Duvanjsko poljeMakarska, 1929.-31.

Edo Šen (1875. – 1945.)Blizak Kovačiću i Erlichu1919. jedan od osnivača tehničkog fakulteta.1927. izdaje prvu monografiju o Viktoru Kovačiću (3 godine nakon smrti).

1910. – Palača CROATIA na uglu Masarykove i Preradovićeve1928. – Kuća Vasić, Varšavska 61933 – Studentski dom na trgu hrvatskih velikanaTehnički / Arhitektonski / fakultet

Rudolf Lubinsky (1873. – 1935.)Studirao u Karlsruheu.Suradnik na projektu sveučilišne knjižnice u Heidelbergu.U Zg osniva firmu Muller i Lubinsky (trgovac mješovitom robom-tvorničar opeke i graditelj)1910. ban Rauch donosi konačnu odluku o početku gradnje NSK.Svećenički dom u PalmotićevojNSK, 1910. – 13.Brojne stambene zgrade: vrlo plodan.

Dionis Sunko (1873. – 1935.)Studirao u Karlsruheu.Hotel Esplanade, 1922.-24.Hotel Dubrovnik, 1916.-29.

Ignjat Fišer (1870. – 1948.)Senatorij u Klaićevoj, 1908.Palača gradske štedionice na Trgu B. Jelačića, 1926.

Hugo Erlich (1879. – 1936.)1908. povjereno mu je dovršenja čuvene vile Kerme na ženevskom jezeru koju je započeo Loos.U Zgb ima 1910. – 15. atelier s Kovačićem.U oblikovanju kuća primjenjuje Loosov bez-ornamentalni stil.Regulacija Strossmayerova šetališta na gornjem gradu.Dovršava zgradu burze nakon Kovačiževe smrti.

Viktor Kovačić (1874. – 1924.)Rođen je u seljačkoj obitelji.Kao siroče odlazi stricu u Graz gdje završava pučku i zidarsku obrtnu školu.Vrativši se u zagreb radi kod Kune Waidmanna i Hermanna Bollea.1896. u Beču se upisuje na Akademiju i studira kod Wagnera te upoznaje Loosa.Inspiriran Wagnerovom knjigom Moderna arhitektura u novinama objavljuje istoimeni tekst.U njemu zagovara funkcionalnost/praktičnost, i odricanje od lažne raskoši pročelja (kao Loos)

U sukobu starih i mladih koji je počeo na salonu 1898. (slikati i književnici) kao arhitekt na strani mladih.

Regulacija kaptola, 1908.-10. (Premda je žestoko kritizirao Bollea.)Regulacija Rokova perivoja, 1909.Crkva sv. Blaža, 1909.-13.Vila Frangeš, 1910.Kuća Franck, 1912.-13.Palača Burze, 1923. - 27.

Ljubo Babić svjedoči: »Rijetki su ga voljeli. Dosta je bilo onih koji su ga tolerirali, a najviše je bilo onih, koji su ga antipatijom susretali. A s njime je bilo doista teško: osjetljiv, tvrdoglav, prepotentan: prema slabijima grub i osoran, a prema jačima laskav, umiljat; indolentan, nelagodan. Kretao se među ljudima kao kakav veliki gospodin... Izoliran postao je čudak; bohem, koji je predstavljao aristokrata.

Izidor Kršnjavi: »Talentiran čovjek. Ima dobrih ideja i ukusa, ali je lijenčina, koji ne uči niti radi ustrajno, nego po kavanama pripovijeda koliko je vrijedan. Bohéma. Šteta za njega.«