191690962 Psihoanalitičko Čitanje i Struktura Pripovijetke Hamze Hume Slučaj Raba Slikara1

7/25/2019 191690962 Psihoanalitiko itanje i Struktura Pripovijetke Hamze Hume Sluaj Raba Slikara1

1/5

PSIHOANALITIKO ITANJE I STRUKTURA

PRIPOVIJETKE HAMZE HUME SLUAJ RABA SLIKARA

Pripovijetka Sluaj Raba slikara predstavlja odreenu suprotnost u

pogledu izabrane tematike, stila i pripovjednih tehnika. Ova pripovijetka ima

specifan karakter u odnosu prema njegovim drugim proznim djelima. U njoj

je mogue pratiti vijugavi tok izriitog psihotinog stanja na granici

psiholoke analize i jednog vieg saznanja egzistencije. Ono to treba

naglasiti jeste da je ova pripovijetka potpuno avangardna. !vangardna

knji"evnost, kao to znamo, se mo"e odrediti kao pokuaj osporavanja

tradicije, u kojoj se mijenjaju sve knji"evne konvencije. Ovu pripovijetku,

takoer, mo"emo poistovjetiti sa romanom struje svijesti koji se poeo

pojavljivati poetkom #$. stoljea. Ula"enje u mentalni prostor lika tra"io je

da se prikazivanje njegova unutarnjeg stanja spusti ispod razine svijesti.

Upravo se u ovoj pripovjetci ula"enjem u mentalni prostor %aba, pokuava

otkriti razlog njegove bolesti. &reud u svojim Uvodnim predavanjima ka"e da

je pokreta ljudskog drutva ekonomske naravi. On smatra da je ljudskom

povijeu uvijek upravljala potreba za radom, a ta potreba nas sili na

potiskivanje "elje za u"itkom i zadovoljenjem. 'premni smo miriti se sa

odricanjem sve dok u njemu vidimo neko dobro, ali ako teret postane suvie

te"ak obino obolijevamo. (aj oblik bolesti poznat je kao neuroza. )a"no je

shvatiti da je neuroza povezana s onim to je u nama kao ljudskoj rasi

stvaralako, kao i sa uzrocima naeg nezadovoljstva. Upravo u pripovjetci

primjeujemo neurotino ponaanje %aba, ispunjeno nezadovoljstvom,

samoom i besmislom. *pr. Ve dugo vremena nisam izlazio iz svoje grobnice.

Tako nazivam svoj stan. Jesen je u sve unijela ton boli i alosti. Samoa jeosamljena i samoranija+. Paradoks ili proturjeje na kojemu se temelji

&reudovo djelo jest da postajemo ono to jesmo tek sna"nim potiskivanjem

elemenata od kojih smo sainjeni. aravno da mi toga nismo svjesni, jer je

podruje u koje potiskujemo neispunjive "elje podruje nesvjesnog. 'novi su

pravi put u nesvjesno - daju nam priliku da nesvjesno promotrimo na djelu.#


2/5

Upravo se kroz snove %aba slikara pokuava prodrijeti u njegovo podruje

nesvjesnog. a &reuda su snovi simboliko ispunjenje naih nesvjesnoh "elja.

Putajui nas da spavamo, nesvjesno skriva i preobliuje znaenje svoga

materijala, pa snovi postaju simboliki tekstovi koje moramo odgonetnuti.

Postoji vie vrsta neuroza, a kod %aba primjeujemo /obinu neurozu 0

neopravdani strah od nekoga. *pr. Sam sam! a svakog asa se okreem kao

da osjeam na sebi neiji pogled. "islim da je to od ove duge usamljenosti+.

1nogo je te"e, meutim, boriti se sa stanjem psihoze u kojemu ego,

nesposoban da potisne nesvjesnu "elju, postaje njezinom "rtvom. U tom se

sluaju prekida veza izmeu ega i vanjskog svijeta, a nesvjesno poinje da

gradi prividnu zbilju. 2rugim rijeima, psihotik gubi vezu sa stvarnou, kao

to je sluaj u paranoji i shizo/reniji. Paranoja se odnosi na manje-vie

sustavno stanje obmane, u koje &reud ukljuuje ne samo obmane

proganjanja, nego i umiljenu ljubomoru i umiljenu veliinu. *pr. #a$ si! kao

da mi neko do$apnu. Upio sam svu snagu i ludo se zasmijao. "oj smije! bio

je to ojan i napikao krik prestra$enog. "rane zgrade priinjavale mi se kao

ogromne! pokretne kulise% vjetar i njiao kao kakve guste! crne sjenke+.

'hizo/renija je odvajanje od stvarnosti i povlaenje u sebe, praeno

prekomjernim, ali prilino sustavnim stvaranjem /antazija 3 kao da id, tj.

nesvjesna "elja izlazi na povrinu i preplavljuje svijest svojom neloginou,

zagonetnim asocijacijama i a/ektivnim vezama ideja. *pr. #e! evo & i Raba

poe$e da more. 'pet onaj pas sa vatrenim oima mota se oko njega+. a

kraju pripovijetke primjeujemo i podvojenost linosti %aba. Podvojena linost

je psihiko stanje4 osobe koje su podvojene linosti u principu esto

omalova"avane, te su s vremenom postale povuene, poput %aba, ali,

naprotiv, "elja im je da budu psihiki jake osobe. (e osobe su slabe i imaju

svoju sliku osobe kakve bi ustvari "eljele biti pa se esto preputaju matanju

te osobe. *pr. Sjeo je na klupu! i $to se god vi$e unosio u ti$inu! inilo mu se

da potaje neki dvostruki Rab! jedan! nevidljiv i lagan luta po ba$ti kao

umorno nasmijana misao! drugi! srozan na klupu! sputan! zarobljen u tijelu +.

5


3/5

2uhovno bunilo i spoznaja o neodvojivosti tjelesnog i duevnog se usporedo

nadopunjuju, pri emu nejasnost zagrobnog i njegova neminovnost postaje

podstrek umjetnike i duhovne snage, to za rezultat ima podvojenost

slikareve linosti na spiritualnu i fziku. 6umo se kao knji"evnik, inae,

pokazao kao dobar psiholoki prikazatelj unutarnjih i suptilnih abnormalnih

stanja svojih /abula i likova u njima. Ovakvim itanjem romana gradimo

svojevrsni podtekst djela, tekst koji postoji unutar teksta a razotkriva se na

pojedinim simptomatinimtakama punim vieznanosti, okolianja ili suvie

sna"nog naglaavanja.

7ao to smo rekli ovo djelo je avangardno i kao takvo je vrlo slo"ene

strukture. 2a bi se to bolje ulo u svijest %aba, u pripovijetku se umeu

dijelovi njegovog dnevnika. 'toga, mo"emo rei da je, prema 'tanzelu,

pripovjeda u prvom licu jednine.- Prema 8ennetu, pripovjeda je

intradijegetski *pripovjeda se nalazi u prii+ i homodijegetski *pripovjeda je i

lik svoje prie+. Primjer 3 Ve je nekoliko dana pro$lo a ja se nisam micao iz

svoje usamljenosti. (anju sjedim pod dudom! itam! posmatram titranje

sunevi zraka kroz li$e i oslu$kujem u samoi. Okvirni pripovjeda je, ipak,personalni, prema 'tanzelu, i ekstradijegetski *pripovjeda je izvan prie+ i

heterodijegetski *pripovjeda nije lik+, prema 8ennetu. Primjer 3 Tako!

posljednji dana sjedei u naslonjai i zurei kroz prozor! njemu bi se priinili

da vidi dolje! u ba$ti! njena dva crna oka! samo dva oka. #jegova misao

poleti za njima kao za kakvim tajanstvenim leptirom. U tamnoj sobi! on esto

vidsi njene blijede grudi kako se nji$u kao da vise o tavanici...&abula je, mogli

bismo rei, simultana, jer se radnja istovremeno zbiva u stvarnom i

imaginarnom svijetu %aba. Poetno stanje 3 Sarajevski vjesnikdonosi biljeku

o tome kako slikar %ab boluje ve nekoliko dana. 'lijed dogaaja 3 ula"enje u

svijest %aba i njegova unutarnja borba sa samim sobom. Promijenjeno

stanje 3 %ab rijeava svoj sukob samoubistvom. &abula je zatvorena.

&okalizacija je termin koji defnie odnos autora prema naraciji u tekstu. U

9


4/5

ovoj pripovijetci mo"emo govoriti o dva tipa /okalizacije. 7ada %ab govori u

prvom licu jednine o stanju svoje due, tada govorimo o unutranoj

/okalizaciji. (akoer je prisutna i vanjska /okalizacija u kojoj pripovjeda

opisuje likove kao da ih posmatra spolja, i ne mjea se u njihov unutranji

"ivot. Opis je kao pripovjedna tehnika onaj tip govora kojim pripovjeda ili

neki lik koji preuzima kazivanje, predstavlja prostor, vrijeme, sudionike,

situacije i stanja. Primjer 3 Stara! zemljana pe sa zelenim i bijelim loniima!

tako je vesela. U dnu! kraj vrata! gvozdena vje$alica! crna! sa kratkim! u luk

zavinutim rukavima! izgleda mi kao da eli da sve umiri. 1eusobno

razmjenjivanje govora dvaju ili vie likova je dijalog. Primjer 3 Sve me psi

mue & kae Rab. "uili su me i onamo. )dje to* #a mom putu. +a$to ga

dri$ ovde* Vidi$ da je zao* ,o* Tvoj pas. Svijet je gori od njega! on me uva.

7ad se neposredno predstavljaju neizgovorene misli i raspolo"enja lika, a da

se pri tome pripovjeda ne uplee, rije je o izravnome unutarnjem

monologu. Primjer 3 (ragi moj prijatelju! glupane! ne bulji tako ponosno u

prostor povr moje glave! jer ne vidi$ ni$ta. #ekad si mi se snisodljivo

osmjeivao i bio si mi privren kao pas! pomislio bi Rab. :zravnim unutarnjim

monologom iskazuje se unutarnje stanje u uoblienim reenicama,

povezanim, vie ili manje u koherentan reenini niz. 1eutim, kao to smorekli, ova pripovijetka ima dosta slinosti sa romanom struje svijesti pa emo

tako navesti jedan primjer koji ukazuje upravo na struju svijesti. Primjer 3

-vala. (a! bio sam bolestan. Vidio sam novi svijet. +ar ne! donio sam uenje

u oima. #ije to ni$ta. To je! moe biti! stra. epotpuna reenica i

neusklaen reenini niz bivaju osnovicom pripovjedne tehnike nazvane

struja svijesti.

Psihemska narativna fgura

%ab a+

%ab b+

;


5/5

nevidljiv

srozan

lagan jedno bie

sputan

nasmijan

zarobljen

Ontemska narativna fgura - Poniranje u mentalni prostor lika.

Documents

191690962 Psihoanalitičko Čitanje i Struktura Pripovijetke Hamze Hume Slučaj Raba Slikara1