15 Klimatske Promjene II

8/18/2019 15 Klimatske Promjene II

1/50

PLIOCEN - prije 5,3 do 2,5 do milijuna godina

Novija istraživanja su zaključila da je u vrijeme početka pliobila vrlo slično današnjem. Naime, globalne temperature i k

ugljičnog dioksida u atmosferi koja "zarobljuje" toplinu bile sdanašnjoj klimi.Ova saznanja o pliocenu odmah dala krila onima koji dovodnegativnu ulogu čovjeka u procesu globalnog zatopljenja, jenije bilo ljudi koji bi širili emisiju štetnih plinova.

ada su alge u pliocenu usisale ugljični dioksid da bi izvele fproizvele su organski ugljik s upečatljivim potpisima izotopaosjetljivi na koncentraciju !O u morskoj vodi. #i su potpisi sfosilima koji nam mogu pomo$i da odredimo količinu ugljičnatmosferi toga doba.%rema toj metodi, srednji pliocen je bio topao kao što se prebiti do '((. godine, oko dva stupnja !elzija iznad trenutne


2/50


3/50

ontinenti su se nastavili micati prema svojim današnjim pozi

vjeruje da su period započeli udaljeni )( km od svojih današ

da bi ga završili *( km od današnjih lokacija. %osledice sudar

kontinenata + uzdizanje planinskih masivanastanak -imelaja

/užna merika se spojila sa 0jevernom merikom preko %anam

prevlake + promjena klime

1ogu$nost razmjene živog svijeta donosi gotovo potpuni kraj

meričke karakteristične faune velikih tobolčara i papkara + š

grabežljivaca iz sjeverne merike i doma$ih papkara faunas. 0

prevlake imalo je važan efekt na globalnu temperaturu.


4/50

!LO"A# Promjena prema $ladnijoj, %ušoj i %ezon%&oj &limi je imala zna'aj

plio*en%&u vege)a*iju, %manjuju+i pri%u%)vo )rop%&i$ vr%)a širom %vije)a je

šume %u *vale, *rnogori'ne šume i )undra %u po&rivale veli&i dio %jevera, a )

proširila na %ve &on)inen)e o%im An)ar&)i&e. /rop%&e šume %u bile ograni'e

poja% o&o e&va)ora, a uz %u$e %avane Na%)aju pu%)inje u Aziji i A(ri*i

!A0NA# %ve ve+i razvoj današnje domina)ne (aune Izumiru prvi &opi)ari, a

naprednije vr%)e

P"I1A/I %u na%)avili %a %vojom evolu*ijom, % au%)ralopi)$e*inima jednim

$ominida. &oji %u %e pojavili u &a%nom plio*enu


5/50

Primjeri migra*ije

Ameri*i na&on (o

Panam%&e prevla

1a%lina%)o zelenozna'avaju %jeve

vr%)e junoameri'

podrije)la plavi o

ozna'avaju junovr%)e %jevernoam

podrije)la


6/50

0 4jevernoj Ameri*i %u %e glodav*i )e opo%umi na%)avili razvija)i, dopo'eli ne%)aja)i, š)o u&lju'uje popula*ije deva, jelena i &onja No%orizumrli

2 3uraziji su se glodavci dobro razvijali, dok je smanjena diprimata. 0lonovi tapiri i nosorozi su bili prilično uspješni u 4azgranatost konja se smanjila, dok su goveda i antilope osneke vrste deva koje su bile migrirale u ziju iz 0jeverne m-ijene i rane sabljozube mačke su se pojavile, pridruživši segrabežljivcima kao što su psi, medvjedi i lasice.

frikom su dominirali kopitari, a primati su nastavili sa svojevolucijom, s australopithecinima 5jednim od prvih hominidpojavili u kasnom pliocenu. 7lodavci su bili uspješni, a povepopulacije slonova. rave i antilope su se nastavile granati položaj svinja. %ojavile su se i rane žirafe, a deve su se dos

0jeverne merike preko zije. %ojavili su se konji i moderni


7/50


8/50

4ani pliocen


9/507ranice /dranskog mora u donjem pliocenu


10/50

"A6 PLIOCENA 7 zapo'inje gla*ija*ija6uno od ledenog po&rova %u %e a&umulirala ogromna jezera za$valjuju+i blo)o&ova )e manjem i%paravanju zbog $ladnijeg zra&a O&o 899 bazena, %ada ui%ušeni$, %u bili i%punjeni vodom na zapadu Ameri&e "ije&e %u bile ve+e, ima)o&, )e imale više pri)o&aPu%)inje %u, % druge %)rane, bile %uše i pro%)ranije :bog %manjenja o*ean%&o

i%paravanja, bilo je manje &iša


11/50

4)varanje ar&)i'&e polarne &ape prije 3 miliona godina je ozna'enpromjenom razine izo)opa &i%i&a A%)ronomi %umnjaju &a&o je vel%upernova e&%plodirala u blizini :emlje )e izazvala veli&i poreme+ozon%&om omo)a'u


12/50

Holocen je interglacijalno 5me&uledeno6 razdoblje u kojemu i s

započelo je naglim zatopljenjem oko 8)(( godina pr. rista

9me holocen izvedeno je od grčke riječi :;


13/50


14/50


15/50

Ca vrijeme ledenog doba, europska područja sjeverno od 0redozem

prekrivena tundrom, stepom ili crnogoričnom šumom. 2 prva dva

holocena dominantna vegetacija ovih područja postala je mješovit

bjelogorična šuma, a s promjenama vegetacije promijenio se i živo

Najtoplije razdoblje holocena u 3uropi bilo je izme&u '(((( i D(((

5holocenski termalni optimum6. Nakon toga uslijedilo je dugotrajno

sve ve$eg zahla&enja. #ako je temperatura za vrijeme kasnog G. i pr.r. bila za G stupnja !elzija niža nego što je danas.


16/50

0 $olo*enu razli&ujemo 5 &lima)%&i$ razdoblja#

8 preborealno i borealno razdoblje prije 88599 do prije >999 g. -

prijelazu iz ledenog doba, na&on &ojeg je u%lijedilo )oplo i %u$o r

%u lje)a bila )oplija, a zime $ladnije nego dana%2 a)lan)%&o razdoblje prije >999 do prije ?999 g.# razdoblje )ople

&lime

3 %ub-borealno razdoblje prije ?999 do prije 2599 g.# razdoblje )o

&lime@ %uba)lan)%&o razdoblje od prije 2599 g do dana%.# $ladno i vla

olo*en je razdoblje u &ojem je %)abiliza*ija &lime omogu+ila razvoj

*iviliza*ije 4ve ljud%&e *iviliza*ije %u na%)ale u $olo*enu Po'e)a& $

po&lapa %e % prijelazom paleoli)i&a u mezoli)i&


17/50


18/50

olo*en%&i &lima)%&i op)imum je bio period za)opljenja u &ome je glob

9,5-2 BC )oplija nego dana% 1e=u)im, )o za)opljenje nije bilo jednozna

%vije)a Po'elo je o)prili&e prije >999, a završilo prije 5999 godina, u d

*vale prve ljud%&e *iviliza*ije u Aziji Ovaj period )opline završio je % $l

periodom i manjom gla*ija*ijom, &oja je bila )rajala do o&o 2999 godin

%romatraju$i klimu Cemlje kroz prošlost, možemo ustvrditi da

neprekidno mijenjala. 0mjene ledenih doba i toplih perioda ne

pratile naš planet. #ako&er, izme&u pojedinih ledenih doba sm

se kra$a razdoblja klimatskih promjena nešto manjih amplitud

pokazuje kako postoje prirodni uzroci promjene klime i dobar d

poznajemo, ali tako&er odre&en dio prirodnih uzroka klimatski

ne poznajemo dovoljno dobro ili ih ne poznajemo uop$e.

http://www.wikiwand.com/sh/Azijahttp://www.wikiwand.com/sh/Azija


19/50


20/50


21/50


22/50


23/50


24/50


25/50

Na rezultatima rekonstrukcije temperatura u bližoj prošlosti,

zadnjeg ledenog doba, dva su perioda povišenih temperatur

njih je 4omanski period, oko ((( godina unatrag, a drugi 1

period, oko '((( godina unatrag.

9ako ne znamo točno kakve su bile tad temperature, čini se d

usporedive s današnjima ili barem ne tako mnogo niže. Ipa&

&ra+i )opliji periodi od 89 do 8@ vije&a pozna)iji &ao 4rednjovje&ovni

9zme&u njih, vidljiva su Hmala ledena dobaI. Cadnje takvo m

doba je nastupilo izme&u G(( i D(( godina unatrag, nakon čtemperature na Cemlji manje više konstantno rasle prema d

je u zadnjih stotinu godina taj porast značajno brži nego je b

olo*en%&o za)opljenje je u %)vari %amo još jedan in)ergla*ijalni perio


26/50

olo*en%&o za)opljenje je u %)vari %amo još jedan in)ergla*ijalni perio

pred%)avlja &ona'ni &raj plei%)o*en%&e gla*ija*ije 4ma)ra %e da +e %e

vra)i)i u %)anje gla*ija*ije za ne&i$ 3999 godina 1e=u)im, a&o %e ljud

a&)ivnoš+u po&renu)o globalno za)opljenje na%)avi, mogao bi na%)a)i s

interglacikal , )e po%)a)i )opliji, a moda i dui in)ergla*ijalni periodi negplei%)o*enu 4uper-in)ergla*ijal moe po%)a)i )opliji in)ergla*ijala, &oji j

do%egao prije 825999 godina i bio )opliji od $olo*ena


27/50

Na )empera)uru :emlje veli& u)je*aj ima &emij%&i %a%)av a)mo%(ere, je

popu) jedno%mjernog (il)era &oji propuš)a )oplin%&o zra'enje %a 4un*a

ali ga neš)o )ee puš)a na)rag prema 4vemiru

O'i)o je, da +e pove+anjem &on*en)ra*ije %)a&leni'&i$ plinova, do+i do

globalne )empera)ure na :emlji Najvaniji %)a&leni'&i plinovi u :emlji

%u voda 2O., uglji'ni dio&%id CO2., me)an C@., duši&ov o&%id N

O3. Pri)om %u dva %)a&leni'&a plina odgovorna za glavninu zadrav

zemljinog )oplin%&og zra'enja prema 4vemiru )o %u voda vodena padio&%id

ez e(e&)a %)a&leni&a ivo) na :emlji ne bi bio mogu+ ez e(e&)a %)a


28/50

ez e(e&)a %)a&leni&a ivo) na :emlji ne bi bio mogu+ ez e(e&)a %)a

%rednja )empera)ura na :emlji bi izno%ila o&o -8BC Premda je e(e&)

neš)o š)o nam omogu+uje ivo) na plane)u, problem %e pojavljuje u '

e(e&) %)a&leni&a promjenjiv )ije&om vremena Promjenjiv je, za)o jer je%a%)av a)mo%(ere promjenjiv, pa %)oga varira i odno% %)a&leni'&i$ i ne

plinova u a)mo%(eri

Izgaranjem (o%ilni$ goriva po%ebi*e ugljena i na()e. pove+ava %e &on


29/50

Izgaranjem (o%ilni$ goriva po%ebi*e ugljena i na()e., pove+ava %e &on

uglji'nog dio&%ida u a)mo%(eri Prije indu%)rij%&e ere %rednji udio CO2

o&o 2D9 milijun)i$ dijelova, da bi %e do 298@ godine popeo na @99 mi

Ia&o %e %a%)av a)mo%(ere mijenja i prirodnim pu)em, prili'no je %igurno

*ijeli )aj pora%) uzro&ovan i%puš)anjem CO2 u a)mo%(eru ljud%&om djeLabora)orij%&im )e%)iranjima

je po&azano# %va&o

udvo%)ru'enje &on*en)ra*ije

CO2, e(e&) %)a&leni&a %e

pove+ava )a&o da %rednja

)empera)ura pora%)e za o&o

8 Celzijev %)upanj


30/50

Pora%)om )empera)ure, i%paravanje % )la je ja'e, a o%im )oga i zra& mo

više vodene pare udu+i da je vodena para &lju'an %)a&leni'&i plin, d

doda)nog poja'avanja %)a&leni'&og u)je*aja )e do doda)nog pove+anj

)empera)ure Ovo je najvaniji primjer pozi)ivne povra)ne veze u &lima%u%)avu :emlje

rugi primjer pozi)ivne povra)ne veze je o)apanje leda pora%)om )emp

u%lijed o)apanja leda :emljina površina po%)aje )amnija, )j %manjuje %

re(le&%ivno%) površine., zbog 'ega %e )lo ili more. ja'e zagrijava 4un

zra'enjem nego a&o je na površini pre&riveno %nijegom ili ledom


31/50

Poborni*i &lima)%&i$ &a)a%)ro(a %lue %e %nanim argumen)ima 7 o)ap

dovodi do manj&a pi)&e vode, podizanje razine mora ugroava obalna

energije u %u%)avu )eore)%&i moe dove%)i do in)enzivniji$ me)eorološ&

*i&lona, )ornada., više lje)ne )empera)ure dovode do nie rela)ivne v

ve+eg broja poara, pora%) razine CO2 dovodi do promjene &i%elo%)i o

pri'a dovodi do izumiranja brojni$ ivo)inj%&i$ vr%)a, veli&i$ %eoba drug

$ladnija podru'ja, i)d


32/50

P b i i l &li & j lji i d d + j & ij


33/50

Poborni*i male &lima)%&e o%je)ljivo%)i )vrde da pove+anje &on*en)ra*ij

zra&u nije loše naime, CO2 je nuan za razvoj bilj&i i pove+anjem &on

CO2 ubrzava %e (o)o%in)eza u bilj&ama 'ime one bre ra%)u Naime, p

je CO2 nuan %a%)oja& zra&a za odvijanje (o)o%in)eze 0 %)a&leni*ima

dodavanje doda)ne &oli'ine CO2 &a&o bi plan)ae bre ra%le 4)oga, p)eorije pove+anu razinu CO2 dre &ao pozi)ivnu promjenu, jer po)i'e b

bri ra%), š)o je ne%umnjivo u mnogo'emu pozi)ivan e(e&) Obnavljanje

diljem %vije)a je dobrodošao nu%produ&) i%puš)anja CO2 u a)mo%(eru

oda)no na )o, pove+anje površine %vije)a pod šumama uzro&uje %ve po)rošnju CO2, š)o zna'i da je )o još jedna od neo'e&ivani$F. nega)i

povra)ni$ veza u %i%)emu


34/50


35/50

0 po%ljednji$ )ri %)o)ine godina )empera)ura na :emlji nara%la je za 9

od )oga 95 %)upnjeva %amo u 29 %)olje+u Ge)iri od pe) naj)opliji$ g

po%)oje mjerenja zbile %u %e u >9-ima prošlog %)olje+a, do& %e broj $

go)ovo prepolovio I u prvi$ de%e) godina 28 %)olje+a %vjedo*i %mo

rušenja višegodišnji$ )empera)urni$ pro%je&a, &a&o u našoj zemlji, )a

mnogim drugim dijelovima %vije)a

Eo kraja '. stolje$a očekuje se porast srednje temperature

za od '.K do ).L stupnjeva. %orast temperature bi mogao uzpromjenu oborinskog režima te porast morske razine.


36/50

o %redine 28 %)olje+a bi %e zim%&e oborine na %jevernoj $emi%(eri

širinama mogle pove+a)i :a )o vrijeme %e u A(ri*i, Au%)raliji, %redišn

o'e&uje %manjenje &oli'ine oborine 0 )ropima %e )a&o=er o'e&uje p

&oli'ine oborine 4ma)ra %e da +e zapadni dio An)ar&)i&a po)puno n%)olje+a, š)o bi moglo rezul)ira)i enormnim pove+anjem razine mora

više vru+i$ ve+a vjeroja)no%) za %uše. i manje ledeni$ dana, )e in)e

oborin%&i doga=aji

7lobalno zatopljenje $e se najviše osjetiti u umjerenim širin

polovima, dok $e manjih promjena biti u tropima. 9 dosad ra

meteorološke pojave postat $e još razornije. 2ragani i torna

jači, s jačom oborinom i jačim vjetrom. #ako&er se očekuje j

azijskog monsuna te olujnih uspora, osobito na području 0je

mora 247N %#49!9VIDEO: NAJJAČI URAGAN U POVIJESTI HARA

URAGAN POHARAO NJEMAČKU, AUIO 10 ŽIVOTA! Oluja rula "#$%& 'a

http://www.jutarnji.hr/video--jedan-od-najjacih-uragana-u-povijesti-hara-meksikom-stigla-snimka-iz-aviona-kako-ulijece-u-oko-divlje-oluje/1444298/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/video--jedan-od-najjacih-uragana-u-povijesti-hara-meksikom-stigla-snimka-iz-aviona-kako-ulijece-u-oko-divlje-oluje/1444298/


37/50

VIDEO: NAJJAČI URAGAN U POVIJESTI HARA MEKSIKOM

IO 10 ŽIVOTA! Oluja rula "#$%&, 'a)

VIDEO* O+UJA KAKVA SE RIJETKO VIA V

&l-u .r/aju $2$#$ j& ura2a $#$ lju#3-& 4r/%&

N//M O2/ 9EVIDEO, FOTO: SUPERTAJFUN OPUINE 1000 !"#$%

#ajfun je vjetrom brzine *) kmh i v

metara poharao središnje otoke eP

0Q3#9 /2EOLUJA PRIJETI &RITANIJI I FRAN'USKOJ V(e"!o#$ o) 1*0 +% $-.-#." /e !oe"n$ +ol.

;eli&e poplave %u %e do%ad javljale %va&i$ o)prili&e 899 godine u budu

http://www.jutarnji.hr/video--jedan-od-najjacih-uragana-u-povijesti-hara-meksikom-stigla-snimka-iz-aviona-kako-ulijece-u-oko-divlje-oluje/1444298/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/video--jedan-od-najjacih-uragana-u-povijesti-hara-meksikom-stigla-snimka-iz-aviona-kako-ulijece-u-oko-divlje-oluje/1444298/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/video--uragan-gonzalo-pogodio-britaniju-vjetar-koji-je-puhao-cak-175-kmh-ubio-troje-ljudi/1229862/http://www.jutarnji.hr/video--uragan-gonzalo-pogodio-britaniju-vjetar-koji-je-puhao-cak-175-kmh-ubio-troje-ljudi/1229862/http://www.jutarnji.hr/video--uragan-gonzalo-pogodio-britaniju-vjetar-koji-je-puhao-cak-175-kmh-ubio-troje-ljudi/1229862/http://www.jutarnji.hr/oluja-poharala-filipine-tajfun-haijan-odnio-najmanje-100-zivota-/1138575/http://www.jutarnji.hr/oluja-poharala-filipine-tajfun-haijan-odnio-najmanje-100-zivota-/1138575/http://www.jutarnji.hr/oluja-prijeti-britaniji-i-francuskoj-vjetrovi-od-130-kilometara-na-sat-izazvat-ce-prometni-kolaps-na-otoku/1135814/http://www.jutarnji.hr/oluja-prijeti-britaniji-i-francuskoj-vjetrovi-od-130-kilometara-na-sat-izazvat-ce-prometni-kolaps-na-otoku/1135814/http://www.jutarnji.hr/oluja-prijeti-britaniji-i-francuskoj-vjetrovi-od-130-kilometara-na-sat-izazvat-ce-prometni-kolaps-na-otoku/1135814/http://www.jutarnji.hr/oluja-prijeti-britaniji-i-francuskoj-vjetrovi-od-130-kilometara-na-sat-izazvat-ce-prometni-kolaps-na-otoku/1135814/http://www.jutarnji.hr/oluja-prijeti-britaniji-i-francuskoj-vjetrovi-od-130-kilometara-na-sat-izazvat-ce-prometni-kolaps-na-otoku/1135814/http://www.jutarnji.hr/oluja-prijeti-britaniji-i-francuskoj-vjetrovi-od-130-kilometara-na-sat-izazvat-ce-prometni-kolaps-na-otoku/1135814/http://www.jutarnji.hr/oluja-poharala-filipine-tajfun-haijan-odnio-najmanje-100-zivota-/1138575/http://www.jutarnji.hr/oluja-poharala-filipine-tajfun-haijan-odnio-najmanje-100-zivota-/1138575/http://www.jutarnji.hr/video--uragan-gonzalo-pogodio-britaniju-vjetar-koji-je-puhao-cak-175-kmh-ubio-troje-ljudi/1229862/http://www.jutarnji.hr/video--uragan-gonzalo-pogodio-britaniju-vjetar-koji-je-puhao-cak-175-kmh-ubio-troje-ljudi/1229862/http://www.jutarnji.hr/video--uragan-gonzalo-pogodio-britaniju-vjetar-koji-je-puhao-cak-175-kmh-ubio-troje-ljudi/1229862/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/uragan-niklas-odnio-deset-zivota-hrvatskoj-se-sprema-zahladenje-i-snijeg-za-uskrs/1324103/http://www.jutarnji.hr/video--jedan-od-najjacih-uragana-u-povijesti-hara-meksikom-stigla-snimka-iz-aviona-kako-ulijece-u-oko-divlje-oluje/1444298/http://www.jutarnji.hr/video--jedan-od-najjacih-uragana-u-povijesti-hara-meksikom-stigla-snimka-iz-aviona-kako-ulijece-u-oko-divlje-oluje/1444298/


38/50

;eli&e poplave %u %e do%ad javljale %va&i$ o)prili&e 899 godine, u budu

o'e&uje da +e %e javlja)i %va&i$ 29 godina A&o %e o)opi zapadni dio A

razina mora bi mogla pora%)i za 5-? me)ara, do& je u po%ljednji$ 899 g

za 89-29 *en)ime)ara, no )opljenje leda na An)ar&)i&u je najgori mogu+

O'e&uju %e i promjene u Hol(%&oj %)ruji, odno%no njeno %labljenje i &on

ne%)ana&

Ledenja*i +e %e na%)avi)i )opi)i, a znan%)veni*i %u po%ebno zabrinu)i za Alja%*i, gdje je u po%ljednji$ pede%e) godina ne%)alo na )i%u+e &ubi'n

limatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životin

pojavu novih.

J.+. +$2. 3-!o+o#.l. ol.#e )$l(e H!#."+e S"!.)3n


39/50

J.+. +$2. 3-!o+o#.l. ol.#e )$l(e H!#."+e4 S"!.)3n#o)o, no#e n.(.#e o5$ln$(e +$2e n. #e/ !e+o!)ne o5o


40/50

&3)3/$ ). #o)o".( o!o .)., o6e+3(e e ). /e #$o+e #o)e n. +.!lo#.6o"."$ (o2 $)3/. 78 .".4 N.(9o!$ 3).! +o($ l$(e)$ (e on.( n. Po+3+3 )ol$K.!lo#c.4 P!e. !oc en.., )o .). e o l.#l eno o+o 800 +3/.

Š.n(ol+3 3"o2e #el$+$ o.!$


41/50

Vel$+$ o.!$ 3 D.l.c$($ #$)l($#$ $ $-


42/50

Vel$+$ o.!$ 3 D.l.c$($ #$)l($#$ $ $-#e$!.;

N.(#e/$ o.! 3 A3"!.l$($: V."!o9.c$ 3 5


43/50

N.(#e/$ o.! 3 A3"!.l$($: V."!o9.c$ 3 5o.!o $ #!eeno

Po.!$ 5(ene 3 K.l$


44/50

par&u ili u vašem vr)u Li%)anje i *vje)anje drve+a %e javlja u %)udenom

š)o ni&a&o nije prirodno, bu=enje bilja&a je do %ada bilo rezervirano z

Prolje+e dolazi i više )jedana ranije nego š)o je )o bilo prije 59-a& god

%)ie &a%nije

Fudu$i da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi,

drve$a dolazi do promjene u životu insekata, što rezultira sm

pove$anjem broja ptica koje se njima hrane.

oraljni grebeni, &ao vrlo o%je)ljivi e&o%u%)avi, )a&o=er +e %)rada)i A&


45/50

oraljni grebeni, &ao vrlo o%je)ljivi e&o%u%)avi, )a&o=er +e %)rada)i A&

)empera)ura pora%)e za 8-2 %)upnja, &oraljni greben +e izblijedje)i i n

odumrije)i

Promjena me)eorološ&i$ uvje)a uveli&e +e u)je*a)i na promjene u ag


46/50

odre=eni$ podru'ja ul)ure &oje %u %e na ne&om podru'ju uzgajale

više ne+e u%pijeva)i, no za)o +e %e u%pijeva)i neš)o drugo O'e&uje

agro&ul)ura prema %jeveru a&le, za o'e&iva)i je da +emo u rva)%

banane Poljodjel%)vo +e %e mora)i re%)ru&)urira)i prema 'uvanju zalobzirom da %e o'e&uju %ušna lje)a i &išovi)e zime, %u%)av navodnjav

mora)i 'uva)i vodu i *ijelu %ezonu

Pora%) %rednje )empera)ure na :emlji +e u)je*a)i na ljud%&o zdravlje P

&li ) & j + )j )i & li) ) $ & j j d )


47/50

&lima)%&e promjene +e u)je*a)i na &vali)e)u $rane &oju jedemo )e na vo

pijemo Ne&i znan%)veni*i najavljuju da +e )opliji %vije) bi)i i bole%niji %v

A&o zime budu )oplije, manje +e ljudi umira)i od $ladno+e,

ali prirodno odumiranje ba&)erija na ni%&im)empera)urama +e izo%)a)i, š)o moe dove%)i do širenja

razli'i)i$ bole%)i Ljudi +e 'eš+e umira)i od )oplin%&i$

udara, od po%ljedi*a pre&omjernog 0; zra'enja )e

)rovanja $ranom /a&o=er %e o'e&uje i širenje bole%)i na

podru'ja na &ojima do )ada ni%u bile pozna)e, primjeri*e

malarija i &omara* malari'ar +e %e proširi)i prema

%jeveru O)prije je pozna)o da vrijeme u)je'e na nagle

pojave upale plu+a, gripe i bron$i)i%a Ge%)e poplave

uzro&ova) +e bole%)i &oje %e šire vodom


48/50


49/50


50/50

Documents

15 Klimatske Promjene II