Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

11

POECI IZOBRAZBE DOASNIKA HV-aU DOMOVINSKOM RATU

Ante Nazor

UDK: 355.5(497.5)1991/1995"355.23:371(497.5)1991/1995"

Izvorni znanstveni radPrimljeno: 5.7.2004.Prihvaeno: 10.12.2004.

SaetakKako se Hrvatsko vojno uilite (HVU), unutar kojeg je formirana prva posebna Doasnikakola HKoV, razvilo iz asnikog centra HV-a u Zagrebu, najvei dio rada posveen je teajevimaza asnike i doasnike (vrijeme odravanja teajeva, NPP-i) i problemima (organizacijskim,kadrovskim, materijalno-tehnikim) s kojima se Centar suoavao u prvom razdoblju izvoenjanastave (od veljae do rujna 1992., odnosno do poetka tromjesene i estomjeseneizobraze). Dakako, u radu e se biti spomenut poetak organizirane izobrazbe doasnika ucentrima za obuku HV-a (studeni 1992.) te izobrazba doasnika, koja se prema planovimaUprave za kolstvo GSHV-a odvijala izvan CHV-a. U radu su koriteni izvori iz arhiva HVU(asnike kole), odnosno ZZIO. Za stvaranje potpune slike poetaka izobrazbe doasnikaHV-a (tijekom 1991. i 1992.) potrebno je pregledati i drugu arhivsku grau.

Kljune rijei: izobrazba, doasnik, asniki centar, Hrvatska vojska, polaznik, nastavni plan iprogram

Doasnik sam, profesionalac i voa vojnika. Kao doasnik Hrvatske vojske svjestansam svoje pripadnosti asnom koru znanom kao kraljenica vojske.

Ponosim se svojim doasnikim korom. Trudim se dati sve za dobrobit kora kojemupripadam i za dobrobit moje Hrvatske, bez obzira na situaciju u kojoj se naem.

Ne iskoritavam svoj in i svoj poloaj za osobnu sigurnost i materijalnu dobit.Strunost je klju uspjeha. Dvije dunosti uvijek su u mojim mislima izvrenjezadae i dobrobit mojih vojnika. Trudim se biti taktiki i tehniki struan, jer samsvjestan svoje uloge doasnika Hrvatske vojske.

Izvravam ono to se od mene oekuje. Svaki vojnik zasluuje uinkovito voenje,a ja im to i osiguravam. Poznajem svoje vojnike, a njihove potrebe uvijek suispred mojih. Stalno komuniciram sa svojim vojnicima i nikada ih ne ostavljamneinformirane.

Autor je diplomirao povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, temagistrirao na Odsjeku za povijest istoga fakulteta.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3111

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

12

Jesam i uvijek u biti poten i pravedan, i kada nagraujem i kada kanjavam.

asnici u mojoj postrojbi imaju moju maksimalnu potporu, to im omoguujeuspjeno obnaanje zadaa na njihovoj razini. Svojom profesionalnou zadobiosam povjerenje i tovanje kako svojih nadreenih tako i svojih podreenih.Lojalnost prema asnicima, prema kolegama doasnicima i prema vojnicima mojeje pravilo, i nikada ne ugroavam svoj integritet niti svoju moralnu hrabrost.

Vjebam i poduavam samoinicijativnost poduzimanjem pravilnih postupaka uodsutnosti zapovijedi, jer vjebanje pojedinca kao voe moja je zadaa.

Nikada neu zaboraviti, niti u dopustiti kolegama zaboraviti da smo doasnici,profesionalci, voe vojnika.

Pozdrav domovini!

(Doasniki kodeks)

UVOD

Sadraj1 Doasnikoga kodeksa iz amerikog Vodia za doasnike kopnene vojske,koji je, uz odobrenje Zapovjednitva kopnene vojske SAD-a za obuku i doktrinu(TRADOC), Ministarstvo obrane Republike Hrvatske prevelo i prilagodilo za namjenskuuporabu u Oruanim snagama RH, otkriva ulogu i znaaj doasnika u suvremenomvojnom zanimanju.2 Vojna praksa potvrdila je iznimnu vanost doasnikoga kora.Od doasnika se oekuje da bude najobueniji, odnosno najvjetiji i najsposobniji usvom odjeljenju. Vojnici moraju osjetiti da se u svakom trenutku mogu osloniti nadoasnika koji ih vodi, a njemu nadreeni asnici moraju dobiti pouzdanog partnerau izvravanju svih postavljenih zadaa. Jer ratovanje je timski posao, a doasnik jevrlo vaan dio ratnog tima. Uz obuku vojnika, njegova je zadaa da razvije kolektivniduh meu vojnicima koje predvodi te da ih motivira na spremnost za brzi prelazak izmirnodopskih u ratne uvjete i odlazak u borbu.3

Kvalitetna suradnja asnika i doasnika preduvjet je uspjenog djelovanja svakevojske, pa se moe rei da o sposobnosti doasnika u voenju svojih ljudi i njegovomrazumijevanju i obuenosti da ispuni zadane ciljeve, u najveoj mjeri ovisi i uspjehprovedbe vojne akcije koja je isplanirana u stoerima i ratnim kabinetima. Zbogtoga je stvaranje tjelesno i struno osposobljenih te domovini odanih doasnika praktiara na terenu, strateki interes svake vojske, pa tako i hrvatske, to je ujednorazlog zbog kojeg se osnivaju posebne kole za doasnike. U izvravanju zadaa

1 Rad je planiran je kao uvodni lanak za monografiju o radu Doasnike kole HKoV uDomovinskom ratu (1991. 1995.) u sklopu projekta Izobrazba u HV tijekom Domovinskograta 1991. 1995. Zahvaljujem kolegi dr. Damiru Jugu na pomoi u pronalaenju arhivskegrae. Na pruenim informacijama zahvaljujem pukovniku Ivici Hrastoviu, bojniku VladimiruHorvatu i bojniku Zdenku Bobanu.

2 Vodi za Doasnike kopnene vojske, MORH, GSHV, Sektor za obuku i kolstvo, GSHV, MORH,Zagreb, 1996., 4.

3 Vodi za Doasnike kopnene vojske, 18.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3112

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

13

koje su postavljene pred vojsku odgovornost asnika i doasnika je podijeljena. asnicisu odgovorni za zapovijedanje, postavljanje pravila i upravljanje vojskom, a doasniciza provedbu dnevnih poslova u skladu s postavljenim pravilima. asnici su usmjerenina uvjebavanje postrojbe koje vodi izvrenju zadae, a doasnici su usmjereni nauvjebavanje pojedinaca to je preduvjet za ostvarivanje zadae. asnici se primarnobave postrojbom kao cjelinom i operacijama postrojbe (taktikom, strategijom), adoasnici se primarno bave pojedinanim vojnicima i voenjem timova. asnici suusredotoeni na uinkovitost i spremnost postrojbe, a doasnici osiguravaju dapodreeni doasnici i vojnici sa svojom opremom budu spremni za djelovanje kaouinkoviti lanovi postrojbe. asnici su usredotoeni na norme, uvjebavanje iprofesionalni razvoj asnika i doasnika, a doasnici su usredotoeni na norme,uvjebavanje i profesionalni razvoj podreenih doasnika i vojnika.4 Prema tome,uloga doasnika u uvjebavanju pojedinaca za ostvarenje ukupne zadae presudnaje, pa se s pravom doasniki kor naziva kraljenicom vojske.

IZOBRAZBA HRVATSKIH DOASNIKA DO DOMOVINSKOGRATA OSVRT

Premda se ve u antikim vojskama javlja nie rangirani zapovjedni kadar, dri se dasu tek slobodne najamnike vojske u XV. i XVI. stoljeu imale vru unutranjuhijerarhiju i podjelu zapovjednika na asnike i doasnike. Ve tada je zadatakdoasnika bio provoenje discipline meu vojnicima s kojima su i provodili najveidio vremena. Naime, doasniki kadar bio je regrutiran meu vojnicima i drutvenopotpuno odvojen od asnika. Organizirana izobrazba doasnika zapoela je netoposlije (tijekom XVII. i XVIII. stoljea) kad se za izobrazbu pjeatva osnivaju prvedoasnike kole. Zbog poveanja broja zapovjednika i vojnika, s vremenom sedoasnicima otvara perspektiva napredovanja u vojnoj hijerarhiji i mogunost njihovapromaknua u asnike. Stvaranjem velikih armija te usavravanjem naoruanja itaktike, u XIX. stoljeu promijenila se i uloga doasnika od kojih se sve vie trailastrunost u provoenju obuke i pripremi vojnika za voenje borbe. No, usprkosnovim zahtjevima koje je postavio razvoj vojske i razvoj vojnog umijea, sve doI. svjetskog rata doasnici su uglavnom regrutirani meu vojnicima i postavljani nadunosti bez pohaanja posebnih doasnikih kola.5

Nalazei se (od XVI. stoljea) do I. svjetskog rata u sastavu Habsburke, odnosno(od 1867.) Austro-Ugarske Monarhije, Hrvati su bili ukljueni i u sustav oruanihsnaga tadanje drave. Pri tome su obnaali razne zapovjedne dunosti i predvodilivee ili manje vojne postrojbe, kako u borbama unutar granica Austro-Ugarske,tako i izvan njezinog teritorija (napose u raznim ratovima koje su vodili Habsburgovcite u postrojbama Napoleonove vojske). Izborivi se Hrvatsko-ugarskom nagodbom(1868.) za ustrojavanje posebnih hrvatskih oruanih snaga Domobranstva (odnosise na Hrvatsku i Slavoniju), Hrvati su postigli da se dopuna Domobranstva asnicima

4 Vodi za Doasnike kopnene vojske, 16.5 Vojna enciklopedija 7, Beograd, 1965., 101.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3113

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

14

i doasnicima (podasnicima) obavlja kolovanjem u posebnim domobranskimakademijama i kadetskim kolama te da se izobrazba pripadnika hrvatskih oruanihsnaga odvija na hrvatskom jeziku.6 To je, ini se, prvi put da se u nekom slubenomdokumentu spominje organizirano (kao dio posebnog vojnog ustroja) kolovanjehrvatskih doasnika.

Tek nakon I. svjetskog rata veina vojski zapoela je s obveznom izobrazbomdoasnikog kadra u posebnim Doasnikim kolama.7 Tako je bilo i u novostvorenojprvoj Jugoslaviji (Kraljevina SHS 1918. 1929., odnosno Kraljevina Jugoslavija 1929. 1941.) u ijim granicama su se nali i Hrvati. kolovanje doasnika roda pjeatva zapotrebe jugoslavenske vojske organizirano je u Skoplju (1918.), Beogradu i Sarajevu(1919.) te Zagrebu (1920.), gdje su djelovale Pjeadijske podoficirske kole.8 Utadanjoj dravi postojale su i dvije artiljerijske podoficirske kole u Kragujevcu iLjubljani (od 1. listopada 1919.), koje su 1924. objedinjene i premjetene u upriju.9

kolovanje djelatnih doasnika u ratnoj mornarici tadanje drave zapoelo je uPodoficirskoj koli mornarice koja je osnovana 1922. pri Mornarskoj komandi uibeniku. Trajalo je dvije godine, nakon ega su doasnici upuivani na specijalizacijuu odgovarajue strune kole i matina zapovjednitva. kola se od 1924. zvalaBrodarska podoficirska kola, a od 1932. Struna podoficirska kola. Od 1928.kolovanje je produeno na tri godine, a polaznici su nakon dvije godine upuivanina specijalizaciju (artiljerijsku, brodarsku, disciplinsko-administrativnu, intendantsku,minersku, radiotelegrafsku, sanitetsku, signalnu i torpednu). kolovanje pitomacaza mornariko-tehnike doasnike izvodilo se od 1921. u Strojarskoj koli mornarice(od 1922. Strojarska i elektrotehnika kola mornarice, od 1928. Mainska kolamornarice) i do 1928. trajalo je dvije, a od tada tri godine. U tadanjoj dravi djelovalaje i Pomorska-vazduhoplovna kola (od 1924. do 1941.),10 a kolovanje djelatnogletakog doasnikog kadra odvijalo se u Drugoj pilotskoj koli osnovanoj 1921. uMostaru (1937. premjetena je u Kraljevo). U sastavu Komande vazduhoplovnihstrunih kola u Petrovaradinu je 1926. osnovana Vazduhoplovna podoficirskakola (pred II. svjetski rat premjetena je u Sjetlinu kod Sarajeva). Djelatni doasniciza mehaniare u letakim jedinicama i zrakoplovnim ustanovama kolovani su uVazduhoplovnoj mehaniarskoj koli, a od 1939. mehaniari su kolovani uPomorsko-vazduhoplovnoj koli.11

Organizirano vojno kolovanje doasnika na hrvatskim vojnim kolama, odnosnou hrvatskoj vojsci u II. svjetskom ratu zapoinje uspostavom Nezavisne Drave Hrvatske(10. travnja 1941.). Naime, odmah nakon njezina proglaenja, pristupilo se obnovihrvatskog domobranstva (utemeljenog Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868.), kojeje trebalo ustrojiti kao redovnu vojsku NDH. Zbog trenutnih potreba za zapovjednim

6 Odreeno je i da vojni obveznici Hrvati mogu sluiti vojni rok iskljuivo na podruju Hrvatskete da se hrvatske postrojbe nazivaju samo hrvatskim imenima. Vidi Ivan Kouti, Hrvatskodomobranstvo u Drugom svjetskom ratu, Zagreb, 1992., 1.

7 Vojna enciklopedija 7, Beograd, 1965., 101.8 Vojna enciklopedija 6, Beograd, 1973., 649.9 Vojna enciklopedija 1, Beograd, 1970., 249.10 Vojna enciklopedija 5, Beograd, 1973., 595.11 Vojna enciklopedija 10, Beograd, 1975., 358.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3114

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

15

kadrom, u oruane snage NDH prihvaeni su Hrvati asnici i doasnici (podasnici)iz biveg austrougarskog domobranstva i bive jugoslavenske vojske.12 Dakako, kriterijpreuzimanja asnika i doasnika iskljuivao je sve one koji su smatrani srbofilima ilipristaama jugoslavenske ideje. Tako su u odabiru zapovjednog kadra iz jugoslavenskevojske prednost imali oni asnici i doasnici koji su u toj vojsci bili zapostavljeni upogledu unapreenja, dobivanja poloaja i slino. Imena svih asnika i doasnikakoji su podnijeli molbe za primanje u vojsku NDH bila su objavljena u Vjesnikunaredaba (od svibnja 1941.) kako bi bila izloena sudu javnosti, odnosno svimrasnoistim Hrvatima.13

Odmah nakon uspostave NDH, krenulo se sa stvaranjem asnikog i doasnikogpodmlatka, pa je raspisan natjeaj za prve pitomce Domobranske vojne akademije(7. svibnja 1941.), ije je kolovanje trebalo trajati dvije odnosno etiri godine, ovisnoo prethodnoj naobrazbi. Posebnu kategoriju akademiara inili su pitomci zavrnihklasa beogradske Vojne akademije, koji su kolovanje prekinuli zbog rata i kapitulacijeJugoslavije. Istodobno su osnivane i prve doasnike kole: Doasnika pjeaka kolaopeg smjera u Zagrebu, Topnika doasnika kola u Petrovaradinu, Konjanikadoasnika kola u Varadinu, Opkoparska (pionirska) doasnika kola u Karlovcu,Sredinja dojavna kola u Zagrebu, eljezniarska doasnika kola u Brodu na Savi(Slavonskom Brodu) te Sredinja kola jahanja i vonje u Varadinu, a zatim iDoasnika kuharska kola i Doasnika kola za vojne glazbenike u Zagrebu.14

Jednako kao to je za razvoj oruanih snaga NDH bila potrebna izobrazba asnikogi doasnikog podmlatka, tako je i irenje oruanog ustanka protiv njemako--talijanske okupacije i protiv snaga NDH, odnosno stvaranje narodnooslobodilakevojske, pred partizansko vodstvo postavilo zahtjev izgradnje vlastitog zapovjednogkadra i vlastitog sustava vojne izobrazbe. Prva partizanska vojna kola (teaj) naprostoru Jugoslavije u II. svjetskom ratu osnovana je pri Glavnom tabu Hrvatske(20. veljae 1942.) u selu Gornjem Budakom na Kordunu. Imala je nii teaj za

12 Hrvoje Matkovi, Povijest Nezavisne Drave Hrvatske, Zagreb, 1994., 82-83.13 Poziv je bio upuen samo zaviajnicima na teritoriju NDH, koji su bili djelatnici austrougarske

vojske ili kasnije jugoslavenske vojske, odnosno Hrvatima rimokatolike, starokatolike,evangelistike i muslimanske vjeroispovijedi. Zaviajnici pravoslavne vjere (Srbi) bili suosloboeni svakog obavljanja slube u vojsci i andarmeriji, a oni koji su u trenutku promjenevlasti (10. travnja 1941.) bili na vojnim dunostima i u vojnoj slubi, trebali su biti umirovljenine dirajui njihova steena prava. Otputene su i sve osobe koje su nezaviajne u Hrvatskoj;njima je odreen kratak rok za povratak u zaviaj (primjerice, Slovencima s podruja biveDravske banovine koji su sluili u vojsci, andarmeriji ili redarstvu na podruju novonastalehrvatske drave). Vidi: Damir Jug, Oruane snage Nezavisne Drave Hrvatske sveukupniustroj, Zagreb, 2004., 124-126.

14 Ivan Kouti, n. dj., 144.; zanimljivosti radi, navest u predmete koji su planirani za pitomceakademije za asnike (za doasnike nisam pronaao); tijekom sve 4 godine trebali su sluati:vjeronauk, hrvatski jezik, povijest, njemaki jezik, zemljopis, matematiku, tjelovjebu,vjebovnik, slubovnik, kemiju, tlomjerstvo, crtanje i nacrtno mjerstvo; 3 godine sluali su:strielni naputak, higijenu i zdravstvenu slubu, prirodopis i nauk o oruju; 2 godine sluali suratnu povijest, ustaka naela i nauk o dravi, ratnu taktiku, obkoparstvo i utvrivanje, dojavnuslubu, fiziku, balistiku; samo 1 godinu (i to posljednju 4.) sluali su filozofiju s pedagogijom.Preuzeto iz doktorske disertacije pukovnika Ivice Hrastovia, mr. sc. Vojna izobrazba asnikai doasnika u oruanim snagama NDH i NOV Hrvatske, koja je pred zavretkom.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3115

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

16

zapovjednike vodova i eta u trajanju od mjesec dana i (od sredine lipnja 1942.) viiteaj za zapovjednike bataljuna u trajanju od 15 dana.15 U studenom 1942. ta jekola prerasla u Vojnu kolu NOV i POJ Vrhovnog taba. Tijekom rata G Hrvatske jena podruju Hrvatske osnovao i druge asnike (oficirske), kao i doasnike(podoficirske) kole.16

Nakon II. svjetskog rata, vea tehnika opremljenost oruanih snaga poveala jepotrebe za doasnicima specijalistima, pa je njihov broj znatno povean, a stjecanjestrunih kvalifikacija uvjetovano je temeljitim provoenjem izobrazbe. Spoznaja dasu obuenost, strunost i sposobnost doasnika preduvjet uinkovitosti svake vojske,uvjetovala je da suvremeno ustrojene oruane snage iznimnu pozornost posvetekolovanju doasnika u posebnim (doasnikim) kolama i akademijama. U vojscidruge Jugoslavije (1945. 1991.), tadanjoj JNA, kolovanje doasnika roda pjeatvau poetku se izvodilo na kraim teajevima pri tabovima divizija, brigada i pukova(od rujna 1945. do 1951.). Tek je u rujnu 1952. osnovana prva peadijska podoficirskakola (do 1963. trajala je dvije, a od tada tri godine). U rujnu 1952. osnovana jepodoficirska kola oklopnih jedinica JNA. Od 1970. djelatni doasnici rodovapjeatva i oklopnitva JNA koluju se u Srednjoj vojnoj koli Kopnene vojske (SVKoV).17 Artiljerijska podoficirska kola, u kojoj su se provodili petomjeseni teajevidoasnika, djelovala je u upriji od prosinca 1944. sve do svibnja 1947., kada jeukinuta, pa nakratko opet obnovljena. No, od lipnja 1954. premjetena je u sastavArtiljerijskog kolskog centra u Zadru, gdje je kolovanje trajalo dvije godine.18

kolovanje pitomaca za doasnike u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici (JRM)zapoelo je 1945.: u Brodarskoj koli RM, u Artiljerijskoj koli (od 1946. Obalsko--artiljerijskoj koli rasformirana 1949.), u Torpedno-minskoj koli, u koli vezei u Administrativnoj koli. Spomenute kole nalazile su se do 1947. u Komandistrunih kola JRM, a nakon toga preformirane su u nastavne bataljone u sastavuMornarike podoficirske kole, u kojoj je izvoena temeljna i specijalistika nastavaza sve pitomce na kolovanju za djelatne doasnike Ratne mornarice. Nakon zavretkadvogodinjeg kolovanja pitomci su nastavljali specijalistiku nastavu za brodarsku,artiljerijsku, torpednu, minersku, protupodmorniku, radarsku, hidroakustiku, radio--telegrafsku i signalnu specijalnost. Razvoj i uvoenje suvremenijeg oruja uvjetovalisu potrebu izvoenja kvalitetnije nastave, pa je 1950. osnovana Brodarskapodoficirska kola u sastavu Strunog kolskog centra. Reorganizacijom 1956.Brodarska podoficirska kola postaje Vojnopomorska podoficirska kola u sastavuVojnopomorskog kolskog centra. kolovanje pitomaca za mornariko-tehnikedoasnike strojarske, motorne i elektro specijalnosti zapoelo je 1945. uElektromainskoj koli u sastavu Komande strunih kola, a od 1947. u

15 Na niem teaju uila se: taktika, topografija, partizanska borba, politika nastava, naoruanje,nastava gaanja, sluba veze, fortifikacija, minerska sluba, straarska sluba, administracija,obavjetajna sluba, sanitetska sluba i bojni otrovi. Na viem teaju uila se: taktika, topografija,partizanska borba, organizacija tabova, fortifikacija i administracija. Vojna enciklopedija 9,Beograd, 1975., 502.

16 Branko Dubravica, Vojska antifaistike Hrvatske (1941-1945), Zagreb, 1996., 70-71.17 Vojna enciklopedija 6, Beograd, 1973., 650.18 Vojna enciklopedija 1, Beograd, 1970., 249.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3116

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

17

Mornariko-tehnikoj podoficirskoj koli. Od nje je 1950. formirana Mainskapodoficirska kola (od 1952. u sastavu Mainske kole RM). U 1959. reorganiziranaje u Mornarikotehniku podoficirsku kolu koja ulazi u sastav Mornariko--tehnikog kolskog centra. kolovanje pitomaca za elektrotehniare poelo je 1953.u Elektronskom centru RM, a od 1961. pitomci elektroniari koluju se uMornarikotehnikoj elektronskoj koli. Od 1971. kolovanje pitomaca za djelatnepomorske i mornarike doasnike izvodi se u Mornarikoj srednjotehnikoj koli,u sastavu Mornarikog kolskog centra u Splitu.19

Za kolovanje doasnika u zrakoplovstvu osnovana je 15. oujka 1945.Vazduhoplovna podoficirska kola u Novom Sadu, koja je 1946. premjetena uRajlovac i promijenila naziv u Vazduhoplovna podoficirska mehaniarska kola. Od1955. u sastavu je Vazduhoplovnog tehnikog kolskog centra. Od 1966. kola jesamostalna nastavna ustanova pod nazivom Vazduhoplovna tehnika podoficirskakola sve do 1969. kad dobija naziv Vazduhoplovna tehnika vojna kola (i umjestodvogodinjeg, uvodi se etverogodinje kolovanje). Od 1971. naziva seVazduhoplovna tehnika kola, a od 1974. Vazduhoplovna tehnika srednja vojnakola od kada je u njezin sastav ula i Vazduhoplovna podoficirska kola veze sasvojih 6 specijalnosti, ime je izvrena integracija srednjih kola Ratnogvazduhoplovstva i protuvazdune obrane JNA (RV i PVO).20

POECI IZOBRAZBE DOASNIKA HV-a U DOMOVINSKOMRATU (1991.)

Hrvatska je stvaranje svoje vojske zapoela neposredno uoi Domovinskog rata, pasu agresiju Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih postrojbi u ljeto 1991.Hrvati doekali gotovo razoruani i bez za voenje rata potrebnog brojaobuenog asnikog i doasnikog kadra. Broj Hrvata asnika i doasnika bivevojske (JNA), koji su se stavili na raspolaganje Hrvatskoj i koji su prihvaeni na raznevojne dunosti, nije bio dovoljan da ispuni sve zahtjeve procesa stvaranja novedomovinske vojske. Zbog toga se organizacija vojnih kola i kvalitetne vojne izobrazbeasnikog i doasnikog kadra nametnula kao jedan od prioritetnih zadataka ustvaranju Hrvatske vojske. Meutim, treba napomenuti da se proces stvaranja vojnihkola i poetak vojne izobrazbe hrvatskih vojnika, doasnika i asnika, odvijao uoteanim ratnim uvjetima, u kojima je zbog potreba na bojinici, za ustrojavanjevojnih kola, kao i za samu izobrazbu, bilo teko odvojiti vei broj ljudi na duevrijeme.21 Takve okolnosti svakako treba uzeti u obzir prilikom prikaza poetakavojne izobrazbe u HV-u u Domovinskom ratu i u kritikim ralambama rada vojnihkola/centara u tom razdoblju.

19 Vojna enciklopedija 5, Beograd, 1973., 598-599.20 Vojna enciklopedija 10, Beograd, 1975., 359-360.21 O ulozi izobrazbe vojnika, doasnika i asnika u usavravanju Hrvatske vojske vidi, Janko

Bobetko, Sve moje bitke, Zagreb, 1996., 501-509.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3117

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

18

Razvojni put stvaranja hrvatskog vojnog kolstva u Domovinskom ratu zapoeoje u studenom 1991. kratkotrajnim teajevima (do 15 dana) u Varadinu, s ciljem dase asnici i doasnici namjenski i u to kraem roku osposobe za potrebe na ratitu.Naime, nakon to je Naelnik GSHV-a general zbora Anton Tus 29. listopada 1991.donio zapovijed o utemeljenju Centra za obuku asnika u Varadinu dunostizapovjednika voda, eta (baterije), bataljuna (diviziona) za potrebe ratnih postrojbiHrvatske vojske, urno se krenulo u realizaciju poetka izobrazbe.22 Za odvijanjeizobrazbe predviena je vojarna bive JNA Kalniki partizani, a ve 4. studenoga1991. (odlukom generala zbora A. Tusa) za zapovjednika Centra za obuku asnika uVaradinu odreen je brigadir Stjepan Toth. Novoimenovani zapovjednik Centra ujedno i prvi zapovjednik neke vojnokolske ustanove u novoj hrvatskoj dravi, kaoi ostale osobe kojima je zapovjeen premjetaj u novoosnovani Centar za obukuasnika u Varadinu, morali su se u spomenutu vojarnu (u njezin objekat Ribnica)javiti 8. studenoga 1991.23 Ubrzo je (ve 11. studenoga 1991.) zapoeo rad spolaznicima, a samim tim i organizirana izobrazba pripadnika Hrvatske vojske uDomovinskom ratu. Osim u Varadinu, gdje su odravani teajevi za pjeatvo itopnitvo (pjeadiju i artiljeriju), kratkotrajni teajevi za pripadnike Hrvatske vojskeorganizirani su u Zagrebu (u vojarni na Borongaju) za inenjeriju i PZO te uSamoboru za veziste. Dakako, tako kratkotrajni teajevi (tjedan-dva) u praksi suimali vie karakter ubrzane obuke, nego prave (kolske) nastave, i nisu mogli bitidugorono rjeenje.

Istodobno se u GSHV-u promiljalo kako organizirati vojnu izobrazbu hrvatskihvojnika, doasnika i asnika. Radi poticaja na raspravu o tome, a na inicijativunovoosnovane Uprave za kolstvo, koja je trebala preuzeti brigu o razvoju vojneizobrazbe u HV-u, na Tukancu je 12. prosinca 1991. odran sastanak o Sustavuobrazovanja Hrvatske vojske. Na sastanku su visoki asnici HV-a izloili svoje zamislii prijedloge o kolovanju zapovjednog kadra (brigadir Franjo Feldi), o kolovanjukadrova RZ i PZO (brigadir Ivan Maek), o kolovanju kadra RM (kapetan bojnogbroda Vladimir Kovai), o kolovanju kadra za namjensku proizvodnju (brigadirdr. Vladimir Volarevi), o kolovanju tehnikih kadrova (brigadir Drago lopar), okolovanju kadra PZO-a (brigadir Zvonimir Ambrinac), o kolovanju informatikogkadra (pukovnik Ivan Radoevi) te o domovinsko-odgojnom obrazovanju (pukovnik

22 Zapovijed je donesena na temelju toke IV. stavak 2. Odluke Predsjednika RH o ustrojstvu ibroju pripadnika ZNG.

23 Uz zapovjednika Centra, brigadira Stjepana Totha (roen u Vukovaru 1937.), istom zapovijediza zapovjednika teaja asnika roda artiljerije, a ujedno i nastavnika Artiljerijskog pravilagaanja (APG) i topografije u spomenutom Centru, odreen je satnik Antun Medvedovi(roen 1958. u selu Sopje, opina Podravska Slatina); za nastavnika obuke na oruima teajaasnika roda artiljerije odreen je zastavnik Mladen Golub (roen 1958. u Varadinu); zazapovjednika ete i nastavnika teaja asnika roda pjeadije odreen je zastavnik Ivan Tuek(roen u selu Ple, opina Ivanec) dotadanji zapovjednik 104. R brigade; za nastavnikateaja asnika roda pjeadije odreen je bojnik Radivoj Mili (roen 1949. u selu Stanii,opina Sombor) do tada rasporeen u OZ Karlovac. Arhiv HVU, Klasa 112-01/91-01/180,Ur.br. 5120-33-91-2, Zapovijed od 4. studenog 1991.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3118

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

19

Vinko ebrek). O cilju i zadai sastanka govorio je general-bojnik Josip Ignac, auvodno izlaganje drao je brigadir dr. Simeon Kovaev.24

Ve 24. prosinca 1991. odran je novi sastanak na kojem je predstavljen nacrtSustava obrazovanja Hrvatske vojske. Na izradi nacrta radilo je nekoliko neovisnihekspertnih grupa, iji su radni materijali selektirani, a zatim integrirani u jedinstvenprijedlog modela sustava obrazovanja za potrebe HV-a. Prema temeljnim principimapredloenog obrazovnog sustava, kolovanje asnika HV-a trebalo se izvoditi naSveuilitima RH, kako bi se postiglo njihovo visoko obrazovanje (ope i struno),visoka prilagodljivost i visok ugled. Radi stjecanja potrebnog potovanja u drutvu,posebna pozornost dana je opoj kulturi i ponaanju asnika HV-a, a kao odlikabuduih, pomno selekcioniranih i kolovanih asnika HV-a traila se iznimna psiho--fizika kondicija i poznavanje najmanje jednog svjetskog jezika. Dralo se dakolovanje treba prilagoditi intenzivnom znanstveno-tehnolokom razvoju i sve veemrastu najsofisticiranjih oruanih sustava, koji zahtijeva smanjivanje razlika uobrazovanju izmeu tehnikoga i zapovjednog kadra. Zbog svoje specifinosti iinterdisciplinarnog karaktera predvieno obrazovanje zahtijevalo bi uvoenje novihznanstveno-nastavnih oblasti u sustav obrazovanja sveuilita. No, pri uspostavljanjunovih znanstvenih i strunih oblasti, laboratorija i nastavnih modula trebalo bi zbog ogranienih materijalnih i kadrovskih resursa izbjei nepotrebna prekrivanjau okvirima sveuilita i nastavnih centara. kolovanje je asnicima, uz visokuprofesionalnost, moralo osigurati i prilagodljivost drutvu nakon prestanka vojneslube, kao to je sluaj u vojnim sustavima na Zapadu. kolovanje djelatnih i priuvnihasnika izvodilo bi se po istom programu, pri emu mali broj kandidata za kolovanjeu odreenim vanim specijalnostima ne bi smio biti prepreka njihovom formiranju.

Prema tome, kolovanje buduih asnika zapoinjalo bi na nekom od postojeihgraanskih fakulteta Sveuilita u RH ili na novoustrojenom fakultetu za koji jepredloen (radni) naziv Fakultet za rukovoenje sloenim sustavima. Na njemu bi se,uz stjecanje fundamentalnih znanja iz drutvenih, prirodnih, organizacionih iinformatikih znanosti, stjecala i znanja iz tehnike logistike i strategije obrane RHte provodila osnovna vojna obuka. Dakako, uvjeti za upis takvog fakulteta traili suprovjeru psiho-fizikih sposobnosti kandidata. Nakon stjecanja diplome na odreenomfakultetu, izabrani kandidati imali bi vojnu specijalizaciju u Vojno-nastavnim centrima,u trajanju od 10 mjeseci. Predviena su tri VNC, za svaki vid oruanih snaga (kopnenavojska, mornarica, zrakoplovstvo) po jedan, premda se za kolovanje pilota razmatralai mogunost slanja u inozemstvo. U svemu tome, svoje mjesto nali su i doasnici,ije bi se kolovanje odvijalo iskljuivo u graanstvu, uz naknadno specijalistikodesetmjeseno usavravanje u VNC-ima.25

Navedena koncepcija vojnog obrazovanja ini se dobro zamiljenom, meutimnjezina realizacija zahtijeva dui rok, pa se u ratnim uvjetima 1991. trailo drugorjeenje.26 Zbog toga se krenulo u izradu planova za osposobljavanje zapovjednog

24 Arhiv HVU-a, Plan rada, Kutija 1/1991. za D Jastrebarsko.25 Arhiv HVU-a, Kutija 1/1991. za D Jastrebarsko, Plan rada.26 Djelomino slian sustav kolovanja buduih asnika HV-a u Hrvatskoj, kombinacijom civilne

(na fakultetima) i vojne izobrazbe, zaivio je tek poslije, prvo u izobrazbi pilota, a u novijevrijeme i ostalih asnika.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3119

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

20

kadra HV-a u to je mogue kraem roku, kako bi se barem donekle ublaili nedostacina bojinici. Planiranje vojnog kolstva u ratnim uvjetima koji nisu ili u prilogorganizaciji kvalitetne i dugotrajnije vojne izobrazbe, nametnulo se kao nuda, pase odvijanje nastave prema takvim nastavnim planovima i programima smatraloprijelaznim razdobljem. Za izobrazbu asnika i doasnika HV-a (do rujna 1992.)isplanirani su (15-dnevni i jednomjeseni) teajevi: za zapovjednike desetina,vodova, satnija/baterija, bataljuna (za pjeatvo, topnitvo, inenjeriju, PZO, vezui NKBO, odnosno RBKO) te za izvjestitelja (referenata) tehnike, intendantske,sanitetske i prometne slube. Uz to, planirani su i teajevi za brzo osposobljavanjeza posebne dunosti i bojne zadae (za razminiranje, za pomonike zapovjednika zasigurnost za IPD-e u brigadi, za operatera za protuoklopna sredstva i protuoklopnuborbu te za radare ZMIN). Takve teajeve pohaali su asnici, priuvni asnici ilidruge osobe u HV koje su imale iskustva i predznanje za spomenute teajeve, daklei osobe koje nisu imale zapovjedne dunosti.27 Svi spomenuti teajevi odravani su uasnikom centru Hrvatske vojske u Zagrebu, koji je ustrojen potkraj 1991.

Ustrojavanjem asnikog centra HV-a nastava je s postojeih izdvojenih lokacijaobjedinjena na jednom mjestu. Zapovijed o ustrojavanju asnikog centra donesenaje 27. prosinca 1991., a potpisao ju je Naelnik GSHV-a general zbora Anton Tus (tajdatum se od 1995. obiljeava kao Dan HVU Petar Zrinski).28 asniki centar HV-azamiljen je kao nastavna ustanova u kojoj se odravaju teajevi za asnike rodova islubi HV-a, prema planovima i programima Uprave za kolstvo (ustrojena poetkomprosinca 1991.) Sektora za strategijska istraivanja, kolstvo i obuku GSHV-a. Za lokacijuCentra odreeni su postojei objekti JNA u Zagrebu bivi Centar vojnotehnikihkola KoV JNA Ivan Gonjak (Ilica 256b) i vojarna Kumrovec (Ilica 207), za koje sesmatralo da e zadovoljiti ciljeve racionalnog i efikasnog odravanja teajeva.asnikom centru ustupljena je sva imovina zateena u vojarni biveg CVT-a, a izvojarni u kojima su do tada odravani teajevi trebalo je u novoosnovani Centardopremiti sva uila i pomonu opremu. Privremeni ustroj asnikog centra HV-atrebala je izraditi posebna komisija (u sastavu: brigadir dr. Simeon Kovaev, brigadirBoidar Jardas i brigadir Stjepan Tot) do 5. sijenja 1992. Predvieno je da nakonusvajanja privremenog ustroja zapovjednik asnikog centra HV sukladnopotrebama, popunjava stalni sastav asnicima HV iz postojeih centara u kojima suodravani teajevi za asnike, osobama pod radnom obvezom i graanskim osobamana slubi u HV.

27 Primjerice, CHV-a je od OZ Bjelovar zatraio 4 do 6 kandidata za Teaj za komandirepostrojbi i operatere protuoklopnih voenih raketa I. i II. generacije (od 24. veljae do 8.oujka 1992.); kandidate je trebalo odabrati meu asnicima, priuvnim asnicima ili drugimosobama koje su u postrojbama OZ Bjelovar obnaale dunosti zapovjednika trenanihodjeljenja ili zapovjednika rodova koji u sastavu imaju protuoklopne voene rakete te meuoperaterima koji ve imaju praktika iskustva. Arhiv HVU, Klasa 817-07/92-01/01, Ur.br.3068-02/1-92-01, Dopis od 12. veljae 1992.; Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/02, Ur.br. 3068-02/01-92-02, Zapovijed od 19. veljae 1992.

28 asniki centar HV-a ustrojen je na temelju lanka 22. toke 10. i 12. i lanka 23. stavak 1Zakona o obrani Republike Hrvatske, a prema ukazanim potrebama za odravanjem teajevaza asnike Hrvatske vojske. Arhiv HVU, Klasa 8/91-01/253, Ur.br. 5/20-01-91-1, Zapovijed od27. prosinca 1991.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3120

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

21

Za provoenje organizacije i uspostave potrebnih slubi asnikog centra HV-a urazdoblju do stupanja na snagu privremenog ustroja i poetka rada, odreen jeprof. Mate Obradovi iz Uprave za kolstvo Sektora za strategijska istraivanja, kolstvoi obuku (prof. Obradovi bio je zapovjednik Centra do veljae 1992., a zatim jeNaelnik C-a postao brigadir Dragutin lopar, dipl. ing.). Spomenuti Sektor trebaoje utvrditi sadraje, nositelje i rokove svih potrebnih zadaa te zapovjediti njihovoizvravanje, kako bi u veljai 1992. mogao zapoeti rad teajeva. Uprava za kolstvotrebala je izraditi planove i programe za rad asnikog centra HV-a po rokovima,teajevima i trajanju te do poetka nastave privremeno jednoznano ustanovitisadraj i oblik nastavne dokumentacije, uvjerenja o zavretku kolovanja i drugapitanja od znaaja za tijek nastavnog procesa. Dakako, ustroj asnikog centraHV-a trebao je predvidjeti i samostalnu logistiku podrku, koju je u poetku prualaCentralna pozadinska baza Borongaj i OZ Zagreb.29

Osnivanje asnikog centra HV-a i objedinjavanje izobrazbe asnika i doasnikana jednom mjestu znaio je napredak u organizaciji vojne izobrazbe u HV-u. Noratni uvjeti u kojima je ljude trebalo u to kraem roku osposobiti za povratak nabojinicu, ostali su glavna prepreka za razvoj i organizaciju kvalitetnog sustava vojneizobrazbe, jer se nisu mogli zadovoljiti vremenski normativi potrebni za temeljitoizvoenje nastave i prihvaanje iznesenih podataka. Govorei o problemima ustvaranju sustava izobrazbe u HV-u u ratnim uvjetima, general Janko Bobetko je usvojoj knjizi naveo kako se posebno trudio da se ljudi to prije mogu vratiti i ojaatiprvu liniju obrane ili ojaati zapovjedna mjesta bez kojih se apsolutno nismo moglini braniti ni napadati.30 Tek je primirje potpisano u Sarajevu 3. sijenja 1992., zbogprestanka ratnih djelovanja omoguilo stvaranje uvjeta za izvoenje ozbiljnije ikvalitetnije izobrazbe hrvatskih asnika i doasnika.

IZOBRAZBA DOASNIKA HV-a U ASNIKOM CENTRU HV-a UZAGREBU 1992.

U predahu od neposrednih ratnih djelovanja koje je donijelo Sarajevsko primirje, aza koje se nije moglo znati koliko e potrajati, trebalo je osmisliti program izobrazbe,koji je zbog takve neizvjesne i nerijeene situacije morao biti racionalan, a koristan.Prema zapaanju generala Janka Bobetka, bilo je vrlo delikatno odluiti kako teajorganizirati, koje ljude pozvati, kojima dati tu zadau, kako sastaviti nastavne planovei programe i, ono to je vrlo bitno, koji su vitalni zahtjevi to ih fronta, odnosnoborba trai.31 Jer, dakako, u tri ili est mjeseci nije se moglo nauiti sve to je trebalo,a napose ne u manje od mjesec dana, koliko su trajali prvi teajevi u asnikomcentru HV-a u Zagrebu (neki teajevi trajali su samo 10-ak dana).32 Zato se moralo

29 Arhiv HVU, Klasa 8/91-01/253, Ur.br. 5/20-01-91-1.30 J. Bobetko, 502.31 J. Bobetko, 502.32 Primjerice, Teaj za pomonike naelnika stoera za obavjetajne djelatnosti trajao je od

17. do 29. svibnja 1992.; Arhiv HVU, Klasa 8/92-01/12, Ur.br. 3068-02/1-92-05, Zapovijed od14. svibnja 1992.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3121

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

22

paziti da se u program izobrazbe ne nabaci sve to bi trebalo, ali to nije bilomogue izvriti, ve samo dati ono bez ega hrvatski asnik nee moi uspjenoizvravati svoju funkciju. Prije svega, trebalo je ukloniti nedostatke u protuoklopnojborbi i u sustavu zapovijedanja, zbog kojih je dolazilo do velikih gubitaka, jer su tiproblemi ocijenjeni kao najvee slabosti HV-a.33 Tome je, dakle, trebalo prilagoditiNastavni plan i program (NPP), za iju izradu su koritena iskustva iz NPP-a i ustrojastranih vojnih uilita, kao i zapaanja steena prilikom obilaska nekih od njih.34 Uselekciji kadrova za izobrazbu trebalo je voditi rauna da se za polaznike teajevaizaberu ljudi koji imaju intuiciju, opu inteligenciju snalaenja, prirodne predispozicijei mogunosti te oni koji su se u ratu ve pokazali.35

Premda se u Zapovijedi o osnivanju asnikog centra HV-a spominju samo teajeviasnika, poetak teajeva i dokumenti koji govore o tome pokazuju da je izobrazbau asnikom centru HV-a obuhvatila i doasnike, pa ak i osobe bez ina. Na teajevesu upuivani asnici i doasnici bive JNA koji su se stavili na raspolaganje Hrvatskojvojsci te osobe koje su tek s poetkom Domovinskog rata postali vojnici i odluili seposvetiti vojnikom zvanju.36 Stoga je struktura odabranih polaznika bila vrloheterogena; primjetne su znatne razlike meu kandidatima koji su upueni nakolovanje, kako u razini zavrenih civilnih i vojnih kola, tako i ivotnoj dobi. Statistikipodaci o sluateljima u izvjeima na kraju svake klase teajeva pokazuju strukturupolaznika: rasporeenost polaznika po Operativnim zonama iz kojih su doli nakolovanje (Zagreb, Rijeka, Osijek, Karlovac, Split, Bjelovar), odnos broja asnika,doasnika i onih bez inova, odnos broja polaznika s vojnom kolom i onih bez njete nacionalnost polaznika.

Na temelju spiska sluatelja teaja pjeatva 4. klase (od 3. do 22. svibnja 1992.)moe se predoiti kakva je bila struktura polaznika izobrazbe u poetnom razdobljurada CHV-a (do rujna 1992.), odnos broja polaznika s inovima iz JNA i inovima iz

33 J. Bobetko, 503.34 Zapovijed Naelnika GSHV-a general zbora Antona Tusa za provoenje obuke u HV-u za 1992.

pokazuje da su obuka hrvatskih vojnika (pa tako i doasnika i asnika), kao i organizacijskarjeenja, metodiki bila temeljena na iskustvima Domovinskog rata i poznatim imbenicimastrategije obrane RH, a u velikoj mjeri su koritena rjeenja stranih armija, specijalnoBundeswehra. Arhiv HVU, Klasa 8/92-01/16, Ur.br. 5120-15/3-92-27, Zapovijed od 20. oujka1992.

35 J. Bobetko, 503.36 Primjerice, u Zamolbi za ispomo u realizaciji teaja Planiranje i realizacija tehnikog osiguranja

postrojbi, koji je planiran za 4. klasu teajeva (od 3. do 22. svibnja 1992.) navodi se da bisluatelji navedenog teaja bili asnici i doasnici HV-a koji obnaaju dunosti zapovjednikapostrojbi tehnike slube te izvjestitelja ili naelnika tehnike slube. Prema spisku sluateljateaja pjeatva u istoj (4.) klasi, meu 76 navedenih sluatelja bila su 24 asnika, 33 doasnikai 19 sluatelja bez ina. Od toga je 46 sluatelja imalo inove iz JNA, 11 je in dobilo u HV-a,a 19 sluatelja nije imalo inove. Arhiv HVU, Klasa S.P. 803-04/92-02/01, Ur.br. 3068-02/2--92-03. Za Teaj pjeatva 6. klase teajeva (od 5. srpnja do 1. kolovoza 1992.) predvieno je90 kandidata za zapovjednike satnije pjeatva, a 44 kandidata za doasnike; za teaj topnitvapredviena su 42 kandidata za asnike i doasnike, itd. Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/27,Ur.br. 3068-02/1-92-11, Zapovijed Naelnika C-a od 3. srpnja 1992.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3122

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

23

HV-a, struna sprema polaznika te starosna dob polaznika.37 U spisku spomenutogateaja navedeno je 76 sluatelja (od toga broja 46 asnika i doasnika imali su inoveiz JNA):38

Na teaju za zapovjednike bataljuna bila je 21 osoba: 11 sluatelja imalo je inove iz JNA (2 desetara, 1 vodnik, 5 porunika, 3

kapetana), 5 je in dobilo u HV-u (1 stoerni narednik, 1 natporunik, 1satnik, 2 bojnika od kojih je 1 zavrio Visoko-tehniku vojnu kolu JNA uRajlovcu), a 5 nije imalo inove;

13 sluatelja imalo je SSS, 1 SV, 6 VSS, a 1 Vazduhoplovno-tehniku vojnukolu Rajlovac;

10 sluatelja imalo je zavrenu vojnu kolu JNA (5 je zavrilo kolu rezervnihoficira za pjeadiju /RO/ Bilea, 1 RO pjeadija Karlovac, 2 RO artiljerijaZadar, 1 Srednju vojnu kolu, 1 Viu tehniku vojnu kolu Rajlovac);

godine roenja sluatelja teaja: 1 roen 1951. (1/1951.); 1/1952.; 2/1954.;1/1955.; 1/1956.; 2/1957.; 5/1958.; 1/1961.; 2/1962.; 2/1964.; 1/1966.; 1/1968.;1/1971.

Na teaju za zapovjednike satnije bilo je 29 osoba: 21 sluatelj imao je inove iz JNA (5 desetara, 3 razvodnika, 1 mlai vodnik,

3 vodnika, 2 starija vodnika, 2 potporunika, 2 porunika, 1 porunik bojnogbroda, 1 kapetan, 1 kapetan I. klase), 3 su in dobila u HV-u (1 stoernivodnik, 1 porunik, 1 satnik), a 5 nije imalo inove;

4 sluatelja imalo je zavrenu samo osnovnu kolu (dvojica su dola iz JNA),19 SSS (1 je zavrio srednju vojnu kolu JNA i 3. godinu akademije JNA), 1VS, 4 VSS, a 1 kolu unutarnjih poslova;

8 sluatelja zavrilo je samo vojnu kolu JNA (5 je zavrilo RO za pjeadijuBilea, 1 RO tehnika sluba Zagreb, 1 Srednju vojnu kolu, 1 Vojnuakademiju);

godina roenja sluatelja teaja: 1 roen 1946.; 1/1947.; 1/1948.; 2/1950.; 1/1952.; 1/1953.; 1/1955.; 3/1958.; 3/1959.; 2/1960.; 1/1961.; 1/1962.; 3/1964.;2/1965.; 3/1966.; 1/1968.; 1/1969.; 1/1971.

37 O ostalome (odnos broja asnika, doasnika i onih bez inova na teaju, nacionalnost terasporeenost polaznika po Operativnim zonama iz kojih su doli na kolovanje). Dakako, dase na temelju jednog teaja ne mogu donositi konani zakljuci o strukturi polaznika, ali akose pogledaju spiskovi drugih teajeva (do rujna 1992.), moe se primijetiti da su ovdje navedenipodaci uglavnom slini njima. Primjerice, niti na Teaju NKB obrane, gdje bi se oekivalabarem via struna sprema polaznika, nije bilo vee razlike: od 16 sluatelja iz svih OZ i HRM-a 4 je imalo VSS, 11 SSS, a 1 O; zavrenu vojnu kolu imalo je 10 sluatelja, a 6 je bilo bezvojnog obrazovanja (7 je zavrilo P NKBO, 1 Mornariku tehniku akademiju i KA, 1Mornariku vojnu akademiju, a 1 Srednju vojnu kolu KoV); 4 sluatelja imalo je status djelatnevojne osobe, a 12 priuvne (inovi: 1 pukovnik, 1 porunik fregate, 1 natporunik, 2 porunika,4 zastavnika, 1 stoerni vodnik, 2 vodnika, 3 desetnika i 1 vojnik); nacionalnost sluatelja: 13Hrvata, 1 Musliman, 1 Makedonac i 1 Slovak. Vidi Izvjee: Analiza I. teaja NKB obrane.

38 Arhiv HVU, Klasa S.P. 803-04/92-02/01; Ur.br.: 3068-02/2-92-03.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3123

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

24

Na popisu teaja za zapovjednike vodova bilo je 26 osoba: 14 sluatelja s inovima iz JNA (4 desetara, 7 razvodnika, 2 vodnika, 1 porunik

korvete), 3 su in dobila u HV-u (1 stoerni vodnik, 1 zastavnik, 1 porunik),a 9 nije imalo inove;

6 sluatelja zavrilo je samo osnovnu kolu (od toga su trojica dola iz JNA),a 20 SSS;

2 sluatelja imala su zavrenu vojnu kolu (1 RO pjeadija Bilea, 1 Vojnuakademiju);

godina roenja sluatelja: 1 roen 1952.; 2/1954.; 2/1955.; 1/1956.; 1/1958.;1/1959.; 1/1960.; 4/1961.; 2/1962.; 1/1963.; 4/1964.; 2/1966.; 1/1968.; 2/1969.;1/1971.

Prvi teajevi u CHV-u u Zagrebu zapoeli su u veljai 1992. Od veljae do lipnja1992. odravani su 15-dnevni teajevi, koje su pohaali uglavnom priuvni asnicirazliitih razina zapovjednih dunosti, upueni na izobrazbu iz priuvnih brigada,Operativnih zona i HRM-a te vojne policije.39 Od lipnja 1992. poeli su se primjenjivatinovi NPP-i za tzv. jednomjesene teajeve. Do rujna 1992., prema spomenutimNPP-ima, na CHV-u u Zagrebu asnici, doasnici i vojnici pohaali su teajeve raznihrodova/slubi: pjeatvo, topnitvo, inenjeriju (i razminiranje), PZO, vezu,protuoklopnu borbu (i za protuoklopne voene raketne sustave I. i II. generacije),oklopno-mehanizirane postrojbe (OMP), nuklearno (radioloko)-kemijsko-biolokuobranu (NKBO, odnosno RBKO), informativno-psiholoku djelatnost (IPD), obavjetajnedjelatnosti te za mobilne osmatrake radare zranog motrenja i navoenja (ZMIN),tehniku slubu, intendantsku slubu (planiranje i realizacija intendantskog osiguranjapostrojbi), sanitetsku slubu i prometnu slubu.

Pri tome su polaznici osposobljeni: za zapovjednike desetina, vodova, satnija ibojni (bataljuna) pjeatva, za zapovjednike vodova i baterija topnitva, zazapovjednike vodova inenjerije, za zapovjednike vodova NKBO-a (odnosnoRKBO-a), za zapovjednike vodova artiljerijsko (odnosno topniko)-raketnih postrojbiPZO-a (VES 31302 i 31307 te VES 31326), za zapovjednike vodova i satnija veze, zapomonike IPD-a u brigadi, za razminiranje, za pomonike naelnika stoera zaobavjetajne djelatnosti u OZ brigadi, za izvjestitelje sanitetske slube, izvjestiteljetehnike slube, izvjestitelje intendantske slube te za operatere za protuoklopnevoene raketne sustave I. i II. generacije i za rad na mobilnim radarima ZMIN. 40

Dakako, broj teajeva nije bio isti u svakoj generaciji (klasi), ve se poveavao izmjeseca u mjesec.41 Jednako kao broj teajeva, ni broj predmeta ili njima pripadajuih

39 Prema popisu polaznika teajeva u CHV-u od veljae do lipnja 1992. (a pregledani su gotovosvi popisi), vrlo je mali broj polaznika doao na teajeve iz Gardijskih brigada HV-a. Vidi spisaksluatelja teaja pjeatva 4. klase (od 3. do 22. svibnja 1992.) ili drugih klasa i teajeva, ArhivHVU, Klasa S.P. 803-04/92-02/01, Ur.br. 3068-02/2-92-03.

40 Vidi Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/09, Ur.br. 3068-02-/2-92-1, Izvjee od 29. travnja 1992.;Arhiv HVU, Klasa S.P. 803-04/92-02/01, Ur.br. 3068-02/2-92-03, Izvjee od 5. svibnja 1992.;Arhiv HVU, Klasa 8/92-01/12, Ur.br. 3068-02/1-92-05, Zapovijed od 14. svibnja 1992.

41 U 1. klasi (od 13.do 29. veljae 1992.) odrani su samo teajevi za pjeatvo, topnitvo, PZO,

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3124

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

25

tema nije bio isti u svakoj klasi, jer se tijekom izobrazbe polaznika javljala potreba zauvoenjem novih predmeta. Primjerice, ve nakon prvih teajeva primijetilo se dapolaznici slabo poznaju ustroj HV-a i zadae ustrojbenih cjelina HV-a, pa se nakonzavrene 2 klase teajeva u NPP ugradila tema Ustroj HV (2 sata za sve polaznike).Za njezino izvoenje CHV zatraio je pomo nekog od kompetentnih asnika izOperativne uprave GSHV-a.42 I Upravi za informativno-psiholoku djelatnost (IPD)upuena je u lipnju 1992. zamolba za prihvaanje programa nastavnog predmetaVojna andragogija i metodika vojne izobrazbe.43

Teajevi u CHV-u u Zagrebu od veljae do rujna 1992.: I. (V)44 klasa teajeva: 13. 29. veljae 1992. (176 polaznika) teaj NKBO-a: 24. veljae 8. oujka 1992. (16 polaznika) teaj protuoklopne borbe: 24. veljae 8. oujka 1992. (39 polaznika) II. klasa teajeva: 9. 27. oujka 1992. (231 polaznik) za obavjetajne djelatnosti: 9. 21. oujka 1992. (16 polaznika) III. klasa teajeva: 6. 25. travnja 1992. (254 polaznika) IV. klasa teajeva: 3. 22. svibnja 1992. (251 polaznik) za obavjetajne djelatnosti: 17. 29. svibnja 1992. (13 polaznika) V. klasa teajeva: 31. svibnja 27. lipnja 1992. (213 polaznika) VI. klasa teajeva: 5. srpnja 1. kolovoza 1992. (448 polaznika).45

inenjeriju i vezu. Arhiv HVU, Ur.br. 100-07/92., Izvjee o poetku teajeva, 15. veljae 1992.;Naknadno su odrani teajevi NKBO-a i protuoklopne borbe (od 24. veljae do 8. oujka1992.). Uz teajeve iz 1. klase, u 2. klasi uvedeni su novi teajevi: razminiranja i obavjetajnedjelatnosti. Arhiv HVU, Klasa 802-03-/92-02/01, Ur.br. 5120-15/2-92-65, Zapovijed od 26.veljae 1992. te Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/01, Ur.br. 3068-02/2-92-01, Izvjee o poetkurada teajeva 2. klase, od 10. oujka 1992.; poslije (u 4. klasi) uvedeni su i teajevi za slube.CHV je u travnju 1992. uputio Upravi za kolstvo GSHV-a prijedlog za organiziranje strunihteajeva iz podruja streljiva i MES-a: Teaj za izobrazbu pirotehniara, rukovaoca streljiva iMES-a i za zapovjednike postrojbi za odravanje streljiva i MES-a te Teaj za kontroloreeksplozivnih tvari, streljiva i MES-a. Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/02, Ur.br. 3068-02/1-92-16, Dopis od 16. travnja 1992. U svibnju je donesena zapovijed o organizaciji novog teaja za pomonike naelnika stoera za obavjetajne djelatnosti u operativnoj zoni brigadi.Arhiv HVU, Klasa 8/92-01/12, Ur.br. 3068-02/1-92-05, Zapovijed od 14. svibnja 1992.; i drugiprimjeri.

42 Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/02, Ur.br. 3068-2/1-92-08, Zamolba za predavanje od1. travnja 1992. Dopunjen je i sadraj predmeta Obavjetajno osiguranje iz NPP-a Teaja zapomonike naelnika stoera za obavjetajne djelatnosti u operativnoj zoni brigadi. ArhivHVU, Klasa 803-04/92-02/02, Ur.br. 3068-02/01-92-19, Zahtjev od 14. svibnja 1992.

43 Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/02, Ur.br. 3068-02/1-92-22, Zamolba od 6. lipnja 1992.44 Rije je o 1. klasi teajeva u CHV-u, ili o 5. klasi teajeva, ako se uzmu u obzir teajevi odrani

u Centrima HV od studenoga 1991.45 Vidi: Arhiv HVU, Klasa 802-03-/92-02/01, Ur.br. 5120-15/2-92-65, Zapovijed od 26. veljae

1992.; Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/01, Ur.br. 3068-02/2-92-01, Izvjee o poetku radateajeva, od 10. oujka 1992.; Arhiv HVU, Klasa 802-03-/92-02/01, Zapovijed od 28. svibnja1992.; Arhiv HVU, Klasa 802-03-/92-02/01, Ur.br. 5120-15/2-92-136, Zapovijed od 5. lipnja1992.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3125

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

26

Planiranje i ocjenjivanje izobrazbe

Provoenje izobrazbe teajeva priuvnih asnika i doasnika u CHV-u (vrijeme trajanjateajeva, razine zapovjedne dunosti za pojedine rodove vojske i broj kandidata nasvakoj od predvienih razina zapovjedne dunosti) planirala je Uprava za kolstvo(Sektor za strateka istraivanja i nastavu GSHV-a) prema ukazanim potrebama uHV-u za osposobljavanje zapovjednog kadra.46 U poetku se Operativnim zonamadostavljao samo broj kandidata potrebnih za slanje na teaj za priuvne asnike idoasnike, a kandidate su odreivale same postrojbe, no od svibnja 1992. izbor ipozivanje kandidata vrila je Personalna uprava MORH-a. Uvid u izvjea iz lipnja1992. pokazuje da je ta promjena donekle zakomplicirala postupak upuivanja naizobrazbu, pa je prvotni nain, u kojem su postrojbe odreivale kandidate za teajeveocijenjen racionalnijim i efikasnijim od novoga. Naime, kandidati koje je predloilaPersonalna uprava u meuvremenu su mogli napustiti vojsku ili otii u drugepostrojbe, a neki nisu morali biti zainteresirani za daljnje kolovanje. U tom sluaju,za pronalaenje adekvatnih zamjena ostajao je kratak rok, posebno zbog toga tosu se vojnici nalazili na poloajima.47 asniki centar HV-a bio je duan osiguratismjetaj i ishranu polaznika tijekom njihove izobrazbe, osigurati nastavne prostorije,odrediti zapovjednike za svaki od predvienih teajeva i poduzeti sve neophodnemjere za popunu nedostajuih nastavnika. Nastava na teajevima izvodila se premaNastavnom planu i programu, koji su za svaki teaj posebno radili nastavnici Centra,i slali na ovjeru Upravi za kolstvo GSHV-a. NPP-om je bio odreen broj predmeta nateaju te cilj, zadaa i sadraj svakog predmeta (teme i broj sati predvien za njihovoizvoenje). Za izradu Planova izvoenja nastave (na za to propisanim obrascima) uvremenskim okvirima koje je zadala Uprava za kolstvo brinulo se Nastavno-planskoodjeljenje CHV-a (nastojalo se da planovi budu zavreni tjedan dana prije poetkaizobrazbe).48 Polaznici su se u asniki centar HV-a trebali javiti dan uoi poetka(ponekad i na dan poetka) izobrazbe (obuke) s osobnom opremom i

46 Zapovijed za organizaciju 4. klase teajeva, koju je Uprava za kolstvo proslijedila asnikomcentru HV-a, pokazuje to je sve pri tome odreeno: vrijeme trajanja teajeva (od 3. do 22.svibnja 1992.) te razine zapovjednih dunosti (po VES-u) i broj kandidata za svaki teaj zaVES 31102 za zapovjednike vodova pjeadije (27 asnika); za VES 31102 za zapovjednikesatnija pjeadije (32 asnika); za VES 31102 za zapovjednike bataljuna pjeadije (21 asnik);za VES 31202 i 31204 za zapovjednike vodova topnitva (20 asnika); za VES 31204 zazapovjednike baterija topnitva (20 asnika); za VES 31702 za zapovjednike vodova inenjerije(20 asnika); za VES 31702 za teaj o razminiranju (20 asnika); za VES 31302 i 31307 zazapovjednike vodova PZO-a (17 asnika); za VES 31326 za zapovjednike vodova PZO (17asnika); za VES 31805 za zapovjednike vodova veze (16 asnika); za VES 11217 za teaj zaprotuoklopne voene raketne (POVR) sustave (40 asnika); zatim za teaj za pomonikeIPD-a u brigadi (25 kandidata); za teaj za izvjestitelje sanitetske slube (30 kandidata); zateaj za izvjestitelje tehnike slube (20 kandidata); za teaj za izvjestitelje intendantskeslube (20 kandidata); za teaj za mobilne radare ZMIN (20 kandidata). Arhiv HVU, Klasa 802--03-/92-02/01, Ur.br. 5120-15/2-92-98, Zapovijed od 13. travnja 1992.

47 Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/05, Ur.br. 1076-03-92-103, Dopis Naelnika stoera OZ Osijekbrigadira Vinka Vrbanca (od 3. lipnja 1992.) Sektoru za strateka istraivanja i nastavu.

48 Arhiv HVU, Klasa 8/92-01/12; Ur.br. 3068-02/1-92-04, Zapovijed od 15. travnja 1992. zaorganizaciju teajeva 4. klase.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3126

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

27

naoruanjem.49 Trokove prijevoza do Zagreba snosile su jedinice koje su polaznikeupuivale na teaj. U prvim danima nakon dolaska bio je predvien sistematskizdravstveni pregled za sve polaznike teajeva; obavljao se po grupama (od 50 do 60polaznika) u tono odreenom vremenu za svaku grupu. Zdravstveni pregledprovodila je ekipa Gradskog Zavoda za javno zdravstvo.

U cilju praenja uspjenosti rada polaznika na teajevima i poduzimanja mjeraza poboljanje rada CHV trebao je nakon zavretka teajeva za priuvne asnike idoasnike izvriti procjenu polaznika po pitanju savladanosti NPP-a teaja iponaanja i dostaviti izvjee o svakom polazniku GSHV-a, kako bi bilo omoguenonjihovo koritenje za mobilizacijske potrebe. U poetku se, kao ocjena sluatelja,donosio kratak opis njihova ponaanja, rada i zalaganja, zatim njihova zainteresiranostza dunost te ocjena jesu li uspjeno ili neuspjeno zavrili teaj.50 No, poslije (ulipnju 1992.) date su preciznije upute za ocjenjivanje. Procjenu svakog polaznikadonosio je zapovjednik teaja, a zavrna ocjena o zapaanjima trebala je biti gotovanajkasnije dva dana prije zavretka teaja. Procjena osposobljenosti (znanja) svakogapolaznika za planirane dunosti donosila se na temelju savladavanja NPP-a, aocjenjivala se kao vrlo uspjena, uspjena ili zadovoljavajua, koja je ustvaribila negativna, jer je znaila da polaznik nije osposobljen za obavljanje poslova vierazine. Za ocjenu ponaanja polaznika bio je bitan njegov odnos prema radu, osobnoji drutvenoj imovini te prema drugim polaznicima i nadreenima, kao i redovitopohaanje nastave; na temelju toga polaznik je dobivao ocjenu: uzorno se ponaa,dobro se ponaa ili zadovoljavajue se ponaa, to je zapravo bila negativnaocjena.51

Teajeve su uglavnom uspjeno zavravali svi polaznici i za to dobijali Uvjerenje ozavrenom teaju i osposobljenosti za odreenu razinu zapovjedne dunosti.Meutim, bilo je i primjera da neki od polaznika nisu zavrili teaj ili da nisu dobilipozitivnu ocjenu osposobljenosti. Teajeve nisu zavravali polaznici koji su napustiliizobrazbu zbog bolesti ili ozljeivanja (na nastavi ili izvan nje), polaznici koji susamovoljno (na vlastiti zahtijev) napustili izobrazbu i vratili se u matinu postrojbu,ali i polaznici koji nisu dobili prolaznu ocjenu (dodue to je bilo iznimno rijetko, teknekoliko sluajeva). Bilo je primjera da je neki kandidat uspjeno usvojio potrebnaznanja na teaju, ali da nije dobio pozitivno miljenje o sposobnosti za obavljanjezapovjedne dunosti.52

49 Bilo je vie primjera kanjenja na poetak izobrazbe. Najei razlog kanjenja polaznika bilesu obveze u matinim postrojbama ili na bojitu. Primjerice, na temelju zamolbe VP 2156P. Slatina iz OZ Osijek upueno je 7. srpnja 1992. Izvjee da e vojnik Drokan Davor, koji jeposlan na teaj od 5. srpnja 1992. doi s dva dana zakanjenja zbog neodgodivih zadatakana bojitu. Pri tome je, kao olakotna okolnost kanjenja, navedeno da taj vojnik ima velikezasluge u Domovinskom ratu. Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/01, Ur.br. 1076-03-92-163,Dopis iz Osijeka od 7. srpnja 1992.

50 Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/01, Ur.br. 3068-02/01-92-07, Spisak i ocjene sluatelja 1.klase teaja NKBO-a (24. veljae 7. oujka 1992.).

51 Arhiv HVU, Klasa 802-03/92-02/01, Ur.br. 5120-15/2-92-137, Upute za procjenu polaznikateaja, 16. lipnja 1992.

52 U 3. klasi teajeva, na Teaju PZO-a za jednog polaznika iznesena je ocjena da zbogneodgovornog odnosa prema obvezama zapovjednika, nije podoban za obavljanje

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3127

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

28

Veih problema za izvoenje nastave i ocjenjivanje bilo je na predmetima koji sutraili specijalistika znanja, jer velik broj polaznika nije imao zavrenu vojnu kolupa se od njih nije ni moglo oekivati neko vojno-struno znanje.53 Nekima jenedostajalo i temeljno vojno znanje, napose u rukovanju s orujem ili sredstvimakoja nisu bila u uporabi na obuci vojnika u bivoj JNA. Izvoenje obuke polaznika stakvim sredstvima bilo je donekle optereeno i politikim prilikama (s obzirom naembargo na uvoz oruja koji je bio na snazi).54 Sve primijeene vojno-strunenedostatke i slabo predznanje polaznika pokualo se ukloniti poveanim angamanomnastavnika. Pri tome su i polaznici (u veini) iskazivali veliku elju za uenjem, pa je injihovu motiviranost trebalo uzeti u obzir pri ocjenjivanju. Dakako, da je kriterijocjenjivanja bio znatno blai nego to bi bio u nekim drugim, mirnodopskim uvjetima,u kojima bi i polaznici imali vie vremena potrebnog za uenje i prihvaanje novogznanja.

U organizaciji teajeva ponekad je nedostajalo preciznije koordinacije izmeuUprave za kolstvo, asnikog centra HV-a i Zapovjednitava Operativnih zona, pase znalo dogoditi da iz Uprave za kolstvo u asniki centar HV-a doe spisak kandidataza kolovanje, a da iz Operativne zone na kolovanje dou kandidati koji nisunavedeni u tom spisku. Zamjena kandidata zahtijevala je novu provjeru i sitneadministracijske probleme, meutim, puno vei problem zapovjednicima teajevapredstavljao je dolazak veeg broja kandidata nego to je bilo najavljeno, jer jetrebalo osigurati njihov smjetaj i nastavu. Ipak, takvih primjera nije bilo mnogo jerje na teajeve dolazio uglavnom manji broj kandidata nego to bi prvotno bilonajavljeno.55 Naelnik CHV-a brigadir Dragutin lopar, dipl. ing., uputio je 27. travnja1992. svim Operativnim zonama upozorenje da se pridravaju odluke Uprave zakolstvo Sektora za strateka istraivanja i nastavu GSHV-a, kako ne bi bili prekoraenismjetajni kapaciteti Centra i oteana izobrazba. Kao propuste u organizaciji slanjapolaznika na teajeve posebno je naglasio da kandidati koji bi se javljali na izobrazbunisu bili na jedinstvenom spisku iz OZ-a, a neke OZ nije ni prijavio, pa bi na kolovanje

zapovjedne dunosti. Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/09, Ur.br. 3068-02-/2-92-1, Izvjeeod 29. travnja 1992.

53 U Izvjeu o zavretku 3. klase teajeva, kao posebno veliki problem u realizaciji izobrazbe naTeaju topnitva navedeno je nisko vojnostruno znanje polaznika. Arhiv HVU, Klasa 803--04/92-02/09, Ur.br. 3068-02-/2-92-1, Izvjee od 29. travnja 1992. Isto je navedeno i nateaju pjeatva 1. klase. Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/09, Ur.br. 3068-02/2-92-02, Izvjeeod 2. oujka 1992.

54 Primjerice, zbog svojevrsnog uvanja vojne tajne, prilikom posjeta vicarskog vojnog ataeaasnikom centru (27. kolovoza 1992.) trebalo je iz pojedinih nastavnih kabineta ukloniti svevrste tehnikih sredstava koji su bili sofisticiraniji ili koje biva JNA nije imala u opremi (npr.rakete STINGER ili sustav II generacije raketa za protuoklopnu borbu FAGOT), kako u njegovomobilasku ne bi bile zamijeene. Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/02, Ur.br. 3068-02/1-92-31,Izvjee od 7. rujna 1992.

55 Na primjer, na teajeve za priuvne asnike i doasnike 3. klase (od 6. do 25. travnja) pjeatva,PZO, veze i protuoklopne borbe, od pozvanih 269 kandidata javilo se 242. Ipak, u Izvjeu ozavrenoj izobrazbi spomenute klase, kao poseban problem naglaeno je da je na teaj zazapovjednike satnije pozvano 27, a stiglo 39 kandidata. Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/09,Ur.br. 3068-02-/2-92-1, Izvjee od 29. travnja 1992.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3128

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

29

doao vei broj kandidata nego to je bilo predvieno razrezom za pojedini OZ.Naveo je i da kandidati nisu donosili osobno zaduenje, naoruanje i opremu kakoje bilo predvieno u zapovijedi o dolasku na kolovanje.56

Ponekad se nisu mogli ispuniti ni planovi Uprave za kolstvo o broju kandidatapredvienih u odreenoj klasi teajeva za priuvne asnike i doasnike, pa su se istimijenjali. Primjerice, Uprava za kolstvo je za 5. klasu teajeva (od 31. svibnja do 27.lipnja 1992.) predvidjela 414 kandidata: 215 za pjeatvo (13 zapovjednika bataljunapjeatva, 132 zapovjednika satnija pjeatva i 70 doasnika), 66 za topnitvo (41asnik, 25 doasnika), 46 za protuzranu obranu (31 asnik, 15 doasnika), 38 zainenjeriju (24 asnika, 14 doasnika), 49 za vezu (39 asnika, 10 doasnika).57 No,5. klasu teajeva pohaalo je 213 polaznika (dakle, polovica od broja koji je predvidjelaUprava za kolstvo): Teaj pjeatva zavrilo je 111 sluatelja (8 za zapovjednikabataljuna, 70 za zapovjednika satnija, 34 za zapovjednika vodova doasnici), a1 nije; Teaj topnitva zavrilo je 36 polaznika (27 asnika, 9 doasnika); Teaj PZO-a29 polaznika (10 asnika, 19 doasnika); Teaj inenjerije 15 polaznika (10 asnika, 5doasnika); Teaj veze 21 polaznik (12 asnika, 9 doasnika).58

56 Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/21, Ur.br. 3068-04/1-92-02.57 Arhiv HVU, Klasa 802-03-/92-02/01, Ur.br. 5120-15/2-92-135, Zapovijed od 28. svibnja 1992.58 Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/06, Ur.br. 3068-02-92-02, Izvjee od 1. srpnja 1992.; Jednako

tako Uprava za kolstvo je za odravanje izobrazbe 6. klase teajeva (od 5. srpnja do 1.kolovoza 1992.) predvidjela 660 kandidata: za Teaj pjeatva 212 kandidata (154 zazapovjednike satnija pjeatva, a 58 za doasnike); za Teaj topnitva 64 kandidata (50 asnika,14 doasnika); za Teaj PZO-a 47 kandidata (34 asnika, 14 doasnika); za Teaj inenjerije 31kandidat (22 asnika, 9 doasnika); za Teaj veze 61 kandidat (45 asnika, 16 doasnika); zaTeaj RBKO 21 kandidat (16 asnika, 5 doasnika); za Teaj tehnike slube 107 kandidata (88asnika, 19 doasnika); za Teaj intendantske slube 45 kandidata (28 asnika, 17 doasnika);za Teaj prometna sluba 39 kandidata (22 asnika, 17 doasnika); za Teaj OMP 33 kandidata(22 asnika, 11 doasnika). Arhiv HVU, Klasa 802-03-/92-02/01, Ur.br. 5120-15/2-92-136,Zapovijed od 5. lipnja 1992. Ali, Zapovijed Naelnika C-a o organizaciji 6. klase teajeva(2 dana prije njihova poetka) pokazuje da je broj koji je predvidjela Uprava za kolstvoznatno smanjen: za Teaj pjeatva oekivalo se 90 kandidata za zapovjednike satnije pjeatva,a 44 kandidata za doasnike; za Teaj topnitva 42 kandidata za asnike i doasnike, za TeajPZO-a 42 kandidata za asnike, za Teaj inenjerije 23 kandidata za asnike, za Teaj veze 43kandidata za asnike, za Teaj RKBO 12 kandidata za asnike, za Teaj tehnike slube 64kandidata za asnike, za Teaj intendantske slube 30 kandidata za asnike, za Teaj prometneslube 29 kandidata za asnike te za Teaj OMP 29 kandidata za asnike. Prema tome, brojkandidata je sa 660, koliko je predvidjela Uprava za kolstvo, smanjen na 448 (dakle, ak 212kandidata manje). Meu ostalim, razlog tako drastine razlike u broju kandidata vjerojatno subili smjetajni kapaciteti CHV-a u Zagrebu (u vojarni CHV-a bile su smjetene prognanici izVukovara), ali i njegova kadrovska i materijalna nepopunjenost, odnosno nedostatak dovoljnogbroja nastavnika i materijalno-tehnikih sredstava (MTS) potrebnih za izvoenje nastave.Arhiv HVU, Klasa 803-04/92-02/27, Ur.br. 3068-02/1-92-11, Zapovijed od 3. srpnja 1992.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3129

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

30

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI ZA DOASNIKE (I ASNIKE)NA TEAJEVIMA DO RUJNA 1992.

NPP-i za 15-dnevne teajeve (od sijenja do lipnja 1992.)

Nastavni planovi i programi (NPP) koji su primjenjivani na teajevima u CHV-u uZagrebu od sijenja do lipnja 1992. imali su za cilj osposobiti polaznike teaja zavoenje i zapovijedanje (komandiranje) ratnim postrojbama, odnosno obuiti ih iuvjebati ih za izvrenje namjenskih borbenih zadaa u razliitim borbenimsituacijama, kako samostalno, tako i u sastavu postrojbe. Teajevi su trajali 15 dana(13 radnih i 2 neradna), a svakodnevna obuka trajala je 10 sati (ponedjeljak petak),odnosno 6 sati (subota). U okviru obuke bila je zastupljena psiholoko-informativnadjelatnost (PID), vojno-struna obuka te rezervno vrijeme potrebno za poetak izavretak teaja. Teite nastave je, dakako, bilo na vojno-strunoj izobrazbi; zateajeve su, ukljuujui i priuvno vrijeme, planirana 122 sata nastave: PID 18 sati(15%), vojno-struna obuka od 92 do 98 sata (75 80%), tjelovjeba 6 sati (5%) ipriuvno vrijeme 6 sati (5%). Iznimka je bio Teaj za izvjestitelja sanitetske slube, bilasu predviena 192 sata (PID 18 sati 9,4%, vojno-struna obuka 168 sati 87,5%,priuvno vrijeme 6 sati 3,1%) te Teaj za pomonike naelnika stoera za obavjetajnedjelatnosti u OZ brigadi: 89 sati (PID 17 sati 19,1%, vojno-struna obuka 59 sati 66,3%, tjelovjeba 6 sati 6,7%, priuvno vrijeme 7 sati 7,9%).

PID i tjelovjeba

Psiholoko-informativna djelatnost (18 sati) sastojala se od Uvoda (1 sat) teDomovinskog odgoja (9 sati) i Moralno-psiholokog odgoja (8 sati), a sluali su je, ujednakom obimu, polaznici svih teajeva.59 Cilj predmeta bio je podizanje i jaanjedomovinskog osjeaja te moralno-psiholokih osobina polaznika. Zadaa predmetabila je upoznati polaznike s povijeu i sadanjou Republike Hrvatske i upozoriti ihna znaaj moralnih i psiholokih priprema za djelovanja (napose za bojna djelovanja).Na Domovinskom odgoju govorilo se o suvremenim dogaanjima u Hrvatskoj (rat,Ustav RH i deklaracija o uspostavi suverene i samostalne RH), o oruanim snagamaRH (povijest i zadaa HV-a, Zakon o obrani RH, osnove privremenog slubovnikaHV-a i zapovijedanje u HV-u) te neprijatelju RH (izvori temeljne ideje velikosrpskeprotuhrvatske agresije u povijesti i danas (!), zbilja protuhrvatskog djelovanja, srpskepolitike stranke te neprijateljske vojne postrojbe, naoruanje i propaganda).Meutim, kako su za hrvatsku povijest bila predviena samo 2 sata (ostale temebavile su se suvremenim dogaajima i oruanim snagama RH te neprijateljem), zadaapredmeta upoznavanje polaznika s hrvatskom povijesti nije mogla biti kvalitetnoizvrena. Uz to, dojam je da se neprijatelju posvetila prevelika pozornost te da suneke smjernice u toj temi diletantski napravljene. U tako oskudnom broju sati

59 Samo su polaznici Teaja za pomonike naelnika stoera za obavjetajne djelatnosti uoperativnoj zoni brigadi imali sat manje Domovinskog odgoja (17 sati, a ne 18 kao drugi).

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3130

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

31

predvienom za Domovinski odgoj i za jaanje domovinskog osjeaja, nije bilo potrebetoliko raspravljati o neprijatelju, primjerice, o srpskim politikim strankama.60

Programskim sadrajem MPO-a obuhvaena je: moralna i psiholoka priprema(vojnika, asnika i postrojbi u borbi), propaganda i informiranje, negativan utjecajna borbeni moral (strah, stres, panika, krizna situacija i slino) i mjere za njihovootklanjanje, psihologija grupe u akciji te zadaa zapovjednika u pripremi postrojbeza borbeno djelovanje (stvaranje autoriteta, osjeaj zajednitva, procjena borbenogmorala, djelovanje zapovjednika na jaanje borbenog morala prije, u tijeku i poslijeakcije).61

Svi polaznici teajeva niih razina zapovijedanja (doasnici) imali su Tjelovjebu.Cilj i zadaa Tjelovjebe (6 sati, ne raunajui svakodnevno jutarnje vjebanje) bila jepripremiti i osposobiti zapovjednike vodova za izvoenje tjelovjebi neophodnih zazdraviji ivot i psihofizika naprezanja.62 Veina teajeva imala je u svom NPP-u ipredmet Naoruanje s nastavom gaanja (od 6 do 34 sati, ovisi o teaju).63 CiljNNG-a bio je obnoviti i utvrditi znanja o temeljnom osobnom i zajednikomnaoruanju (o puki, pukomitraljezu, runim bacaima i runoj bombi) te osposobitipolaznike u organizaciji i izvoenju gaanja i obuci vojnika u svojim postrojbama.

Vojno-struni predmeti

Na vojno-strunoj obuci najvea pozornost posveena je taktici roda/slube. asnicii doasnici dijelom su sluali predmete istog naziva, pri emu se ak ni teme nisuznatnije razlikovale. Ipak, budui da se vodilo rauna o razinama zapovijedanja zakoje su se polaznici obuavali, uglavnom je postojala razlika meu predmetima (ilibarem meu temama kod predmeta istoga naziva) na teajevima razliitih razinazapovijedanja. Na teajevima za nie razine zapovijedanja (doasnike) nastava je bilavie usmjerena na temeljne znaajke roda/slube koju je polaznik pohaao, a teajeviza vie razine zapovijedanja (asnike) pridavale su veu pozornost jaanju zapovjednihsposobnosti polaznika i njegove odgovornosti. Primjerice, prema preporukama zaMetodiku izvoenja obuke u NPP-ima za Teaj zapovjednika vodova topnikih postrojbii Teaj zapovjednika baterija topnikih postrojbi, osnova metodike izvoenja izobrazbei obuke za zapovjednike vodova trebala je obuhvatiti praktian rad na sredstvima skojima rukuju, praktian rad na sredstvima ratne tehnike u postrojbama s kojima

60 NPP za teaj zapovjednika vodova topnikih postrojbi (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 7-8.61 NPP za teaj zapovjednika vodova topnikih postrojbi (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 8.62 NPP za teaj zapovjednika vodova topnikih postrojbi (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 19.63 Predmet NNG nisu sluali polaznici Teaja za zapovjednika vodova i satnija veze, Teaja za

razminiranje, Teaja za pomonike naelnika stoera za obavjetajne djelatnosti u operativnojzoni brigadi, Teaja za izvjestitelje intendantske slube i izvjestitelja sanitetske slube te (kodasnika) Teaja za zapovjednike bataljuna pjeatva. Vidi: NPP za teaj zapovjednika vodova isatnija veze (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 2; NPP za teaj o razminiranju (od veljae1992.), Zagreb, 1992., 2; NPP teaja za pomonike naelnika stoera za obavjetajne djelatnostiu OZ brigadi (od oujka 1992.), Zagreb, 1992., 2; NPP za teaj planiranje i realizacijaintendantskog osiguranja postrojbi (od travnja 1992.) Zagreb, 1992., 2; NPP za teaj izvjestiteljasanitetske slube (od svibnja 1992.), Zagreb, 1992., 2; NPP za teaj zapovjednika bataljunapjeatva (od travnja 1992.), Zagreb, 1992., 2.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3131

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

32

zapovijedaju te mjere, radnje i postupke pojedinaca i voda u borbi. A metodikaizobrazbe za zapovjednika satnije i bataljuna ograniila se na praktian rad nasredstvima s kojima rukuju te na praktino rjeavanje zadatka iz podruja uporabesvojih postrojbi (zapovijedanje).64

Pjeatvo

Na Teaju za zapovjednika pjeakih desetina vojno-struni predmeti bili su: Strojevaobuka (2 sata), Naoruanje s nastavom gaanja (34 sata, znatno vie nego na ostalimteajevima) i Taktika obuka (55 sati). Predmet Strojeva obuka imala je za cilj izgraditivojniki lik, vrstinu, okretnost, brzinu i snalaljivost vojnika i postrojbe. Nakonuvodnog objanjenja, praktino su uvjebavane radnje pojedinca, postrojavanjedesetine, kretanje i okretanje, pozdravljanje desetinom, prestrojavanje desetinomte strojevi desetine, a nastava je izvoena na vjebalitu. Predmetu Naoruanje snastavom gaanja na ovom Teaju posveena je znatno vea pozornost nego naostalim teajevima (ak vea nego na Teaju za zapovjednike satnija pjeatva gdje jeza taj predmet bilo predvieno 16 sati), to je razumljivo ako se uzmu u obzir potrebepjeatva i zadae doasnika u radu s vojnicima. Cilj i zadaa ovog predmeta bila jeobuiti polaznike u rukovanju s raznovrsnim pjeakim orujem, koje je u svom sastavuimala HV: pitolji, puke (PAP, AP, snajperska puka), pukomitraljezi i mitraljezi,automati, rune bombe i PT bombe, minobacai (MB 60 mm i 82 mm), bestrzajnitop, runi bacai (RB), tromblonske mine te protupjeake (PP) i protutenkovske(PT) mine. Polaznike je trebalo obuiti i za upravljanje i zapovijedanje vatrom desetineu borbi te s uvanjem i odravanjem oruja. Posebnom temom objanjena je ulogai mjesto zapovjednika desetine u izvrenju gaanja.

Taktika obuka trebala je osposobiti polaznike za uspjeno voenje borbe urazliitim borbenim, zemljinim i vremenskim uvjetima za postrojbe pjeake desetinesvih specijalnosti. Tematski je posebno obraeno obavjetajno i logistiko osiguranjedesetine, osiguranje desetine u borbenim djelovanjima, na maru i odmoru,zapovjedanje i komandiranje (!),65 orijentacija na zemljitu, streljaka desetina unapadu i obrani, bliska protuoklopna borba, desetina u zasjedi, desetina u borbi sdiverzantsko-teroristikim grupama, ABKO te utvrivanje i maskiranje.66

64 NPP za teaj zapovjednika vodova topnikih postrojbi (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 6;NPP za teaj zapovjednika baterija topnikih postrojbi (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 6.

65 Tema 4 Zapovjedanje i komandiranje na predmetu Taktika obuka na Teaju za zapovjednikapjeakih desetina zorno pokazuje da se u izradi NPP-a u znatnoj mjeri oslanjalo na literaturubive JNA, pa otuda i naziv predmeta na pogrenom hrvatskom (zapovjedanje, umjestozapovijedanje) i srpskom jeziku (komandiranje).

66 NPP za Teaj zapovjednika pjeakih desetina (od veljae 1992.), Zagreb, 1992., 9-13. NaTeaju za zapovjednike satnija, uz specijalistike predmete navedene na teaju za doasnike(zapovjednike desetina), sluali su se predmeti Inenjerijska obuka (11 sati) te Orijentacija ikretanje na zemljitu poslije Vojna topografija (7 sati). Polaznici Teaja za zapovjednikabataljuna (u mlaim NPP-ima promijenjen je naziv u bojnu) pjeatva imali su zajednikepredmete PID i Tjelovjeba, ali ne i predmet NGG (pretpostavlja se da su polaznici toga teajaimali potrebno znanje o tome), a od specijalistikih predmeta sluali su Voenje i zapovijedanje

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3132

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

33

Topnitvo

Vojno-struni predmeti na Teaju topnitva za zapovjednike vodova topnikihpostrojbi bili su: Taktika topnitva (20 sati), Inenjerijska obuka (4 sata), Veza utopnitvu (4 sata), Topniko pravilo gaanja (13 sati) te Topniko naoruanje i oprema(45 sati). Dakako, specijalistiki predmeti na teaju za zapovjednike vodova topnikihpostrojbi razlikovali su se od istih predmeta (Taktika topnitva, Topniko pravilogaanja, Topniko naoruanje i oprema) na teaju za zapovjednika baterija topnikihpostrojbi. Nastava na teaju za zapovjednike vodova bila je vie usmjerena prematemeljnim znaajkama uporabe i djelovanja topnitva u borbi.67 Na Taktici topnitva(22) za teaj zapovjednika vodova topnikih postrojbi polaznike je izvoenjem taktikihvjebi trebalo osposobiti za uspjeno zapovijedanje vatrenim vodom u svim borbenimradnjama i uvjetima. Posebnim temama uilo se o uporabi i djelovanju topnitva uborbi (organizacija i formacija baterije i diviziona, borbeni raspored, razvoj ipremjetanje, metode vatre, upravljanje i rukovanje vatrom u topnitvu itd.),inenjerijskom ureenju elemenata borbenog rasporeda baterije (utvrivanje,maskiranje, sredstva za maskiranje), o ulozi i zadacima vatrenog voda u okviruborbenog rasporeda pjeake satnije (u napadu i obrani), o vatrenom vodu u zasjedite o bateriji (vodu) na maru i borbi u susretu. Izvoenjem baterijskih vjebi polaznicisu trebali shvatiti znaaj zapovjednika voda, njegove dunosti, odgovornosti uorganizaciji i pripremi baterije za djelovanje u dnevnim i nonim uvjetima. NaInenjerijskoj obuci polaznike je trebalo upoznati s inenjerijskim sredstvima(protupjeake mine, protutenkovske mine) te njihovom namjenom i mogunostima(izrada minskih polja). Praktini dio nastave izvodio se na prikladnom terenu, uzpoduzimanje svih mjera osiguranja. Cilj predmeta Veza u topnitvu bio je osposobitipolaznike za organizaciju radioveze i ine veze u bateriji (radioureaji VVF teinduktorski telefon i PTK kabel). Predmet Topniko pravilo gaanja trebao je polaznikenauiti kako posredno gaati vodom kojim su zapovijedali (komandirali) te imomoguiti da u ulozi zapovjednika voda obnaaju svoje dunosti na vatrenom poloajuprilikom gaanja voda/baterije. Na predmetu Topniko naoruanje i oprema polaznikeje trebalo obuiti u rukovanju i posluivanju orua prateeg topnitva za podrku,u poznavanju streljiva (municije) ovih orua te u rukovanju s topnikiminstrumentima koji se koriste na vatrenom poloaju. Tematski su obraeni: pojam okutovnim jedinicama, pribori i instrumenti u topnitvu, topografska karta,topografsko-geodetska priprema po karti, obuka na oruima (haubica 105 mmM2A1, brdski top 76 mm M48 B-1, laki minobaca 120 mm M74, top 76 mm M42

(10 sati), itanje zemljovida (12 sati), Osiguranje borbenih djelovanja (4 sata), Djelovanjebataljuna u posebnim situacijama (18 sati), Taktika obuka bataljun u napadu (30 sati) iTaktika obuka-bataljun u obrani (18 sati). Vidi NPP za Teaj zapovjednika satnije pjeatva(od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 9-20; NPP za teaj zapovjednika bataljuna pjeatva (odtravnja 1992.), Zagreb, 1992., 10-22.

67 Uz temeljne predmete i tri ovdje spomenuta predmeta (TT, TPG, TNiO), na Teaju zazapovjednike baterija polaznici su jo sluali predmete Ope tehniko odravanje materijalnihsredstava i Topografsko geodetska priprema. Nastavni plan i program za teaj zapovjednikabaterija topnikih postrojbi (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 10-16.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3133

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

34

ZIS, samohodno orue 90 mm M-36), neposredno i poluposredno te posrednogaanje (radnje do posjedanja i posjedanje vatrenog poloaja) i radnje poslijeposjedanja vatrenog poloaja.68

Veza

Na Teaju za zapovjednike vodova i satnija veze vojno-struni predmeti bili su: Radioureaji i radioteleprinterski sustavi (27 sati), Radiorelejni ureaji i sustavi (28 sati),Telefonski i multipleksni ureaji (21 sat), Odravanje ureaja (4) i Organizacija veze(12). Cilj i zadaa predmeta Radioureaji i radioteleprinterski sustavi bila je upoznatipolaznike u rukovanju i odravanju radioureaja u svim uvjetima (radioureaji VVF:RU-1, RU-2 i Motorola, radioureaji VF: RU-15 i RU-20 te radioteleprinterski sustaviRTpS-100 i RTpS-400) i osposobiti ih za uspostavljanje radioveze. Sadraj predmetaRadiorelejni ureaji i sustavi trebao je omoguiti polaznicima rukovanje radiorelejnimureajima te brzo uspostavljanje i odravanje radiorelejne veze na razliitim terenimai u svim vremenskim uvjetima. Polaznici su trebali nauiti povezivanje radiorelejnihstanica meusobno i sa stanicama drugih vrsta veze, radi objedinjenog koritenjaradiorelejnih i drugih kanala veze. Uz to, trebalo ih je obuiti za otklanjanjekarakteristinih kvarova i zastoja na radiorelejnim ureajima. Tematski su posebnoobraeni radiorelejni ureaji (RRU-1 i RRU-800, zatim RRU-9 i FM-200 te RRU HVT-14)te uspostavljanje radiorelejnih linija i pravaca radiorelejne veze. Na predmetuTelefonski i multipleksni ureaji polaznike je trebalo nauiti rukovati telefonskim imultipleksnim ureajima u obimu koji bi im omoguio uspjeno koritenje priobnaanju svoje osnovne funkcije te upoznati ih s vrstama inih vodia i njihovomprimjenom. Tematski su posebno obraeni multipleksni ureaji TLVU-8 i TLVU-12K,telefonska centrala T1CI-10 i T1CI-40 te ini vodii PTK-56, PKP-12, KS-140 i CX--1065. Na predmetu Odravanje ureaja polaznike je trebalo obuiti da u svakodoba, a napose u borbenom djelovanju, znaju otklanjati zastoje i neispravnosti izsvoje nadlenosti, koritenjem odgovarajuih rezervnih dijelova i postojeeg alata.Zadaa predmeta Organizacija veze bila je upoznati polaznike s organizacijom vezeu brigadi i osposobiti ih da takav sustav veza mogu samostalno postaviti te da moguuspjeno zapovijedati vodom i satnijom veze u brigadi.69

PZO

Na Teaju za zapovjednike vodova artiljerijsko-raketnih postrojbi PZO-a vojno- -struni predmeti bili su: Opa taktika obuka (6 sati), Taktika i borbena obuka (28sati), Ope tehniko odravanje materijalnih sredstava (4 sata), Inenjerijska obuka(6 sati), Raketno naoruanje (42 sata) i Artiljerijsko naoruanje (42 sata). Zadaa

68 NPP za teaj zapovjednika vodova topnikih postrojbi (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 10--18.

69 Polaznici Teaja za zapovjednika vodova i satnija veze nisu sluali NNG. NPP za teaj zapovjednikavodova i satnija veze (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 9-16.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3134

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

35

Ope taktike obuke bila je obnoviti i uvrstiti znanje zapovjednika vodova u osnovamataktike i uvjebavanja postupaka i radnji u borbi. Tematski su bile obraeneorijentacija i boravak u prirodi te pruanje prve pomoi. Na Taktikoj i borbenojobuci polaznik je trebao uvrstiti znanje iz taktike PZO-a (na razini potrebnoj zazapovjednika voda), obuiti se za praktino izdavanje zapovijedi i uvjebati postupkei radnje u borbi. Posebno odabranim temama obuhvaeno je: poznavanje zrakoplova(podjela i temeljni tipovi zrakoplovstva, naoruanje i nain djelovanja LBA, oekivanataktiku napada), temeljni pojmovi taktike PZO-a, namjena lake artiljerijske baterijePZO-a (20/3 mm, 30/2 mm, 40 mm), zatim lake samohodne raketno-artiljerijske baterijePZO S-1M, odjeljenja S-2M i Igla, borbeni poredak raketnih sustava (S-1M, S-2M iIgla), daljine VP artiljerijskih i raketnih sustava PZO-a, priprema baterije za djelovanje,uporaba postrojbi PZO-a u borbi i na maru drugih postrojbi te izbor i posjedanjeVP. Na predmetu OTOMS tematski su bile obraene organizacija tehnikog odravanjai osnovno odravanje artiljerijskog i raketnog naoruanja, a na Inenjerijskoj obucipolaznici su upoznati sa inenjerijskim sredstvima, njihovom namjenom imogunostima (protupjeadijske i protutenkovske mine te pronalaenje isavladavanje minskih polja). Predmeti Raketno naoruanje i Artiljerijsko naoruanjetrebali su polaznike upoznati s temeljnim sredstvima raketnog i artiljerijskognaoruanja, njihovim osobinama, nainom djelovanja i uporabom te tehnikimodravanjem i inenjerijskim sredstvima. Tematski su posebno bili obraeni raketnisustavi S-1M, S-2M i Igla, sredstva artiljerijskog naoruanja (top 20/1, top 20/3 A3,top 20/3 A4, top 40 mm M-1, TOP 30/2 mm), gaanje ciljeva na zemlji te opis iodravanje streljiva (municije).70

Inenjerija (i razminiranje)

Na Teaju za zapovjednike vodova inenjerije vojno-struni predmeti bili su: Taktikaobuka (18 sati), Eksplozivi i MES (11 sati), Zapreavanje (38 sati), Utvrivanje (3 sata),Maskiranje (3 sata), Savladavanje vodenih prepreka (2 sata), Vojni putovi i mostovi (4sata) te Unitavanje streljiva i MES (7 sati). Cilj predmeta Taktika obuka bio je uvrstitiznanja zapovjednika vodova o osnovama taktike inenjerije te ih praktino osposobitiza izdavanje zapovijedi. Uz taktiku inenjerije, na predmetu su tematski posebnobile zastupljene osnove taktike, praktine radnje i postupci vojnika u borbi, ulogazapovjednika te sanitetska obuka, zrakoplovstvo (avijacija) i PZO. Praktina obukaizvodila se na vjebalitima, poligonima i u stvarnim zemljinim uvjetima. Na ostalimvojno-strunim predmetima polaznici su uili prepoznati i uporabiti eksplozive iminsko-eksplozivna sredstva, ali i osigurati mjere pirotehnike sigurnosti u radu snjima, zatim izvoditi zapreavanje ili utvrivanje svojih postrojbi, maskiranje u borbii svladavanje vodenih prepreka. Polaznike je trebalo osposobiti i za popravke oteenihputova i mostova, za izradu kraih dionica putova te za unitavanje streljiva i MES.71

70 NPP za teaj zapovjednika vodova artiljerijsko-raketnih postrojbi PZO-a (od sijenja 1992.),Zagreb, 1992., 10-17.

71 NPP za teaj zapovjednika vodova inenjerije (od sijenja 1992.), Zagreb, 1992., 10-18.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3135

Polemos 8 (2005.) 1-2: 11-61, ISSN 1331-5595

36

Na Teaju za razminiranje vojno-struni predmeti bili su: Eksplozivi i MES (18 sati),Razminiranje (60 sati) te Unitavanje MES-a i streljiva (14 sati). Zadae predmeta naTeaju za razminiranje bile su: osposobiti polaznike teaja za uporabu eksploziva iMES-a, upoznati ih s mjerama pirotehnike sigurnosti u radu s njima, s vrstama iosobinama MES-a, s mogunostima i nainu razminiranja MES-a na zemljitu iobjektima u cilju inenjerijskog osiguranja borbenog djelovanja te osposobiti ih zauspjeno, efikasno i sigurno unitavanje neeksplodiranih i zaostalih minskoeksplozivnihsredstava uz dosljedno pridravanje mjera tehnike zatite. Sadraj spomenutihpredmeta tematski je posebno obradio mjere pirotehnike sigurnosti, eksplozivnetvari, minsko-eksplozivna sredstva (protupjeadijske i protutenkovske mine, specijalneupaljae te improvizirane mine i upaljae), nadlenosti u razminiranju, minsko--eksplozivne prepreke, sredstva za razminiranje te unitavanje MES-a, baruta ieksploziva. Za praktinu obuku u rukovanju svim vrstama mina i upaljaa, sluateljisu izvodili brojne vjebe; primjerice: izrada sporogorueg upaljaa i paljenje e/p,izrada tapinskih mrea za paljenje e/p, paljenje e/p sa elektrinom detonatorskomkapislom, izrada elektrinih mrea za paljenje e/p, razminiranje PP i PT mina,postavljanje i razminiranje specijalnih upaljaa, razminiranje minskih polja te potpunorazminiranje zemljita i objekata.72

NKBO

Na Teaju za zapovjednike vodova nuklearno-kemijsko-bioloke obrane (NKBO) vojno-struni predmeti bili su: Taktika (opa) obuka (9 sati), Nuklearno, kemijsko i biolokooruje (7 sati), Protunuklearno, protukemijsko i protubioloko osiguranje (8 sati),Sredstva i oprema postrojbi NKB obrane (30 sati) i Taktika NKB obrane (30 sati).Predmet Taktika obuka imao je zadau uvrstiti znanja zapovjednika vodova oosnovama taktike i taktike obuke te ih praktino osposobiti za izdavanje zapovijedi.73

Na predmetu NKB oruje polaznici su trebali nauiti vrste i efekte djelovanja NKBoruja na ljude, materijalno-tehnika sredstva (MTS) i okoli te spoznati mogunostii nain zatite i otklanjanja posljedica od kemijske i radioaktivne kontaminacije. Ciljpredmeta Protunuklearno, protukemijsko i protubioloko ( PNKB) osiguranje bio jeupoznati polaznike s temeljnom zadaom PNKB osiguranja HV-a, temeljnimimbenicima RKB detekcije i dozimetrije, NKB zatite i RKB dekontaminacije, ali i sosnovama meteorologije. Predmet Sredstva i oprema postrojbi NKBO-a trebao jenauiti polaznike rukovati sredstvima RK detekcije, NKB zatite i RKB dekontaminacije.Tematski su na predmetu posebno obraeni radioloki detektori, kemijski detektori,dozimetrija radioaktivnog zraenja, kemijski i radiometrijski laboratorij, vozilo zaRKB izvianje, automobil-cisterna za dekontaminaciju (ACD), perionica i suionica zadekontaminaciju odjee, radioureaji postrojbi NKB obrane, kolska sredstva NKBobrane te obavjeivanje o NKB opasnosti. Taktika NKBO-a trebala je obuiti polaznikeza zadae koje izvravaju postrojbe NKBO-a u vezi RK izvianja, osmatranja NK udara

72 NPP za Teaj o razminiranju (od veljae 1992.), Zagreb, 1992., 9-14.73 Predmet TO tematski je bio podijeljen isto kao i na Teaju zapovjednika vodova inenjerije,

vidi naprijed.

1_Nazor_3.pmd 21.3.2006, 17:3136

Ante Nazor: Poeci izobrazbe doasnika HV-a u Domovinskom ratu

37

i izvoenja RKB dekontaminacije ljudi, MTS, objekata i zemljita. Za praktinu obukusluatelja predmeti SiO postrojbi NKBO i Taktika NKBO imali su predviene posebnevjebe; primjerice: uporaba ACD za dekontaminaciju ljudi ili MTS-a ili zemljita,uporaba ACD za posebnu namjenu (gaenje poara, ispumpavanje vode, opskrbavodom), izvianje radioaktivno ili kemijski kontaminiranog zemljita i druge vjebe.74

Obavjetajna djelatnost

Na Teaju za pomonike naelnika stoera za obavjetajne djelatnosti u operativnojzoni brigadi vojno-struni predmeti bili su: Taktika obuka (20 sati), Tehnika sredstvai oprema (5 sati) te Obavjetajno osiguranje (34 sata). Na Taktikoj obuci polaznike jetrebalo upoznati s minsko-eksplozivnim sredstvima i nauiti ih rukovati i koristiti senjima, zatim organizacijom i izvoenjem diverzija, NKB dekontaminacijom,orijentacijom na nepoznatom zemljitu i koritenjem karte i kompasa. Na predmetuTehnika sredstva i oprema polaznici su uvjebavani u rukovanju radioureajimaVVF i VF opsega u svim uvjetima. Polaznicima je trebalo pokazati i omoguiti praktinirad s optoelektronskim ureajima, radarima i radarskim detektorima te drugimizviakim sredstvima koja se nalaze u izviakim postrojbama. Pri tome ih je trebaloupoznati s mjerama zatite na radu te s uvanjem i osnovnim odravanjem ureaja.Za Obavjetajno osiguranje predvieno je najvie vremena jer je polaznike trebaloobuiti za izvravanje namjenskih zadataka u svim uvjetima borbenih djelovanja(prikupljanje obavjetajnih podataka, izvianje tehnikim sredstvima, ispitivanje ratnihzarobljenika i prebjeglih osoba, obrada obavjetajnih podataka itd.) i osposobiti ihda pravilno pripreme i uporabe obavjetajno-izviake organe i postrojbe te dabrzo reagiraju i donose pravilne odluke u svakoj situaciji. Na zasebnoj temi obraenesu oruane snage neprijatelja; njegova organizacijsko-formacijska struktura,operativno-taktika naela djelovanja, osnovne karakteristike naoruanja i opreme,sadanji raspored i vjerojatni cilj djelovanja, formiranje okupatorske vlasti naprivremeno zauzetim podrujima te osjetljive i slabe toke neprijatelja. Posebna temaposveena je ishrani u prirodi u uvjetima oskudice i neredovite opskrbe.75

ZMIN

Na teaju za mobilne osmatrake radare zranog motrenja i navoenja (ZMIN)polaznici su imali samo jedan vojno-struni predmet: Mobilni osmatraki radari ZMIN(92 sata)