2 6 Celestin Tomic Uskrsnuce Tijela Zivot Vjecni[1]

7/29/2019 2 6 Celestin Tomic Uskrsnuce Tijela Zivot Vjecni[1]

1/8

Celestin TomiU S K R S N U E T I JE L A I V O T V J E N I

itam u jednoj knj izi inovjeraca (Suvremeni ovjek i Bibl i ja):Neko svjesno stanje due u vremenu izmeu smrt i i uskrsnua pa moda ak i boravak u nekom nebeskom ra ju u potpunoj j e suprotnos t i s naukom apos tola i proroka . Nada vjernih n i je u spasenjuod ti jela, ve u spasenju t i jela. Apostol Pavao se ne raduje osloboenjudue od t i jela, ve eli da se njegovo smrtno t i jelo obue u neraspadljivostpr i l ikom drugog Kr is tova dolaska .Ni pravednici jo ne ive u blaenstvu, ni t i grenici u vjenimmukama. Svi oni , bi l i dobri i l i z l i , moraju ekat i u svoj im grobovima.Oni ekaju dan uskrsnua, dan nade i vjenog ivota za jedne i dansuda i vjenog pro kle ts tva za druge. Do lazi sud na kojem se odv ajajudobri od zl ih pr i l ikom drugog Kristovog dolaska i poinje Tisugodi-nje kral jevstvo one st rane granice zemaljske povi jest i ovjeanstva sprvim uskrsnuem. Umrl i grenici nemaju udjela u prvom uskrsnuu,a oni koj i ivi doekaju Krista poginut e od slave njegova dolaska.Po isteku t isugodinjeg perioda bit e suenje na kojem e Krist i

pravednic i i z re i pravednu osudu grenic ima, koj i t ako dolaze do posljednje postaje na svom iv otn om p utu , postaje nak on koje ih eka samovjeno ni tavi lo, druga smrt .Kada sotona, grenici i gr i jeh nau u geheni svoju konanu propas t , ova e zeml ja ope t dob i t i pea t boan ske harmoni je . D olaz ikonano uskrsnue pravednih koj i e iz prolaznoga naega vremena bi t ipresel jeni u Novi Jeruzalem, i ja s lava nadi lazi l judske sposobnost ipoimanja. I dolaz i blaens tvo nad svim blaens tvima, ivot u s ta lnojBojoj pr isutnost i i u zajednici s Isusom Kristom.Dal je i tamo: Sveto pismo sigurno nema u vidu neku beskrajnu,vjenu kaznu. Predodba o jednom sada postojeem i vjenom paklupoiva na zabludi o neumrlos t i due i na pogrekama prevodioca .( ! )

156


2/8

Rije gehena nije pakao ve ognjeni sud u koje e i t i jelo i ivotbi t i uniteni . Sveto pismo ne nauava da e muka grenika vjeno t rajati , ve da e oni bit i za svu vjenost uniteni.Ima u tom nauavanju koje zrno is t ine, a l i jo vie l judskog domil janja, i to esto naivnog, nedosl jednog, lanog, heret ikog. Takvai sl ina tumaenja susreemo ve i u prvim stoljeima. Ve se apostolPavao bor i prot iv takvih i skr iv l jenja svoje nauke . U nekim crkvamagledalo se najpr i je sa s tano vi tom sumnjom na knj igu O tkriv enja kojusu ovakvi iskori taval i za izgradnju svoj ih l judskih matanja o t isu-godinjem Kristovu Kral jevstvu. I tada su osporaval i vjenost muka aki neki znaajni pisci prvih s tol jea. Nita novo, a ipak uvi jek novo. Uskrsnue t i je la , naime, i vjeni ivot u koj i vjerujemo nalaze se izvan kategori je vremena i prostora i ne moemo ga posvema shvat i t i . to nasui Sveto pismo?

ivot poslije smrtiAko je smrt besmislena t ragedi ja , kral j ica uasa, beznadno unitenjesvega, tada je i ovozemni ivot besmislena t ragedi ja . Al i ako u smrt inastaje neto novo, neka nova punina naeg postojanja, tada i ovozemniivot ima svoj smisao.Isus Krist nas jasno ui da se ivot produljuje posli je smrti . Zato

nas poziva da sakupl jamo u ovom ivotu sebi blago na nebesima (Mt6,19s) . Poziva da uemo na uska vrata . Jer i roka su vrata i prostranput koj i vodi u propast , i mnogo ih je koj i nj ime idu. O kako su uskavrata i t i jesan put koj i vodi u ivot , i malo ih je koj i ga nalaze! (Mt7,13 s) . I jednom e se zatvori t i vrata i nee se vie otvori t i .To je t renutak u kojem svatko mora poloi t i raun te oni koj i sudobro ini l i ulaze u Kral jevstvo, u blaenstvo, u vjeni ivot , a oni koj isu ini l i z lo, ulaze u vjenu tamu, u propast , u vjene muke.Pos toj i pakao, i to v jeni pakao, druga smrt . Iako se danas malogovori moda ak i s propovjedaonica, t ime se ne moe uini t i daon ne pos toj i ( J . Green) . Ni je Pakao ni mjes to Tanta lovih muka eui glau, ni t i Sizifovog bezuspjenog rada, ni t i Danaidinih koara ludogposla, ni t i eol Semita, ni t i Had Grka ni t i Gehena. Isus se s lui s l ikamauzet im iz apokal ipt ike knj ievnost i svoga vremena i govori o ognjenoj pei, gdje e bit i pla i krgut zubi (Mt 23, 42), o paklu, gdje njihovcrv ne umire i oganj se ne gasi (Mt 9, 4348), gdje e bit i i dua it i je lo uniteno (Mt 10,28) , o vjenom ognju, o tami (Mt 25,41) . To

je s tanje promaaja ivota, udal jenost i od Boga, koje grenika vjeno uko-tvl juje na njegovo ja, na vlast i to ni tavi lo. Tko je ht io ni tavi lo, imat ega (Blondel) . U pakao, u vjene muke baca se svaki osuenik svojomkonanom odlukom. I budui da je t a odluka u smr t i konana , os ta je1 5 7


3/8

vjena. Ostaje nam to tajna, i vjenost muka i pakao. Ali to nam je objavila Rije Boga koji je Ist ina. Ist ina je da vijek ne oznauje nasvakom mjestu vjenost, a l i na ovim mjest ima to oznauje. Isuskae: osueni , proklet i ot ii e u muku vjenu, a pravednici u ivotvjeni (Mt 25,46) . Ako nema vjene muke, nema ni vjenog ivota.Neshvat l j ivo . Tajna . Duboka. Da, sve je to i s t ina , a l i ona nam otkr ivadonekle i dobrotu Boju i ta jnu gr i jeha. Pakao je izgubl jeni Bog! Iu nj p ad a on aj tk o nije spos oban za l juba v, egoist , jer Bog je l juba v .

Uskrsnue tijelaUskrsnue t i jela je bitna ist ina vjere. Saduceji ne vjeruju u uskrsnue. Grki mudraci vjeruju u besmrtnost due i u osloboenje due od

t i jela u kojem se nalazi dua kao zarobl jena u tamnici . Kranstvo propovi jeda uskrsnue t i je la pa makar se tome izrugival i mater i jal is t i ii spir i tual is t i prvih i svih vremena. Is t ina je: Platonova nauka, po kojojje t i je lo samo nuno zlo, zatvor za duu, s t rana je kranstvu. Is t inaje da su neki kranski pisci pretjerali u naglaavanju muenja t i jela,u ideal izi ranju djevianskih zavjeta , u pozdravl janju smrt i kao oslobodioca i vodia k nebeskim blaens tvima. Gotovo je pogansko shvaanjezagrobnog ivota zamisao da kod smrt i duica kao lept i r i zalepra nadgrobom i zat im odlet i nekamo da vjei to ivi! To i svet i Toma pobi ja:Moja dua nije moje ja. Bibli ja ne poznaje razdvojnost due i t i jela,u smislu grke misli , ne poznaje li jepu duu koja je sapeta u t i jelu.Za Bibliju je dua ivot t i jela. Dua i t i jelo nisu dva dijela, ve samodva vidika jedne te is te s tvarnost i i nepodjel j ivost i l judske naravi . Ti jelo , dua, srce, duh, razum, svi jest . . . uvi jek u Bibl i j i oznauju ci jelogovjeka. Sveto pismo ne govori o besmrtnosti due, ve o smislu i oznaenju ivota i smrt i . i tav ovjek je sretan, i tav ovjek umire. Duanije dio koji bi zajedno s t i jelom tvorio l judsko bie, ona je oznakaza i tava ovjeka ukol iko ga oivl java duh ivota. Za grkog misl iocadua je samosvojno naelo to postoj i neovisno o t i je lu, izvor ivota;za bibli jskog pisca je dua, dah, neodvojiva od t i jela, oznauje nain nakoj i se konkretni ivot oi tuje u ovjeku, znak ivota. Izvor ivota je ,na ime, samo Jahve , Jahvin duh u nama. Jahve , Bog, napravi ovjekaod pr ah a zemalj skog i u nosnice mu udah ne dah ivota . Ta ko p os taneovjek iva dua (Post 2,7) .

Isus govori o uskrsnuu. Ne bojte se onih koji ubijaju t i jelo, alidue ne mogu ubiti . Bojte se vie onoga koji moe i duu i t i jelo pogubi t i u paklu (Mt 28) . ovjek, dua i t i je lo, spaava se i l i upropatava.Zato , ako te desno oko sablanjava , i skopaj ga i bac i od sebe . . . Ako tedesnica tvoja sablanjava, odsijeci je i baci od sebe. Ta bolje t i je da t ipropadne jedan od udova nego da t i c i jelo t i je lo ode u pakao (Mt 5,29158


4/8

s). I u raspravi sa Saducej ima, koj i vele da nema uskrsnua: A gledemrtvih da ustaju, niste l i i tali u knjizi Mojsijevoj ono o grmu, kakomu ree Bog: Ja sam Bog Abrahamov i Bog Izakov i Bog Jakovl jev?Ni je on Bog mrtvih , nego iv ih (Mk 12, 1827) .Smrt i uskrsnue nisu posvemanje unitenje i novo stvaranje ni izega , n i t i povra tak u ivot raspadl j ivos t i kao uskrsnue Lazarovo, veotkupljenje naeg t i jela (Rm 8,23), osloboenje ropstva raspadljivost i (Rm 8,21) , novo postojanje kao anel i (ne anel i nego kaoanel i , Mk 12,25) . Znai bi t i l i en zemaljske, s tvorene uvjetovanost it i jela i sudbine smrti i spona t jelesnosti . Ukljuuje uskrsnue t jelesnosti ,a l i preobraene, znai ispunjen bi t i boanskom slavom, s jat i kao sunce,ui u boansku sferu, gdje ne vr i jede zakoni ovog eona-vremena.Svjestan da govori samo sl ikovi to, u svjet lu Kris tova uskrsnuaPavao nam pokuava bar donekle pr ibl ii t i ovu tajnu, koja ostaje i dal jetajna. Tako i uskrsnue mrtvih: s i je se u raspadl j ivost i ( to je najveeponienje, otuenje ovjeka) , uskrsava u neraspadl j ivost i (smrt zauvi jekuklonjena); s i je se u sramoti (sramota groba) , uskrsava se u s lavi (zajednitvo s boanskim ivotom); s i je se u s labost i (posvemanja klonulost) ,uskrsava u snazi (boanskom moi zaodjeven); s i je se t i je lo naravno(f iziko, smrtno) , uskrsava t i je lo duhovno (Duhom Boj im zahvaeno)(1 Kor 15, 4144). Dakle, is ta osoba koja je bi la pr i je u bi jedi sadauskr i suje u s lavi , pr i je pokre tana dahom ivota , sada boanskim duhom, i v o t v o r n i m D u h o m .

Vjeni ivotVjeni ivot ni je neko dosadno gledanje u mir bogova, nego jeivot , ivot s Kris to m pre ob rae nim , ivot u Bojem zag rl jaju. Zajed ni tvo s Bogom i za jedni tvo s Kr i s tom. Zajedni tvo s Bogom proslavl jenim u Kristu.Vjeni ivot je zajednitvo s preobraenim Sinom Boj im. Isus nam

govori u pr ispodobama. Usporeuje vjeni ivot svadbenoj gozbi kojuOtac pr ipravi svome s inu (Mt 22, 114), na koju dolaze mudre djevice,pr ipravne , s n j im na svadbu (25, 113), na kojoj on sam posluuje (Lk12,37) . To je pi t i zajedno s nj ime od roda t rsova u Kral jevstvu Bojem (M k 14,25) . Bud ui iv ot , vjeni ivo t na stav ak je i dovrenjezajedn itva s Kr is tom koje je zapo elo ovdje u njegovoj Cr kv i i nastavl jase u novoj sredini , u novom svi jetu, svi jetu uskrsnua.Vjeni ivot je savreno zajednitvo s Bogom u Kristu. Isus namgov ori t rad icion aln om sl ikom o gozb i , to znai zajednitvo mira , jedin

stva, l jubavi , blaenstva. Bog Otac pr i reuje vel iku, eshatoloku veeru,i poziva sve (Lk 14, 1624). I doi e s is toka i zapada, sa s jevera is juga i sjest e za stol u kraljevstvu Bojem (Lk 13,29). To je vazmenaveera eshatolokih vremena (Lk 22, 1618.30) , svadbena gozba , u la-159


5/8

zak u rados t gospodara svoga (Mt 25,21) , b lagovat i i p i t i u konanomBojem kral jevstvu (Lk 22,17 s) . Uzvanici su sinovi Boj i (Mt 5,9;Lk 20,36) .ivot vjeni je ulazak u nedostupno svjet lo, u neposrednost Boju,u za jedni tvo s Bogom. Tamo emo poiva t i i promat ra t i , promat ra t ii l jubit i , l jubit i i hvali t i . To je svretak bez svretka. Vjeni ivot, ivot Trojednog Boga.Preobrazba svijeta

Usk rsnue t i je la i vjeni ivot pov eza ni su s preobraen jem i ot ku p ljenjem zemlje i svijeta. Stari svijet proi e (Mt 5,18; 24,35). Nastajepreobraenje svega , preporod, pa l ingeneza , novo roenje , novi pos tanak, novo s tanje (Mt 19,28) . Novo nebo i nova zeml ja . Neke vrednote ovoga svijeta i neke temeljne insti tucije nemaju vie vrijednosti ubuduem svi jetu, npr . enidba (Mk 12,25) , zemaljska dobra (Lk 12,2016,19; Mk 8,31) . Pa i Zakon je odreen za s tar i svi jet i ne nastavl ja seu Novom (Mt 5 ,18) . Nema usporedbe izmeu ovog ivota i budueg,kao da bi ovaj ivot bio samo nastavl jen u buduem. To je neto posven o v o .Pa i stvorenje sa svom udnjom iekuje ovo objavljenje sinovaBoj ih; s tvorenje je , uis t inu, podvrgnuto ispraznost i ne po svojoj vol j i ,nego zbog onoga koj i ga podvrgnu al i u nadi . Jer i s tvorenje e seosloboditi robovanja pokvarlj ivosti da sudjeluje u slobodi i slavi djeceBoje. Jer , znamo: sve s tvorenje zajedno uzdie i mui se u poroajnimmukama sve do sada . Al i ne samo ono! I mi , koj i imamo prvine Duha,i mi u sebi uzdiemo, iekujui posinstvo, otkupljenje svoga t i jela (Rm8, 1923) .Tada Onaj to s jedi na pr i jestol ju ree: Evo sve inim novo!(Otkr 21,5)

Izmeu smrti i uskrsnuaPo gledanju na ovjeka u smislu grke misli , koja dijeli u ovjekuduu i t i je lo, i dua je neto samostalno, neovisno o t i je lu, besmrtna, ne pravi problem ovjekovo stanje posl i je smrt i pa do uskrsnua. Ali takvo poimanje pro t iv no je bibl ijskom gledanju ovjeka. To nam se otkr iv a veu pr vo m suk obu aposto la Pav la s grkim f i lozofskim svi jetom u Atenina Areopagu (Dj 17, 1632) . Da je apos tol govor io n j ihovim r jenikom,

ne bi nasta la za bu na . N o on naglauje jasno uskrsnue t i je la. To p ra vi problem i meu vjernicima. to je s mrtvima? Gnost ici prvih vremena govore o duhovnom uskrsnuu. Neki idu u drugu skra jnos t pagovore da mr tvi ekaju u grobu drugi Kr i s tov dolazak.160


6/8

A ipak P ismo nam jasno govor i da v jernik zapoinje ivot b laens tva odmah nakon smrt i . U pr i spodobi o bezumnom bogatau kae Gospodin: Ve noas dua e se tvoja zaiskat i od tebe! (Lk 12, 1621).Jednako i u pr i spodobi o bogatau i Lazaru . Bogata je pokopan u te kim mukama u paklu , a s i romah Lazar je u kr i lu Abrahama, u nebu (Lk16, 1931) . Raskajanom razbojniku kae: Zais ta , t ebi kaem: danase bit i sa mnom u raju! (Lk 23,43).Pavao udi za ivotom u Gospodinovoj b l iz in i . Naj radi je b i seisel i l i od t i je la i nasel i l i kod Gospodina. Zato se t rs imo da mu omil imo,bilo naseljeni, bilo iseljeni (2 Kor 5, 68). vrsto vjeruje da e IsusKrist snagom kojom ima mo sve sebi podloi t i preobrazi t i ovo naebijedno ti jelo i suobliit i ga t i jelu svome slavnome (Fil 3,20 s), al i uis toj poslanici govori o razdobl ju izmeu smrt i i konanog uskrsnua:Prit i jenjen sam od ovoga dvoga: elja mi je otii i s Kristom biti , jerto je mnogo bolje; ali ostati u t i jelu potrebnije je poradi vas (Fil 1,23 s).Ovo se temelj i na kranskom temeljnom uvjerenju: kranin pokr tenju iv i ivotom Kris ta . S n j ime je umro i uskrsnuo. Pokopan sKristom i suuskrsnuo (Kol 2, 12) , ve s jedi s Kris tom na nebesima (Ef2 , 6) . Uskrsnue e se konano os tvar i t i i s tom u punini u konanomuskrsnuu t i je la .

I apostol Ivan govori o uskrsnuu i ivotu koj i su ve ostvareni uKristu. Bog se objavl juje kao ivi Bog i davalac ivota (Pnz 5, 26; Iz37,4. 17; Mudr 13,15) . U svom Sinu Isusu Kristu objavio nam svoj ivot .Kao to Otac ima ivot u sebi , tako je i Sinu dao da ima ivot u sebi(Iv 5,26) . Sin je doao da imamo ivot , i to u izobi l ju (10,10) . On je ivot(14,6) Bog je tako l jubio svi jet da je dao svoga Jedinoroenog Sina dane pogine nijedan koji u nj vjeruje, ve da ima ivot vjeni (3,16). Dadadne ivot vjeni svima koje mu je Otac dao (17, ls) . Isus je i uskrsnue. Tko vjeruje u mene, ako i umre, ivjet e (Iv 11,25) . Isus posjeduje ivot u sebi . On je ivot . On je Uskrsnue. Potpuna pobjeda nadsmru jer je jedno s Ocem koj i je Bog ivih. Zato i moe dat i ivot uizobi l ju. Ovaj se ivot u vjer i pr ima i uzdrava i usavruje blagovanjemtijela i krvi njegove. Tko jede t i jelo moje i pije krv moju, ostaje u menii ja u njemu (6,56), ima vjeni ivot. Sjedinjujui se s Kristom, sjedinjujemo se s Ocem, sjedinjujemo se s braom u vjeri i l jubavi u Kristu. Tajivot i uskrsnue vjernici ve sada posjeduju (5,29) . Zar , dakle, duhovnouskr snue? N e ! M oram o, kao kod Pav la , t ako i kod Ivana dobroshvat i t i onaj kranski paradoks: ivot i uskrsnue ve je tu, sadanjazbi l ja i on o jo ni je ostvaren o u pu nin i . U K ristu po vjer i ve smo pre li iz smrti u ivot (1 Iv 3,14), Isus je uskrsnue i ivot, a opet vjerujem o u uskrsnue u posl jednj i da n (Iv 11,24 27). O na j koj i v jerujeve s Kristom kraljuje, za njega je ve nastupilo tisugodinje kraljevstvo (Otkr 20) i ono e se ostvari t i u svojoj konanost i na kraju vremena u uskrsnuu kod drugog Kr is tova s lavnog dolaska , pr i univerza l nom preobraaju svi jeta , kada e konano Bog bi t i sve u svima (1 Kor

161


7/8

15,28) . Po ivotu, smrt i i uskrsnuu Isusovu ve su uskrsnue i vjeni i vot s i l i u ovo podruje zemaljskog i naravnog ivota. Po vjer i i euhari -s t i jskom slavl ju ulazimo u ovu novu sferu postojanja. ivimo ve novimivotom koji ne poznaje smrti i truljenja. Ali ono e se oitovati istomu punini na kraju, u uskrsnuu u posl jednj i dan. Sad je uskrsnue duhovno, a tada e bi t i f iz iko, proslavl jeno t i je lo na novoj zemlj i i nanovim nebes ima.Zakljuak

Svi spis i Novoga zavjeta i kranska vjera svjedoe uskrsnue t i jela i ivot vjeni . Ti jelo nee nestat i , a l i bi t e preobraeno. To e se ostvar i t i na kraju vremena. Do tada jo t raje s tar i svi jet , vr i jeme gri jehai smrt i . Tada is tom bi t e gr i jeh zauvi jek uniten i smrt progutana uivot vjeni .Uz taj daleki susret s Kris tom Isus i Pavao govore o susretu odmahnakon smrt i , o ivotu kod Gospodina nakon smrt i , o razmaku izmeusmrt i i konanog uskrsnua . Ivan i Pavao govore o novom ivotu , oduhovnom uskrsnuu koje je zapoelo u krtenju i nastavl ja se posl i jesm rt i , ka o i o posebnom sudu koj i se ostvaruje u susretu s Kris tom i op em, na kraju d an a. K ak o se to ostvaruje? Tu se nalaz imo preddubokom ta jnom. Neki govore o uskrsnuu odmah u smr t i , kad pres ta jezemaljski ivot i poinje novi ivot , gdje ovjek dost ie vrhunac svojegdozri jevanja, svoje konano ostvarenje, kulmen ivotnog procesa. Alik ak o on da uskrsnue u drugo m dolasku i preo bra aj svega s tvorenog?Zar je ovo prvo uskrsnue samo nepotpuno? Kako moemo shvat i t i me-uvrijeme u koje ulazimo nakon smrti , ono iseljenje iz t i jela, boravit i izvan t i je la? Apostol Pavao pokuava prodri jet i u taj mister i j . Neuspi jeva. Ip ak neto je s igurno. Pa va o ne misli na besm rtnu duuu Plato no vu smislu, koja u iva Boga. Za njega je ka o i za svu bibl ijskumisao dua i t i je lo jedno, smrtno. Bog joj daje ivot osloboenjem, otkupl jenjem, ne tak o da joj o slobaa ivo t koj i ve ima, ve s tvarajui na novo ivot koj i je izgubi la . To je novo stvaranje, koje s tvara ivotvornii s tvara laki Duh. Uskrs l i Kr i s t pos jeduje u punini Duha Svetoga . Iovaj daje svojim vjernicima koji odsada ive od njega, u njemu, po njemu, za njega. Zajednitvo stvoreno u krtenju izmeu Krista i krtenikapo sebi je konano. I t je lesna smrt ne moe to prekinut i . Pavao smatrada nas ovo t i je lo dri daleko od Krista , i kad se oslobodimo, bi t emoblii njemu (2 Kor 5,68).

Kako moe dua spoznat i i l jubi t i bez pomoi t i je la? Smatrat i tomoguim i l i nemoguim, to je misl i t i u naravnim kategori jama, po grkomil i semitskom shvaanju, al i ni je nauka koju Pavao objavl juje . Kod njegase ne radi o dui , po naravi besmrtnoj i koja djeluje normalno u svom odijel jenom stanju, kako ue platonist i , ni t i o dui pr ikovanoj uz t i je lo i162


8/8

svedenoj na smrtni san dok je t i je lo u zemlj i , kako misle s tar i i novij i inovjerc i . Radi se o pneumiduhu koj i u laz i i s tvara u kr teniku novostvaranje i pr isutnost Duha Kristova (2 Kor 5,5) . Taj duh u ovjeku crpiiz ovog izvora snagu novog ivota , nadnaravnu, t a jans tvenu, a l i s tvarnu.P . Benoit ide dal je . ini se da nebesko boravite , zdanje od Boga,dom nerukotvoren, na nebesima (2 Kor 5,1) ni je individualno t i je louskrsnua, pr ipravl jeno unapri jed i koje eka as da se zaodjene, negoTijelo K rista Uskrslog a, koje ve uiv a nebesku slavu i koje eka daujedini , konano i u punini , svoje izabranike. To smo t i jelo ve za-odjenul i tajanstveno u krtenju (Gl 3,27) . Zar se ne moe dopust i t i(napose ako mis l imo u bibl i j sk im kategor i jama ant ropolokog monizma,a ne platonskog dual izma) da duh koj i oivl juje duu, t j . da se u Kristuobnavl jamo duhom njegovim, i obla imo novog ovjeka , po Bogu s tvorena u pravednosti i svetosti ist ine (Ef 4,23 s), posli je smrti zemaljskogt ijela nasta vl ja tajan stven u, al i ivo tnu vezu s uskrsl im K ristovim t i jelom, i da u pros lavl jenom Kris tu na laz i i zvor i snagu nadnaravne akt ivnost i i blaenstva? To nas s tanje ne oslobaa da vie ne ekamo konano uskrsnue kao najvie, konano otkupl jenje svega l judskog bia (Rm8,23) , a l i nam ono omoguuje da moemo do tada u iva t i b laens tvo.Vidimo da se na laz imo u ota j s tvu. Moemo ne to o tome tepat i .Govorimo o ivotu posl i je smrt i , o vjenom ivotu, buduem ivotu ibuduem vremenu na kraju, svretku ovoga, o uskrsnuu u posl jednj idan. Sve su to s l ike koj ima pokuavamo izraz i t i ono to ne moemo

zagledat i u svojoj bi t i i u svojoj punini dok smo ukl jat reni u ovo vri jeme i u ovaj prostor , u s tar i svi jet , koj i prolazi . Vjerujemo: ako smo sKristom sjedinjeni u Duhu, bi t emo s nj ime i u smrt i u njegovu Ti jelu;vjerujemo u uskrsnue t i jela i ivot vjeni, u posljednjem danu, vjerujemo d a emo se ta da nai m i i sve s tvorenje po dlo ni Kris tu . I tad ae se i on sam, Sin, podloi t i Onomu koj i je njemu sve podloio, daBog bude sve u svemu (1 Kor 15,28) .

Documents

2 6 Celestin Tomic Uskrsnuce Tijela Zivot Vjecni[1]