zkvh

.org.r

s

,,

,

Pokret za Vojvodinu

Vojvodina je Vojvodina . 3' Jelll I

I' ?ez .Vojvodin.e, Vojvo~ina će ~stati V~­] JVod1na. Neki, a mnog1 ovo nece shvati­

ti, t? je do.bro, jer Vojvodina ima svoj gornJak, SVOJ dolnJak., a kada „prigusci'" i svog keca, ilici asa.

-·-;~~1~·';"::':--~-:~~--=~~-:~~ ..... ~--~--------..:..-----------------=·..;_ __ Godina V. •!• Broj 90 •!• 9 . svibnja 1998. •!• Cijena 2 dinara -~-------------------~------~~~==::..:..---

Vojvođani zemlji, oranici, pisku ... nikad neće reći ne. Zašto je to taleo, ne znaju ni sa­mi Vojvođani. Vole njive, vole ... Vole sve što se vole. I to je tak.o, zapeta točk.a.

Subota, 25. V 1998. C Novom Sadu ej. u Novom Sadu, ej, održana je osnivačka ~ku pština VoJvođanskog pokreta za V0Jvod-1nu za demokraciju, ej. Za Demokraciju, ej za Jugosalviju ej, za Europu, ej.

Slavljenje 1. svibnja - tu oko nas

Toga dana deset političkih stranaka i nestranačkih organizacija potpisalo je „pris­tupincu" za Vojvodinu.

l~t eke su 7'V po~.taje pre1::ijel~ vijest. da se 1. svibanj, međunarodni Praznile rada, ~ .pone&dJe u .sv1Jetu odv1J~o 1 u~ .ve~1ke sukobe između snaga reda i predstavnika

s1d1k~ta 1 radnika, a 1:o_:1egdJe ~b1lJsk1. sve~a:10, kaleo i priliči. To znači da se negdje snb~~1ka ovoga dana JOS razum1Jeva u 1mphc1tnom mu radikalitetu, te nosi u sebi di­r~n.z1Ju „borbenoga" u zahtj~vim~, ili pale sadržava dostojanstvenu „sagu" vrijed­r~ t1 ra?a. D~l~e, prava s.e. dJelatn1k.a, u rasponu od njihova položaja pa do plaća, gJe-gdJe ozbilJno postavlJaJu, a na tome planu se i „revolucionarno" sudjeluje.

Poleretu su pristupili: Demokratski savez Hrvata u Vojovodini, Građansk1 pokret vojvođanskih Mađara, Savez građana Subotice, Svenacinalni demokratski fronc Vojvodine, Društvo za istinu o NOB, Društvo za mađarski jezik Vojvodine, Društvo za toleranciju iz Bačke Palanke, Poluet za mir Vojvodine, Vojvođanski klub i Društvo za mir iz Pančeva.

No, k.ak.o mi već desetak godina ne pripadamo svijetu u kome se .1)~a~e apsolut:ii zn~čaj radu i materijalnoj proizvodnji, radnička su pi-lJa 1 problemi ovdJe, pored većine ostaloga, svedeni na simulaciju. Jer,

.

1

~mda je zn~čaj~n br~j djel~tni!ea ~a pri~ud ni m odmori1na već dulje (\Jeme, a oni leoJJ to n1su pnmaJu S llnboltčne nadolenade, dakle, siro­r1.štvo je u leućama velike veći ne, o toj se problematici u nas ne govori, 11 se pak spram toga pokušava prikladno postaviti, a onda dakaleo i ri­t'iti. .. Dokaz toga su i ovogodišnji „ prvomajski" uranci.

Nai me, bili smo svjedoci ovoga 1. svibnja nalearadne simulacije 1'larskog slavljenj a Dana rada i dje latnilea u sred njihove bijede. D!tođer, sindilealni prvaci su se trsili u tome da dokažu kaleo oni služe ~ >rav:o njima i samo njima (djelatnicima). S d ruge strane, nitk.o nije ),k:az1vao neku veću zabrinucosc glede uvođenja sankcija, te daljnjeg il.rmašenja, prije svega „ radnič lre lelase".

Uz vese lj e, olak u za bavu, bezbrižno se slavio L)an rada i na >lližnj~m Pa1 iću , pre1nda je prosječna cijena piva bila 15 dinara. Č~ak je I i% d,1elatn1k:a (ok.o 60.000) izišlo u reži ji turi stički h i osobnih agcnci­# a na ~t_)Z iv s}ndil:alnih sred išnjica. 1)ak:1c, u nas se i u najvećoj bijedi tuman 1 slav1. Istina, malo tko zna zašto.

(t. ž.) e, '''"''"""'I t•:M1•r1 ,, I š @ftti 11!' 3 i i •\'ij(;,11 :,, ~s:e, i ,i_ti l ,X'>:;i e t--rom::r.: ,i :.-Q"ffil _!,I ;&X ' l't:I :,i _a,,m, t,J :11 •rn:J ! , I :i, ' }'TI i, t.:,,nx:tt)

• . . •

Na sreću ili žalost, među potpisnicima i osnivačima nema ni jedne od vodećih au­tonomašlrih stranaka Vojvodine, jer nisu do­bile prolaz iz Beograda. Odnosno, titralo im je run1enu, ~vetlo na semaforu.

C osnovi proglasa Skupštine se ističe i kaže: da se ona zalaže za punu autonomiju Vojvodine u demok.ratskoj Srbiji i J ugoslav­iji (autor ovog napisa još pod cim podrazu­mijeva i Đukanovićevu Goru Crnu), a do toga se može i mora doći mirnim putovima političke borbe, misleći pri com da nužno mora doći do promjene ustavnog polaža ja AP Vojvodine.

U bici Poleret Za Vojvodinu se suproscavlja i bori svim oblici1na rigidnog cetralizma, pod kojin1 se i bez ,. bronhija" teško diše. Na osnivačkoj Skupštini \ loj­vođansleog polaeta izabrana su radna tijela i Statut pokreca. Za prošlost velilci korak .. ali za budućnost mali, mali k.orak koji obećava.

Vojislav Sek elj

• romp1r tr \n li ce go~p. rlt>k.u ok1enu,·ši SL' prc,na iSruku \ id­FJ.UjctJ led.1. S, i.1eru kup Je oda, 110. u~.tu II b11dućnu~t

· knkvu nebeski na1od, nije akccptir.10 na , 11.1e1n~. l : slučaju da, 1l>I .1r 1z grob.1, ili grobo, ~ (ili ~rob.1ra?) n11t,1, · ustane. II,.ile,1ijedna sc,arnost pok.al.lt ce n1u. šal<:icc, sku n11upiju glede krJjnJih. 11tko 1ekuc cr, cn1. n1rk.:n a do njih je doista glC'de pcršun,1 dosir.1 d.1lel : pur. l1uduci nci, c juhe udi~t.t t1cb.i,111 b1t1 pokus.1ne u tokarskoj čo1 bi.

y

l ' . s. I.SD

(), aj tekst u pučernoJ t:1 1 nesrn1 tt1J,l bio 1e t.t u1nl11, poput go, 01 a p1J,tn.1 nu, 01 od 'IH.'et,1 s ,ro\ 01 nu,n n1anonl. l\ledut11n,ozbil1nin11e 1čni1n .ll1, 1r11nn p1,og1~1cLH.'1, ~1 pl1tun1 i UJ)l}lJUCi uspto s,\111 od llJt' .1 n.1p1.n 1t1 čedc. ] li čudo. Lektor

. ' ' ' .

U V O d n • 1 k

Iz serije argumenata teorije zavjere

O miješanju drugih ~ rtikulaciJa se ne samo političkoga života u svakome društvu

/./\lodvija putem (ne)podražavanja od strane građana onih ideja koje u temelju određuju društvo, ili su pak od strane drugih, pri­je svega utjecajnih javnih djelatnika, prezentirane javnosti , te kao takve ne moraju biti u funkciji vladajućeg ili dominantnog. Drugim riječima, one ideje koje imaju bilo koju dimenziju zvaničnosci, preovlađujuće su u slici svijeta čovjekova posjeda, a iz kojega slijedi pojedinačno zauzimanje stavova glede nečega. Dakako da veću vrijednost za građane ima ono što je potkrije­plJeno oreolom moći ili ugleda, ali zacijelo da ono može imati ra­zličite stupnjeve važnosti u određenoj zajednici.

Ovaj opći princip produkcije društvenog života i sudjelovan­ja građana u njem, ukoliko se primijeni na naše prilike, dobiva sljedeći značenjski okvir. Stavovi ili opredjeljenja glede nečega, kao uvjet za sudjelovanje u društvenom životu, kod ovdašnjih građana u većini s lučajeva određeni su prije svega na temelju dvi­je činjenice. S jedne strane, društveni sistem je autori taran, mono­litna je proizvodnja društvenog života, dakle jedno je središte društvene tvorbe s malo (demokratski) proceduralnog u sebi, a proces se razloženja, s druge strane, društvenih događaja u velikoj mjeri potkrijepljuju argumentima iz arsenala teorije zavjere. Naime, za vlastito se stanje, koje niti je na ponos, a još manje diku, uveliko krivnja nalazi u smišljenoj aktivnosti Drugog, zbog čega je i prisutna bolesna opsjednutost Drugim. Rabljenje teorije zav­jere za objašnjenje društvenih i poli tičkih (ne)pri lika, premda je

Sa sjednice Foruma HIOV

valjanost ove teorije davno proglašeno dJctinJom, u nas je zvan1čnom opticaJu u dijapazonu od uvaženih akademika. pad, 1

čistač i ca direktorskih kancelarija. IJaklc, ozbdJno man jk racionaliteta i hladne razložnosti u zauzimanJU stavova, čega j posljedica odsustvo kritičke distance sprarn dogadaJa, ce razr oblici srljanJa.

Ovaj ćemo mali fenomenološk.1 ogled, možda i nepnJ1čan 1,

ovo mjesto, uzeti na primjeru velikoprocencno zauzctog '>tava NI u sprovedenom referendumu, bez obzira na moguće krivotvoren je rezultata. Naime, preovlađujuće prisutan razlog za takav sta, koji se danima vrtio na TV postajama, bio je da se drugi, vjcroja1

'V • • • • • • • • • • .., •

no zato sto nemaJu pravo a OJJC n1 pnstoJnu, ne smJJU m1Jesat1 rješavanju problema situiranih u našoj avliji. I premda ovaj ar, straktni iskaz opovrgava svakodnevno iskustvo postojanja institu ticije sudstva, k:ao one instance koja posrednički uređuJe ono št dvoje ne mogu sami, vjerojatno je njegova arstrakna forma ta kc ja je zbunila puk, inače naviknucoga na slušanJe. Isto tako, već dc. brano ksenofobična atmosfera, kada svako spominjenja drugo ima unekolik.o negativno značenje, a što potvrđuje namecnut predodžba iskustva iz prošlosti drugih kao zlonamjernih, naravn da je samo dodatno osnažila razlog za potkrijepu građan zvaničnog stava.

Dakle, po srijedi manjka racionaliteta u zauzimanju stavov~ Postavlja se lenjinovsko pitanje: što da se čini? Vjerojatno vrlom~ lo toga, dok se elementarne pretpostavke društva ne učin racionalnijim. Recimo, da se ponudi dvostruka mogućnost rješenju nečega. Tada bi građanin na temelju vlastita uvida bi prinuđen zauzeti vlastiti stav od nuđenih alternativa. A dotle. valja. istrajavati i u prak1iciranju racionaliteta u svakodnevnH stvarima. ..

r;J/l(t~la.11- Zij/f(o.l((/11- fj_

Na~!!l!!ars~!~~i ~l~~~!!cs~h institucija i organizacija u Vojvodini, koja

je održana 23. travnja u prostorijama HKC „ Bunjevačko kolo", raspravljalo se o „više značajnih pitanja za život Hrvata u Vojvodini i za rad članica Foruma", stoji u priopćenju za javnost sa sjednice koje je potpisao predsjed­nik HKC-a Bela Ivković. Također, na sjed­nici je donijeta i odluka da se u Foru m prime dva nova člana.

- Mi smo najslobodniji dio Europe. Nalaz-

Tako će ubuduće članovi ove udruge biti Hrvatski kulturn i centar „Srijem" iz Sri­jemske Mitrovice, te Zajednica poduzeća i zadruga Vojvodine iz Subotice, koja će, l{ako stoji u priopćenju, ,, materijalno podupi rati rad Foruma, a Forum će iste podupirati u suradnji s predstavnicima Republike Hrvatske na gospodarskom planu ". Na sjed­nici Foruma usvojen je i zahtjev da se od Veleposlanstva Republike Hrtvatske u Beogradu zatraži ubrzavanje poslova glede otvorenja konzulata Republike Hrvatske u Subotici, kao i da se do tada „olakša postupak za izdavanje viza građanima". (lj. k.J

• 1mo se na repu. - Ako je vjerovati znanju, neznanje će se i dalje bolje plaćati. - U posljednje vrijeme kriminalci se sve

· manje čuju. ·Ko,iste Qrigušivače. ,.... Rolicija rni je rai bila ~rotezu, jer je sum-~njala u moju t:ezu. ·" · - Kosovo je otvoren problem Srbije. Zato . ,sta1oo krvari. -Ne raoirn ništa. Gleclam svoja posla.

. - ~ ko se zadnji smije -. sam se sebi srni je. - N·aši političar] se ne saginju. Umjesto leđa., podmeću noge.

· - Obruč oko nas sve više se steže. Sve man:j'e smo nule. - Opet smo dohilf fto oos,u. · Mi s.mo ponosan narod. . · - Da nije redova> vlast ·bi posumnja}{l da je narod u redu. - Uskoro se očekuje zajednička pjesma na razini bivše Jugoslavije. N ovonastale drbve su razmijenile note.

O§to R?llil

„Žigov" NASWV IZMEĐU DVA TJEDNA

3AKJbY4L{v1 CABETA Mv1Hv1CTAPA EBPOnCKE YHV1JE

HeMa. tproeHHCKHX onaKwHqa &eorpaAY, Qpao1 ropH noMo1'1 TpH MHnitoaa eKHia

-NASA BORBA, 28. 4. 1998.

li rLA/7C'I broj 90 •:. 9. svibnja 1998. L--..---llođalJ)Jjj~----

- . - / -. . ' . . .

-Citajte

nas i na

Internetu: www.tippnet.eo.yu/zig,

9. svibnja 1998. broj 90

Izdavač: HKC .,Bunjevačko koto··

Adresa: Trg cara Jovana Nenada 15, 24000 Subotica E-mail : zig @tippnet.co.yu

Tel: ++38 1 24 28 334

Telefa x: +~ 38 l 24 28 334 Žiro račun : -16600-678-7-1551

Osnivač:

Vojislav SekelJ G lavni i odgovorni uredn ik

To1n1slav Ž1gmanov

Uredništvo: Jas1n1na Bačić. Mirka Kopunović, VoJ1slav Sekel

Tehnička uredn ica : Jas,nina Bačić

T isak: .. Globus··, Subotica

List j e registriran kod Ministarstva za informiranje Republike S rbije pod brojem 162(

J,,A/7C'I od 25. travnja 1994. godine.

m]l{j izlazi svake druge subote

zkvh

.org.r

s

a k t u a 1 n o

Deljenje Vojvodine Jdbina sadašnje Jugoslavije rešava se tamo gde je počeo ras­:>ad prethodne - na Kosovu. Ia_,ko 5U sve oči uprte na jug, n1 na

eeru nema mira. Uostalom, i Sešelj izjavljuje da će oni koji J as po~rža;1~ju z~hteve ~lbanaca sutra tražiti autonomiju ili čak ,c ~plJenJe V0Jvod1nc I Raške, kako on zove Sandžak.

O položaju Vojvodine danas S\,edoč1 činjenica da veća 1\.šćenja imaju načelnici okruga nego pokrajinska Skupština i 1100 Izvršno veće zajedno. \ 'ojvodina Je Beogradu dobra samu Ide dok ima šta da iz nje uzima. Toga danas nema toliko kao c e~kom dev<?des~ih godina, kada je ovde bilo dovoljno micin­a'! 1 dobrovolJaca I rezef\ l"lta, a pogotovo novca. Danas 11na sve 1: neza.doyo_Ijscav_a, ali i nedoumica oko toga ima li uopšte izlaza.

L„anJsk1 1zbon su pokazali da koalicija „VoJvodina ", sa l.000 glasova, nije ona snaga koja ima masovnu podršku. Posle lada ona je tu još manJe. I pal<, Liga socijaldemokrata I Re­

J nska demokratska stran~<.a \·oJvodine ne prestaju da dižu glas "le obespravljene pukr1J1ne Posle marketinški uspele pred­. e sa „čekanjem" \1irka \1ar_1ano\ ića· J Novom Sad u (po uzoru ~ ~a~u je Ratl<.o Mar~.ov1ć čekao Rugovu ~ Prištini_). ,. \ 'ojvod:

J~ forn:11rala pokraJ1nsku vladu u senct. Tačn1Je. savezni l an_1k ~11odrag lsakov objavio je spisak ličnosti koJima je cud1~ da budu 11m1nistri u senci ". Desetak dana isto Je učinilo 1 ·kraJ1nsko rukovodstvo Oen1okratsk.e stranke, s tim što u nji­l oj _vladi nema m1n1stara, već Je svaki resor poveren grupi 1čnJaka. Pored toga, krajem aprila u Novom Sadu Je formiran c rodanski pok.rct, u koji je dosad ušlo desetak malih stranaka i .. r n1zac1Ja.

L I sako, ljevoj „vladi" irna i uglednih ličnosti i onih č1Ja imc­a:u nepoznata čal{ i bolji1n po1,navaocin1a !'.bivanja u \oJ\ odini. J ~ objavljenu da li su svi pnh, atili ponudu. Mada caj poduhvat 1 Jgima liči na sprdnju, ži\ imo u vrcmc l<ada ono što danas iL-1 Ja kao dobar ili loš v1c sutra postaje stvarnost. Demokratan1a C:lkodc 1,amera da su SVOJU „vladu" stvorili samo da bi parirali 1 ,numašima i da su u nju uvrstili sve svoje članove sa završen-1fakultctom. Ni to možda niJe dalek.o od istine, ali u državi gde · :Cšel) polprcd"cdnik, lade ništa n1Je nen1oguće. Vo1vodanski

11 rct Je, pak, oku p10 une koJ1 neće da ')araduJU sa C~ankon1 i

Sankcije - via Referendum - Sankcije

Bilo pa došlo 1,r~cl ( >za, l~ldo1ada, IJembclijc i oscal1h čudcsa zgodnih ra U'i­

l porcdb11, ova 1.c111IJJ poka,ujc i 1av1dnu ra1.1nu ong1nalnosc1 J ,ne, čini se. kao d.1 na,n 'iv,tkodne, 1ca ..,, c \ l'il" ock.n, a kako ko-11.r1cn1t!n.1 ne 1110Ht nuzno l>Jt1, eliki d.1 b1 u nJcgJ stalo\\ e ,cu

1 klično, 1 ti od f>o\Ltnl a do d.,n.1s. J>ovije.sna cco111,1 na.s b.11 cn1 d:1 se :-ive pun:1vlj:1 ?\.o izµ,leda d:t je ne1 ko odlučio da kod na

l.on11ol11ano dod.t g.1s k.tku h1.sn10 što b11e do11, JL li (JL'dnorn ,c 'I ono z.1 šco su cl1ugin1a poucbn~t dt''iLri1cć.1, p.11 srol1ct~1 ~to 1 c.1k11 cxpre!'l.sno1n 11:1prc1 k11 obično\\ L l'.,l\ 1ri i pon1iJcŠ.1, cin :ca 1e nn koju pozo,no.sl oh1aćaJu tek de7111nn zakc1.ll 1, 11ikl.1 n.1 1 t voluc1onn1 no.se koja nužno prati ..,, 1k1 opic l\o \11j.H 1111 1c 10 posljcdil'n sto ti i takvi, n.tl.tzcć1 ~c n.1 1ubo, 11n.1 1č.1, p1vi dula1e pud ud:u ciklon:1 čij:i ~c J,tčin:1 p1opo1cion.1lno 1:1. s1 ·di t.1. ~lt1dcnus1, ne1.,zu1nijc:v.u11c. izgubljeno~l. opi-1~t ... p10111a1nc su pu~IJccl1Le. \ al1d.1 1 stt1gn, L11gnn1z11.qu 'I '\C' p.ucij.dno, b11l.1znl" n.1 p1on1-kl11c 11n se pop111 k.tle1du~l upn dne, no nude. L zn11n10, p11n11L~11cc, 1clt'1c11dun1. '11·1, :-.to s11 ,e u pJch • •

111 11 1 S l llljl'llllt>lll I, I O S(' IZ.I ptl.lllf,1 O ~ll,ll\l)l1' j'llStc.:'d{)\ ,lllJtl

\llSO \ ti kt ii. llll~llPS( ud, 'L llOg lldf!.U\ lll.l, s[ ·i~l.1 1111 Jl' \ 1Jt'S( po 1 l li\ l" 111 1 11. s l'X'. s11µ,1. d. n111 l jUb1s.1 l{1st1t li Str. sbot11lJ ll\Jl'

1 pus1l·du\ .1n1c 1ncdt11\,llOduo~ I 1k1u1.1 p1 qcn1u1u SI{ I u\ IJL't • u pe. l) d lt', ufl,q I UJI Jl! lllL (·t ~lns lll „ l" uč1111u J • tu

,l uL: t\ u ,u,,, d.1 IJ1 d u) 1s lt> bilu „ I J,l ", Jed11tJsr.1, nu, 1.11 ne • 10 n c: h.1 n1.1lu llHH.111111 t'l , u1n N u.n no. 1l·iuh llt su, e I ou

I sakuvim. Preciznije. one :-i koji ma pomenuca dvojica neće da raz­govaraju na ravnoj nozi, iz ovog ili onog razloga.

I?~k je. sy~ vla~t u ruka1:1a '>OC1jalista I radikala. 'i\ ak1 razgo\ -or o\ OJvod1n1 je samo craćcnJe \ remena. Bez obzira na to. nezado­voljstvo staln~ raste. ~rublem _je J~dino u tome što IJud1 ne lOaJu kome da se pnklune. Jer su oni koJ1 se zalažu za pramene „Jab1. uz co i rascepkani. C cepanju, pored ličnih ujera. ima udela i režim. Cpr~~o režim, međutim, n_eobuzdanom pljačkom i krajnjom aro­~anc1Jom prema svernu voJvodan..,kom. najv1"e činila JačanJe, o­Jvođanskog fronta.

Ako p~stoj~ćc., _oj~od.a~~kc polit1čkc '>nage ne budu u 'itanJu da nađu zaJedn1čk1 Jezik di da pn\ uku ,·i" c pn-,calica. kr1\ 1ca će bici na njima i nJihovim vodama. ,\li. , UJ\ođansko p1canJe Je ?tvorcno još onog crenuc~a kad Je uk1nuta ausonomtja PokraJ1ne 1 ono se kod na~ mora naći na dne\'nom redu. Sto k~n11e tu bude. cim gore 1 po \oJvodinu i po Beograd.

Mihal Ramač 16

Priopćenje za javnost SGS-a

Nova vojvođanska vlada!? l subotu, 21. apnla. u °'ovome ~adu održan JC pf\·1 radni

sastanak pocenc1Jaln1h potpred)ean1ka i mini cara sa manda­torom \/ojvođanske vlade u senc1 mr i\f iodragon1 1~akovo1n. Radnom sastanku su pr1susc, u, ali s,·1 predlt. ~eni 1'.<-lnd· iac1. između ostalih I kand1dat1 , a, eza građana ~uboticc. "3 a -tanku Je bilo reči o resorima I člano,·ima buduceg kab.nci.a.

Predlog n1andatara U5\ ajaće J„iga 'iocijaldemukrat=i \ "< \ ·o­di ne. Refor1n„ka dcmokrat~kJ strJnk:1 \·oJ,odine '-.J el gradana Subotice.(), c 'itrankc rakodc će duncci odluku ~J:l II da \ Jada u ~enc1 sač1n1 predlug l 'itJ\ .1 \"oj,·odine. u ta\ nog la'

koji bi defin1sao sc.iru.., \uJYod1ne ili ..,an1t ~cacur:1 PokrnJIOL osnovu defin1sanog ..,catusa \ 0Jvod1ne dunccc -.c Jdluka u cun1c koje zakone treba da donese Pokrajina, koje tondo\'c da osnu­Je i koliki da bude nJen budžet. Potom će se ,ačinici progran1 ekonomskog oporavk.a \oj\ od1ne koji bi trebJlu da bude goro,· u roku od dva rneseca.

predsedn i k SGS-a Ilija Šujica

da\'no po,nati i 'lahora, lJcn1 (n., je poželjan trend\ "l pozu, 11110 ipak 1T1alo sJeCanJe u pon1oc ')ubotičan1 su. pr:n11e l~ 11a poslJcd­nJcn1 rcfcrcndun1u poka ·dh tlncncdL'lt'Će , 1-.ok \, plnJ patn­otskc s, 1Jcsc1. Jer, za, 1rin10 u n1u~lo-.c 111,l.l, '-Jublje, na prcdsJcdničk1n1 iiborin1a 1q9~ cad1,nJi p1L1 ,;iL'f t\ltl.1n P.1n1c u O\ on1c JC gradu y.s, oJio _Je (lt; 000. a ~r.1d,1ni n "'1t,budnn i\ I ilosc\ 1 17 000 glaso, a (~ak I ukolikt1 i1lll dodan10 l .~00 gla,o, .3 Je1d1rn1-1.1 \ .1~ilJC\ 1ć;1 (neki ~.1 .. te lJLlo i dana~ :-.pon11nJU ), to JC 1s1 ud 20.000 '\Ju u n1c<.hl\ 1cn1enu jt Panić.1 nc-.ralo 11 puhc1čkug 1\ ot.1 zen1ljc .. 1 c.1d.1,n 11 "1 ndidar uzn p~.._ do, .10 Jt' u k.1r11cn I I usc.10 p1cdsjcdnikun1 "'I) J čiJi su 10, " 1oc1~.1n1 ,h, .1c1li -.n.1!!.0111 1n sunh.c 1. ·1:1kl b,llL'll1 k.1ZUJU I.\ a111L11l. broJke.

l\ledt1t11n. kao 1 ~,.1kn druga, 1 u,.1 kol1Jn.111n.1 d,1Je ">tr.tnc: I~u' 11.J.l ..,c nalazi u ost.Hkll ~, IJC'tn kuji lllJC u n.1s "lll kut.1ču I ko JI, poput ptJ,tnih i :-;ludcnih, nist.1 ne rnzun11Jt\ CJ. 1. 1.unHJC ,, c .. 1li k1 i, o. ()no sto do<.tH no ocež.1, a JC,t da 1111.1 ne: UJ,1JIJI\ u , ol1u d.1 :-;c n1ijcšn u s, c, ~1 dn p1iron1 ne 1.11un111c n1sc.1 .•• 11110 ,c c.1ko. n.1r .1, no, 1nogu sh, ne ic i ,.u1kC1J · I o Je u n.lnl l ,~ ·ferc ndun11. nnkun snnkcijn t l.)tJ~. pono, no dJt:hn11 e u, edcnc.· Jcdn1.,1 t 1, n I. li I){'?

Zlatk-o Rorni f-

1 ROMI

S'] ';~ 11> i~RJJ \ J>1t·1 do,,l c, o

IX

•

a k t u a 1 n o

Dvo/TV /jednik ~ O l'~krsu Kristovom potpisan Je sporazum između Velike '- Britanije i Republike Irske o autonomiji Sjeverne Irske ili l 11stcra, na cemclJu koJega će ova „vruća" pokraJina dobiti svoj parlament i vladu 1 Jačati veze u oba smjera. Ovo je platilo živo­tom do ada 3.200 osoba mrtvih od te"rorizma (obostranog). Nešto rantJe voJe parlamente su izborili i Skoti i Velšani, a nitko se ne plašt od separatizma i predsjednika vlade Njenog Veličanstva. G. Blair niJe morao raspisivati nikalcav referendum da sazna narodnu volju Velike Britanije. Ali, lako je njem u davati autonomiju kad u Englezi u većini u Sjevernoj Irskoj. Vidjeli bi njega da su u ve­

likoj manjini!

~ U prošlu su bocu ;,a počeo Je glazbeni rat na našem poh

JA/?C'I „ Uđi kume ako možeš!" - ovako se nikako zove bunje­m1.~ vačka narodna pripovitka iz zbirke Dida Balinta, el što bi mi kazli, Milo nije io torte, a Sveto mal nije! Tako je prošo prijem u Palati Federacije koja borme sad već dobro federira! Pridsidnik Crne Gore g. Đukanović je „globtrotter" - New York, London, Paris, Bonn, Roma al u Beograd neće moći!

toku. Grad:-,ki puhački orke~tar u novim '> iv1m uniforn ma sve s di rigentom JC grom ko 'lVI rao promcnadnu gla1,bu, a 1,r. kiše pod arkadama l)oma VJ, a nekoć „ZlacnugJagnjcta",.., rep coarom Scraussovih koračnica, ulomak.a iz popularnih opereta Mokranjčeve „Rukoveti". Nek_im našim sugrađanima to se n svidjelo, valjda im je zamirisala Austro-Ugarska, šco li, ksenofo je su inače u modi diljem svijeta, pa su naručili na Trgu ~lob0 (!) koncert privatnog duvačkog ansambla koJJ se upravo rnan dočekivanja svatova ispred G radsk.e kuće, a~ repertoarom koji uglavnom sastoji jedino od „Mar5a na Uri nu", na bis i grom također! E sad, onaj tko bi stao k.od kolonade našeg ex-kalali devastiranog od raznih „fantoma iz opere", 1 mao bi izvrstan ~ter efekt, na lijevo uho Dragačevski melos, a na de:-,no Mittel-Euro songovi. Za poludjeti! Molimo Boga da glazbeni rat ostane niskoj razi ni intenziteta izmjenjivanja melodija i ritmova, a v1

neka nosi „Staljinove orgulje" što dalje od nas, daleko im lije kuća. Ovdje TOLERANCIJA mora biti uvjet bez kojega se može, inače smo svi odsvirali svoje!

~/1C1 Stolnoteniska reprezentacija Jugoslavije nije slavno pro mJ\.~ na europskom prvenstvu u Nizozemskoj, sem Lupul1 cua u dublu sa strancima. Nema više magičara i velemaJstora jele celuloidne loptice poceklih iz S9kolskog doma u Suboti Harangozo" Tibor i Vilim, Margita Cović, Josip Gabrić, Vojk Marović i Zoki Kalinić sa negdanjeg svjetskog vrha ove lije igre. U mirisu znoja dvije prostorije sa zelenim stolovima na d1 gom katu „Jadrana" bilo je neke magije koja je stvarala asove. I je u tome što su oni svi igrali za slavu i putovanja, a današnji m di jedino misle kako na brzinu uzeti veli ki novac. Ovako ili ona! jedino ih to interesira. A i loptice više nisu bijele nevino v1

narančaste, a stolovi nisu zele ni već plavi , zbog čega v< stručnjaci treba puno više rada, vježbe i ceh nike. A na tom isp1 su pali i drugi srednjoeuropljani , pa i u kraljici atletici i kralju r gometu gdje caruju melesl~i i crni legionari. Alisa više ne scanL

,,S točke svake pogledaj čovjek:a, kako hoćeš sudi o čovjeku -tajna čovjeku čovjek je najviša ... "

Njegoš - ,,Luča mikrokozma"

i još malo poču jte ovo:

,,Svijet je ovaj ciran tiraninu a kamoli duši blagorodnoj! on je sustav paklene nesloge! u nj ratuje narod sa narodom, u nj ratuje čovjek sa čovjekom."

Njegoš - ,,Gorski vijenac" ovdje! Milivoj Prćić

~ .... ~~»llA,.: ~-~ ~,\.~l,.\)l,w; ,.,.~ t~~~~~$tf($$,14,1,:.W..-..,:~)t~.\,i,~..:.:~·~;j!j,~~~+-~V..-•• H,l,:.:,.O~ti'J;.,'II ~.,..,.w.1.·...,~~~~ ...... ~~., .... .i;,( lil -.::.-N~H,,,.,'NN,"k),\);·;lt,<(~~.,~.'(~fol~N'~R+,l~O,:~s:~ .. ,l>l,IO,•.»a."'~~~ -~(lo~:.:xt:.1t~ lo. .... ~JHt~.'ll'.-t~.:~ ~ .... ~A~N~,,., AA~"-M: ~i,c.v ... ,.. •• , .~., .... ~ ..... ~,,. :~ ... ,1,.,1,0:)ol ,._ :,,;,,,,1>1» ·"·~ .;-; ,1,- ;.. " ' ",;JII,); i .;

J r A _. ·· · . M A RGINALIAE ZABATKIENSES nekakve hvalospeve H rvatskoj koja je bila „stub demokrati je i ci f „f~ ,( ~t. ilizacijskog razvoja toga dela evropskog Jugoistoka! " Na stranu f ,f ·~* · t~ LJUDSKO JE SEĆANJE što se rečeni erg ta?,.a drugačije zvao, Nixon je. sa aerodroma stig~ J ·l· . ·. j u Dvore na Radicevom .. trgu , a sa gr~đan1ma se rukovao r i ·\," ' ...... : .. ,~.,:,, (PRE)VARLJIVA STVA Markovon1 trgu, nakon pr1Jema. Ne1na n1 pomena o govoru na 1 I · «~;k',,r,,:,;;.~~ >-t' R gu Republike i zaista bih voleo da znam gde su g. Rokić i njegt i navodni prijatelj advokat to pronašli. Nixon je, prema izvešcajin i (Kapetan Lynch, polihistor, drugi deo) šta1npe, u Zagrebu izgovorio san10 zdravicu na prije1nu, ali ni u co 1 tekstu ne111a onog što se g. Rokiću izgleda priv iđa. Prepis tek5 f Pre dve nedelje načeo sa1n temu o ležernoj nonšalanciji kojom zdravic~ m.ože ~obiti ka1 god želi: . . . i se (zlo)upotrebljavaju podaci i vlastita sećanja, zarad pozadinske SecanJa bas ne sluze. g. Rokića n1 kada Je reč o N1xonovo1 ; podrške prezentiranih stavova. Beležnik g. Rokić se u epicentru dočeku u ~eog„radu, gde. Je, prema navodno.m cit.atu iz nei~~n1 f ove male. a~ali.ze našao ma~je-v~še ~lučajno, ali to nema nikakve yane a1n~~1čke stampe, ~10 .,.,gocovo"potpuno 1gnorisan ''. ,,Poltc1kf i v~~e. sa. č1nJ<?n1com da s.e m1 razilazimo u pogledu gotovo svakog ~ Nlt:-J, ČtJ Jm sa171 se 1zve~t~J1n1a sl.uz10, gov~re drug~: ~od Londor ~ m1slJenJa koJe on nesebično pečata u svojiin beleškama. Ne ospo- Je N1xon zakrči? saobra~aJ kada Je zaustavio. k~la, 1~a~ao, rul<?Vf i ravam njegovo pravo na vlastito mišljenje, ma kakvo ono bilo, niti se sa Be~~rađan11na, penJao na krov automobila I uzv1k1vao „Z1ve

pravo da se ono ponudi čitaocima, dok ima zainteresovane publ ike. J ugos~av1ta ! '' .~a ~rpskohrvat~k?~· . . . ~ Pokušavam samo da ukažem na ovdašnji, lokalni primer javnog de- U ~u~c1n1, 1.st1 i:n ec~d ~onsc10 _Je g. Rokić I u tekstu ,,Teronst : lo':_~nja kakvog su puni brojr:i ~e?iji oko nas, za k~je ne~vojbeno huma.nisc1 ", obJa~IJenoJ ~ 1sto111 li s.tu ~ak?đe 18. n1arta_, u kon:ie . . vazi poznato pravilo: ako činJen1ce ne odgovaraJu zan1išljenom nas.toJao da dokaze ~~ko.Je os°:ovn1 pnnc1p borbe protiv teronzn : stanju stvari, tim gore po - činjenice. u .či tavo~ ~vet~.,, ub1JanJ~ n_a licu. m.esta, nen1a zarobljavanja". L ; Elem, g. Rokić je 18. marta u lokalnom nedeljniku objavio b1 ~.ve bilo Jasn1Je„ dodao Je I supt1ln1 nastavak: ,,I to, naravno, svi I be~~š~u ,,Neprija~n spi.sak" u kojoj je, komentarišući rang-listu koJ1 se nađu na n~šanu .. " . . . . .. naJJač1h predsedn1ka koJu su sastavili Ameri, pokušao da dokaže . N~m~ su~ nJ.e da Je u bo~b1 protiv teronsta u različ1t1m zem

~~kosu manje-više svi ?ni bili orgijastično raspoloženi kockari , ko- Jama bilo 1 su.v1šn1h žr~aya, pa.1.pot.eza koj(su pre li~i.li na odma~ JI su slobodno vreme između iživljavanja raznih poroka koristi li ~ego kontrohs~nu P?hC1Jsku ~li voJnu akciJu (te akc1Je. po defin1c

· kako bi činili zlo. Svom, ali i drugi1n narodima. JI,. uve~ ~or~JU b1t1 ~ontrol1sane!), o čemu deli mično govore I~ n~kog, ~jemu valjda znanog razloga, g. Rokić se posebno P:1mer~ ko Je Je g. Ro~ć naveo. To. j~ me9.~cim sam.o jedna, r:k~

okomio (1) na R1charda N1xona, za koga veli da je bio i „gost T itove b1h .. creca stran~ medal)e,. ~na na koJOJ novc1c po pravilu ne 111oze~ J ug.oslavije i to 1971. godine - i:e slučajno baš tada - u vreme orgi- StOJI. l! svetu Je glavni cilJ uv~k bilo hva~anje teroris.ta i njihovo 1

Ja~Ja MASPOKA-a u Hrvatskoj". Maspok se inače drugačije piše, yođe.n)e pred sud, ~a .kome b1 ?dgovaralt za dela koJa su dokazar '. alt ne~a to ide na d~šu lektoru. Nixon, međutim, nije ove krajeve 1zvrš1h. Z~ ?vdašnJe.Je b~ležn1ke nar~vno neshv~tljivo, a.I.i s~d : pohodio 1971., već 1zmeđu 30. septembra i 2. oktobra 1970. Neću En~l~sko~ Je ~?sudi~ odstetu porodicama terorista pob1Jen~h • da kažem da je moje sećanje bolje, ali mi se činilo neverovatnim da pohc1Jsko). akc1)i na G1braltaru. Oni jesu bil i pripadnici terorisc1č~ se predsednik moćne države baš tako namesti lokalnom beležniku: organ1z~c1Je, ali u tom momentu nisu predstavljali nikakvu pretnJ prelistao sam tadašnje novine. Državni organ, policija, napravila je grešku, država ima da pla

1 G. Rokić tvrdi tako kako je Nixon na Jelačića trgu izgovarao zbog ce greške! Đorde Dragojlović , IXr...o'..,.h"./"'9"...,,.,,.......oor.,.,///~.//;V'.,(,,,"~~./,'_;.)," ..... ..,&'"/~ .... ,.0,A//,.o,'h".«,,,'/ ................ ,.,~,. .... ~.;Q'Y'.,;:'//...v'..,~/.Q'.~/,.Q....,A,,(~/~A>;Y'.o':Y'/....,..~ ..... .;ir~y~ li ~ broj 90 •:+ 9. svibnja 1998. . . ____ ,, ___ *'*' ___ ,,.,_,. ______ -· ,., •.• --~·---· . -

zkvh

.org.r

s

a k t u a 1 n o µH-~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ :: o tempora, 0 fflOFeS!!! r--0-b-lje-tn-ic_a_B_is-ku-p-ijs_k_e -gi-m-na-21-·je_i __ _

sjemeništa „Pauf inum" iviš u burni~ vremenin:a, vre!11enima u kojima ostavljaš krvav trag tam­

i: ·~ocrvene boJe,. pečat os1one lJudske gluposti, stil infantilnog primitiviz-11'r\.' ~vet. ~o:7a9:p1ren.?g vdvuha: M.e.tafo~a ovog doba je Tvoja nemoć u svoj I ,1.10J ve~1č1n1. ~1vot p1ses skur1m 1!J crnim bojama u svim nijansama. Sumor­r es~n Je T voJa svakodevna perspk.etiva. Na kraju XX. stoljeća tumaraš po t ov1~om ~alkanu .Po blatu do k.olJena, uprskao, ne1noćan, umoran, ane­:r n an 1 ~pat1čan. (?sJećaš.~e iz~ubljeno i jadno pred onima koji su Te do ovo­,". l~velt, pred onima ~OJ.ima Je data vlast i slava, snaga i arogancija. Sudbina ~ tJ~,~a da upravo ovdJe 1 s~da gle?aš s~e poraze, tragedije i gluposti, a da ih .~its. ~a~ legendarne uspJel1e, h1stor1Jsk.e poteze, epohalna otkrića ... Imaš

1•; :~~~ 1 J~d1nstvenuv vlas: k.oja ~ sebi sjedinj~je ono š~o _je historijski nespoji­<1Z1vot ~ smrt, pr~slost 1 bud~cnost,. ra~ost 1 tugu, mir 1 rat, .k.rik i osmijeh.

U službi odgoja svećenika Svečanon:i je ~onc~lebri~~nom misom, koju je

predvo~10 papinski nunc1J msgr. Santos Abril }' Cast~llo, , .r.osvećenJem obnovljenJe '-'Jemen1šne k~pelice, ob1.IJežena 35. obljetnica postoJanJa jedine Vjerske odgoJn~~obra~ovn~ .ustanove. Katol~čke cr.~ve I u. SR J~goslav1J1 ~ B1skup1Jske klasične g1mnaz1Je 1 SJem.e.~!~ta „Paulinum „ u Subotici. On je u svojoJ ho~1!1J1 1~taknuo, pred velikim broJem sjemenišcara­ca 1. ~Jer.nika, važ~?st ove institucije za vjerujući puk u. C1JeloJ J ugoslav1J1, te u putio poziv da se pomogne nJegov rad. 1

Sve J~. to TvoJa „zaslu&~ , TvoJ.~ 1skonsko pravo, TvoJ izbor. U takvoj ~~~telac1J1 odnosa, vl~.st UVtJek „r~d.1 za Tebe, pa makar Te stvarnost uvjer­~l1a u suprotno. s.voJ~m očima v1d1š da se na najbrutalniji način krše ele­n 1carna praya. ~l.1 n1Je dobro za Tebe da sve znaš. Vlast radi skromnosti i ,,,_~ nstver:ost1 radi I sa~o r~d_i za ~ebe. To se po~ebice odnosi za vrijeme noći 1~.~pavas uspavan mit?.loski!11 pr~č~ma. Tako s1 saznao za devalvaciju dinara

· .('~t Je ~astala pre~o noc1. To Je ~~1nJeno zbog .T~ojih neprijatelja koji se um­-~avaJu geome;r1!skom progres1J~~· D0brob1t_t1h poteza osjećaš na sval(om ,c1k~u? tako d.a ees f:.?PUt_la~ora uc1 u XXI. stoljeće. Ne možeš vjerovati svo-~čuhi:na, ~č1ma, ~s1ma Jer ima u Tebi nešto iskonska što Te tjera da vjeru­

e~rlast1ma 1 da u nJu gledaš kao na božanstvo s oreolom svetosti. Razočaran u sebe i syoje ~?gu~nosti, oslan)~š se na štap koji Ti je jedina

d?~ra. <?~ u ogro~~OJ već1n1 kaze ~E? ~ T1 1 be~ monologa i dijaloga u ,1 iv1t~st1 izborne t1s!ne to NE. zaokruzuJes, kako b1 prema svijetu pokazao ,'? IJU p~s~en.o~t. J?š Jedn~ f:O~Je~a .u. ~iz~ s. nevidljivim posljedicama, koje ~! kusati T1 1 Oni, za koJe ees T1 b1t1 Jed1n1 razlog postojanja.

U~ s.ve ovo, u ~~bi se jaylja želja i pot:eba da vjeruješ sebi, svojim čuli-n: .. S1z1fov .P~.sao ~li ne, to Je TvoJa sudbina. Je li ovo Tvoj glas, glas vapi- . Na svecoj misi koncelebrirali su i pomoćni • 11

1~g u pust1~J1 u.rl1k, 3ro~ac, že~ja, .,t.e.žnja, č.ežnja, uzdah, ili luik za povrat b1sk~~ Sk~psko-priz~enske biskupije msgr. Mark

·tskost1, postenJa, tesko Je Tebi reci 1 kazati. Ne želiš ići kao ovca na klan- S0p1, iz Prizrena, zat11n zrenjaninslti biskup Laszl6 eJiiti biti broj za boj, slijep kod očiju, gluh pored ušiju. Možda je ovo katarza Huzsvar, generalni vikar Beogradske nadbiskupije >dosobne odgovornosti ili zov očajnika za tračkom nade, za svjetlom u o. Leopold Rochmes, SJ, te biskup domaćin Ja.nos u1elu? Panzes, te veći broj svećenika. Od uglednika među . Kada b?lje pogle?aš, n~ možeš n.išta bolje vidjeti. Ostaješ na vjetrometi- ostalim, ,nisi su nazočili i veleposlanik Republike

11 rrk?seć1 .~v.1m pr1rodn1m ~a.l~o°:1ma, očekujuć i dašak toplote, koji će Mađarske Janos T6th, subotičlti gradonačelnik 191Jet1 topli~1 1 čovJeka dostOJOIJI život. Učini sve što možeš kako bi to Ti J6zsef Kasza, te predsjednik Izvršnog odbora lmre )c.Jalo dostoJno JA na bespućima ljudslte gluposti. Kern. Poslije podne, sje,neništarci su u 'Večanoj

Pitaš se ili vjeruješ da je ovo Tvoj najbolji ODGOVOR?! dvorani MKC „Nepkor" priredili prigodam proo-ram I ITI .. 98 na mađarskom i hrvatskom jeziku. {t~ ž.) ,~~~~~~~~~~~~~~_J~~~~~~~~~~__J

Skica za portret

Buldog :ko ga samo ja Z?Vem. On nikad nije sam za šanko,n, uvek. je

11 čoporu . Lalto Je prepoznatljiv, sa svojih 2 metra i 100 kilo­ra11a, nem~ šanse da ga presltočite. U red no ostrižene glave, scili­P~1ne bradice stare svega par sati, olućen je teškim, kičerajskim .i~tom, kojem on tepa i zove ga „to-zla" ili „žuto". Onda cren­r~. Ona jeftina, šuškava, poreklom iz Rumunije, kupljena na ai,j. bu:7ljoj pijaci, duboko opasana u farmerke, k.oje obavezno lC!aJu b1t1 sa oznakom neke poznate firme. Povrh coga, on obuče Jhu jaknu.

Buldog ima tup i isprazan pogled, neobrazovan je, a šltolo­::ite prekine veoma rano, na nivou zanata, k.ojim se, svakal,o ne 1, • Knjige i štampu ne čita. Sen1. crne hronike. Filmove retko lt a, i to samo one azijske, prepune bezrazložnog nasilja i sirove 11, Muziku sluša. U zadnje vreme je vrlo popularan žanr k.oji 11Jiog preferira - Balltanslu dens. (To je ono kad priglupe plavo­·.1.:rtc k.ukovima uz jednolični rita111 i ispuštaju uzdahe ili recitu-1 atetične stihove, a onda Dejan M. napravi superstilizovan t)<, kojeg TV Pink neprestano emituje, n1isleći da je tada Srbi­, !:ct. A nije!)

Buldog ima opasne „ortalte". To je grupa od desetak kloni­u h tipova, poznanika od ranog dctinjstava, koji se okupe i irtcionišu kao grupa - po sisten1u Lider i njegovi verni podani-1· luldog IJider je najuticajniji, najjači, najopasniji 1 naJgluplji i a 1ezobrazniji. Nadobudan je i pt cpotcnt~ln i gajeći i,glcd

„opasnog momka" bezuslovno naređuje grupi, tražeći beskraJnu odanost.

Kako čopor živi? Ludo i brzo! Oni ne rade, već se bave „b1zn1-som '.'. {!glavnom ~itan š.:7erc i. ul.ič.ni kriminal. Lider po ao ugo,·ara mob1~n1m, a reč~1k k.OJJ konst,. Je uglavnon1 količina robe koju kupuJ.~· Tovar c1g~reta, barel.čić nafce, kan1ion jeftinih 'atov.1, paket1c lake dr?.ge I sl. Buldog Je kao Del-bo\', japi-a,nacer. ::ili Bul­d~g ne ~~vata ~1~ot. ?n ~.leda l\/f ~ćke i sn1eje ·e, ne znajući da Je nJegov z1vot bio 1nsp1raC1Ja auronma ·erije . . I(ak? Bul9og provodi ~~n? Lenjo. Po le podnevnog buđen­Ja, sa SVOJ tm dzukelama, zvrJ1 po gradu, ,,ganjaju zveri" (brzo, uze skup auto ili motocikl), da bi se uveče akrili u elitnoj diskocec1, gde ~es~iljno zuje i napeto posmatraju nedužne ~~rola1n1kc. Desnica Je uvelt premna da izvadi pištolj, jer Jedan n1rk pogled i Buldog će se osetiti ugroženim. Provod U diskotCCL, n1isltn1 seden­je i o~m~ravanje pogledom, traje do zore. a za n.1ih - pro, od po kućnim zurk.an1a cek počinje.

Buldog se obično ne J,eni, ali u, nJcga Jč u, ek nek.1 pl.1ho, i­ta devojka iz ~iron1a"nc porodice kojoj in1pont1JC nJcgu, no, .lL 1 ~1.ovonastala 1tuacija, koj~ se tako r:11 likuje ud njenog ru1obnog z1vota u predgrađu.

Buldoli žive kratl u. l{cdo, no gledan10 n_1iho, t' nJu,kc n.1 predzadnji111 stranican1a dnevnih i lok.1lruh no, 111.1. k..1d.1 st' ,1

ciačno opraštaju jedan od drugog „Stnc, bio s1 kul ". ll. . ob.1, t' nu Lak.letvu da će ga osvcritt.

Buldoga in1a na s,··in1 l ont1nenrinu1, .1 lt :-.,\1110 kod n.t, uni "u heroji. Njih ind1rckcno pod1 ,~1, ,\, l.1daJU(\1 kl.1,.1. l OJ.l pupuLu1"t' njihov sril 'livotn, resu, njiho, 1 pon.H1lt't n,lJ\ t'Lt ud"' 1h Buldug.1

&ris 001

• i n

• r V 1 e w t e

dr. Dušan Janjić, sociolog i koordinator Foruma za etničke odnose

KOSOVO ĆE IMATI VISOKU AUTONOMIJU Jedan. ueć dulji niz godina, vrlo

ozbiljan problem ne samo u današnjoj Jugoslaviji, nego i u široj regfji, jesi lm.za ujužnoj srbijanskoj pokrajini

KosovLL Posljednjih nekoliko nyeseci ona dobiva na "značaju", prije svega

zbog radikalnog zaoštravarya situacije, čfjaje posljedica i veći broj ljiLdskih žrtava. Naš sugovornik od

kraja osamdesetih godina sudjeltye u stvararyu pretpostavki za otvaranje istinskog srpsko-albanskog dijaloga

kao jedinog racionalnog oblika Tješerya krize. Tako je bio sudionikom

svih dosadašnjih dijaloga između Albanaca i Srba Posljednji u nizu

njegovih javnih nastupa bilo je upućivarye otvorenog pisma

predsjedniku Savezne Republike Jugoslavije Slobodanu Miloševiću,

u kojemu mu upućtye poziv da zaustavi rat.

Kakva je po Vašem mišljenju trenutačna situacija na Kosovu?

D. J.: Mislim da je ona, kako se to k.aže jednom rečju, dramatična. Dakle, imamo sa jedne strane prekid političkih razgovora i komunikacija, a sa druge zaoštravanje oružanih konfrontacija. Drugim rečima, ona se sada negde lomi između eskalacija u sve opštiji rat s regionalnim posledicama i prelaska ka političkim rešenjima.

Pregovaračko ucjenjivanje Znači li to da se može uskoro

očekivati rješenje krize? D. J.: Gledajte, ovo „ uskoro" je na

Balkanu uvek problematično. Međutim, sigurno je da se može očekivati sa jedne strane zapetljavanje krize, a sa druge početak njenog razrešavanja u sledećem

' ,

Ako uzmemo da je opozici)til sve . ono što se ne slaže sa vlašću, bez obzira koje je trenutno vođe vode,

. on je mnogo značajniji nego što Je onaj deo Srbij~ koji podr~va vlast.

smislu. Vojne konfrontacije ne mogu dugo da ostanu kontrolisane na ovaj nači n. Dak­le, ukoliko one ne eskaliraju doći će donji­hovog jenjavanja. Znate, jako je teško reći šta će biti, ali više verujem u ovo drugo, mada postoje signali da bi, ako bi i došlo do otimanja ispod kontrole vojnoga vrha, čitav proces mogao da krene projektom spržene zemlje, kako ga oni zovu. Ali ako se vratimo u politiku, onda treba uskoro očekivati posredničku misiju Gonzalesa, i otpočinjanja razgovora, zapravo nastavak. političkih razgovora iz Nju Jorka, između predstavnika političkih stranaka iz Srbije,

samo sada pojačanih sa Trajkovićcm i Šešeljom, i predscavni ka , sa albanske strane, naravno pojačane sa Cosjom i Ljul­jecom Puljom.

U kojim bi glavnim pravcima išlo mirno rješavanje kosovske krize?

D. J.: Mislim da će obe strane u početk.u insistirati na svojim krajnjim za­htevima. Dakle, albanska strana na garan­tovanju nezavisnog Kosova, s tim što bi se to u početku zvalo Kosovo Republika u Ju­goslaviji, a srpsk.a strana će insistirati na tzv. popunjavanju sadašnje postojećeg us­tavnog okvira. Uuopšte ne isključujem da srpska vlada vrlo brzo objavi statut Kosova i raspiše izbore za pok.rajinsku skupštinu.

dr. Dušan J anj ić

Ali to je samo pregovaračka ucenjivanje. Treba očekivati da će se te kombinacije naći negde u formuli visoke autonomije u Srbiji ili Jugoslaviji, ili kako se to kaže u svim evropslcim k.onvencija1na o manj in­skim pravima - Kosovo će imati specijalni status.

Dvostruke prednosti i mane Kako ocjenjujete ulogu n1eđunar­

odne zajednice do sada, te u daljnjem rješavanju krize?

D. J.: Međunarodna zajed-nica postoji i ne postoji. Međutim, glavne zemlje, koje su ovde upetljane, uvek imaju različite uloge, različite interese. .. Generalna gledajući , one pok.azuju, u poređenju sa '91., dve prednosti i dve slabosti. Prednost je da su ovoga puta sasvim spremno dočekali sve što se dešavalo, da je munje­vito preko Kontakt-grupe reagovala. Možda je time i malo zaplašila Miloševića pa je on brže-bolje pobegao u referendum. I drugo, to je da su ovoga puta pokazali da imaju vrlo dobro razvijena dva scenarija. Prvi je scenario prevencije ši renja oružanog sukoba, a drugi je scenario un-

·l..-----!l~-~-0ru= ___ b_r_oJ_· 9_0_•_:•_9_._s_vi_b_n J_· a_l_9_9_8_.

ucrašnJcg ra1.;rcšcn.1a krize preko ~pcc1 jalnog <,tatu">a. Slabo">t kao i uvek - veli~ poclclJcnost u parc1jaln1m intcrc!)1ma, gd po~ebno prednjače Italija i Velika Bntan1 ja, koJe su u !)tanju da još podržavaJ radikalizacij u krize i Miloševića, očekuju( neke koncesije u ekonomiji. Orugo, n globalnom planu, na žalost, Balkan J

jedan od manJe značaJnih, ali takođe kockarski h stolova i7.,među RusiJe Amerikanaca. Ali mislim da je sada kom promis napravljen povodom zavođcn1 ovog voJnog embarga. Ne zaboravimo d Jugoslavija i Srbija nisu važne Moskvi ka, neka teritorija na Balkanu, nego više ka, jedan od lanaca u sveopštoj trgovini oružJ sa Iran om, I rakom, Li bijom, Kinom ... Sad je taj lanac odsečen, amputiran. RusiJa J dobila kompenzaciju u vidu kredita verovatno našla nove trgovce.

Da li situaoij a u Crnoj Gor otežava ili olakšava rješavanje kriz na Kosovu? Drugim riječima, kakv je uloga druge federalne jedinice 1

tome procesu? D. J.: Jedan moj prijatelj , statističa1

zna da kaže da je Crna Gora statističk greška. Ona sa stanovišta nekog defini tivnog rešenja može to da bude, a ne mo ra. Ovoga puta je značaj Crne Gore rnno.~ veći nego od statističke greške, znat negde 6% u ukupnom zbiru glasova, akot se Albanci vratili na glasanje. Ovog puta j crnogorska pozicija značaj na, jer. Mili Đukanović i njegov program osamoscalj, vanja, ili kako on kaže reforme, je jeda dobar k.ontrabalans Miloševiću. I zato J

tolika investicija Zapada u Đukanovića Dodika da se zapravo }imitira ili stvor tegovi na Miloševiću i na Srbiji. S tog stanovišta oni su dobri , jer balansiraju tt Opet, za neko neposredno rešenje proble ma Kosova, mislim da trenutno Crna Gor nije u situaciji da bude aktivna i da nem neki neposredni uticaj.

Zavisi od JUL-a i SPS-a A što se tiče drugih država 1

okruženja, prije svega Albanije Makedonije?

D. J.: Pa, Albanija kao država ne po: toji osim u izveštajima naše vojske i polic je. To je država koja se raspala građanskom ratu. Centralna vlada u Tirar zaista ne kontroliše severni deo. Ne creb zaboraviti da je ta vlada na čelu sa Nanu1 i Milom počela svoju vladavinu ~, Miloševićevim dogovorm na Kritu i bi! prevarena. A Beriša je upravo ona opozic1 ja u Albaniji koja podstiče sukobe ni Kosovu da bi rušila centralnu vladu. E sa<! centralna vlada koristi krizu da bi jt Amerikanci i NATO napravili vojsku r severu i da onda može da kontroliše. I to \ zaista dešava. Oni su uspeli da prevale c: trošak i da jednostavno dovedu ljude ko

zkvh

.org.r

s

da disciplinuju svoje građane i naprav­i su nekih 20.000 vojnika. Dakle, cen­trlna vlada pokušava da napravi državu. l svakom slučaju, ona ne može biti akti­\ n činilac, samo može biti jeqna adresa bja poziva na primer NATO. Sto se tiče

,, .Ne. zabo.~avimo· daJugosla~ija ·i . : i .rbija nisu vajne.Moskvi kao,neka ··.

i.i ritorija na B~lkanu, · nego ~iše ~~ti :j an od .lanaca U , sve·~pŠtQj trgovini

. ' ' ' ........ . • .. ' ' . ., •, . ~. . .- . .

oruzJa. · . . . , ( . . ., . : '

\akedonije, ona je u sličnoj situaciji, s tim š) su kod Makedonije plus i minus ra­.l) .či ti. Dok kod Albanije postoJe samo iusevi od angažovanja NATO-a, kod ! akedonije postoje i minusi. Mak.edonija I država kojoj nikak.o ne odgovara es­l lacija, a ne odgovara joj ni da se rešenje r.đe, na primer, kao Kosovo republika, jer r to d iglo aspiracije u zapadnom delu r akedonije, a broj žrtava i izbleglica ll:rožava, radikalizuje situaciju. S tog ~inovišta, ona s jedne strane priželjkuje c. se kriza okonča, da međunarodna za­J đnica interveniše, a opet joj ne odgovara c. se koncentrišu snage NATO-a i da u ,)aniji nastane snažna vojska. Dal<le, tu j jedna krajnje protivrečna situacija. Isto tko, tenzije su u Mak.edoniji jako visok.e. 'obzirom da Makedonija i Kiro Gligorov ilaju visoki ugled u međunarodnoj za-1dnici, treba očekivati da će oni imati ~~ku vrstu pozitivnog dejstva ka plitičkom traženju rešenja unutar grani­< Jugoslavije.

N a koncu, što je s oporbom u Sr­Jji u ovome kontekstu?

D. J.: Opozicija u Srbij i je razl i čita. :1ači ima je nacionalističk:e, koja ie po­<žala Mlloševićev referendum, Sešelj ~rašk.ović; ima je, kako se to k.aže cmoksatsko-naciona lističke, koja irna ~še primedbi na Miloševića nego što su jj vrednosti Kosova važne. Al~ gener~l~o tj potencijal, ak.o uzmemo da Je opoz1c1J.a re ono što se ne slaže sa vlašću, bez obz1-' k.oje je trenutno vođe vode, on je mno­a, značajniji nego što je onaj deo Srbije !Jji podržava vlast. Uoscalom, sva itraživanja govore da je prek.o 68% ia.novništva nezadovoljno Mi loševićem i !?S-om. Dak:le, ostaje taj problem strana­h koje organizuju opoziciju. U sval(orn ~učaj u, podeljenost po l itičkog cela Srbije, Jl i snaga protivljenja Miloševiću je tolika tt on nije uspeo u svojoj nameri da isko­Hti rcferendurn i žestoku propagandu <to izda.1e, patriotizma, da ponov.o_ m~­lli še Srbe. Dakle, nije uspela 1nob1ltzac1-na ccn1u Kosova, a to JC već prvi znak da

oozicija postoji. ~~ sad, da li će opozicija •L ide ka den1okrac1zaciji S1 bije ili ka rdikalizacij i, to je je nešto što je otvoreno 1canJC. Ali još uvck, pa i danas, .to naJvi~c ,visi od JUL-a i SPS-a. Ako 0 0 1 docuraJU irc i daJll podršku Šcšelju, onda rrcba

•1~k.ivac i da on p1cu1,1nc korn1ilo i novu ,dikal i1.aci ju, a ako oni cu prc:-iranu L_h~ dt\ onda 1110.1.dn n cbn očck1v~1c 1 d1 ugač1.1 1 )lirič ki 1a~ po1 cd.

Tomislav Žigmanov ~6

Sećanje ••• l)djednom, iz čista mira, setim se svog , dragog prijatelja Milana Maldenovića, prijatelja kojeg nikad upoznao nisam, ali koji mi je svojevremeno značio mnogo, značio sve. Milan je živeo u nel(im srećni­jim vremenima. Od svih rokera bio je na­jbolji đak. Voleo je silinu, snagu, bio je moj anđeo. Bio je oličenje pravednik:a. Mi­lanova smrt meni je lično prekinula život. A ljudi sve zaborave ... ljudi sve brzo zabo­rave. Milan je voleo život ... a na kraju sve se pretvorilo u ništa. Umro je negde na tri­naestom spratu nek:og novobeogradskog armiranog čudovišta.

Uostalom, čini mi se da bi o njemu trebalo pisati u nekim drugim novinama, ne bi li naša mladež omađijana tolk i <lance muzikom saznala ko je, uopšte, bio Milan Maldenović.

Svima koji su prespavali svoj život, poklanjam ovu Milanovu pesmu, sa nje­govog zadnjeg albuma „Angel 's Breath ".

Vi slepi vi gluvi

CR V

vi sebični ljudi što pravite buku bez reda i smisla bez zašto i zato za koga i kako bez pitanja koje bi možda osušilo ponosni osmeh na licu bez suza na licu što nikad obraz okrenulo nije

Brazgotina sanduk 1 crv obrazi dlaka i krv Vi nemr igrači svog obrednog plesa

, . v1 srecru u transu

V ••

u svetu sto postOJI samo u glavama ljudi bez skrupula ljudi bez milosti ljudi bez sećanja

• V

v1 sto ne znate pljuskove zvuka boJe i mirisa vi ljudi bez pameti vi ljudi bez pameti

BORIS ool - xz

Pravnički

~ t:

Rješavanje međunarodnih sporova Q ,,p remda je izrežiranim referendumom „vladajuća klasa" izmanipuli­~ ~ rala plebiscitarne odbijanje stranog miješanja u „ unutarnje tvari"

države, očevidno je da će eskaliranje sukoba na Kosovu imaci međunar-odne implikacije. No, što je zapravo odbijeno referendumom? .

Rješavanje međunarodni h može biti mirnim ili prinudnim sredstvima. S ~voga ·ca­jališta, rat je oblik prinudnog rešavanja sp~rova, koje ~.e dan~s ~eg~lno oscvaruJe amo u granicama i po pravnim osnovima ucvrđen1r:n u Povel.11 UJe~inJen1h n~roda.

Načini mirnog rješavanja međunarodnih sporova se d1Jele u dv1Je skupine: d1plo­macsk.e i sudske.

U prvu skupinu ulaze: a) d1jJID_fl'!acs/(i pregovo_ri kao os~ovni n~čin_ diploma: ·.kog rješavanja spora, koji se rl:?gu vod1t1 _neposred00 između za1nc~resir~n1h st_rana tl1 na međunarodnim konferenctJama (od d1plomacskih pregovo.ra v~lJa ~~zhkov~c1 k?_nzulc1-ranja (savjetovanja), kada se razmjenjuju mišljenja o spornim p1tanJ1ma ~ad~ ' PflJeČa\ a­nja ili umanjenja mogućnosti sukoba); b) dobre usluge (engl. g~od .~l'fi_c!e ~), koJe e sastoje u nastojanju jedne ili više država, m.eđunaro.~ne ?rgan1z~cye ~li ltčno ·t1 da (samoinicijacivno ili prihvatanjem molbe) dopnn~su pnJctelJ~k.on1 rJ~ -e~JU .i:neđ~1naro­dnog spora, tak.o što će se strane u sporu dovesti u \ "Clll r:.1d1 prenosenJa nJ1h~Y1h sta~ jališta, pri čemu država ili organizacija k.oJa pruža dobre u~lu~e n1or:1 b1n ncpnscra:n.1 1 I ne predlagati konk:retna rješenj~; c) JJosrcdo~·an_;e (n1ecf1:1r1u__n). kada Je uloga dr1:1\ e posrednik:a aktivnija jer se daJu 1 k:onrecn1 pre1Jedlo.1,1 ~:1?1 r;Je avanJa 'por~: d) Jnkernc: Jcomisije, koje u svome izvješću objektivno utvrđUJU č1 nJen1čno stanJe,. koJt 1nogu utje­cati kao politička i pravna osnova za rješenJe ~~or.a (če t~ s~ p~1n1)cnJUJU kod grJn1čn1h incidenata); i e) /(omis1jc za izn1irenje ( conc1J1ac1on), ko_1e t piru.1u spor, ce na ccn1clJu svog izvješća predlažu konkretno rješenje.

U drugu skupinu ulaze: a) rješavanje spora pred arbitražom, kada spor rješavaju suci koje su izabrale strane u sporu, najčešće rncđu suci1na sa lisce arbitara Stalnog arbitražnog suda u den I-laaJ;U (~,·a.1 ~ud ne 1.a:;jeda kao jcdinst,·cn organ, već 11Jtho, 1 suci s:11110 stoje na raspoluganju i anga1,1raju se po potrebi), pn čcn1u je najvažnije pravi lo da arbirrat:.1 niJc ob, c1na ali ak.o se strane 1,a nju odluče, njena je odluka ob­vc;,ujuća; b) rješavanje ~pora pred 1nc<f1.1n:1rc><in1n1 suclo,·in111, p1ijc svega pred rvtcdunarodn1n1 "udon1 pravde u den I laagu. kao gla, 1~in1 sudsk1n1.org.1non1 Ujedinjenih n„1 roda, kojega s.1č1nJa\'.l kolcg1J l S 'it1th1

ca. Na 1110\'lfl nan1 po, tJcst tlu~c, 11a g,010, o "''t' go1e

n.1, cdc.nc oblike n.lčinn lJCš.,, .inja n1<.·dun.11tH.in1h spoto\'a. a. š.}

NAMA JE DOVOLJNO DA ZNATE :A NAS

Fl1NEREJ PRIVATNO POGREBNO PODUZECE

• Subotica, Kar adordev put 2

ff 55-44-33 \dnnonocno)

• Bnjnlok., JNA 3 (U C:VltClHI ,Mlrltl,.11 ' )

ff 762-024 (dan.:m<>..:no)

• Pnllc Jo lnJoš., 18 (u C\/ <!\ liri Orhldd).l )

"ff 752-759 • Horqos, BortS('l t\.ldrlc.:1 7

ff 792-202 \d.,no,,.x 1->)

Prva pričest

Prodani vo Prodaju vola od oranja. Kako samo tužno muče!

Naš izb<.

Livade se osušile, pa kako da ga hrant . Odvode ga mesaru, A vo može samo da muče. ~

Oštreći nož, mesar mu govori: - Dok ima polja za oranje, ti treba da

". . ZlVl

Svi su seljaci pomrli, a to je i tvoja pro pas

Među onima koji gledaju ima i jedan stara,

Na glavi mu krpa tkanine. Veli da se ne bi smjelo jesti blago, a

ljudi se ljut I Ta u drugim selima jede čovjek

čovjek; -

Lu YiTun r

Vremenom se mijenjaju događaji koji u životu predstavljaju ljestvice ulaska u život. Nekada Je sigurno vrijednost prvog

značajnijeg životnog događaja imala prva pričest. Tu je, prvo, drama osobnog pristupa Misteriji. Zatim slijedi drama u cijeloj

obitelji, u kojoj Je dijete u središtu zbivanja. 'Za mnoge Je to prva životna prilika da se fotografira ... Dakle, više Je stvari u

ovome činu za gajenje osjećaja da se postaje Netko.

Krležijan

,,Ja'' - status praesens ~aše ljudsko „Ja" još /se/ uvijek nij ~oslobodilo medijevalnih shema mnogobrojnim slojevima svojih taloga nije ni po čemu mnogo manje zbunjen

•

- ObiteQski kutak

- Pobi' edimo stres - 3 Komun· adja je ključ svih Jobrih oJnosa. Dok ne

kažete što mislite, osjećat ćete se napeto i nervozno. lll. Dok god svojim najbližima u obitelji ne možete reći što ~ jedni od drugih očel<ujete bit ćete nezadovoljni.

~ ~ Pronađite moguće stresne točke u danu i razmis-~ lite što možete učiniti da ih sebi olakšate.

liii. I Pronađite sebi najprikladnije načine opuštanja. ~ Moguće je sve što vama djeluje relaksirajuće: gimnasti-

ka, aerobik, glazba, šalica čaja ili kave ...

- 3 Ako ste bili izloženi teškoćama i tješili ih, imate pravo biti ponosni zbog toga.

~ ~ Pored one tan1ne strane postoji i ona ljepša, pa ~ probajte usredotočiti svoje misli na ono što volite i na ti. dobra vremena u vašem životu.

~ ti Upamtite da je stres zarazan. Svoju nervozt1 možete prenijeti na svoje bližnje, čime se situacija još pogoršava. Trudite se da vas djeca ne vide tako uzne­mirene, jer će kasnije vjerojatno i ona tako reagirati ka<l se suv~če s nekim problemima ili razočarenjima u svom

ZlVOtu. ~

1--:.,..,.___.~~-.....e~ - - - - - - !i} Potražiti pomoć R,1Zf/tf:E stručnjaka je pozitivan

I i vrlo koristan korak, a I n~ z~ak s~ab~sti. . B~­

/ // A! A/' 7'C-AI /1 i c.hte s1gurn1, n1st.e }e~1-V I /VfT ?l-/VfT na osoba kOJOJ Je

lll. I ~ • potrebna pomoć

IZ!/E-f)tf

~ I stručnjaka. I 19. 1/11/tf /t/ETRE811tltf tf tf:Rlltl

- · ?O t /1(/v'();ff tE lv'E;/f()i& POtl!AIATI lv'/1 ;f{t'la. ~ l ,,t,10&fl~#. I

~ L- ...... -- ...... _,, ___ .J

~y;. nego novorođenče u hladnoj crkvi kad ga polijevaju vodom. Kreće se, promatr:

plače, smješka se i trajno strahuje, ali je bespomoćno kao i suvremt na nauka koja nije doprla dalje od konstatacije da se i naše „Ja kreće, da probavlja, da sanja u aromi vlastitih iz n1etina ili u zask pljenosti mutnih nagona spola, straha pred smrću, od nasilja, boles ili gladi. To je otprilike status praesens odvajanja ljudskog „Ja" o svega što je to isto ,,Ja" prosanjalo „o sebi" od Upanišada i Egipta r preko Platona do danas.

Miroslav Krleža, 196(

James Joy<

Ulysses (10.) Staklene su joj oči zurile iz bezdana -.1nrti da mi potresu dušu, ne bi ·

ona potčinila. Zurile san10 u 1nene. Avetinjska svijeća, koja osvetljavaše nje inu sa1nrtnu borbu. Avet1njska svjetlost na i zn1učeno1n licu. Pro1nuk10 dal tanje, što je tako jezovico krkljalo. dok su se svi na koljenima. 1nolili. Njezir oči uperene u ine, da n1e prisile da poklekne1n. Liliaca rutiliancium ce cor fessorun1 curma circun1det: iubilanciu1n te virginu1n chorus excipiat.

Vukodlače vjedogonjo! - Ne, n1ajko. Mira 111i daj i pusti n1e da živin1. - E-ej, Kinche!

. Mulliganov glas pjevaše iz unutrašnjosti tornja. Glas se uspinjao se• pen1cama ponovo dozivajući . Stephen, još dršćući od krika svoje duše, o< toplo ron1injanje sunčane svjetlosti u zraku, za sobon1. i prijazne riječi. ·

- Dedaluse, de budi dobar pa siđi. Doručak je spren1ljen. Haines se i pričava ~to nas je noćas budio. Sve je u redu.

- Evo ine - reče Stephen te se okrenu. - Učini to Krista radi - reče Buck Mulligan. - Mene radi i sviju nas. Njegova se glava pojavi i opet iščezne. - Rekao san1 mu za tvoj sin1bol irske u1njetnosti. \ 'eli, da je to izvr..,n

Da n1u digneš jednu funtu, a? Misli1n, jednu gvineju. - Jutros ću dobiti novaca - povrnu Scephen. - Lovu iz šule? - upita Buck Mulligan. - Koliko? Četiri funte? Posu

mi jednu. - fj.ko ci je potrebno - odgovori Stephen. - Ceciri blistava sovereigna - usklikne Buck Mulligan oduševljeno.

"' - Slavno ćemo se napiti , da će druidsk.i Dru.idi od čuda sa1no zinu Cetiri sve1noćna suverena.

(nastavit će se)

~~~~~~~~~~~ '

zkvh

.org.r

s

·1 '~ALNA, i) Devet čitaonica i

' ETNA, oTVORNA

B "ENJA l{ 't · · ..,. ot u

I, .,, en1 3e z1v b ·1s . . o tako do ro ) Cl 1st . ·.

i, v· ·n te posto )11. . h ,. ~~· ' · a n1 , ,1;-J'' et nac1on r ·en)a katoličkih

~, J ianaest . h , . ilno-prosvetni

C . . \S)LUCl)a . . h ) l~t je~re1s\<.1

kasina . '~) Tri radn1č\<.e l\.. svetne kulturno-pro organizacl}~ . a l) Pet udruzen) l dine univerzitetsl<.e om a SPORTSKA UDRUŽ~NJ~ Subotica 3e vazaU ~portski cenr.a~.

. . ga)e sve Subot1c1 se e sporta, a . vrst 1 0

dominira momenta n ko da su

i.l ~ženJa kih . d)1est zen~h udruženja d 1rotvorn1 . h .

nogomet, ta sporta

ost~le gran: pozad·1nu. potisnute . . h U\<.upni bro) svi )et dobrotvorni _1

e.' d ·1h udružen)a vre n

t·ca dekera: Subo t

Dva društva -~a.\ · · grahste. vlast1to \. . . kođe i

U Subotici je t~ d'"te Koturas\(og se 1s od saveza.

P , dnie vreme U posle J ••

Obito se razvija OS I ~ da · ort tal'.o .. tenis-sp . bro)l danas Suboti~~ta 18 tenis-igra11s .

y " "A.Kl> A ST .tU.,...... . . ' zi 11 U Su bo\ic1 \Zla novina, \ to: z dnevnil~a 8 nedel3n1ka . 1 list dvon~de11n~ri Osim to~a izlaze mesečn1~a. . 1 z Šr.ampar1.1a. ima ' 8 knjižara 1

~Jedno yatrogasno . druženje ih

\ . h društava u sports ~1. . Z8 Subot1c1 1e: . . d. "ste '- . e se i U Subotici.\ etnog

papirnica.

(nastavit će se) . čkog nogom Suboti .. bro\i 12 podsaveza, ko)l . društava.

~ I Deset prosvetn I . družen)a .) Četiri _pevačka ~druženja

-~ežanj ša.-tgaripe Savjet iz karmića

:~ 0;trej_l1la.ll na pe?o .da ~ap1mim istrošene prirodne resurse ka~­~ rnifCa. S~Atm·prvo gocl' pa doli pa ondal1vo, desno. Gledam malo pozt­tjta tifi.al0. op.otbo. Kad ono cine i k:od jed,ni i kod drugi iste. A i mene · raltip~~~0ćm baš,d,a kupim šargaripe. Al tražim jednu. A ni oporba ni pozi- . tjite<,J F~~ajr j~ednµ, već sam_? sve~anj. !; j~ zaintačio, ~a oću samo jed­tU.:yl\&t01e.f t;10.1r;J1:,rooiern. f ,kazem: ,,Plat1cu Ja redovnu c1nu, al nek bude . ,da š~rgaci:p'a;~', A oni uglas ko žabe: ,,Ne, ne mož. El cio svežanj il ni ~a ur~~:c~{tamzašto ne mož. ,,Ne,·mož zato što je to Vaš unutrašnji prob­~ ~ ~U)i tređemo da,se 1nišamQ u, to.'' I tako umi sto šargaripe kupim ja · 1acu~tlp:tiSal j~l·biids:vio1d svit ne zna da srno mi, Božem prosti, zecovi.

. ~a ~ričlnost kupusa-nije još na cini.

Ult>f)l{ll1l'l1 (III.)

Otac medicine Zaf(fetva

Zak.{injem se ;Jl.pownom [ijećnik__om 'Esk__u laponi, Jfigijo1n i Panaks,jom, svim bogovima i boginjama, cfa ifz. zovem za .,1jecfof&, rf a ću svim svo;im silama, i svojom sviješću đržati ovu zak.{etvu i te obaveze. Svo;eg učiteija ovog umijeca poštovat ću k__a.o S'[)ojeg rorfite§a, i cfavati mu što je njemu za i ivo ta potre.ino, a njegovu djecu s,natrati braćom i aR9 hucfu fz.tjeG. učiti ovu umjetnost, poučavati ili Gez ugovora iCi naplaćivanja. Puštat ću ili k__ao i svoju djecu rfasudje[uju svim prerfa11anjima i pra~i, zbog saznanja ovog umijeća. 'llčit ću i osta[e u.leni~ f:.._oji se Gucfu gov­orom ·vezali i ovom zak__Cetvom zak.[eG., ali niR9g đrugog, jer svoje propise ođrecfit ću svoji1n snagama i z nanjem i na R9ri.st 6ofesnik__a i štitit ću ga ori svega što bi mu mogw šk__ocfiti ili nanositi nepravdu. ?{j.k__omu neću, 1nak__ar me za to t mo[io, rfati s1nrtonosni otrov, niti mu za nj,ega dati sai1et. Isto taf(o, ženi neću đati [ijek__za pobačaj pwrfa. Zi,o;et ću Č'[)rsto i pobožno i izvršavati SVOJU umjetJWst [i. ječe,ija. 'fif.r,cu vršiti operacije mok.racnifz. k__amenaca, već ću to pre­pustiti oninia R9jise time bave. 'l1 k__ojugoc{ f<;__uću stupim radit ću na R9ri.s t 6o[esnik__a1 izbjegavajući namjerne štete, a napose zavoifen;e žena i m.ušk__araca, roGova i swGoc{nifz.. Ono što u svom poslu Gudem saznao ili i1idjeo, osobito u ođnosu s ijucfima uR9[iR9 se ne Gude sm­je[o saznati ili javno znati, preJutjet ću i zacfržati tajnu. Održim Ci ovu zak.{etvu i ne prek.ršim je, nek__a mi bude sretan život i uspješna umjetnost, k__akg Gifz stek__ao s[ai,u i ug[erf f(prf ijurfi cfo dalek:J)g 1tre­menaj ak__o prek.ršim ovu zak__{et1ru ili se zak__unem f:.._ri,vo, nek__a m.e snaife suprotno.

(nastavit će se)

Dr. Nenad Jakšić fl:JJ

;------;~;s~;v:;~e-~;I;?-~ I Ljudi Žive u grupama još od pra- ~ I v davnih vremena. Svaka ijudska zajed - ~ I Zast nica ili g_rupa trudi la se da ostane na ~ I okupu i aa kao zajednica produži živjeti F I i kada pojedinci iz nje nestanu. Da bi se I I vrijednosti koje se cijene u grupi održale, t rebalo je djecu I podučavati . kako bi mlaai naraštaji mog li rješavati prob­

leme s kojima će se suočavati. Tako su mladi ijudi , I obučavan i održavati običaje zajednice i ovladali znanjima i I vještinama koji su postali zajedn ičko dobro grupe .

L------------------...1.1 r--------------------•--Ovoga puta srušiću optimistički pogled mog

pokojnog dide. Banio on niko veče u san i s vrata se smije. N e traži fićok rakije, ne traži ni šunlte, ni šilera već se smije i oće da mu dam lončić običnog piska. Pa

až „Mi u paklu imamo svega. Jedino nam piska nedostaje. A kod 1s lrle ove godi ne pisak baš rodio". Divani tak.o on i smije se. A ja se ri~::>javam i mislim: ,,Ta dida moj , ako ti dam lončić piska, šta će na-1a 1scat? Kako ću dicu priranit?" Kad on co čuo, olrrenio se i s praga 1m kaže: ,,Ta izgleda da nama u paklu i nije tako rđavo. A u zadnje i ~ dobili smo i mobilne telefone pa možemo divanit s onima . "

I I ',

)nda sam se probudio, odnosno mislim samo da sarn se probu-10,el to na našem udarnom TV dnevniku još nije objavljeno. A ni 1l 1u o tom ne sprovode. I zato sam srušio iz či ste zavisti didin op­rn tički pogled.

-- Ć> -}---~z A N , M LJ , v A MATEMATIKA

1. Koliko donel i 1fJ jal1uka u četiri pl H,tične vrećice. :1 d 1

r.l svakoj bude neparan broj?

V

f)E l )E NJA IZ f'V(J ,L 0( l~RC)JA·

I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I 1 r.)8/49 kv idratnih c 1nl 1metr1r i

~.11 1 n1F~t 10 \ I ~-- I

I

•

I ' ~ I

' I,"' .. ' . "\ • I f I .,. .. ;

...._. . \ -... '"' r • ,

\ ' ,,,. ,. ,. \ "

•

. L() o

L-----------------~-----

I f\1 E N 11, R () C KA

PATTJ SMITJI n ckru n1s,1n.1 kr,1l1ic.1 n1u- 1 JOry kc punk I ne,, -\\ a, c ~ce nc, pučc l .1 k,1u nov-1 narkn, poto111 pcs nik , da bi na nago,·01 nekolicine prij,1tclja okupil,1 p1 ·1tcći :-i ,l~t1v 1

sni,nila 4 odlične ploče. ()d počctk1 80 ih, ba~ kao i I ,aura Nv ro, potpuno JC okrenula leda n1ulic1, uda\ ši se . . za g,ranscu gru pc ,J\t(:S", 1 vraĆ,lJUĆI „c prvoJ lJ ubav 1

knJilcvnost1. Kompletna

diskografija: - Horses (] 975)

Radio Ethiopia (1976) - Easter ( 1978) - Waves (1979)

1'HE „SOFT MACHINE" - možda najk­valitetnija, a naJpotcenJenija i neshvaćenija gru­pa celokupne progresivne muzike: osnovani 1966. u Engleskoj, David Aalen (gitara), Kevin Ayers (bas gitara i vokal), Roberc Wyatt (bu bn­jevi) i Mike Ractledge (klavijature), svirali su vanvremenu i suludo inventivnu muziku. Razišli su se početkom 80-ih, ali su Ayers i Wy­act i dalje kreativni barjaktari progresivne i al­trenativne muzike - solo projekti su im izvanredni. Preporučuje se apsolutno sve što su ikad snimili.

THE „SPmIT" - bicni američki psi­hodelični sascav koji je među prvima uvodio el­emente free-form jazza u američki West-Coasc rock. Sačinjavačli su ga: Mark Andes (bas-gi­tara), Randy California (vokal i gitara), njegov poočim, jazz bubnjar Ed Cassidy, Joho Locke (klavijature, vokal) i pevač Jay Ferguson. Stra­hovita grupa, vlasnik jednog od najkvalitetnijih LP-a u iscoriji rocka, ,,Twelve Drearns of Dr. Sardonicus". Inventivan i nadahnut sastav.

Probrana diskografija: - S pirit ( 1968) - The Fami ly that Plays Together ( 1969) - Clear ( 1969) - Twelve Dreams of Dr. Sardonicus ( 1971) - Spi rit Live (koncertni, 1978)

k u l t u r a

Sterilno konzervativno l'onoć ,, l'rfU dobra i zlo <M1dn•gh1 in th•• < ,,trd,•n ,,f' thc 11,vil)

J{('Jlfa . < ' lint F:astwooci - < ;b,vnc uloge: John l 'u ak. KP\ i11 Sp.scE

l:~{ uiJCt:t gl11n1l,l ( .ltncn 1•:.ist\V<><>da p1il1čno JC po1.nata .• d1 n,1cguv.1 rcd1tcl1sl ~ prod11ccntska dclatnost mnogo je.: rn.1n1c stva, 1ckla1nn1h tcksu,v~1. I pak. < ,1 1

jl b.1š u ton1, uslo_vno rcčt no „pore dnorn donicnu, dobio ruqvcća un1ctn1č:ka pn n,,nJa, uklJUČUJllĆI kansku P 1ln1u 1 ()~k.ira. LJ okv1ri1 sada po,.:,masnog op11sa preko 20 filmova poseban ;,načaJ imaJU „Birdy" (Ptica). umctnićk1 tilm o džc„ '>ofon1sti (~harlcyJu Parkeru, 1 „1'hc lJnforgivcn '<~coproštcno), ... nužan etički vrt na n1it o l)1vlJcm ;,apaclu.

Nakon „ The lJ nforg1vcn '\ prc šest godina, ( ,11 nt je nastavio prethodni tok \ je rcditclJskc kanJcrc, mcnJaJući kao na traci naJV 11n1je saradn1kc u pored,> "ia „ r ni lom tema i Janrova ko11ma se bav1u OvaJ cli ... kunt1nuitcr 11 radu ostavio JC era na.tiln1ov1ma, koji osim što ;,natno vanraJU u kvalitetu nema JU ni prcpoznatlJ1v1 laJedn1čkog autora. ,, l:)onoć u vrtu dobra 11,la", posl.1cdni njegov tilm, savin1 ~e 1

lapa u ovaJ opis. U okviru (:Itntove ti lmogratiJe uvaJ film nema gotovo nikakve v s prethodnim filmovima. Jedini motiv nJegovug nastanka bila h1 (~ltncova nav,k potreba da snima.

Ostavljajući po strani možda suvi;no pitanJc motiva, ,,Ponoć ti vrtu dobra I zl ~.e .može J1rev~s.taviti kao isi:ovedna drama o intelckcu.alcu u srcdnJim god1nama1< JI Je, _doi,avs1 1z kosmopolitskog Nc\V Yorka u mali. 1,acvorcn1 turi~t1čk1 grad ai:nenčkom jugu doživljava unutrašnji preobraZaJ 1 prunala1..i „voje mesto u com nJeg"a t:_ovorn, m~scu za ~ivoc. ,Pr~obražaj u nJ~mu teče uporeclo -,a otknvanJcm u ucrasnJ!h mehaniz~ma tunkc1on1s.anJ~ grada 1 us\ aJanJem 1dcologije kuja prate mehan1zr:ne. S obzirom na poznati rasizam amenčkug Juga i .,,.,teme na~ilJa koJi, mo vladaJu, ,,~onoć u vrtu dobra i zla" deluJc kao pnmit1vna apolog1Ja Jednog ne varno~ sveta iz mašte koja je i stvorila ovu ispovednu dramu. A ) obzirom nes.kr1~en~ učaure.~ost ž.i.telja američkog juga i kulturni provincijalizam sa zadah um1ruce ... ~nstokrat1Je koJ~ se tamo odražava, ovaj film svojom glorifikac1Jom caki,; modela z1voca predstavlJa nezapamćenu odu konzervacizmu. Tačno odercder „Ponoći u vrtu dobra i zla" bilo bi to da je to prilično razglavljena basna sa poentL ,, Bolje prvi na selu nego zadnji u gradu''.

~a stranu šta je Cli~tovo lično opredeljenje, ovaj kompleks ideja on Je prikaz vrl.o Jasno, kroz ne previše homogen ali tačan zaplet i pojednostavljenu emon\ r ps1hol?šku. ~emu re~lističkog. roma~a. Tipična realist ička kombinacija ind1vi al~og .1 soc1Jalno~ n1Je sa.mo 1ncenc1Ja romana Johna Berendta po koJem je ti sn1m~Jen, nego 1 scenariste Johna Lee Hancocka, sa koJim je Eascwood v sara~1vao u film.u. ,,The Perfect ~orld" (~avrš~ni svet). Vizuelna pitkost 1. nep1 tenc1oz~ost ~ slici su, ~pet, relat1vn~ ~ta;n1 .rnc1sc1 Ea~.cwoodove rež1Je, i to zaJe no sa nJegov1m poz~at1m kon~erv~c1v1s~1čkim uverenJ1ma č1n1 elemente koJi o, film nekako povezuju sa ostalim nJegov1m filmovima. U okvirima Clintove filrr grafije, međutim , ,,Ponoć u vrtu dobra i zla" bez ikakvih dvojbi s pada u donji d kvaliteta.

~evin Spacey, ~ važ~oj spore~~oj ulozi čoveka personifikuje duh grada, n dopnneo popravlJa.nJu utiska. o rut1n1 kao jedinom izrazu koji ima ovaj film. kao John Cusak u ulozi glavnog Ju naka. ,.Ponoć u vrtu dobra i zla" JC posle nesprer „T.he A_psolute Po~er" .(Ap~olucna vlast) novi ( :lincov slab film, premda to tolike smislu Jas~oće, ~oh.k~ 1. ne1n~e~e~ancnosci svo Je teme I još više u -,vojoj rigidr konze1:7at1~~osc1 koJOJ bi se d1v.10 1 Ronald Reagan da je pri duševnom Ldravlju. kon:iun1kac1Jl s gledao~em, ovaJ film ne prelazi nivo ličnog dopadanJa, svrstavaJl se cime među dela koJa opravdavaju predrasude i lako se zaboravlJaJu.

Pera Marković ~ r-------------------------------------~~-=-=-~-~-~-~-~-~-~-=-=-=-==-=-=:-=::=:-::-=-::-=-::-=::--=-:=-=-=-=~~~~~~~~...:....:....:....::=.==--:..::~=-: K Jtu I d • S b • ,,Mlado~t", u po~odu ~O godi- KONGRESNA ---·;;:;~~A--'>lugom-Oc;kara-YoJntća~ puc:;1~~ : U rna razg e n1ca U ot1ce ~a rada I poc;toJanJ.a druscva. To HOTELA „PATRIA" izložbi Je govorila ra\ naceljica Mu 1 Je b~o koncert c;v1h ~eneractJa C Kongrec;noJ dvorani hotela „Pa- Ja mr. \11lka ~1,kuška. a izložbu

I

: GaleriJ"a „YU Festa" . č klJruc;cv~: a n~scupilo Je .SOO ple- cna" 24. 1 25. cravnJa održane -;u rcv1- ocvuno I mre Kc:rn. pred„Jccln1k ll -;a a,_. OJJ '-U 1zvel1.29 '&ara u kore- Jalne večeri tradicionalne ž1dov„k•·

1 L caffe galen11 „ YL F esca" otvore- t M k M ć N š ~ „MISKOLCI" GALERIJA : na JC izložba fotografija Željka Vuke- Kf:~~~'v1ć ar a arJanov1 a I aca -e fla~be„p~l nazivom „i:amo gdje JC : !ića, profec;1onalnog fotografa · JU av · a ovim večerima o;,udJelo-1 Meduopćinskog zavoda za za~t1tu VLJEĆNICA GRADSKE KUĆE vali c;u lJamir Munćan iz Beograda.

11 spomenika kulture Subotice. · Jov,ca J3ačvan'>k1 iz Novog Sada i · L v1jećn1ci Grad<,ke kuće održan 1) s · b I Autor J·e do -;ada c;amo ... calno ,·zla- . k am1r. ice iz Su ot1cc. a kao go-;c1 -;u 1

Je oncerc, koJ1m Je obilJežen Jubilej r Ch K' K , ' gao u Novom ">adu, a skupne izložbe -90 godina od osnutka ~uboc1čke fil- naKscup1 t ung im i n,c1na ~m,c

imao Je u Beograclu, Bud1'mpext11 Ba- h 12

ore je. ~ armon tJe. Inače, Suboc1čka filhar-ji. Izložbu Je ocvonla Leonora Pe~cer- moniJa Je naJ'itanJa u Jugo-;laviji. a ac, povJe n,čar UmJetno,ci. u,novana Je 1908. z.ahvaljuJuć1

Dvorana sportova C c;uboc1ćkvJ lJ1,,uran1 ... porcu\a

koncem travnJa održan Je veliki kun­c.:ert Folklornog an-.ambla OK L l)

vr,num muzičaru, r,rnou L,anviu. '\Ja ovom koncertu go,covala je I poznata suboc1(;ka p1janisc1ca RJCa K,nka, dok Jt filharmon1Jom dirigirao Berislav Sken<lcrov ,ć.

GRADSKI MUZEJ L tLlužbenorn pru'itoru Gradskog

rnu1..cJa 24. cravnja ucvurt·na Je izložba .SJcćanje na L„ovačk1 rnuzcj''. u

1..naku pro'ilavc c;o. god1,nJH.:c Grad­skog muzeja 1\a1me 1948. ocvara ,e stalna po-;cavka Gradskog rnuzeja. za-

L „ \11,kolc1" galer1J1. 1,co1rnen graci u na SJCVcru 'v1aclar,ke. ~5. tr ja otvorena je izložba „ 1-; god grafičkog acelJca l,1kuvn1 us ~u bocica 1982-1997.'· lzlužbu ut\orio Bela lJuranci. puv1e~n u mjec nu,c1 1:t 'ili but1cc. a autor lužbe Je ~I tlo, \ndrić 1z No\ og S ()\ urn prdi korn pred ... ca\ l1cnu J .1ucura ,uboc1ćkog .ucll 1cr 1, ku punih J:i godina U'ipJc~nu 1,ud1 k ~o ... L,1kovnug ,u ... rccn, grafičar P Sadi.

Ramiz Rashfri

L--------------------------------------------11 m broj 90 •) 9. svibnja 1998 ----------------------------------------------------

zkvh

.org.r

s

k u 1 t u r a

Nova knjiga ga se polazi pri ispitivanju kalto niže tako i viših razina, za temeljnog nositelja značenja u k.omunikaciji određuje riječ. Ona je, naime, ne samo teorijski naj­n esigurnije d efi ni ran I i ngvi!>tičlci poJam, već i temeljna jezična vn­jednosc u svijetu govornika, budući da je on razumijeva u sv-

I tolidan uvod u problematiku značenja Tvrtko Prćić, Sematnika i pragmatika reči,

Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci i Novi Sad 1997.

:zična pojava, ili jezična djelatnost, toliko je prisutna u ljudskoj . "' vakodnevici da je, kao i sve drugo što nam je blisko i neupitno, d go ostala izvan interesa istraživalačkih pokušaja. Govorilo se o n/j uzgred i u okviru nelingvističluh disciplina, što je uvijek bi Jo pl:aknuto neuspjelom komuniltacijom: bilo u susretu sa starim c~:scovima, bilo u razgovoru govornika različitih jezika. Tada je p ;cajalo jasno da jezik nije uvijek sam po sebi razumljiv i da se o nJ·mu mnogo šta mora saznati. Ozbiljniji jezikoslovni pristup ,'iočeo je svoj uzlaz ipak tek kada je u okviru cjelovite

1 ~1čne pojave uočena, ili bar naslućena, 1nogućnost razlik:o­v:1ja sadržaja, onoga njezina dijela u kojem presliltavanjem 12anjezičnog svijeta formiramo značenja i k.ojim o svijetu · 1ožemo govoriti, te izraza, dijela koji nam omogućava da ~ nunikaciju utisnemo u organiziranu materijalnu os­n,ru kojom jedino i možemo govoriti. Klasična opreka 1Z'l.eđu izraza i sadržaja nije toliko zdravorazumski jas­n koliko metodološki potrebna: ni list papira ne ~T·Žemo rasjeći tako da bismo odvojili stranice, ali ih r k.čitamo jednu po jednu. U takvu se selektivnom

p,;tupku čitanja pokazalo da obje stranice nisu p,ijednako pristupačne: dok se plan izraza inter­P :tirao gotovo s lakoćom i nebrojeno puta, o p nu su se sadržaja misli izricale opreznije i rjlie. Naime, pojave koje se tiču sadržaja u scal­n1n su kretanju, jedinice u stalnom preuscroja­vaju, pa je njihovo istraživanje i teže i nesigurnije. Zato 1d>odručje sadržaja i ostalo najslabije istraženim od svih kojim se li ;Vistika bavi.

Knjigom „Sematnika i pragmatika reči" Tvrtko Prćić daje k tak uvid u probleme značenja i uporabe jezika, koristeći se pri tcri aparaturom različitih škola i označujući svoj pristup ltao . .,ton)tekstualistički utemeljen strukturalizam s primesama gen­e1tivizma i kognitivizma ". Pro11itivanje značenja započinje raz­li ')Vanjem nekoliko njegovih aspekata, usredotočujući se u opisu n temeljne apsekte (ponajprije leksičko značenje, a potom i cl ;kriptivno, doslovno, sistemsko), te naznačujući pravce ni,gućih otklona u kretanju prema sekundarnima, do čega u u )rabi jezika redovito dolazi. Iako središnjom jezičnom razinom 51atra morfološku, jer su morfemi temeljan jezični znak od koje-

Tri nagrade subotičkim kazalištima u Srijemskoj Mitrovici

Zaštitni znak kvalitete

jetlu vlastitih potreba, a ne ap­stralttnog modela: k.ao najmanju jezičnu jedinicu k.oja može tvoriti samostalan komunikacijski iskaz. Autor stoga daje moderan prist­up leksičkom značenju, određuje svojstva polimorfemslcih lekse­ma, ispituje uporabu i interpretaciju leksema u ltomunikacijskom činu, daje 1noguće modele mentalne organizacije leksika u para­digmatskim odnosima različitih naravi, ocrtava tendencije u nji­hovu uzajamnom uvjetovanju i prilagodbi unutar sintagmatskim relacija.

„Sematnilta i pragmatilta reči" Tvrtka Prćića temelji se na englesltome jezičnom materijalu, iz kojega se uzi­

maju primjeri, te na uglavnom engleskoj liter­aturi. Knjiga sama nije objavljena na tom jeziku iz čega se da zaključiti da nije nami­

jenjena svim. niti isključivo anglistima. L' tom smislu je šteta što u literaturu nisu

uvršteni semantički i prag111acični radovi ob­javljeni na drugim jezicima. ponajprije oni na

novoštokavskim. Ograničenje na isključivo britanske i američlte radove, naime, ovdje nije

provedeno dosljedno, a lingvisti s područja Ju­goslavije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske dali

su za ovo područje i puno relevantnijih prinosa nego što je gimnazijski udžbenik Ranka Bugarskog,

koji se nalazi u popisu literature, o prijevodima da se i ne govon. Ova činjenica unekoliko umanjuje teori­

jski doseg ltnjige, ali joj od nJezinih drugih kvaliteta ništa ne oduzima. Rijekce su, naime, knjige s ovakvim

poštovanjem prema čitatelju: svaki se pojam pri prvom spominjanju definira. važni termini uvijek se grafičlti ističu, jasno se odvajaju primjeri i prijevodi, brižljivo je izrađen dvojezični reg­istar termina a donosi se i logična, dosljedna i uredna transkripci­ja stranih imena, što je inače područje na kome u srpskom standardu vlada već tradicionalan nered, u uk.lanjanju ltojega je Tvrtko Prćić svojim ranijim radovima već značajno pridonio. Kn­jiga „Sematnika i pragmatika reči" u cijelosti je brižljivo orga­nizirana i predstavlja solidan uvod u problcmacil(u značenja koji će dobro doći svakom studencu lingvistike. I ne samo njemu.

Petar Vuković 4l:iJ

.-~~~-o/-.... Maksima

Gorkog 26 1 ubotičko Narodno kazalište - Nepszfnhaz i Dječje kazalište - Gyermek­

~ Jszinhaz još su jednom potvrdili visoku kvalitetu umjetničkoga rada, kon­t~uirani zaštiti ni znalt dvaju „ Talijinih hramova". Ovoga je puta potvrda rd:enog stigla u vidu triju nagrada, dobivenih na XLVIII. Susretu profesional­n'1 kazališta Vojvodine, održanom u Srijemsk.oj Mitrovici od 15. do 29. travnja.

Rock-opera „Sztarcsinal6k" (Tvoritelji zvijezda) Matyasa Varkonyija i 1bora Mik16sa, u zajedničkoj izvedbi Akademije umjetnosti iz Novog Sada, U11ideki Szfnhaza i Drame na mađarsltom Narodnog kazališta - Nepszf nhaza iz Sbotice, proglašena j~ n~jbolj?m predstavoi::i! Mlada. N?vo~a~anka, čla~ica Liame na srpskom u 1stoJ kući , Jelena Sreckov dob1tn1ca Je Jed ne od sest r~·nopravnih glumačkjh nagrada. Ovo je priz~?nje Jeleni ~re~kov stig_l~ za u1gu Constanze Weber u predstavi „AmadeL1s . I glumac 0JeČJeg kazal1sta -G,ermekszfnhaza Ferenc Szab6 dobicnikje jedne od eri ravnopravne nagrade t#.onk:urenciji glumačk:ih ,eredstava. On je ovo prizna nje zaslužio za Lllogu Fran­cl;e u predstavi ,Ja.tek" (Igra).

I

SUBOT\C~ I Tele! on.· 551-045

RADNO VREME:

V '

Uredništvo „Ziga" od srca čestita nagrađenima. (v. s.)

Radnim danom 9.30-12.00 16.30-19.00

Subotom 9.00-12.00

repisivanje očnih pomagala l davanje saveta za korlšćenje istih, svakim radnim danom od

1 7 . 00-19. 00

9. svibnja l 998. •) broJ 90

-· f e 1 •

J t o n

V

Cetvrt milenija subotičke gimnazije

IZVORI I LITERATURA

lzvon ,a 1stnv1van_1I.! po\ 11csl1 subot1čke g1111naz-1.1c 1nogu se pod1.1d111 ud, qt: grupe dokun1entt ko.ii su neposredno 1h posredno , ezaiu za predn1ctnu ten1u 1 i?\ll?Sta.11 ili god1sn.1ac1 koJC Je subotička g11nnaz1.1a s k.rac11n prek.1d11na izdavala gotovo sve vn.1en1e od 1794 godine pa sve do danas. kao 111.f onnatore o svi1n vaznijun zbivanjin1a u životu I radu gi111nuije u toku svake pojedine školske godine

Na.1vazni.11 1 na.1brojn1j1 doku1nenti vezani za živ­ot 1 rad subollčke g1nu1azi.1e nalaze se u Isto1ijskon1 arluvu Subotice (IAS) D0kun1enl1 vezani za period od osn1van.1a gunnazije do 1860 godine. nalaze se u ve­ltl.(oj 111jen u Franjevačkon1 sa1nosta11u u Subot1c1 (FSS) budući da su kroz to vrijen1e franjevci vodili gunnaz1jn Jedan dio znacajnih doku1nenata. osobito godišnjaka 1 izvještaja nalazi se u biblioteci Gradskog n1uzeja u Subotici (GMS). Godišnjaci i izvještaji novi­jeg dat1nna nalaze se u Gradskoj biblioteci u Subotici (GBS). Nianj1 broj dok11111enata nađen je u Državnon1 arhivu u Sotnboru (DAS). Značajne inozenu1e lokaci­je dokun1enata značajnih za pred1nelnu studiju su: :\rhiv Kaločke nadbiskupije (A"KN). Arhiv grada Pečuha (Pecs). Arhiv grada Đera (Gy6r) kao i Odjel za školstvo i prosvjetu Zernaljskog arhiva u Budi1npešti (Budapest ).

a) d o k u m e n t i Doku1nenti su poredani kronološkim redon1:

Archiviu1n religiosae do1nus Szabatkiensis fratrun1 1ninorum provi.nciae Hungaricae SSMI Salvatoris ab anno 1692 .... co1npositu1n opera p. Danielis Zavodcsk1, anno 1751. (Svezak ljetopisa je veličine 21 x 32 crn i in1a 197 strana LI vezan je u crni platneni povez novijeg datu1na.) (FSS)

Protocollu1n religiosae do1nus Szabatkiensis fratn1n1 n1inonun provinciae Hungaricae SSMI Salvatoris ab anno 1692. (Svezak.ljetopisa je veličjne 21 x 32 cm i ima 75 strana. Kao i prethodni, uvezan je u crni platneni povez novijeg datu1na.) (FSS)

Magistrat slobodnog kraljevskog grada Subotice od 1743. do 1752. godine. br. 220 - 221/ 1750. (zapis­nici) (!AS)

!\.Iag1strat slobodnog kraljevskog grada Subotice od 1743. do 1849. godine. br. 13 - B -48/ 1838. acc. (IAS)

Archivium conventus tviariae Theresiopolitani (Svezak ljetopisa je veličine 25 x 40 cn1 i i1na 268 strana. u crnom kartonsko1n povezu: korice su oštećene. Svezak započinje s 1805. godino111 i niže događaje do 1847. godine.) (FSS)

Historia conventus Maria TI1eresiopolitani anno 1847/48. (Svezak. ljetopisa je veličine 28 x 44 cin 1 ima 259 strana, u crnom kartonskon1 povezu: ko­nce su oštećene. U ljetopisu Sli zabilježeni do­gađaji od 1847. do 1897. godine.) (FSS)

Magistrat slobodnog kraljevskog grada Subotice od 1743 do 1918 godine. br 1-121 -22011899. acc. (IAS)

In Gymnasio 1vlana-Theresiopolitano cathalogus clas­sis I - rv . anno scholasttco 1852/3. (GMS)

Gradsko veće Subotica - Ekonon1Sko odeljenJe. br. 714 1854 godine. acc. (IAS)

Gymnas1u1n Mar1a-Theres1opolitanum. cathalogus classis III .. anno scholastico 1859/60 (IAS)

A Szabadk.a szabad ktralyi varos kozseg1 fogymnasi­wn nevkonyve az 1863/64 . tanevben. (OMS)

Gradsko veći"! Subotica - ln:2:enJerskJ ured od 1875 do 1918 godine. hr 686 1 967' 1904 (IAS)

\ S/abadk.a s1ahad k1raly1 varos ko1scg1 togy111nasi­u111 nc\lon\., c a1 1895 96 tan~, ben ((il\,l"i)

l lr~d Velikog iupana Subol1cc I Ba1e od 1872 do 19 I 8 goc.l111t!. br. 248/1900 fotsp .. br 1191/1901. fo1sp br. 1 OJ, 1904 fo1sp .. br 188 1 1906 fo1sp br 186 191 () lo1sp .. br. 224, 19 1 () f61sp . I hr 110 1911. lo tsp. (11\~)

Llp1sn1ce - n1at1čne kt1J 1ge. za period od 1920 do 1978 godine. (sva godišta po sv1n1 odjeli1na g11nnazije) ( 1980. i 1981. godine. kada su ovi podaci prikupl­jani, n1atične k.qjige su se nalazile li arhivi gin1-nazijske zgrade u tadašnjoj Zaj edničkoj srednjoj školi .,Moša Pijade ''. ()OUR . .,Bratstvo·,. a od tada Sli prc1nještcne u Ir-.1onjski arhiv u Subotici.)

Letopis1 gi1nnaziJ1:\ za penod od 1920. do 1978. go­dine. (sva godišta). ( 1980 i 198 l. godine. kada su ov i podaci prikupljru11. ljetopisi su se nalazili u arl1ivi git1u1az1jske zgrade u tadaš1~0j Zajed111čko.1 srednjoj ško li .,lvloša Pijade''. OOUR .,Bratstvo ... a od tada su prernješteni u lstorijski arhiv u Sub­otici.)

b) izvještaji ili godišnjaci

lnfon11ationes secundi se1nestris de iuventute scholas­tica regii gy1nnasii lvf. rn1eresiopolitani. A. 1794. (Djelomični - nepotpuni nikopis.) (IAS)

Tnfon11ationes p1i1ni sen1estris de iuvenn1te scholast1ca regii gyinnasii M. 111eresiopolitani, .A.. 1795/6. (R.ukopis.) (IAS)

Infon11ationes secundi se1nestris de iuventute schola'>­tica regii gy1nnasii M. Theresiopolitani. A. 1795/6. (Rukopis.) (IAS)

Status personalis rei gyn1nasii M. TI1eresiopolitani. A. 1812/3. (IAS)

Iuventus regii gy11u1asii Maria Theresiopolitani ordinis S. Francisci prov1nciae SS. Salvatoris ordine n1er­iton.11n se1nestri secundo in cla<:.ses relata. A .. 1825. ( IAS)

Iuventus regii gy1nnasii Maria TI1eres iopolitani ordinis S. Francisci provinciae SS. Salvatoris ordine 1ner­itorun1 se1ne~1:ri secundo in classes relata., A. 1828. (IAS)

Iuventus regii gynu1a'>ii Maria TI1eres iopolitru1i ordinis S. Francisci provinciae SS. SaJvatoris ordine n1er­itorun1 se1nestri secundo in classes relata, A. 1829. (IAS)

Iuventus regii gynu1asii Maria 111eresiopolitani ordinis S. Francisci provinciae SS. Salvatoris ordi.ne n1er­itorun1 sen1estri secundo i n c lasses relata, 1\. 1833/4 . (I.A.S)

Iuventus regii gyn1nas1i i'vlaria 1l1eresiopolitani ordinis S. Francisci provinciae SS . Salvatoris ordine n1 er­itoru1n sen1estri secundo in classes relata, l\. 1834/5. (IAS)

Iuventus regii gynmasii Maria Theresiopolitani ordinis S. Francisci provinciae SS. Salvatoris ordine rner­itoru1n se111estri secundo in classes relata. A. 183516. (!AS)

lllventus regii gynu1asii Maria 1l1eresiopolitani ordinis S. Francisci provinc iae SS. Salvatoris ordinc n1er­itoru1n se1nes tri secundo in classes relata. :\ 1836/7 . (IAS)

luventus gy1nnasi i L. R. c1vitatis Maria 1l1eres1opoli ­tanae 1nstitlltioni PP. ord. S. Francisc1 prov. SS. Salvator1s credita e studiis se1neslns primi 111

classes relata. A. 1837/8. (IAS) Iuventus gymnasii L. R. civitatis Maria 1l1eresiopoli­

tanae institutioni PP. ord. S. Francisci prov. SS Salvatoris credita e studiis se1nestris secundi 111 classes relata. A. 1838. (IAS)

luventus gy1nnas1i L. R. c1v1talls Maria Theresiopoli­tanae 1nst1Lut1on1 PP ord S Franc1sci prov. SS Salvatoris credita e studiis se1nestris prinu 111

m L.--_----!!~~Ern==---b-r_oJ_90 __ •:•_9_s_v_ib_nJ_a_l_9_9_8_. _

<-lasscs 1clata. A 181X ') (!AS) hi, cntus gyn1nasii L. R <.,I\ 1tatts ivJa11a Jl1c1cs1opoh

tanac 1nstitut1on1 PP ord ~- l·n1n1,;1sc1 pro\ SS Sahatons 1..rcd1ta c ,tucl11;-; semesliis sccund1 111 classcs rclata A 1819 ( f1\S)

l uvcn Lus gy 111nas 11 L R c1 v1tatJs lv1 ana l11crcs1op(Jli. tanac 111!-.11lut1on1 PP ord. S. rranc1sc1 pro\ s Sal vatons cred1ta e o;tud1is se1nc~tns pn1111 in

classes relata, A 1840 1 (JAS) Iuventus gy1nnas11 L. R. <.,1vita1Js lvlaria ·n1ercsiop<,h.

tanac 1nst1tulioni PP ord. S Francisc1 prov. SS Salvatoris credita e studus se111cstris sccund1 m cJa._c.;ses relata. 1\. 1841 ( I \S)

IuventllS gy1nnas1i L. R c1v1tat1s Mana ·111\!res1opo1t. lanal! 1nst1tut1on1 PP ord ~ l· n1nc1sc1 pro\ S~ Salvatons cred1ta e studas se1n~stn s prinll 1n dasses relata, .l\. 1 841 2 (IAS)

luventtL'i gynu1as11 L. R. c1v1tat1s l'vlar1a 01eresiopolJ. tanae inst1tut1on1 PP ord S Franc1sc1 pro\ SS Salvatoris credita e <;U1d11s semestris secund1 111

classes relata, A. 1842. (IAS) Iuventus gynmasii L. R. c1vitat1s Maria Theres1opoh­

tanae institutioni PP. ord. S. Franc1sci pro\ SS Salvatoris credita e studiis se1nestris prin11 m cla<;ses relata, A. 1842'3. (lAS)

Iuventus gynu1asii L. R. civ1tatis Maria 1l1eresiopoh­tanae i11~1itut1oni PP. ord. S. Franc1sci prov SS Salvatoris credita e studiis se1nestns secund1 m classes relata. A .. 1843. (IAS)

luventus gy1nnasii L. R civitatis tvlaria Theres1opoh­tanal! 1nst1tutioni PP ord. S. Franc1sc1 pro, SS Salvatoris credita e studiis sen1estns pnn11 1n

classes relata, A. 1843/4. (IAS) Iuventus gynmasij L. R. civitatis Maria Theres1opoh­

tanae institutioni PP ord. S. Franc1sc1 prov SS Salvatoris credita e studi1s semestns secund1 m classes relata, A. 1844. (IAS)

Szabadka szabad kiraly1 varos tanodalmaban fer. encziek alta! ifjusagnak iparsora az 18441.S tane\ els6 f eleben. (IAS)

Szabadka szabad kiralyi varos tanodalnuiban for· encziek altal ifjl'.1sagnak iparsora az 1845. tane\ n1asodik fe leben. (IAS)

Szabadka szabad kiralyi varos tanodaln1aban fer· encziek altal ifjusagnak iparsora az 184516. tane\ elso feleben. (IAS)

Szabadka szabad kiralyi va.ros ta.nodalmaban for· encziek alta! ifjusagnak. 1parsora az 1846 tane\ 1nasodik f eleben. (IAS)

Szabadka szabad kinilv1 varos tanodalmaban for· encziek alta! ifjusagnak iparsora 31 184617 tane\ elso f eleben. (IAS)

Szabadka szabad kiralyi varos tanodahnaban for· encziek ahal ifjusagnak tparsora az 1847 tane!\

nuisodik feleben. (IAS) Szabadka szabad kiralyi varos tanodaln1aban fer­

encziek alta) ifjusagnak iparsora az 1847/8. tane\ els6 f eleben. (IAS)

Szabadka szabad kiralyi varos tanodalnuiban fer· encziek alta! iijusagnak iparsora az 1848 tan~, rnasodik feleben. (IAS)

Szabadka szabad k1ra.lvi varos tanodahnaban ter· en~1iek alta) itjus~gnak 1paf(;ora az 1849 50 t.anev elso fe lebcn. (I \S )

Szabadk.a szabad kinih-1 \ ,iros tanodaln1aban lc:r· eni..:z1ek alta! ujusag:nak 1parsora az 1850 tane, n1asodik feleben. (IAS)

Iuventus gy1nnasii lv1aria 1l1cresiopolitani 111sutut1on­is PP. ord. S. Francisc1 prov. SS. Salvatoris cred1-la c studiis sen1estn s c::ecundi 111 classcs rdata. i\ sh. 1851 ( IAS)

Tudositvan) a Szabadka1 IV osztal',it al-gynu1as1um bel es kOl allapotarol az 1851 2 tancvbcn (FSS)

A. S.labadka1 al-gyn1nas1un11 1852 1 tai1evben1 tl"!l'\Ta·

zkvh

.org.r

s

jza (IAS) '-\ zabadkai al-gyn1nasiwni 1853/4. ta.nevbeni ter-

vrajza. (IAS) \ zabadkai al-gyn1nasiu1ni 1854/5. tanevbeni kor­

rajza. (JAS) zabadkai al-gymnasiu1ni 1855/6. tanevbeni kor­rajza (IAS)

-\. zabadkai al-gyinnasiu1ni 1856/7. tanevbeni kor­rajza. (Lt\S)

'\ zabadkai al-gymnasiu1ui 1857/8. tanevbeni kor­rajza. (IAS)

~. zabadkai al-gynu1asitu11i 1858/9. tanevbeni kor­rajza. (IAS)

\:zabadkai al-gy1nnasiun1i 1859/60. tanevi pro­gran1ja. (FSS)

J..~zabadkai fo-gyn1nasiun1 ifjusaganak erden1-sorozata az 1861/2. tanev elso feleben. (IAS)

'\ ;zabadkai f6-gymnasiun1 ifj(1saganak erde1n­sorozata az 1863/4. tanev 1nasodik feleben. (IAS)

1,Jzabadkai fo-gy1nnasiun1 ifjl'.1saganak erde1n­sorozata az 1864/5. tanev n1asodik feleben. (IAS)

-\3zabadkai fo-gyn111asiu1n ifjt1saganak erdetn­sorozata az 1865/6. tanev 1nasodik feleben . (IAS)

\:zabadkai varosi kath. fo-gy1nnasiLllll ertesitvenye az 1867 /8. tanevrol. (IAS)

\:zabadkai varosi kath. fo-gy111nasiu111 ertesitvenye az 1868/9. tanevrol. (IAS)

-\zabadkai varosi kath. fć-gyinnasiun1 ertesitvenye az 1871/2. tanevrol. (IAS)

zabadkai varosi kath. fć-gyrnnasiu1n ertesitvenye az 1872/3. tanevrol. (IAS)

'.\Bzabadkai varosi fćgyi11nasiu1n ertesitvenye az 1877 /8. tanerve. (IAS)

'.\.Bzabadkai varosi fćgy1nnasiu1n e11esitvenye az 1878/9. tanerve. (IAS)

~szabadkai varosi fogyinnas ium ertes itvenye az 1879/80. tanerve. (IAS)

1.badka szab. kir. varos kozsegi fogyrnnasiunuinak ertesit6je az 1881/2. tanerve. (IAS)

1.badk.a szab. kir. varos kozsegi fogy1nnasiunuinak ertesitoje az 1882/3. ta.nerve. (IAS)

i.badka szab. kir. varos kozsegi fogyinnasiu1nanak e1tesit6je az 1890/ 1. ta.nerve. (BP)

1:badka szab. kir. varos kozsegi fogyn111asiu1nanak ertes itoje az 1894/5. tanerve. (JAS)

'. .badka sz. k. varos kozsegi fćgy1nnasiu1nanak ertesitoje az 1900/1. tanevrol. (IAS)

Lbadka sz. k. varos kozsegi fćgyrnnasiun1anak ertesitoje az 1902/3. tanevrol. (IAS)

l ibadka sz. k. varos kozsegi fogy1nnas iun1anak ertesitoje az 1903/4. tanevrol. (IAS)

~)Zabadka varosi n1agyar fogymnaziu1n ertesitoje az 1904/5. tanevrol. (IAS)

\;zabadka varosi n1agyar fćgymnaziutn ertesitoje az 1905/6. tanevrol. (!AS)

. ;zabadka varosi tnagyar f6gyn1naziun1 ertesitoje az 1913/ 14. tanevrol. (G.tvfS)

~~zabadka varosi 1nagyar fćgyrnnazium ertesitoje az 1914/15. tanevrol. (GMS)

.-:avna mešovita gimnazija u Subotici. Izveštaj za 1922/23. šk. godinu. (IAS)

.J:avna muška gi1nnazija u Subotici, Izveštaj za 1926/27. šk. godinu. (IAS)

J:avna muška gimnazija u Subotici, lzveštaj za 1927/28. šk. godinu. (IAS)

.. :avna 1nuška gi1nnazija u Subotici. Izveštaj za 1928/29. šk. godinu. (GMS)

.. :avna 1nuška gi1nnazija u Subotici, lzveštaj za 1929/30. šk. godinu. (IAS)

.. :avna n1uška gi1nnazija u Subotici. lzveštaj za 1930/31. šk. godinu. (IAS)

j:avna 1nuška gimnazija u Subotici, Izveštaj za 1931 /32. šk. godinu. (IAS)

-iavna 111uška realna gimnazija u Subotici, Izveštaj za 1932/33. šk. godinu. (IAS)

-(avna 1nuška realna gin1nazija u Subotici, Izveštaj za 1933/34. šk godinu. (GMS)

~1ska realna gin1naz ija u Subotici. Izveštaj za I J 933/34. šk. godinu. (IAS)

Državna 111uška realna ginu1azija u Subotici, Izveštaj za 1934/35. šk. godinu. (GivfS)

Državna 111uška realna ginu1azija u Subotici. Izveštqj za 1935/36. šk. godinu. (GlvfS)

Državna 1nuška realna ginu1azija u Subotici, Izveštaj za 1936/37. šk. godinu. (GMS)

Državna 1nuška realna ginu1azija u Subotici. Izvešta.J za 1937/38. šk. godinu. (IAS)

Državna 1nuška realna gi11111azija u Subotici. Izvešt~ za 1938/39. šk. godinu. (GMS)

Državna 1nuška realna gi nu1azija u Subotici, Izveštaj za 1939/40. šk. godinu. (IAS)

A Szabadkai n1agyar kir. alla111i fiugi,nnaziurn evkonyve az I 940/41 . tortenehni iskolai evrol. (GMS)

A Szabadkai ,nagyar kir. allatni fit1gi11111aziun1 evkonyve az 1941/42. iskolai evrol. (BP)

.A. Szabadkai 1nagyar k1r. allan1i leanygi1nnaziu111 evkonyve az 1940/41. tortenehni jelent6segi'1 iskolai evro l. (IAS)

A Szabadkai n1ag:v·ar kir. a.ll an1i leanygin1naziu1n evkonyve az 1942/43. iskolai evrol. (I.A.S)

Potpuna 111uška gi,nnazija u Subotici. lzvesta.1 1.a 1946,47. šk. godinu. (GMS)

Potpuna 1nuška girnnazija u Subotici, Izveštaj za 1947/48. šk. godinu. (GMS)

Potpuna 1nešovita gimnazija u Subotici sa 1nađarski111 nastavnirnjezikotn. Izveštaj za školsku 1946/47. godinu. (IAS)

Ginu1azija .,Moša Pijade" u Subotici. Izveštaji od 1960/61. do 1975/76. šk. godinu. (GBS)

Gin1nazija „Svetozar Marković'' Subotica. Izvešt,tj od 1990/91. do 1996/97. (GBS)

2. LI TER .4 T U R .4

Bosendorfer. Josip: Prikaz povijesti franjevaca na slavensko1njugu. njihova školstva( ... ). kalendar Dobri Pasu,: br. :\v-XVL 1966. Sarajevo 1966. str. 408-412.

Cvekan„ Paška! : Subotičkj franjevački san1 ostan i crkva. Subotica 1977.

Der. Zoltan: Ha.ron1 tud6s tana.r - Ivanyi lstvan. Tone~ Gusztav es Lo6sz Istvan, Novi Sad 1975.

Evetović. dr. lvJatija: lz prošlosti subot ičke ginu,azi­je (povodo111 200-godišnji<.:e). Potpuna 11111ska g11nna::~ia u Subot1c1. !::veštq1 ::a 1946, ./ 7. šk. godinu. Subotica 1947.

Hiibner. Gyula· A. regi es t1j gyn1nas iu111 rendszere. Pedag6g1a1 erteke::es. XLVII L Budapest 1895.

lvanović. I. Josip: Pregled povijesti subotičke gi111-nazije. Zbornik ::c, h1ston;u školstva i prosv,1ete -14. Hrvatski školski 1nt12ej u Zagrebu. Pedagoš­ki n1t12ej u Beogradu i Slovenski šolski n1uzej v Ljupljani. Ljubljana 1981. str. 57-70.

Ivanović, Josip: Povijest subotičke gi111nazije. Filo­zofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1981.

Ivanović. rnr. Josip: Djelova1tje subotičke gi1nnazije u odgoju i obrazovrutju n1ladih generacija ( 1747-1977). Fi lozofski fakultet Sveučilišta u Zag,-ebu. Zagreb 1987.

lvanović. 1nr. Josip: Gin1nazija - tradicija duga 250 godina, 29. save:::no lak1ničenje 1nlachh fizičara JugoslavUe. bilten br. 1. .,Minerva" - Subotica 1993, str. 10-13 .

Ivanović. n1r. Josip: Gi.nu1azija - tradicija duga 250 godina. G11nnaz(ia „ SvetozarAt/arkov1ć ··- J:::veš­taj 1994-1995 i J;:veštaj 1995-1996. Subotica 1995. i i 996. tekst na unutantjin1 strana1na kori­ca!

lvanović. 111r. Josip: Veliki jubilej subotičke gi111naz­ij e. Subotička danica (nova) kalendar ::u 199-godinll. Zupni ured Svete Tcrez~je. Globus. Sub­otica 1996. str. 229-245.

Jvanyi. Istvan: A szabadk.ai kozsegi fogyinnasiu1n tortenete. S:abadka szab. k11: vdros kozsegi fo­gyn1nasizanćtnakA,f ertesitoje az 189415. tanevre. Szabadka 1895.

Ivanyi, Istvan : Reszletek a szabadkai togy1nnasiun1 tort~netebol 1747-186 L Szabadka s:::ab. k11: vćtros ko;:seg, .fogyn1ncis111111ćtnak erles1toje u:: 18901 I . tanerve, Szabadka 189 J.

Iuiefeli, :Vfana - S 0111 borac. Vera. Osvrt na ra7\ oj gi1nnazije - .<\. ginu1,iziu1n to11eneteboL G1111ncc­{ia „Af o.~a P~1ade „ u Subot1c1. !::vešta; ::a 196]163. Jk. god .. Subotica 1963. str. 7-12.

Kovacs. Vaz(1l: A gy1nnasium to1teneln11 vazlata 1850-51-ik tanev vegeig. Tudositvany a s:::abad­ka, 1v os:::talyu al-gyn1nasno11 he/ es kiil al­lapocarol a::: 185],2. tanevben. Szabadka 1852

Kovacs. vaz(Il : Adatok szabadka1 gymnasn11n torlenetehez. A s::abadkc11 al-gy,nnas11tn11 I R5 9, 60. tanevr progranua, Szabadka 1860

Mandić. i\1ijo: Djelovanje ti·anjevaca u podunavlJU 1 potisju. Suhot1čka dan,ca. Subotica 1926.

Meszaros. Fcrenc: A rnagyarorszagi kath. gy11111as1-

un1ok l<)ttenete. a gynu1asiun1i t.ani.igy altalanos tortenetenc.'!k a vazlatavaL kiilonos Lekintettel az iskolai es osszes osztondiji alapitv,inyokra. Buda 1865.

iVIeszaros. lstvan: Kozepszinti.i iskolaink kronol6gia­ja es topografiaja 996 - 1948 ( altalanosan kepzo koz~piskolak). Akade1niai kiad6. Budapest 1988.

Palin.k;is. Jozsef: D1akelet a szabadka1 latu1 gin1naz­n11nban 1747-1845. {.::enet Ii evrolrcnn, ~L­

abadka 1972. str. 398-404 Schafer. lvlihaly: IntezetUnk rnultja. ,4 s:::ahadkc11

,nafJ'Clr k11: c1/la1111 flllg1111na:uon evkonyve a: 19.f. / '-l-:l. 1sko/a1 evrol. Szabadka 1942.

Sekulić. dr. ,..\nte: Tragon1 franjevačkog ljetopisa u Subotici. Knjižn1cc1 ::born,ka „Kač1ć", Spli1 1978.

Si.nkoviclL Gabor - B6gner . .J6zsef: Intezetiink sorsa. .4 s::abadkc11 ,nagyar ku: 6llan1i .fhtgnnna::11on evkonyve u:: 19-101 -ll lorteneln11 1skola1 evrol. Szabadka 1941.

Stajić. Vasa: Gradska gi1nnazija u Subotici od l 74 7. do 1918. (]/asn,k 1ugos/ovenskog profesorskog dru.vtva. Beograd, X\iIIJ 1938.s\·ezak11-12. str. 973-989.

Tatić. Eva: !storija gi1nnaz1je u Subotici. Gunna::ua .. Sveto::ar Jvfarkov1ć"S11bot1ca. ,--1--1991 -24-1.god, ne subotičke ghnna::qe. I:::ve.~tcu i 990-1991. Subotica 1991. str. S - 35.

Vojnić Tunić. !van: Kratka istor~ja gin1naz~je u Sub­otici. D,:..avna n1e.5ov1ta gin1na::11a u Subot1c1. !::ve.š:h11 :u .~kolsku 19:J:l :lJ. godrnu. Subotica 1923.

Kraj

o

'" lippf]opji ~ Sys tem

~ Postanite prijatelj Interneta/ · .. Predstavite svoju firmu svetu! · ~·

•, . . . ' l ' '· . . . i ....

ff 555-765 E-mall: admln@tippnet.co.yu

ti e ~ ~ Home Page; www.tippnet.co.yu

9. svibnja 1998. + broj 90 m

Pčelarstvo

Monoflomi i poliflomi med

Monoflorni med - dobiva se od određene vrste medonosnog bilja. MonoAorni

med može se dobiti od bagrema, suncokre­ta, lipe, čistaca, vrijeska i dr. Bagremov med je vodenasto bistar, ponekad sa

blijedožućkastom nijansom, veoma finog ugodnog okusa i nježne arome. Zbog velikog pro­

centa voćnog šećera, on vrlo kasno kristalizira. Potrošači ga mnogo traže. Kod nas se dobiva pretežno iz šuma sa subotičke peščare. Lipov med u čistom stanju dobiva se samo na odreženim mjestima gdje postoje lipove šume (Fruška gora). On je svijetložute boje s jakim mirisom na lipov cvijet, malo nagorkog, prijatnog okusa. l(ristalizira u obliku jednorodne svijetle mase. Preporuča se kod nazeba kao sredstvo za preznojavanje. Suncokretov med se dobiva kod nas u znatnilTI količinama u svim reonima Vojvodine. On je zlat­nožute do svijetlomrke boje, umjereno prijatnog malo oporog okusa i bez arome. Kristalizira brzo i u krupnim kristalima. U godinama ka­da ima dovoljno vlage, u priličnoj mjeri može se dobiti monoflorni med od bijelog bosiljka odnosno čistaca, koji se odlikuje vodenas­tom bistrinom, pa ga mnogi potrošači pomiješaju s bagremovim medom. U manjim količinama može se dobiti monoflorni med još od facelije, mente, duvana, uljane repice, svilenica i dr.

Poliforni med (mješanac) - dobiva se od pomješanog nektara različitih medonosnih biljaka koje cvataju istovremeno ili u različito vrijeme ali dugotrajno. Naziva se još i mješani med. Postoje različite vrste polifornog meda: poljski: od lucerke, korovskog rastinja, gra­horice, koktca, gorušice i dr.; livadski: od različitih djetelina, različaka, perka, zvjezdana, lisičijeg repa; planinski: od majčine dušice, divlje maline, vranilovke, mente i dr.; voćni: od različitih vrs­ta voćaka.

Planinski med ima tamnožutu ili ćilibarnocrvenkastu boju i sred­njozrnastu kristalizaciju, dok je livadski med svijetlo žut i sa sitnozr­nastom kristalizacijom.

Poliforni med ima visoke kvalitete, prijatnog je okusa i složene arome. U njemu nekad dominira malo nagorki okus, jak fin miris majčine dušice, mente, ili oštar delikatan okus gorušice.

Ante Zomborčević fl:JJ

95 godina Doma za djecu „Kolijevka"

Kolijevka ljulja srcem

Subotički Dom za djecu „KoliJcvka" 9. -,v1bnja ove god ine ub11

~ežava 95 god ina postojanja i rada. Naime, ovaJ Oom Je osnova, 9. svibnja 1903., dok '>am naziv ,, Kolijevka'' dat ira punih 70 godi na. Danas ova ustanova zbnnjava 190 djece 1z svih kra jeva zemlje Od toga, 150 je mentalno retardirano, a 40 je clJ ece od jedne d, četiri godine.

Temelji organizirane skrbi o mali šanima bez roditelja u Sub otici postavljeni su davno. Tako je u starim zapisima ostalo zabi! ježe no kako je, pri mjerice, 1829. grad brin uo za 20 nahočad1 N epoznate žene svoju su neželjenu novorođenu djecu nućt iznosile na ulice, a gradska uprava je svako takvo dijete davala Oi

brigu plaćenim dojiljama. Nakon toga, 1903. rođena je plemenit ideja da se pomogne malom broju djece lišene roditelJske ljubav i brige. Točnije 1. svibnja 1903. otvoreno je „Sirotište '', kao oblil realizacije obveza obuhvaćenih Zakonom o zaštiti dJece. Od 1920 ova ustanova nosi naziv „ Kolijevka", ime koje simbolizira hu ma nose.

Kuća u kojoj sada odrastaju ova djeca izgrađena je 1981. t

neposrednoj blizini Gradske bolnice. O djeci brine oko 140 djelat nika različitih profila, a prošle je godine republičko Udruženj< stručnih djelatnik.a socijalne skrbi dodijelilo Povelju za vanrednr doprinose na unapređenju socijalne skrbi.

(r. r. r ------- - --------------------------------------- - ----------­---------------------------------------

Kako se pri opservaciji astronomi služe različitim sredstvi­ma i tehničkim pomagalima dolazi da jednu skupinu galaksija· nalazimo u katalozima druge vrste galaksija. Tako je Haro ·1956 na snimcima načinjenim ,,schmidt'' kamerom opservatorija Mt Palomar, primjetio veći broj objekata po intezivnom plavorr zračenju. Ispitivanje objektivnom prizmom opservatorija Lick ukazalo je da ltod većeg broja plavih objekata postoje emisiont linije s visol<im stupnjem ionizacije. Objekti su nazvani „Plave galaksije Haroa ". Dosta su slabog sjaja i cešlto ih je klaistici rat1.

I I I I I I I I

Svemir

Magelanovi oblaci : U Magelanovim oblacima nailazimo i na kuglaste i rasijane l skupove zvijezda. Andromeda -M31 ili NGC 224 magli na je su-

pergigantska spiralna galaksija tipa Sb i od nas udaljena oko 2 milijuna svjetlosnih godina i u odnosu na naš ugao promatranja pod kutom od 12 stupnjeva. Srednja vrijed­nost dužine njene velil<e osi elipse iznosi oko 200.000 s. g., dva puta veća nego kod našeg Mliječnog puta. Kako mi mjerimo veličinu naše galaksije iz nje same možda se i varamo i da ona ima istu veličinu kao i Velika An­dromedina magli na. Ima četiri manja eli p­tična pratioca, sjajniji i bliži joj: NGC 205 i M32 vidljive i u malim teleskopima. Zvjez­dani sustav u Andromedi sličan je našem. Go-

, dišnje u njoj eksplodira blizu novih zvijezda. Zbog udaljenosti i slabijeg sjaja teže u njoj vidimo rasijane skupove dok do sada opažamo 140 kuglastih skupova.

Južna stanica Harvardskog opservatorija u Boydenu 1937. obznanila je da u sistemi Skulptora primjećen slab izvor zvijezda. Najs­janije u 2,5 metarskom teleskopu opservatori­je Mont Wilson bile su crvene boje slične

Klasifikacija galaksija. Gornji niz su eliptičke galaksije, koje se granaju na

dvije glavne grupe spiralnih

Uz to su i malih dimenzija. Ipak, jedan dio ih, možemo klasificirati u spiralne i nepravilne for· macije većeg sjaja, s velikom masom plina van jedra. Plinovite mase mogle bi biti ionizirane gigantskim zvijezdama visoke temperature Kod drugih vrsta ovih galaksija se zapažaJU izrazito sjaj ne jedrene oblasti. Sovjetski as· tronom B. Markarjan snimajući nebo Smit camerom prečnika 1 m objektivskom prizmorr je otkrio veći broj plavih objekata. Prema n1e· mu 3% svih galaksija na nebu pripada plaviff objektima. Neke Makarjanove galaksije su bile Haroove, dio kvazara a neke ni u kakve kaca· loge. Posebna skupina galaksija bile su žute, čij su spel<tri uporedivi sa spektrima zvijezda t1pf A i F, dok im se u jedru zapaža intezitet ljubičas· tog zračenja.

onima koje grade kuglaste skupove, ali manje gustine i od samoga sistema, -10.9, ili i od zvijezde S Doradus u Magekanovom oblaku. Ove patuljaste galaksije sliče eliptični-

: ~a od ~as u~aljene između 20~.000 do 800.000 svjetlosnih god­: ina u s1stem1ma: Fornaks, Mah Medvjed, Zmaj, Lav I II. Broj 1 zvijezda u patuljastim galaksijama iznosi negdje od 100.000 do : nekoliko milijuna. I I

(nastavit će se) Lazar Francišković {l.

~----------------------------------- --- --- --------·

G .• em101 - commerce

UBOTICA, LenJlnov park 1 / li, 1:r 551 -093, 552~087

KANCELARIJSKI MATERIJAL I PRIBOR

zkvh

.org.r

s

iz života naš ih predaka

(omšija (VI.)

omšijanje u usamljenim salašima (Ili.) :; :lik .. a je pridnost živi t. u usamljenom salašu i zato jel je u njem

~ ov1k slobodan koliko mu to dopušta ova naša široka i .:,:-B1gledna ravnica. U usamljeno:11 salaš~. čovi~u nil{o ne sn:et~

1~ 111 smeta drugom. Mane su u tal{om z1votu sto na usamljeni a19 više tislca (1.) kojekak.i probisvit; čerez tog on nikad ne mož

t~ brez čeljad i i što komšija nije pri ruki. N uz to usamljen salaš u 1orali čuvat više dobri vaša ka (2. ), k.oji su za dana svezani na ~J~ista da svakog mogu ostit ko oće da uđe il da se ušunja (3.) ~4!~. ,,. .

J1po.tu z1.vota ~ usamljenom_ salašu zavolio sam kod mog di­a Jure I majke L1ze, na salašu ispod (4.) Bajmaka (5.) u uvrati­ahl (6.), livo od puta za So1nbor isprici gvozdenog puta (7.). 1c1 salaš je bio na kraj uvratina u ćoši di se sil{u bajmački i ačls lci atar, blizo atara Babapuste (8.). U tom šoru u ondašnji pet­es k salaša većinom su živili Bunjevci, u dva Madžari, a didin ~v n„ajbliži komšija, na oko tri frtalja (9.) duži ( 1 O.) na pačirskom 10: Svabo Sepika (11.) sa ženom Lenom (12.).

1 ; d idinog salaša u Bajmak se moglo stignit za dobri (13.) po ataiišce. Zato su za odlazak u selo kalcim si tnim poslom ritko up­~;;~1 l{onje u kola. U selo se išlo dosta često, svake hetije ( 14.) i edjom; ali kad je tri balo štogod sredit u opštini, kupit u dućanu , ·1 cravku kod kojeg majstora ... a takog se posla našio na salašu

s radilo na veliko. Dida je u košari (15.) imo po 5-6 radni kon­s:ojim šišetom (16.), u volarici (17.) oko tridesetak komada ro­

"ttmarve (18.), po desetak krmača, pileža ... N uz to, on je za aJtačku plebaniju (19.) odranjivo sve voće i zeleniš (20.), šta su uš: kroz cilu godinu, a tog je tri balo fajin di je na dobrom kos-( l.) bilo dosta ljudi. lalaš je bio veći od obični: imo je sobu, kuću (22.) sa pod

dž'(om, čistu sobu, umisto špajca veliku kujnu, a iz drugog ve­kd špajca se išlo na tavan. Isprici soba je bio širok i od ku jne do

'~JE POZNATE RIČI: ) t·kat - probati nasilno ući

•. ) l~ke - kerovi .) 1unjac se - neprimetno ući ·) !tjmak - Bajmok

) 1vracine - ode: licnji put koji

r.lreuje duljinu njiva 1.) !DZden put - željeznička pruga

~

. ) hbapusca - Aleksa Sancić ).) 1alj-čecvrcina O.;·už - mira za dužinu zemlje -00 r.i

J susret „Dužijanci '98"

(11.) Joseph Kohn (12.) Magdalena (13.) dobri - ode: malko više (14.) hetija - nediljni pijačni dan (u Bajmaku četvrtkom) (15.) košara - staja za konje (16.) šiše - ždribe (17.) volarica - staja za rnarvu ( 18.) marva - goveda, rogata: starija od zaljučenog teleta (19.) plebanija - župni ured (20.) zeleniš - povrće (21.) kose - rana, hrana

Kvalitetna priprava na vrijeme ' V

1goslovom žita na Markovo, 25. travnja, u Starome Zedniku 11anično je počela ovogodišnja proslava žetvenih svečanosti -

: )r~ijanca ". Također, formiran je i Organizacijski od bor, k.oji ove , )đte broji 39 članova.

· Hoćemo li imati budućnost, ne smijemo zaboraviti prošlost -ažl ovim povodom L azo Vojnić Hajduk, predsjednik 00 ')1~i janca 98 ".

· Subotica je ugradila u svoj image ovaj događaj, po kome je ·>z!1ta u Jugoslaviji , ali i izvan granica naše zemlje. Na stolu kul­,r~~rada stoji već godinama „Dužijanca ", koja svojim raznovrsnim 1 iJajima osli kava J<.ulturno blago Subotice, a nosioci toga posla su uc ;vačk.i Hrvati . Zelja nam je dati zajedničk.om životu grada i ove 1 cLe nova kulturna događanja u okviru ovogodi šnje „Dužijance". •n~sadržava preko 20 manifes tacija, od koncerata, knj iževni h 1 ~čl·i i izložbi do manifestacija etnografsk:o-folklornog karatkera, a · 1j2 će 4 mjeseca. Očekujemo i veliki broj gostiju, a pozvali smo ih , S veni je, Mađarske, Hrvatsk.e, Estonije ... - kaže Lazo Vojnić Ha-Ju, ru. k.)

kraja salaša dugačak a1nbetuš. Salaš je bio napravljen na tri zida (23.), imo je visok i ši rok tavan. Ko i većina salaša u bajmačkom ataru, po,, ~gledu n~. šva.psk.e zgrade, bio j~ pokriven biber cripom. Ambetus Je od avlije b10 ograđen malo višom od mecera ogradom od leca, da vaške i pilež ne uđu u njeg. U širokom ambetušu sto­jo je dugačak astal, nuz zid sa parasničkom klupom sa naslonom, a malo.dalje O? astala bio je didin litnji krevet na kojem je spavo kroz cdu godinu skoro do Božića, dokJeg je dozvolilo vrime. Zamoran u opakJiju (24.), sa šubarom na glavi sa lakoćom je pod­no meltšu zimu. Spavanje napolju je bilo od koristi noćom, tako je čuo ako je kogod od josaga orco (25.) u košari il vo1arici.

Salaš je bio okrenit prema jugu, pa smo pridveče, kad je bilo dobro vrime, sidi li i niz divan uživali u li poti zalaska sunca - kuje je uvik drugačije. Tak:i je bio uobičajen pridah prid odlazak na oc­počivanje, dok nisu izašle zvizde ii dok nas nisu uvijali komarci.

Popriko, naspram salaša pod jednim krovom, je bila košara; nuz nju prema ondašnjim potribama radionica di je držan ručni poljoprivridni alat, o plafonu je visila vrljika (26.) sa džakovima, tu je stojo kovačlu šatu (27.) na ukopanom stupu, baba (28.), ručni alat (k.alapač, klište, k.ljučovi ... ). Do nje, prema drugom kraju zgra~e, je bila volarica s dvoji pridnji vrata, a unutri je marva pop nk.o vezana u četri reda. Na drugoj strani od u laza bila su vra­ta za izlazak u korlat, a u njem dugačke jasle sa nastrešnicom pokrivenom trskom, za koje su svezi i krave !tad su im uzli napolju. I(oliko je bila široka zgrada toliko je bilo ši roko i guvno (29.) da korlac bude u zavitrini.

Naspram salaša na drugoj strani bio je svinjak sa oborima, dosta daleko da se ne osti svinjsl{a saga (30.) od balega (31.). Čar­dak je stojo čelo svinjaka popriko prema salašu, pa je tako skoro cila avlija bila u zavitrini.

U produžetku salaša prema guvnu bila je pajta (32.) di su sklonili kolija i sermaj (33.).

Neograđena ledina je bila od čelo salaša prema putu.

(22.) kuća - ode: sridnja soba (23.) na tri zida - kad su sva tri uz­dužna zida salaša iste visine (24.) opaklija - dugački široki ogrtač ( ko pelerina) od neošišane ovčije kože (25.) orcat - udarati. ode: kad se konj ii goveče odriši, uzbuni druge, koji se uznemire (26.) vrl jika - o plafon obišena mot­ka priko koje se pribace parasnički džakovi (27.) šatu - škripac, mengele

Alojzije Stantić IĐJ

(28.) baba - ode: diljača, naprava za ručnu obradu drveta (29. ) guvno - misco di se sad1va pića (kabasta stočna rana) 1 prostirka (30.) saga - miris (31.) balega -1zmec (32.) pajta- na baj1načko1n su pravili šupe od nabijanice i pokrili i debelo slan1om (.13.) sennaj - poljoprivredni alac i

,,. 1nas1ne

NAVRA ilTEI ~k•mo V115 twalr:1 dan od 12 do 22

(~m ponđdoljk.a).

MENI oa 12 do 16 5.lltl

PO POPULARNOJ CENI. Pripremamo I druga kullnareko dukat., ( epocUalltc,tc, ).

ORGANIZIRJ\MO &vadl,o, prl9odna ~vačanost1. po51ovno ~ ručlcove, vačora. razno godlŠnJlco. goalšttjlco prvo0 poljupca •

godlllnjlca ... lzmlelltd eaml. nUo ~ko. lop~o Jo I lakše. 2 DOĐ IT E 1J

Izvodite o1'1toU na ncdoUnl ručak t>ar Jodnom ncdoUno SVAKE NEOELJE 8UNJEVl\lK1, UŽNA.

l"RIJATNOI P~oti\)to do PRERAD0\11ĆEVE 4.

9. svibnja l 998. {• hroj 90

Ako ne plaćate struju u PTT markama na vrijeme, može Vam se dogoditi da tijekom zime ostanete 104 °/o u mraku.

,,Majski uranak'' reformista

Iz starog tiska

Duhovi su Mi smo opet u novom ruhu.

Kako koji veći svetac, a mi ri.......---------.... obučemo novo ruvo. Minjamo natpJ:-, ba; k:ao I radikali. I oni se zovu radikali, čas JRSl), čas JNS, čas JRZ, čas opet Glavni udb tako dalje. Natpis se često minja. Samo firma ostaJe uvik is ta: bra firma. Tako i mi. Minjamo natp1 :-,, ali ostaJemo uvik isti, baš i radikali. Jer nije natpis važan, već firma. I narod ltpo veli kad k( ,,Vuk dlaku minja, ali ćud ne."

Mi smo samo natpis pri farbali, ali što se vlasti tiče baš tu u S onci, ne bi škodilio kad bi se već vladajuća firma izminila, jer Je odviše poznata i dotrajala. Ni ti i ma pravog natpisa, niti dovoJ robe, a niti mušterija. Triba koncesiju dati drugoj firmi, pa akt ta ne bude valjala, onda će narod da uzme dućan :-,am u svoje rt.

{,,Bunjevačko ž a ckalou, 10. svibnj a 19,

Izložbe članova HKC·a

1~ radicionalna Proljetna izložba Lik.ovnog odjela H ~ ,,Bunjevačk.0 k.olo<' bit će održana u ponedjeljak~ 25. s, 1

nja s početkom u 19 sati. Izložba će bici otvorena do 8. li pr I

Subotičk.i reformisti će danas, 9. maja, održati ,,Majski uranak'' sa političkim i kulturno-umetničkim programom i zakuskom. Sus­

ret će se održati u prostorijama Ribolovačk.og doma na Paliću (iza Jedriličarskog kluba) sa početkom u 9,00 sati. Na ovu priredbu sr­dačno pozivaju sve članove, prijatelje, simpatizere, bez obzira da li su dobili posebne pozive. Uranak će biti priprema i smotra prijatel­ja, istomišljenika RDSV u Suboticu pred Izborne Skupštine.

Otvorenje će bici održano u Velik.oj dvorani HKC „B jevačko kolo", Preradovićeva 4.

Najmlađi članovi Likovnog odjela HKC: ,, Bunjevačko Jo" priredit će izložbu u nedjelju, 17. svibnja, u 11 sati, u I leriji „Dr. Vi nk.o Perčić" ( ulaz iz Bledske ulice).

ŠTAMPARIJA BRZE USLUGI Centar za umnožavanje i prepisiva

Otmara Majera 1 O, 24000 Subotica Tel./fax: (024) 551-202, 553-1 42

NUDIMO VAM: Vizitkarte Pozivnice Plakate Prospekte Kataloge Nalepnice

Obrasce Knj ige Novine Kartonsku ambalažu Papirnu ambalažu Ostalu robu po nanarudžl

~ Danas nije vrijeme unaprijed t ~ rad?vati svojoj nev?lj~. Jer, ~ak< i nam Je krenulo I stref1t ce nas 1 ve.

muka od radosti.

( Bunjevačka narodna pripovitka I Zabilježio i obradio: Balint Vujkov

r-----------·, I LOZIJA I ZLATNA RIBICA I

: Uvatijo Lozija zlatnu ribicu i c I ,,Velika'' pamet

Dvoje mladi se uzeli, džak našo zakrpu, obadvoje šprljekali. Da su šta probali jezik nikako da se kurtališe mane, pa su nerado i divanili. Kad su sami, najviše ćute.

Jedared uveče nik.ako da zaspu, pa da ne bi cilu noć gutali maglu mlada će načec di­van:

- Da se kladimo: neteš pogodit koliko košulja sam ti donela.

A on: - Pa dvadeset. Ona se nasmijala. -Natlag. - Pa deset. -Natlag.

- Pa pet. -Natlag. - Pa četli. -Natlag. - Pa tl i. - Natlag. - Pa dvi. -Natlag. - Pa jednu. - A kak:o si mogo pogodi t?! - ona zi nila

ko švrače. Kazivala: Matija (Matilda) Vidaković,

rođena Vujkov, živi u Bečeju, rođena 1. siječnja 1913. u Kaćmaru, Madžarska

I je pušti natrag u vodu. Ribica I mu ponudi ispunit tri žeije. , I

I A Lozija ko Lozija: ! I -A fala. ne triba. Imam 1

1 I ja fala Bogu svega. I Ribica mu: I - Ta nemoj nam kvarit pry;ovi I I - A kurtala ga bilo - kaze Le. I 1- Imaš ti ipravo. Ponda nek prva ž I I budne da prvom komšiji crkne kr. I I Druga žeija da i drugom komšiji cr I I krava. A treća da i meni crkne k~&

- Av. Jezus, Lozija. Razumir I prve dvi žeije, al ne iae mi u glavu I tebi crkne krava. I - Pa neće vaijda oni meni dol I rad mlika - odbrusi Lozija.

L----------- -