elimo vas informiratiasopis za dimnjaarsku struku

Strunjaciupraksi

Uzrocipovratadimnihplinova str. 5 str. 3

Predstavljamo

Centrotherm-tvrtkapartnerBoschauHrvatskoj str. 8

Dogaanja

Najava3.konferencijedimnjaaraHrvatske str. 8

obrtnikdimnjaar broj

11

godina

IV

listopad

2010

besplatni

primjerak

asopis za dimnjaarsku strukuasopis za dimnjaarsku struku

ISSN1846-5161

Jesteliznali? Kada mala crna ivotinjica nalik imiu izleti iz dimnjaka ili kamina mnogi ljudi misle da su vidjeli imia, no, varaju se - radi se o aavoj iopi (Cha-etura pelagica; engl. Chimney Swift). Parovi ostaju vjerni jedno drugo me go-dinama i uvijek se gnijezde na istom mjestu. Gnijezda radi samo na verti-kalnim povrinama, pa im je dimnjak omiljeno mjesto. Nakon to je i rom amerikog kontinenta brojnost opala za 30% samo u posljednjih dese tak go-dina, ova obina vrsta stavljena je u kategoriju Skoro ugroene. (podaci preu-zeti sa web stranice Hrvatskog drutva za zatitu ptica i prirode i Wikipedije)

Foto

: Cro

ss D

uck

obrtnikdimnjaar

2

putu. Sjetite se samo svih skupova, foruma, sastanaka na kojima smo zajedniki doni-jeli vrijedne zakljuke i optimistine odluke, poletne prezentacije i gdje je onda zapelo? to se tie zakonodavne strukture, nauili smo gdje smo i to nam je za oekivati. No, budimo iskreni i sami sebi priznajmo, jesmo li meusobno dovoljno kompaktni i otvoreni kako bismo ouvali vrijednosti svoje struke koje promoviramo? Ne bismo li prvo mi sebi trebali biti najbolja potpora?

Editorial odgovarajue europske strune sustave za-sigurno postaje otean. Teko promoviramo nove tehnologije, rjeenja sanacije, primjenu napredne tehnike. Zato? Vjerojatno zato to se ciljevi raznih interesnih skupina ne podu-daraju, pa ti odnosi ine labirint kroz koji je teko proi ako na umu imate samo banalne stvari kao to su sigurnost korisnika, uteda energije i zatita okolia. Teko ete proi bez politike vjetine, koja vas moe spasiti ili unesreiti. Ovisi o tome kome ste se nali na

kako se toga nisam sjetio. Teko je rei zato smo sve tako zakomplicirali. Nekima je to donijelo novac, nekima otvorilo prostor za makinacije, nekima donijelo slavu, poloaj u drutvu, ugled, nekima zadovoljilo sujetu.

No, kada unutar struke napravimo odnose i postupke koji su toliko sloeni da ih vie nit-ko ne razumije, mislim da se s pravom pita-mo kome to koristi. Ako netko kratkorono i uspije profitirati, dugoroni cilj integracije u

ivot se zapravo sastoji od vrlo jednostavnih segmenata. No, valjda kako bismo si bili va-niji, svakodnevno ih uspjeno stavljamo u sloene meuodnose, inei ga tako iznimno kompliciranom avanturom. I zaista, pogleda-mo li rjeenja nekih problema koji su se do ju-er inili nepremostivima, vidjet emo esto esencijalnu jednostavnost, ponekad uz: Pa

Gradski ured za prostorno ureenje, zatitu okolia, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski komunalni redar za dimnjaarske poslove - grad Zagreb

itamo li danas prijedlog no-ve Odluke o dimnjaarskoj slubi grada Zagreba, nai-lazimo na lanke Odluke o dimnjaarskoj slubi grada Zagreba koji govore da pod-runi dimnjaar koncesionar ne smije raditi sanacije dim-njaka. Te odredbe o zabrani sanacije dimnjaka se kreu kroz nekoliko lanaka, pa sve do odreivanja sankcija i novanih kazni za one koji ra-de sanacije ili na sanacijama dimnjaka. Zato su sanacije dimnjaka postale takav bauk da su morale biti uvrtene ak u Odluku o dimnjaarskoj slubi da bi se striktno i nedvo-smisleno zabranile dimnjaa-rima koncesionarima?

Kada se u moj kvart dovodio plin, za dozvolu prikljuenja plina izmeu ostalih dokumenata morao sam do-staviti i pozitivan dimnjaarski na-laz. Pozvao sam podrunog dim-njaara koji je konstatirao da ne postoje gornja dimnjaarska vrata-ca za ienje dimnjaka, te da dim-njak iznad krova nije izoliran. Vrata-ca doista nisu postojala, a dimnjak nije bio izoliran, te je njegov nalaz djelovao ozbiljno i potrebito. Na moj upit tko e izvesti potrebne radnje uputio me na bilo kojeg graevina-ra. Kako mi to nije izgledalo prak-tino, a i ba ne poznajem taj milje, upitao sam postoji li mogunost da mi on izvede te radnje? Njegova po-nuda bila je prihvatljiva, te sam ve isti dan imao ispravan dimnjak i po-trebne dokumente. Osobno sam bio zadovoljan i imam same rijei po-hvale za moju dimnjaarsku slubu, jer su mi utedjeli vrijeme, a vjero-jatno i novac. Znai moj dimnjak je sada ispravan, dokumenti izdani, ja kao korisnik dimnjaarske usluge siguran.

E sad odjednom, vie dimnjaar ne smije nita raditi na dimnjaku osim istiti i kontrolirati. Kako smo do-li do situacije u kojoj se dimnja-aru zabranjuje sanacija dimnjaka i to tako drastino da se uvrtava-ju posebni lanci o zabrani i nova-noj kazni u Odluku o dimnjaarsku slubu.

Naalost do te situacije je dolo zloupotrebom ovlasti dimnjaarske slube od strane neodgovornih po-jedinaca. Naime u gradu Zagrebu

od svih dimnjaara koncesionara koji su veinom radili dobro i po-teno svoj posao pojavili su se i ne-ki dimnjaari, sreom u malom bro-ju, koji su zloupotrebljavali slubenu dunost kontrole ispravnosti grad-skih dimnjaka, lobirajui u vlastitu korist.

injenica je da je za dobivanje plina u zgradu, ili prilikom promjene plin-skog troila u postojeoj zgradi koje je prikljueno na dimnjak potrebna i pisana izjava dimnjaara koncesio-nara za odreeno podruje odnosno pisani dokaz o ispravnosti dimnjaka, a taj iskaz prema postojeem Zako-nu o zapaljivim tekuinama, u sprezi sa podjelom dimnjaarskih podruja iz Odluke o dimnjaarskoj slubi gra-da Zagreba smije jedino izdati pod-runi dimnjaar koncesionar.

Tu injenicu o monopolu neki dimn-jaari koncesionari iskoristili su na najgori mogui nain, to znai da oni sami detektiraju odnosno otkri-vaju problem neispravnosti dim-njaka i sami rjeavaju problem sanacije dimnjaka, odnosno otklan-janja neispravnosti, uz neizostavni uvjet, da ako oni ili netko kojeg oni preporue ne napravi te preinake ili sanaciju, ne garantiraju pozitivan dimnjaarski nalaz.

Kako stranka, korisnik dimnjaarske usluge moe provjeriti da li doista postoji problem na njenom dimnja-ku kako je to podruni dimnjaar na-veo ili je to samo izmiljeni problem, kako bi se ubacila neka cijev na ili u dimnjak od strane dimnjaara kon-cesionara? Nikako! Doista, korisnik dimnjaarske usluge nije imao i ne-ma mogunost izbora drugog dim-njaara! I nema mogunosti drugog miljenja. Jedina ansa tom korisni-ku dimnjaarske usluge, bila je po-bjei s plinskog troila prikljuenog na dimnjak na fasadno troilo, zna-i plinsko troilo s izlazom dima kroz fasadu, za koje ne treba odobrenje dimnjaara, ve samo distributera plina. I sad nam je na voljeni grad Zagreb pun fasadera!

Ovu spoznaju je teko prihvatiti, da se ovo dogaa u zemlji koja pre-tendira na lanstvo u zajednici naj-naprednijih drava ovog svijeta, u kojem se posebno pazi na poglav-lje lanstva o protoku roba i uslu-ga. Posebice kada se u negativnom dimnjaarskom strunom nalazu za prikljuenje plina ili promjenu boj-

lera, nalaze pojmovi poput predi-menzioniranosti dimnjaka, preka-pacitiranosti dimnjaka, poroznosti dimnjaka, a sve bez tehniki mjer-ljivih podataka, i prorauna, znai isti literalni izraaj, umjetniki do-jam, a ne struan i odgovoran po-sao, protivno Tehnikom propisu za dimnjake, a korisnik nema pravo na drugo miljenje!

lanak 12.Tehnikog propisa za dimnjake kae: Dimnjak mora na-kon rekonstrukcije odnosno adapta-cije graevine iji je sastavni dio, a kojom se rekonstrukcijom odnosno adaptacijom utjecalo na zateena tehnika svojstva dimnjaka, imati jednaka ili povoljnija tehnika svoj-stva nego prije rekonstrukcije od-nosno adaptacije.

lanak 17.istog tehnikog propi-sa izdanog od Ministarstva zatite okolia prostornog ureenja i gra-diteljstva Republike Hrvatske kae da ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu u odnosu na odvoenje dimnih plinova dokazuje se: 1. proraunom nosivosti i uporablji-vosti nosivog dijela dimnjaka,2. proraunom svijetlog otvora u od-nosu na ogrjevnu vrijednost (sas-tav) goriva, vrstu i prikljunu snagu predvienog ureaja za loenje i vi-sinu dimnjaka, 3. odreivanjem minimalne udalje-nosti plata dimnjaka od zapaljivih i nezapaljivih dijelova graevine oko dimnjaka.(2) Prorauni iz stavka 1. ovoga lanka provode se primjenom pri-kladnih proraunskih postupaka ko-ji se po potrebi dopunjuju ispitivanji-ma, pri emu se u obzir uzimaju svi mjerodavni parametri.(3) Proraunski i drugi modeli mo-raju biti takvi da, uzimajui u obzir pouzdanost ulaznih podataka i to-nost izvoenja, odgovaraju pona-anju dimnjaka tijekom izvoenja i uporabe.

Dok lanak 20. decidirano govori da sadraj glavnog projekta grae-vine u dijelu koji se odnosi na teh-niko rjeenje dimnjaka i uvjete za njegovo izvoenje i odravanje, ako ovim Propisom za pojedine vrste graevina nije drukije odreeno, obuhvaeno je: arhitektonskim i/ili graevinskim

projektom

Gostkolumnist pie: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj.

Sanacijadimnjakailitkotukogavara strojarskim projektom,

Prema tome, detekcije problema, sanacije dimnjaka i tehnika rjeenja kod tih situacija, su upitne strunos-ti, upitne istinitosti i upitne sigurnos-ti za korisnika. Te detekcije, takove sanacije i ta tehnika rjeenja nisu raena u skladu sa pozitivnim, go-re nabrojenima, Zakonima Republike Hrvatske, nemaju mjerljivih podata-ka, nemaju proraun dimnjaka, nisu izvedene tlane probe, nisu izvede-ne od za to ovlatenih osoba, dimn-jak nije u svojoj cijeloj duini iz istog materijala i graani, korisnici dimn-jaarske usluge moda ive u nesi-gurnim odnosno ivotno opasnim si-tuacijama.

A neispravan dimnjak moe imati povrat ugljinog monoksida. A rezul-tat povrata ugljinog monoksida je, ne rijetko, smrt korisnika dimnjaar-skih usluga.

Posebno boli saznanje da se saniraju dimnjaci s atmosferskim troilima, dok se za isti troak ili manje mo-e ugraditi plinsko troilo zatvorene komore izgaranja, koje osim to tro-i manje plina, ujedno predstavlja i manju opasnost za njenog korisnika.

I sada smo doli do odgovora, zato se u gradu Zagrebu u Odluku o dim-njaarskoj slubi moralo koncesio-naru staviti zabrana izrade sanacija i radova na i oko sanacija dimnjaka. Zbog manjine, strada veina.

Neki dimnjaari koncesionari grada Zagreba su toliko zacrnili dimnjaar-stvo, dimnjaarske strune nalaze i pojam sanacija dimnjaka da e dim-njaarskom strukovnom vodstvu, trebati godine i godine rada da vrate povjerenstvo graana u vjerodostoj-nost dimnjaarskog nalaza, i ne sa-mo to, ve i da se graani kad vide dimnjaara ponovo, kao nekad, sret-no prime za gumb, a ne da krguu zubima neke nerazumljive, ali zasi-gurno nezadovoljne rijei.

I na kraju ono to je posebno intere-santno: iako su plaene, i to ne ba malo, na stotine takvih tehnikih rje-enja, neispravnih negativnih atesta ili dimnjaarskih nalaza bez i jednog mjerljivog podatka ili prorauna ko-jim se dokazuje neispravnost, te na-pravljeno na tisue sanacija (uba-civanjem pola metra metalne cijevi na vrh dimnjaka), nikada, ba nikada oteena stranka nije podnijela pri-vatnu tubu na sudu!

...u gradu Zagrebu od svih dimnjaara

koncesionara koji su veinom radili dobro i poteno svoj posao pojavili su se i neki

dimnjaari, sreom u malom broju, koji su

zloupotrebljavali slubenu dunost kontrole...

asopis za dimnjaarsku struku

3

obrtnikdimnjaar

4

pie:MarkoJakobovidipl.ing.stroj.marko.j@vip.hr

Prihvaanje svih europskih normi kao

hrvatskih i njihova primjena kod ispunjavanja

zahtjeva novih propisa omoguava postizanje

europske razine sigurnosti proizvoda i slobodno

kretanje roba...

Propisi

NormezaindustrijskeproizvodeZato su dimnjaaru potrebna saznan-ja o normiziranju industrijskih proizvoda? Gdje se on uope sree sa industrijskim proizvodima u svom poslu? Nakon ma-lo promiljanja zakljuiti emo da je nje-gov posao konstantno vezan uz razne alate i ureaje: plinski ureaji za grijan-je, predgotovljeni dimovodni elementi, standardizirani alati za odravanje dim-njaka, mjerna oprema, sve su to indu-strijski proizvodi. U lanku emo se ori-jentirati na openite pojmove kako bi olakali samo razumijevanje i poimanje normizacije industrijskih proizvoda.

Uvod

Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela, slui za opu i vie-kratnu uporabu te jami najbolji stupanj uree-nosti u danom kontekstu. U skladu s Novim i Opim pristupom sustava EU-a, norma opisuje nain ispunjavanja bitnih zahtjeva propisanih di-rektivama pri oblikovanju ili modificiranju proiz-voda s obzirom na sigurnost, zatitu zdravlja lju-di i zatitu okolia.

Norme moemo podijeliti na osnovne, termino-loke, norme za ispitivanje, norme za proizvod, norme za proces, norme za usluge, norme za su-elje te norme o potrebnim podacima.

Usklaena norma je norma za isti predmet ko-ju su odobrila razliita normizacijska tijela te ko-ja osigurava zamjenjivost proizvoda, procesa i usluga ili uzajamno razmjenjivanje rezultata is-pitivanja ili obavijesti danih u skladu s tom nor-mom.

U skladu s direktivama Novog pristupa EU-a, koje su prenesene u hrvatsko zakonodavstvo, norme su dobrovoljne. Usklaene norme pret-postavljaju sukladnost s bitnim zahtjevima koje moraju zadovoljiti proizvodi koji se stavljaju na trite i/ili uporabu.

Ocjenjivanje sukladnosti proizvoda je svaka rad-nja koja se odnosi na izravno ili neizravno utvri-vanje jesu li ispunjeni odgovarajui bitni zahtje-vi utvreni odgovarajuim tehnikim propisima koji se odnose na odreeni proizvod.

Da bi se postupci za ocjenjivanje suglasnosti mogli provoditi, potrebno je sudjelovanje: Sredinjih tijela dravne uprave (ministarstva)

zaduenih za primjenu direktiva i ovlaivanje tijela za ocjenu sukladnosti,

Nacionalnog akreditacijskog tijela (HAA) ko-je potvruje tijelu za ocjenu sukladnosti (la-boratoriji, potvrbeno tijelo, nadzorno ili drugo tijelo koje sudjeluje u postupku ocjenjivanja sukladnosti) da je sposobno za obavljanje od-reenih zadataka ocjenjivanja sukladnosti,

Proizvoaa, ovlatenog zastupnika registri-ranog u RH ili druge osobe koja stavlja proiz-vod na trite i/ili uporabu koja proizvod alje na ispitivanje ukoliko je to propisano,

Ispitnih laboratorija koji po potrebi provode is-pitivanje u skladu s normama.

Nacionalno normirno tijelo osigurava dostup-nost potrebnih normi, a nacionalno tijelo za mje-riteljstvo jami tonost mjerenja razliitih veli-ina u ispitnim laboratorijima tako da etalone odrava u skladu s meunarodnim mjeriteljskim sustavom.

Zato su norme za industrijske proizvode vane hrvatskom gospodarstvu

Hrvatski zavod za norme kao nacionalno nor-mirno tijelo Republike Hrvatske promie i razvija djelatnost nacionalne normizacije. Promicanjem uloge i znaenja normizacije nacionalnoj razini, HZN:

Pridonosi kvaliteti i konkurentnosti nacional-nog gospodarstva,

Olakava izlazak kvalitetnih hrvatskih proizvo-da na meunarodno trite,

Sudjeluje u ispunjavanju zahtjeva za lanstvo RH u EU i obveza koje e RH imati kao lanica EU.

Prihvaanje svih europskih normi kao hrvatskih i njihova primjena kod ispunjavanja zahtjeva no-vih propisa omoguava postizanje europske razi-ne sigurnosti proizvoda i slobodno kretanje roba bez tehnikih zapreka u trgovini. Uporaba normi za industrijske proizvode omoguuje: pristup no-vim tritima i poveanje izvoza, inovativnost te garancija kvalitete, sigurnosti i pouzdanosti.

Do pristupanja Hrvatske EU ili sklapanja meuna-rodnog sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom (PECA/ACAA sporazumi) primjenjuje se nacionalna oznaka sukladnosti: C

Nakon pristupanja Hrvatske EU ili sklapanja meunarodnog sporazuma, oznaavanje proiz-voda obavljat e se stavljanjem oznake suklad-nosti CE

Odnos sudionika procesa ocjenjivanja sukladnosti (sa primjerima za dimnjaare):

Zakonodavstvo Europske Unije

Tehniko zakonodavstvo u EU regulirano je di-rektivama Starog pristupa, te direktivama No-vog i Opeg pristupa.

Stari pristup

Ova skupina direktiva zakonski propisuje sku-pine industrijskih proizvoda za koje je odgova-rajue regulatorno tijelo bilo uspostavljeno pri-je 1985.g. Obiljeja direktiva Starog pristupa su slijedea : Pozivanje na norme obuhvaene zakonodav-

stvom ; Obavezne norme (openito) Kontrola prije stavljanja na trite i/ili uporabu

na tritu koju provode dravna tijela ; Odgovornost vlade ; Mnogo razliitih postupaka ocjenjivanja suk-

ladnosti, ovisno o vrsti prozvoda.

Novi (i Opi) pristup

Novi pristup obuhvaa direktive EU za skupine industrijskih proizvoda koji su se na razini EU po-eli zakonski regulirati nakon 1985.g. To je ho-mogeniji, organiziraniji i razumljiviji pristup indu-

strijskim proizvodima. U njegovu okviru stvo rena je i ocjena sukladnosti za industrijske proizvode.

Direktive EU u sklopu Novog pristupa imaju slije-dea obiljeja : Pozivanje na bitne zahtjeve (ne norme) uklju-

ene u zakonodavstvo; Norme su dragovoljne; Kontrola prije stavljanja proizvoda na trite i/ili

uporabu ; Kontrola nakon stavljanja proizvoda na trite i/

ili uporabu proizvoda na tritu (nadzor nad tri-tem);

Odgovornost proizvoaa za neispravan proiz-vod.

21 direktiva propisuje stavljanje CE oznake (nabro-jit emo samo one koje su vezane uz dimnjaar-sku i plinsrsku struku) :- jednostavne tlane posude (87/404/EEC),- graevni proizvodi (89/106/EEC),- sigurnost strojeva (98/37/EC, 2006/42/EC),- stavljanje na trite osobne zatitne opreme

(89/686/EEC),- plinski aparati (90/396/EEC),- novi toplovodni kotlovi na tekue i plinovito gori-

vo (92/42/EEC),- oprema i zatitni sustavi namijenjeni za uporabu

u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosfe-rom (94/9/EC),

- tlana oprema (97/23/EC),- mjeriteljski i tehniki zahtjevi za mjerila (2004/22/

EC).

Hrvatsko zakonodavstvo

Doneseno je pet horizontalnih zakona i to :1. Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i

ocje ni sukladnosti (NN 158/03, 79/07)2. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09)3. Zakon o normizaciji (NN 163/03)4. Zakon o akreditaciji (NN 158/03)5. Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 111/07)

Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti predstavlja pravnu osnovu za preno-enje direktiva Novog i Opeg pristupa i direktiva Starog pristupa u hrvatski pravni sustav. Temel-jem ovog zakona doneseni su:- Uredba o postupcima slubenog obavjeivanja

u podruju normi, tehnikih propisa, te propisa o uslugama informacijskog drutva (NN 28/09);

- Pravilnik o obliku, sadraju i izgledu oznake su-kladnosti proizvoda s propisanim tehnikim zah-tjevima (NN 46/08).

Implikacije na hrvatsko gospodarstvo

Unutarnje trite

Svaka tvrtka koja namjerava prodavati industrij-ske proizvode u Republici Hrvatskoj treba vodi-ti rauna o novom sustavu tehnikog zakonodav-stva. Proizvod, za koje propis koji se odnosi na njega to nalae, potrebno je nakon zavrenog po-stupka ocjenjivanja sukladnosti oznaiti oznakom sukladnosti C.

Proizvod moe biti stavljen na trite i/ili upora-bu u RH i oznaen oznakom sukladnosti ukoliko je utvreno da ispunjava bitne zahtjeve svih teh-nikih propisa koji se odnose na taj proizvod, i to s obzirom na njegovu sigurnost, zatitu ivota i zdravlja ljudi, domaih ivotinja i biljaka i drugo to je odluno za ureivanje podruja na koje se teh-niki propis odnosi.

Oznaku sukladnosti stavlja na proizvod proizvoa, njegov ovlateni zastupnik registriran u Republici Hrvatskoj ili druga osoba koja stavlja proizvod na trite i/ili u uporabu.

dimnjaare):

asopis za dimnjaarsku struku

5

Neispravano izvedena ventilacija

U lanku iz prethodnoga broja ukrat-ko je objanjen nain funkcionira nja plinskih paprata tipa B11 i vanost dim-njaka za pravilan rad istih. Pored inje-nice da je za pravilan rad plinskih apa-rata svih vrsta pa tako i vrste B11 od presudne vanosti za njihov pravila rad je da budu spojeni na dimnjak koji za-dovoljava minimalne tehnike uvjete, bitno je da u prostor u koji je smje-ten takav plinski aparat dolazi dovoljna koliina svjeege zraka. Dobro izvede-na ventilacija osogurava dovoljnu koli-inu svjeega zraka koja e osigurati pravilan rad plinskog aparata.

Uloga ventilacije prostora je puno va-nija od osiguravanja pravilnoga ra-da plinskih aparata. Naime ventilacija mo ra prvenstveno omoguiti doba-vu dovoljne koliine svjeega zraka za ljude koji borave u svojim radnim ili stanbenim prostorima. Mnogobrojna istraivanja su pokazala da je atmos-fera naih stanova puno zagaenija od atmosfere prometne ulice. Izvori za-gaenja su razni, npr. Kuna praina, detergenti, hlapljenje tvari iz novog na-mjetanja, a povrh svega toga moe doi i zagaenje atmosfere stambeno-ga prostora ugljinim monoksidom.

Plinski aparat snage 22kW troi oko 55m3/h zraka. Postoje dva tipa ven-tilacije: prirodna i prisilna. Prirod-na ventilacija se ostvaruje preko fu-ga i rasporan na vratima i prozorima, ventilasijskim reetkama na vratima i/ili preko ventilacijskih kanala koji pro-laze kroz prostoriju. Prisilna ventilaci-ja se ostvarije pomou ventilatora koji moe biti ugraen na vanjski zid ili bi-

nae kue i stanove-kuhinjska napa. Kuhinjska napa vrlo brzo izvlai neu-godne mirise i vlagu nastale kuha-njem, meutim, na taj nain u kuhi nji, ali zbog snage ventilatora i u ostatku stana stvara potlak koji je vei od pot-laka u dimnjaku te dovodi do vrlo brz-og povrata dimnih plinova i stvaranja atmosfere koja sadri po ivot opasnu koncentraciju ugljinoga monoksida.

Na slici br. 5 je prikazan ne tako est sluaj prisilne ventilacije ugraen u nae kue i stanove ugraena i kuh-injska napa i kupaonski ventilator. U ovakovom sluaju stvoreni su poseb-no teki uvjeti za rad plinskoga aparata tipa B. U ovom sluaju moe doi do trovanja ne samo osobe koja se nanazi u kupaonici u kojoj je bojler, ve i dru-gih ukuana.

Strunjaciupraksi

Uzrocipovratadimnihplinova

Stalni sudski vjetak za strojarsko-tehnolokavjetaenja, trovanje plinom, uzroke poara i eksplozijai mehanoskopiju

Centar za forenzina ispitivanja, istraivanja i vjetaenja Ivan VuetiSlika 1. Prosotrija s pravilno izvedenom do-

zrakom

Slika 2.Prosotrija s nepravilno izvedenom do-zrakom

Slika 3. U kupaonicu ugraen kupaonski ven-tilator

Slika 4. U kuhinji ugraena napa

Uz oznaku sukladnosti stavlja se identifikacijski broj tijela koje je sudjelovalo u postupku ocjenjivan-ja sukladnosti proizvoda. U razdob-lju do pristupanja RH Europskoj uni-ji ili stupanja na snagu sporazuma o ocje njivanju sukladnosti i prihvaa-nju industrijskih proizvoda koji e RH sklopiti s EU (PECA/ACAA spo-razumi), elnik sredinjeg tijela dr-avne uprave u ijem je djelokrugu donoenje tehnikog propisa od-reuje identifikacijski broj tijela za ocjenjivanje sukladnosti u podruju primjene tog propisa.

Nakon pristupanja RH Europskoj uni-ji ili stupanjem na snagu meuna-rodnog sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaanju industrij-skih proizvoda s Europskom unijom, identifikacijski broj prijavljenog tije-la (tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prijavljeno Europskoj komisiji tj. no-tified body) dodjeljivat e Europska komisija.

Unutarnje trite EU-a

Industrijski proizvodi koji su u skla-du s usklaenim hrvatskim zakono-davstvom trebali bi, tehniki gleda-no, biti u skladu s zakonodavstvom Novog pristupa EU-a. No budui da su oznaeni s oznakom C a ne CE, tvrtke e morati koristiti usluge pri-javljenog tijela (tijelo za ocjenjiva-

nje sukladnosti prijavljeno Europ-skoj komisiji tj. notified body) te imenovati ovlatenog zastupnika na podruju EU kako bi se udovolji-lo zahtjevima zakonodavstva EU-a o odgovornosti proizvoaa.

Hrvatski proizvoai koji ele izvoziti na trita izvan EU-a moraju poznava-ti zakonodavstvo i tehnike propise koji se primjenjuju u zemlji odreditu. Pri tome se preporua koristiti uslu-ge Centra za informiranje Svjetske tr-govinske organizacije, smjetenog u Hrvatskom zavodu za norme.

Institucije koje podupiru nove propise

Hrvatska akreditacijska agenci-ja (HAA) nadlena je za potvri-vanje osposobljenosti neovisnih treih strana na nain da inspekcij-ska i certifikacijska tijela te ispitni i mjerni laboratoriji formalno dokazu-ju osposobljenost za specifino oc-jenjivanje sukladnosti proizvoda i poslove ispitivanja i umjeravanja te na temelju posebnog sporazuma s odgovarajuim ministarstvima po-tvuje osposobljenost kandidata za status ovlatenog tijela.

Hrvatski zavod za norme (HZN) nadlean je za izradu nacionalnih normi, predstavljanje hrvatskih in-teresa i stajalita u meunarodnim

organizacijama (ISO, IEC) pri izra-di meunarodnih normi te prilagod-bu meunarodnih normi hrvatskim uvjetima.

Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM) nadlean je za znanstve-no mjeriteljstvo (organizacija i raz-voj mjeriteljskih normi tzv. etalona i njihovo odravanje), industrijsko mjeriteljstvo (pravilno funkcionira-nje mjernih instrumenata koji se ko-riste u industriji te u procesima pro-izvodnje i ispitivanja) i zakonsko mjeriteljstvo (mjerenja koja utje-u na transparentnost ekonomskih transakcija, zdravlje i sigurnost).

Ministarstva i druge dravne orga-nizacije sredinja tijela dravne uprave u okviru svojih nadlenosti odgovorna su za pravilnu primjenu nacionalnog zakonodavstva vezano uz tehnike propise za jednu ili vie skupina proizvoda.

Nadzor trita u Republici Hrvatskoj

Rad tijela odgovornih za nadzor tr-ita utvren je posebnim zakoni-ma. Djelokrug poslova temelji se na Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu mi-nistarstava i dravnih upravnih orga-nizacija (NN 199/03, 30/04, 136/04 i 22/05). Nadzor trita posebice re-gulira Zakon o dravnom inspektora-

tu (NN 116/08, 123/08), a ovlast za provedbu veine inspekcijskih aktiv-nosti dodijeljena je inspektorima Dr-avnog inspektorata.

Dravni je inspektorat, u skladu s novim horizontalnim pravnim okvi-rom, zajedno s drugim inspekcij-skim tijelima odgovoran i za nadzor trita, tj. provedbu Zakona o tehni-kim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti te Zakona o opoj sigur-nosti proizvoda.

Ugradnju i uporabu graevinskih pro-izvoda (a tu je i na dimnjak) nadziru graevinski inspektori. Gospodar-ski inspektori Dravnog inspekto-rata nadleni su za nadzor grae-vinskih proizvoda koji se stavljaju na trite (VANO: u sluaju sum-nje u valjanost dokumentacije ug-raenih dimovodnih elemenata dim njaar pismeno moe traiti oitovanje gospodarske inspekci-je Dravnog inspektorata!).

U skladu s Uredbom o sustavu raz-mjene obavijesti u pogledu proizvo-da koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potroaa (NN 138/06) pri Dravnom inspektoratu je smje-tena kontaktna toka za sustav RAPEX (EU sustav brze razmjene obavijesti za sve opasne proizvode, izuzevi hranu, farmaceutske i medi-cinske proizvode).

ti dio ventilacijskog ili klimatizacijskog sustava.

Za plinske aparate tipa B11 pravilno izvedena je ona ventilacija koja osigu-rava dobavu dovoljen koliine zraka i pozitivnu razliku tlaka izmeu prosot-ra i dimnjaka.

Kroz ilustracije u prilogu dan je prikaz primjera najeih situacija u kojima je dolo do trovanja ugljinim monok-sidom zbog neispravne ventilacije.

Na slici br. 1 dan je primjer plinskoga aparata tipa B11 postavljenoga u kupa-onicu koja ima izvedenu prirodnu ven-tilaciju preko raspora na prozoru preko kojega je osigurana dovoljna koliina zraka za pravilan rad plinskog aparata.

Na slici br. 2 dan je primjer koji se esto sree na oevidima povodom trovanja ugljinim monoksidom. Dak-le, na objektu je zamijenjena stola-rija na nain da je klasina stolarija zamijenjena izo stolarijo. Izostolarija smanjuje broj izmjena zraka u prosto-riji nekoliko puta te na taj nain stvara oteane uvjete za rad plinskog aparata tipa B11. Na ovaj nai stvoreni su uvje-ti za povrat dimnih plinova i trovanje ugljinim monoksidom.

Na slici br. 3 je prikazan est sluaj prisilne ventilacije ugraen u nae kue i stanove-kupaonski ventilator. Kupaonski ventilator vrlo brzo izvlai neugodne mirise i vlagu iz kupaonice, meutim, na taj nain stvara potlak u kupaonici koji je vei od potlaka u dim-njaku te dovodi do vrlo brzog povrata dimnih plinova i stvaranja atmosfere koja saddri po ivot opasnu koncen-traciju ugljinoga monoksida.

pie:DavorBelasdipl.ing.stroj.

...istraivanja su pokazala da je atmosfera naih stanova puno zagaenija od atmosfere prometne ulice.

...proizvoai koji ele izvoziti na trita izvan EU-a moraju poznavati zakonodavstvo i tehnike propise koji se primjenjuju...

Slika 4.U kuhinji ugraena napa, a u kupaonici ventilator.

Na slici br. 4 je prikazan drugi est sluaj prisilne ventilacije ugraen u

obrtnikdimnjaar

6

Uvod

Odgovorne instutucije za prijenos Direktive o energet-skim svojstvima zgrada = Directive on Energy Per-formance of Buildings (2002/91/EC) u hrvatsko za-konodavstvo su Vlada republike Hrvatske i njena ministarstva: Ministarstvo gospodarstva rada i po-duzetnitva (MINGPRP) i Ministarstvo zatite okolia, prostorno ureenje i graditeljstvo (MZOUPG), a do sa-da doneeni akti iz njihove nadlenosti su.1. Zakon uinkovitom koritenju energije u nepo-

srednoj potronji (Narodne novine 152/08)2. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne

novine 76/07, 38/09)3. Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (Na-

rodne novine br. 36/10)4. Metodogija provoenja energetskog pregleda

zgrade (lipanj 2009)5. Odluka ministrice o Metodogiji provoenja ener-

getskog pregleda zgrade (10.06.2009)6. Odluka ministrice o najviim cijenama kotanja

provoenja energetskih pregleda i izdavanja energetskih certifikata zgrada

(12.05.2010)

Kao i aktima koji se bave ovom problematikom, a usklaeni su sa europskim zakonodavstvom: 7. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije

i toplinskoj zatiti zgrada ((Narodne novine br. 110/08, 89/08)

8. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje pro-vode energetske preglede i energetsko certifici-ranje zgrada (Narodne novine br. 113/08, 89/09)

9. Zakon o graevnim proizvodima (Narodne novi-ne br. 86/08)

10. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrade (Narodne novine br. 110/08)

11. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomi-ne klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narod-ne novine br. 3/07)

12. Tehniki propis za prozore i vrata (Narodne novi-ne br. 69/06)

13. Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Na-rodne novine br. 3/07)

Korisni linkovi za ovu problematiku su:www.mingorp.hr Ministarstvo gospodarstva rada i

poduzetnitvawww.fzoeu.hr Fond za zatitu okolia i energetsku

uinkovitostwww.mzopu.hr Ministarstvo zatite okolia, pros-

torno ureenje i graditeljstvowww.nn.hr Narodne novinewww.hzn.hr Hrvatski zavod za normewww.nn.hr Energetska rjeenja za bolje zgradehttp://eur-lex.europa.eu Zakonodavstvo europake unije

U daljem tekstu pokuat u naglasiti to je bitno za ener-getsku certifikaciju zgrada u svakom od ovih akata.

1. Zakon uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine 152/08) iz nadlenosti MINGPRP

Ovim zakonom (l. 8, 9 i 10) propisani su izmedju ostalog programi za energetsku uinkovitosti na nivou Republike Hrvatske i u upanijama u skladu s Nacio-nalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom. Temeljem ovog zakona upanije donose Program u-panije za trogodinje razdoblje i Planove energetske uinkovitosti za vrijeme od jedne godine.

Zakonom su propisani energetski pregledi kotlova (l.20) i sustava za klimatizaciju (l.21):Obveza vlasnika zgrade ili posebnog dijela zgrade, sa sustavom grijanja na tekua, plinovita ili kruta goriva nazivne snage 20 kW i vee, je organizirati provoe-nj e redovitih energetskih pregleda kotla za grijanje.Obveza vlasnika zgrade ili posebnog dijela graevi-ne, u kojem je ugraen sustav za klimatizaciju nazivne snage 12 kW i vee, je organizirati provoenje redovi-tih energetskih pregleda sustava za klimatizaciju.Ovim zakonom i Pravilnikom (red. br. 8) iz nadlenos-ti MZOUPG propisani su nadlenosti i uvjeti koje mo-ra zadovoljavati fizika ili pravna osoba da bi dobila ovlatenje za obavljanje energetskih pregleda.

2. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09)

Energetska uinkovitost ugraena je u teme lj nom za-konu o djelatnosti graenja. U lanku 14. u kojem su

definirani bitni zahtjevi za graevinu jedan od stava-ka je: uteda energije i toplinska zatita tako da u od-nosu na mjesne klimatske prilike, potronja ener-gije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlae-nj e i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevi-ni budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.

U lanku 15. istog zakona stoji:(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora

biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva.

(2) Prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno pri-je promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, kojeg izdaje ovlatena osoba.

(3) Ovlatenje za izdavanje certifikata osobi iz stavka 2. ovoga lanka izdaje Ministarstvo.

(4) U certifikat iz stavka 2. ovoga lanka kupac ili unajmljiva zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.

(5) Energetska svojstva i nain izrauna toplin-skih svojstava zgrade, energetske zah tjeve za nove i postojee zgrade s izuzecima od pro-pisanih zahtjeva, te uvjete, sadraj i nain iz-davanja certifikata (certificiranje), zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifika-ta o energetskim svojstvima i uvjete za oso-be ovlatene za izdavanje certifikata propisu-je ministar pravilnikom.

3. Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine br. 36/10)

Dana 1.travnja 2010. stupio je na snagu novi Pravil-nik o energetskom certificiranju zgrada prema kojem je investitor za nove zgrade za koje je od toga datu-ma podnesen zahtjev za izdavanje akta temeljem ko-jega se moe graditi, duan pribaviti energetski certifi-kat prije poetka njezine uporabe. Obveza vlasnika zgrade da prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja zgrade predoi buduem vlasniku od-nosno potencijalnom kupcu ili najmoprimcu energet-ski certifikat kojemu rok valjanosti nije dui od deset godina, primjenjivat e se danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju (l.2). Pravilnikom (l.2) je propisana obveza izdavanja i izla-ganja energetskog certifikata ne starijeg od 10 godi-na na jasno vidljivom mjestu, za zgrade javne namje-ne ukupne korisne povrine vee od 1000 m2 koje koriste tijela javne vlasti i zgrade institucija koje pru-aju javne usluge velikom broju ljudi (zgrade s velikim prometom ljudi). Rok je 36 mjeseci od dana donoen-ja Odluke ministrice o Metodogiji provoenja energet-skog pregleda zgrade (10.6.2009), dakle 10.6.2012.

Zgrade javne namjene su:1 poslovne zgrade za obavljanje administrativnih

poslova pravnih i fizikih osoba2 Zgrade dravnih tijela, tijela lokalne (podrune)

uprave 3 Zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima4 Zgrade sudova, zatvora, vojarni5 zgrade meunarodnih institucija, komora, gospo-

darskih asocijacija6. zgrade banaka, tedionica i drugih financijskih or-

ganizacija7 Zgrade trgovina, restorana, hotela8 putnikih agencija, marina, drugih uslunih i turis-

tikih djelatnosti9 zgrade eljeznikog, cestovnog, zranog i vodenog

prometa, zgrade pota, telekomunikacijskih centa-ra i sl.

10 zgrade visokih uilita i sl., zgrade kola, vrtia, jaslica, studenskih i akih domova i sl., z g r a d e domova za starije osobe i sl.

11 zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata

12 zgrade kulturnih namjena: kina, kazalita, muzeja i sl.

13 zgrade bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstveno

Pravilnikom (l.1) se propisuje: zgrade za koje je potrebno izdati energetski certi-

fikat o energetskim svojstvima zgrade (u tekstu:

energetski certifikat) i izuzea od obveznosti izdava-nj a energetskog certifikata,

energetski razredi zgrada, sadraj i izgled energetskog certifikata, izdavanje i va-

enje, energetsko certificiranje novih zgrada, energetsko certificiranje postojeih zgrada koje se

prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izla-

ganje energetskog certifikata i izlaganje energetskog certifikata,

obveze investitora odnosno vlasnika zgrade u vezi s energetskim certificiranjem zgrade,

registar izdanih energetskih certifikata, nadzor nad provedbom Pravilnika.

3.1 Vrste zgrada za koje se izdaje (meusobno usporedivi) energetski certifikat odreene su prema preteitoj namjeni koritenja i dijele se na:

A. stambene zgrade:1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu 2. s vie stanova

B.1. nestambene zgrade:1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade

sline preteite namjene,2. kolske i fakultetske zgrade, vrtii i druge odgojne i

obrazovne ustanove,3. zgrade za kulturno-umjetniku djelatnost i zabavu,

muzeji i knjinice,4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zatitu i zgra-

de za institucionalnu skrb,5. hoteli i sline zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade

ugostiteljske namjene (gostionice, restorani i sl.),6. zgrade za stanovanje zajednica (domovi aki,

studentski, umirovljeniki, radniki, djeji domovi, zatvori, vojarne i sl. zgrade za stanovanje),

7. zgrade za promet i komunikacije (terminali, posta-je, zgrade za promet, pote, telekomunikacijske zgrade),

8. sportske dvorane,9. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovaki centri,

zgrade s duanima),10. druge nestambene zgrade koje se griju na tempera-

turu +18C ili viu.

B.2. ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja odreenih uvjeta kondicioniranja.

Izuzea od obveznosti izdavanja energetskog cetrifika-ta su:1. nove zgrade i postojee zgrade koje se prodaju,

iznajmljuju ili daju na leasing, koje imaju uporabnu korisnu povrinu manju od 50 m2;

2. zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ograni-en na dvije godine i manje;

3. privremene zgrade izgraene u okviru pripremnih ra-dova za potrebe organizacije gradilita;

4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i dru-ge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju drati otvorenima vie od polo-vice radnog vremena ako nemaju ugraene zrane zavjese;

5. zgrade namijenjene za odravanje vjerskih obreda;6. jednostavne graevine utvrene posebnim propi-

som;7. postojee zgrade koje se prodaju ili se pravo vlas-

nitva prenosi u steajnom postupku u sluaju pri-silne prodaje ili ovrhe;

8. postojee zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju bra-nom drugu ili lanovima ue obitelji;

9. zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Re-gistar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske uinkovitos-ti znailo neprihvatljivu promjenu njihovog karakte-ra ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predvie-nom spomenikom zatitom zgrade;

10. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 C.

3.2 Energetski razredi

Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. Referentni klimatski podaci odreeni su posebno za kon-

Obveza vlasnika zgrade da prilikom izgradnje, prodaje

ili iznajmljivanja zgrade predoi buduem vlasniku

odnosno potencijalnom kupcu ili najmoprimcu energetski certifikat...

Propisi

Energetskacertifikacijazgrada(2.dio)

B.M.P.

Ovlateni projektant strojarskih instalacija

pie:MihajloVukovidipl.ing.stroj.

asopis za dimnjaarsku struku

7

tinentalnu i za primorsku Hrvatsku u od-nosu na broj stupanj dana grijanja. Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i vie stupanj dana grijanja godinje, energet-ske potrebe se proraunavaju prema re-ferentnim klimatskim podacima za konti-nentalnu Hrvatsku, a za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godinje, energetske potrebe se proraunavaju prema referentnim kli-matskim podacima za primorsku Hrvat-sku. Ovi podaci dani su u prilozima 8. i 9. Pravilnika.Broj stupanj dana grijanja utvren je uz uvjet da je unutarnja temperatura u zgradi 20C i da sezona grijanja zapo-inje s padom vanjske temperature u tri uzastopna dana ispod 12C te da sezo-na grijanja zavrava s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12C.QH,nd,ref specifina godinja potreb-na toplinska energija za grijanje za refe-rentne klimatske podatke u kWh/(ma) prikazana je na slici 1.

Slika 1. Energetski razredi stambenih zgrada i primjer oznaavanja izraunatog energetskog razreda temeljem QH,nd,ref

Energetski razred grafiki za nestambe-ne zgrade se prikazuje na energetskom certifikatu nestambene zgrade strelicom s podatkom o relativnoj godinjoj po-trebnoj toplinskoj energiji za grijanje iz-raenoj u %

Slika 2. Energetski razredi nestambenih zgrada i primjer oznaavanja izraunatog energetskog razreda temeljem QH,nd,rel [%]

QH,nd,rel [%] = relativna vrijednost godin-je potrebne toplinske energije za grijanje za nestambene zgrade, jest omjer speci-fine godinje potrebne toplinske ener-gije za grijanje za referentne klimatske podatke, QH,nd,ref [kWh/(m

3a)] i dopute-ne specifine godinje potrebne toplin-ske energije za grijanje, QH,nd,dop [kWh/(m3a)], a izraunava se prema izrazu:QH,nd,rel = QH,nd,ref/ QH,nd,dop x 100 [%];

3.3 SADRAJ I IZGLED ENERGETSKOG CERTIFIKATA, IZDAVANJE I VAENJE

Svrha energetskog certifikata je pruan-je informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskim svojstvima zgrade i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, te u odnosu na re-ferentne vrijednosti.Vrijednosti koje su istaknute na energet-skom certifikatu odraavaju energetska svojstva zgrade i potronju energije izra-unatu na temelju pretpostavljenog rei-ma koritenja zgrade i ne moraju nuno izraavati realnu potronju u zgradi ili nje-zinoj samostalnoj uporabnoj jedinici jer ona ukljuuje i ponaanje korisnikaEnergetski certifikat sadri ope podat-ke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energet-ski certifikat, podatke o termotehnikim sustavima, klimatske podatke, podat-ke o potrebnoj energiji i referentne vri-jednosti, objanjenja tehnikih pojmova, te popis primijenjenih propisa i normi.Energetski certifikat za postojee zgrade

obvezno sadri i prijedlog mjera za po-boljanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane. Energet-ski certifikat za nove zgrade sadri pre-poruke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede ener-gije i toplinske zatite i ispunjenje ener-getskih svojstava zgrade.Za zgrade koje su odreene kao osta-le nestambene zgrade u kojima se ko-risti energija radi ostvarivanja odreenih uvjeta kondicioniranja ne odreuje se energetski razred, ve se u energetskom certifikatu navode koeficijenti prolas-ka topline za odreene graevne dijelo-ve zgrade i usporeuju se s referentnim vrijednostima. Energetski certifikat ovih zgrada ne sadri podatke o potrebnoj energiji kao niti prijedlog mjera za po-boljanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane.Energetski certifikat izrauje se unoenj-em potrebnih podataka na slikovnim prikazima danim u prilozima Pravilni-ka iskljuivo elektronikim putem, osim potpisa ovlatene osobe. Ovlateni certifikator unosi podatke u sustava MZOUPG gdje se oni uvaju. Izgled i sadraj energetskog certifikata dani su u prilozima Pravilnika.

Slika 3. Prva stranica certifikata za stambene zgrade

Slika 4. Prva stranica certifikata za nestambene zgrade

Slika 5. Prva stranica certifikata za ostale zgra-de koja koriste energiju samo radi kondicioni-ranja, a imaju samo jo drugu stranicu

2. Druga stranica energetskog certi-fikata sadri:

2.1. klimatske podatke:2.1.1. klimatski podaci (kontinentalna ili

primorska Hrvatska),2.1.2. broj stupanj dana grijanja SD

[Kd/a],

2.1.3. broj dana sezone grijanja Z [d],2.1.4. srednja vanjska temperatura u

sezoni grijanja e [oC],2.1.5. unutarnja projektna temperatura

u sezoni grijanja i [oC],2.2. podatke o termotehnikim susta-

vima zgrade:2.2.1. nain grijanja (lokalno, etano,

centralno, daljinski izvor),2.2.2. izvori energije koji se koriste za

grijanje i pripremu potrone top-le vode,

2.2.3. nain hlaenja (lokalno, etano, centralno, daljinski izvor),

2.2.4. izvori energije koji se koriste za hlaenje,

2.2.5. vrsta ventilacije (prirodna, prisil-na bez povrata topline, prisilna s povratom topline),

2.2.6. vrsta i nain koritenja sustava s obnovljivim izvorima energije,

2.2.7. udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje [%],

2.3. podatke o koeficijentu prolaska topline za odreene graevne di-jelove zgrade:

2.3.1. vrijednost koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], koji se od-nosi na graevni dio s najveom povrinom iz svake pojedine sku-pine graevnih dijelova zgrade, za koje je propisana ista najvea doputena vrijednost koeficijen-ta prolaska topline,

2.3.2. najvea doputena vrijednost ko-eficijenta prolaska topline, Umax [W/(m2K)], za pojedinu skupinu graevnih dijelova zgrade.

3. Trea stranica energetskog cer-tifikata za postojee zgrade sadr-i prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade ko-je su ekonomski opravdane.

Za nove zgrade, trea stranica energet-skog certifikata sadri preporuke za ko-ritenje zgrade vezano na ispunje nj e bitnog zahtjeva utede energije i to-plinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.U sklopu provoenja energetskog pre-gleda zgrade potrebno je izraditi i prije-dlog mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane.Mjere koje se predlau obuhvaaju na primjer slijedee: poboljanje toplinskih karakteristika

vanjske ovojnice primjenom toplin-ske izolacije,

zamjenu ili poboljanje sustava gri-janja i poveanje uinkovitosti,

zamjenu ili poboljanje sustava kli-matizacije i poveanje uinkovitosti,

zamjenu ili poboljanje sustava pri-preme tople vode,

promjenu izvora energije gdje je to ekonomski i ekoloki isplativo,

uvoenje obnovljivih izvora energi-je (suneva, geotermalna, biomasa i dr.),

poboljanje uinkovitosti sustava ele k troinstalacija i kuanskih urea-ja,

racionalno koritenje vode, upravljanje energetikom openito.

Mjere za poboljanje energetskih svoj-stava zgrade u odnosu na trokove za njihovo provoenje i vrijeme povrata in-vesticija navode se u energetskom cer-tifikatu od najjeftinijih s brzim povratom investicije do mjera koje daju najvei uinak glede energetske uinkovitos-ti ali uz najdui rok povrata uloenih in-vesticija.

1. Mjere za poboljanje energetskih svojstava zgrade uz male trokove i brzi povrat investicije (do 3 godine i 5000 kn/100 m2) jesu:

brtvljenje prozora i vanjskih vrata, zamijena ostakljenja s dvostrukim IZO niskoemisijskim ostakljenj em (preporuka U ostakljenja < 1,1 W/m2K),

provjera i popravak okova na prozori-

ma i vratima, izoliranje nia za radijatore i kutije za

rolete, toplinski izoliranje postojeeg kosog

krova ili stropa prema negrijanom ta-vanu debljim slojem toplinske izolaci-je,

reduciranje gubitaka topline kroz pro-zore ugradnjom roleta, postavom za-vjesa i sl.,

ugradnja termostatskih ventila na ra-dijatore,

izoliranje cijevi za toplu vodu i sprem-nike tople vode,

hidrauliki uravnoteenje sustava centralnog toplovodnog grijanja,

redovito servisiranje i podeavanje sustava grijanja i hlaenja,

ugradnja automatske regulacije, kon-trole i nadzora energetike zgrade,

ugradnja tednih arulja u rasvjetna tijela,

zamijena troila energetski efikasniji-ma energetskog razreda A,

uporaba tedne armature na troili-ma za vodu (smart-shower sustavi, niskoprotoni vodokotlii, senzorske slavine i pisoari),

kompenziranje jalove energije ugrad-njom kompenzatorskih baterija,

regulacija i kontrola rada sustava ra-svjete (day-light) i klimatizacije (ter-mosenzori),

odabir uinkovitijih troila.

2. Mjere za poboljanje energetskih svojstava zgrade uz neto vee tro-kove i dui period povrata investici-je (vie od 3 godine i preko 5000 kn/100 m2) jesu:

zamijena prozora i vanjskih vrata to-plinski kvalitetnijim prozorima pre-poruka U prozora 1,1-1,8 W/(m2K),

na prozore ugradnja mikroprekidaa koji iskljuuju konvektorsko grijanje i hlaenje pri otvaranju prozora,

toplinsko izoliranje neizolirane zgrade ili poveanje toplinske izolacije izoli-rane zgrade kod cijele vanjske ovoj-nice zgrade, (zidovi, podovi, krov te plohe prema negrijanim prostorima minimalno u skladu sa zahtjevima iz posebnog propisa),

izgraditi vjetrobran na ulazu u kuu, saniranje i obnova dimnjaka, centraliziranje sustava grijanja i pri-

preme potrone tople vode, analiziranje sustava grijanja i hlaenja

u kui i po potrebi zamijena energet-ski uinkovitijim sustavom (moderni-zacija postojeeg kotla, ugradnja no-vog kotla, promjena izvora energije) te ga kombinirati s obnovljivim izvo-rima energije (suneva energija, bio-masa, geotermalna energija),

rekuperacija otpadne topline, vode i sl.,

ugradnja centralnog nadzornog i upravljakog sustava,

ugradnja sunevog sustava za za-grijavanje vode ukoliko se zagri-javanje vode vri konvencionalnim izvorima energije ugraditi sustav sa sunanim kolektorima,

ugradnja fotonaponskog sustava za dobivanje elektrine energije: ugradi-ti sustav sa fotonaponskim elijama (ukoliko je mogua povoljna orijenta-cija elija).

4. etvrta stranica energetskog certi-fikata sadri objanjenje tehnikih poj mova,

5. Peta stranica energetskog certifikata sadri detaljan popis propisa, normi i proraunskih postupaka za odrei-vanje podataka navedenih u ener-getskom certifikatu.

Novost je da je dana 18.06,2010 objavl-jena u Slubenom glasniku EU nova Di-rektiva o energetskim karakteristikama zgrade br. 2010/31/UE koja zamjenj uje dosadanju 2002/91/CE Dalje o ovom pravilniku, novoj direktivi i drugim akti-ma u slijedeem nastavku.

Svrha energetskog certifikata je pruanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskim svojstvima zgrade i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, te u odnosu na referentne vrijednosti.

obrtnikdimnjaar

8

impr

essu

m

Nagradnaigra

Izdava: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 www.bosch-climate.com.hr e-mail: dim@hr.bosch.comDirektor: Thomas E.Beyer, dipl. oecc. Glavni urednik: Darko Muevi, dipl. ing. Tehniki urednik: Ines Marciu Kruljac Urednitvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juria, dipl. ing; Mario iri, dipl. oecc;

Danijela Tomasko; Gordana Jankovi; Ana Opaak, oecc.; Neboja Stojadinovi; Igor Haramina, dipl.ing. Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobovi, dipl.ing.stroj.; Mihajlo Vukovi, dipl. ing. stroj. Fotografija: Bosch Realizacija: Grafem Naklada: 3000 primjeraka asopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godinje. listopad 2010.

Napomena: Ovaj asopis distribuiran je na potanske adrese strunih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Potanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unato svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala.

SKIL kofer s viljukastim kljuevima

Odgovor za nagradno pitanje 10. broja glasi: c) 62 godine

Bosch set svrdala osvojio je Zdenko Obad, Sopnika 107, 10360 Sesvete (poklon stie potom). estitamo!

Nagradno pitanje za DIM broj 11:

Tko pjeva pjesmu Rafunkirer, Jure Stubianeca?

a) Zvonko piib) Marijan Slugac) Ivica erfezi

Vae odgovore oekujemo potom na adresu: Ro-bert Bosch d.o.o.; asopis DIM, Ul. kneza Brani-mira 22, 10040 Zagreb zakljuno do 01.12.2010., a tri tona odgovora osvajaju SKIL kofer s vilju-kastim kljuevima.

Nagradna igra provodi se iskljuivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporuuju potom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. iskljueni su iz nagradne igre.

Dogaanja

Centrotherm Systemtechnik GmbH vodei je proizvoa u razvoju i proizvodnji plasti-nih dimovodnih sustava za kondenzacijske ureaje u Eu-ropi, te dugogodinji partner tvrtke Robert Bosch GmbH. Osnovan 1994. godine sa sje-ditem u Brilonu, Njemaka.

Sustavima grijanja s plinskim kon-denzacijskim ureajima u odnosu na sustave grijanja s klasinim plin-skim ureajima moe se utedje-ti do 35% energije i osjetno se mo-gu smanjiti emisije CO2, tako to se kondenzacijom struje dimnih pli-nova dobije dodatna energija. Takvi kondenzacijski ureaji se u Europi

preteito opremaju s plastinim di-movodnim sustavima. Centrotherm sustavi odlikuju se ekolokom pri-hvatljivou, otpornou na korozi-ju, fleksibilnim mogunostima ug-radnje, jednostavnom montaom i dugim vijekom trajanja.

Pregled prednosti rjeenja Centro-therm dimovodnih sustava: Otporni na kondenzat i zbog to-

ga izdrljiviji od metalnih dimo-vodnih sustava

Manje teina Brza i jednostavna montaa Prikladni za sve kondenzacijske

kotlove Prikladni za proirenje i prilagodbu

Nepromijenjeno visoka kvaliteta i preciznost proizvoda imaju u Cen-trothermu prvorazredni prioritet. Kako bi to postigli, od ulaza siro-vine pa sve do otpreme gotovih proizvoda, svaka operacija proiz-vodnje popraena je mjerama osi-guranja kvalitete. Osim posebnih smjernica za izdavanje graevin-skog odobrenja za dimovodne sus-tave, uveden je vlastiti sustav osi-guranja kvalitete. Vane dijelove kod ulaza sirovine, tijekom obrade i prije izlaza gotovih proizvoda is-pituju strunjaci na ispitnim uzor-cima uzetim sluajnim izborom, prema uputama za ispitivanje, te se rezultati ispitivanja dokumenti-

raju. Centrotherm sustav osigura-nja kvalitete certificiran je provje-rom kvalitete prema DIN EN ISO 9001:2000. Pored toga, najviu kvaliteta zajamena je meuna-rodno priznatom CE-certifikaci-jom i normizacijom. Osim razvi-janja sustava, Centrotherm svojim kupcima nudi i savjetodavne uslu-ge te podrku npr. kod projektiran-ja, prorauna ili kolovanja strun-jaka svojih kupaca.

Strunjake iz Centrotherma moi ete upoznati putem strunih pre-davanja na ovogodinjoj 3. konfe-renciji dimnjaara u Stubikim to-plicama u studenom 2010.

Predstavljamo

Centrotherm-tvrtkapartnerBoschauHrvatskoj

UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ASOPISU DIMAutor teksta je iskljuivo i u cijelosti odgovoran za sadraj teksta. Robert Bosch d.o.o. e u razgovoru s autorom teksta ponuditi prijedloge za izbjegavanje sadrajno upitnih formu-lacija. Robert Bosch d.o.o. nee unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, ije je ime jasno oznaeno pored sadraja teksta. Autor teksta je i u ovom sluaju jedini iskljuivo i u cijelosti odgovoran za sadraj informacije.

Najava3.konferencijedimnjaaraHrvatskeHrvatska dimnjaarska udruga or-ganizira 3. konferenciju dimnjaa-ra Hrvatske koja e se odrati 25.i 26. studenog 2010.g hotelu Matija Gubec u Stubikim toplicama. Ovaj skup dimnjaara, koji ve postaje tradicionalan, a zbog prisutnosti i nekoliko inozemnih predstavnika struke moemo rei i meunarod-ni, dokazuje svoju opravdanost i potrebu. Prvenstveno potrebu za ujednaavanjem naina rada svih dimnjaara, te usavravanjem i upoznavanjem s novim tehnikama dimovodnih i loinih sistema. Kon-ferencijom, tj. okupljanjem dimnja-ara iz cijele Hrvatske, pokuava-mo ujednaiti i prijedloge i propise koji odreuju naine rada dimnja-ara, a koji su za sada jo prilino

raznoliki jer temeljem vaeih zako-na ovise o propisima koje donosi lokalna uprava. Kako na prvoj, ta-ko i na drugoj Konferenciji, uspjeli smo pripremiti zanimljive sadraje, te brojka od preko 150 sudionika ili preko 100 samih dimnjaara po-tvruje da smo na pravom putu. I ova trea konferencija e uz redov-ne teme imati i svoje posebne gos-te koji e zainteresirali prisutne.Moramo se ovom prilikom opet posebno zahvaliti tvrtki BOSCH koja je ve unaprijed rezervirala poziciju generalnog sponzora 3. konferencije dimnjaara, te tako-vom gestom i dalje dokazuju nji-hovu veliku zainteresiranost za na-u struku i elju za pomaganjem i suradnjom.

Do izlaska broja asopisa DIM ve bi svi koji surauju sa dim-njaarima kao i svi dimnjaari koje imamo u evidenciji trebali potom dobiti prvi najavni letak. Ukoliko netko nije dobio pozivnu obavijest, a osjea potrebu za sudjelovanjem

neka se slobodno obrati na Hrvat-sku dimnjaarsku udrugu, anie-va 14, Zagreb, tel. 01/3773517 ili firmu Avrion d.o.o, koja nam po-mae u organizaciji skupa, na tel: 01/3646-375 ili 091/3646375.Predsjednik HDU, Zdravko enjug