2018. dru tvo s ogr gov anifenom od ornmtu javnost Šuma i · 2019-08-30 · odgovori na navedene opasnosti, a nadu u uspješno rješenje pruža i iskustvo koje su naši šumari stekli

Godišnje

dru tvo s ogr gov

2018. ISSN

184

8-15

15

foto

grafi

ja: G

oran

Dor

ić

drutvo s ogrgov

fotografija: Jurica Kolec

Šuma i javnost 2018.HS GI 2018_korice_final.indd 1 04.06.2019. 13:41

CIMRV,e.TSKE _ --------.SUME-

~ anifenom od ornmtu

NAKLADNIK

Hrvatske šume d.o.o.Zagreb, Ulica kneza Branimira 1

PRIPREMILI I UREDILI

Branko SitašIvica MilkovićKrešimir ŽagarAna Juričić MusaMaja StankićMarinko StojićIrena DevčićGoran Vincenc

FOTOGRAFIJE

Redakcija časopisa Hrvatske šume i suradnici

TISAK

Kerschoff set d.o.o.

NAKLADA

800 kom.

PROSLOVI ......................................................................1

LJUDSKI POTENCIJALI .................................................5

UZGAJANJE I OBNOVA ŠUMA ...................................6

PROIZVODNJA ŠUMSKIH PROIZVODA .....................8

UREĐIVANJE ŠUMA................................................... 10

EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŠUMA ................................... 11

RASADNIČARSTVO .................................................... 14

EU FONDOVI ............................................................. 15

ZAŠTITA NA RADU .................................................... 18

PRODAJA ................................................................... 19

LOVSTVO .................................................................... 19

CERTIFIKACIJA EKOLOŠKE PROIZVODNJE ............. 20

JAVNA NABAVA ......................................................... 20

UPRAVLJANJE IMOVINOM ....................................... 21

INVESTICIJE .................................................................. 21

FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA ................... 22

REVIZORSKO IZVJEŠĆE ............................................. 27

MISIJA Osigurati održivo gospodarenje državnim šumama na čitavom području Republike Hrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način prema društvu u cjelini i zaposlenicima poduzeća.

VIZIJA Želimo biti vodeće trgovačko društvo za gospodarenje šumama u regiji, koje će podizati svijest građana o šumama kao nacionalnom prirodnom bogatstvu RH te promicati načela održivoga razvoja.

Gdje je tlo malo vlažnije, tu se podigo viti, svijetli jasen s bije-lom, sitno izvezenom korom ponešto vijugavog stabla, komu je na vršiki sjela prozirna krošnja, poput vela na licu krasotice. Kako koketno stoje te znatiželjno i nemirno uvis poziru, rekao bi, da su izabrane ljepotice onih oholih ukočenih vojnika…

Josip Kozarac, Slavonska šumaZagreb, 1888.

KARTARASPROSTRANJENOSTIPOLJSKOGJASENA1

POLJSKIJASEN..............................................................2

POVIJESTŠUMARSTVA ................................................3

NAČELAGOSPODARENJAŠUMAMA .........................3

FSCCERTIFIKAT.............................................................4

RAZMINIRANJE .............................................................5

DRUŠTVENOODGOVORNOPOSLOVANJE ...............5

DOGAĐANJAPOMJESECIMA ....................................6

EKOLOŠKEKAMPANJE .................................................8

ŠUMARSKAPEDAGOGIJA ............................................8

HUMANITARNEAKCIJE ................................................9

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKIRAD ...........................10

NOVETEHNOLOGIJE ................................................1 0

PROJEKTFORESTFLOW .............................................13

PROTUPOŽARNAZAŠTITA ........................................13

UGLJIKUŠUMAMA ...................................................14

KLIMATSKEPROMJENE ..............................................15

UGOSTITELJSKAPONUDA ........................................17HRVATSKIHŠUMAd.o.o.

SREDIŠNJAKARTAJEDNOGHEKTARAŠUME ........18

HS GI 2018_korice_final.indd 2 04.06.2019. 13:41

1

Šume i šumska zemljišta, uz vodne resurse i poljoprivredno ze-mljište dobra su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Sva ta naša velika bogatstva stavljena su pod iznimnu zaštitu s ciljem da ih sačuvamo i za buduće naraštaje, jer ako njima ne gos-podarimo odgovorno, ostavit ćemo iza sebe svijet s ograničenim rokom trajanja. Strateško opredjeljenje aktualne Vlade RH, kada je riječ o raspoloživoj drvnoj sirovini i potrebama industrije, je du-goročno održiv i društveno odgovoran poslovni model Hrvatskih šuma d.o.o. utemeljen na kružnoj ekonomiji velikog broja malih i srednjih subjekata, naročito u ruralnim područjima Hrvatske jer se tako stvaraju pretpostavke za ekonomski rast i razvoj te osta-nak stanovništva na tim područjima. Drvna industrija direktno i indirektno zapošljava 50.000 ljudi i čini 10 % ukupnog hrvatskog izvoza, stoga dobit ne smije biti ispred interesa šire lokalne zajed-nice, već se naglasak stavlja na razvoj ruralnih i ostalih područja i intenzivnije zapošljavanje. Takav model najbolje je jamstvo oču-vanja i nacionalnih interesa.

Hrvatske šume d.o.o. su u 2018. godini uredile ugovorne odnose s kupcima u smislu stvaranja boljeg tržišnog okruženja te rav-nopravnijeg tržišnog natjecanja što je predstavljalo izazov u ade-kvatnom predviđanju i planiranju proizvodnje da bi se osigurala pravodobna raspoloživost proizvoda u kvaliteti i količinama koje zahtijevaju kupci.

Povećanje iskoristivosti šumskih drvnih ostataka osigurano je na-bavkom najmodernijeg samohodnog iverača vrijednog 5,5 mi-lijuna kuna koji otpad pretvara u vrijednu sirovinu. Biomasa ima potencijal postati glavni energent u dekarbonizaciji cjelokupnog sustava opskrbe energijom i približavanja zadanim ciljevima po-većanja udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Prošle godine sam najavio novi zakonodavni okvir za budući ra-zvoj šumarstva, a danas imamo novi Zakon o šumama, kojim je uređen sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i ras-polaganja šumama i šumskim zemljištima. Uređeni su postupci raspolaganja šumama i šumskim zemljištem koji su usklađeni s propisima iz područja raspolaganja i upravljanja državnom imo-vinom, strateških investicijskih projekata, zaštite okoliša i prirode te prostornog uređenja.

Pred Hrvatskim šumama d.o.o. su novi izazovi koje nameću nova tržišta. Potreba ulaganja u ruralna područja s ciljem stvaranja veće dodane vrijednosti i otvaranja novih radnih mjesta zasigurno su jedan od najvažnijih prioriteta kojima će Hrvatske šume d.o.o. kao javni šumoposjednik doprinijeti sveukupnom razvoju sektora dr-voprerađivačke industrije i gospodarstva Republike Hrvatske.

Proslov Skupština Hrvatskih šuma d.o.o.

Tomislav Tolušić, dipl. iur. - ministar poljoprivrede

HRVATSKE ŠUME d.o.o. – GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2018

HS GI 2018_1 dio_final.indd 1 04.06.2019. 08:41

NADZORNIODBOR

UPRAYA DRUffiA

DIREKCIJA

16 UPRAVA AUMA PODRUZNICA

189 AUMARIJA + 22 RADNE JEDINICE

2

Proslov Nadzorni odbor

Živimo u vremenu u kojem klimatske promjene postaju sve izra-ženije i u kojem se ubrzano traži pravi odgovor na njih. Na sreću, imamo jednog snažnog saveznika – šumu. Šume su jedno od glavnih prirodnih oružja u borbi s ugljičnim dioksidom (CO2), naj-zastupljenijim stakleničkim plinom. Hrvatska spada u visoko šu-movite zemlje jer je gotovo polovica kopnene površine države pokrivena šumama. Od toga je 78 % šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu pa Hrvatske šume d.o.o. preuzimaju od-govornost za upravljanje većinskim dijelom šuma i šumskog ze-mljišta.

Osim upravljanja prirodnim resursom od nacionalnog značaja, pred Društvom su još brojne važne zadaće – razvijanje suradnje s drvoprerađivačkom industrijom kao najvažnijim poslovnim par-tnerom kao i s dobavljačima, cijelom lokalnom zajednicom, udru-gama za zaštitu okoliša, akademskom zajednicom, vlastitim za-poslenicima i na koncu Državom kao vlasnikom šuma i šumskog zemljišta.

U tako zadanim okvirima poslovanja potrebno je stalno raditi na unaprjeđenju i poboljšanju poslovnih procesa, nadogradnji infor-matičkog sustava, praćenju modernih tehnologija i školovanju ljudskih potencijala, kako bi se moglo što bolje i spremnije odgo-voriti na sve veće izazove koje suvremeno doba stavlja pred nas.

U tim okvirima nisu nevažni ni rezultati poslovanja Društva te se ova poslovna godina Hrvatskih šuma d.o.o. može ocijeniti kao uspješna. Dobit Društva u 2018. godini iznosi 69 milijuna kuna i to uz nikad veće izdatke za lokalnu zajednicu i ulaganja u osnov-nu djelatnost. Naime, novim Zakonom o šumama predviđeno je povećanje šumskog doprinosa, te je Društvo lokalnim samoupra-vama u 2018. isplatilo 92 milijuna kuna, znatno više nego pret-hodnih godina. U uzgajanje šuma uloženo je 464 milijuna kuna, u protupožarnu zaštitu 100 milijuna kuna, a započet je i investi-cijski ciklus za nove tehnologije pridobivanja drva. Potrebno je istaknuti i zaokret Društva prema ekološkim varijantama grijanja i uvođenju peći na pelete u svoje šumarije, čime Hrvatske šume d.o.o. daju pozitivan primjer i ostalim institucijama u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije.

dr. sc. Davor Filipović - predsjednik Nadzornog odbora



3

Proslov Uprava Hrvatskih šuma d.o.o.

Hrvatska je zemlja bogata šumama - oko 2,4 milijuna hektara, odnosno 47 % kopnenog teritorija Hrvatske čine šume i šumska zemljišta, na kojima je prisutna raznolika autohtona flora i fauna te brojne endemske vrste. Državnim šumama, koje čine oko 78 % svih šuma u RH, gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. Velikim postotkom šuma i šumskog zemljišta uprav-lja jedan subjekt, Hrvatske šume d.o.o., čime je osigurano da se gospodarenje šumskim područjem u Hrvatskoj odvija prema ujednačenim načelima očuvanja prirodne strukture i raznoliko-sti te trajnog povećanja stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Hrvatske šume d.o.o. u svom po-slovanju primjenjuju Kodeks korporativnog upravljanja trgovač-kim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udje-le. To znači da trgovačka društva u državnom portfelju u svom poslovanju moraju uvažavati ostvarivanje svojih gospodarskih i poslovnih ciljeva te planova pridržavajući se zakona ekonomi-je, ali također moraju sudjelovati u ostvarivanju važnih društve-nih ciljeva kako za državu, tako i za lokalnu zajednicu, a u slučaju Hrvatskih šuma d.o.o. i za okoliš, odnosno šume i šumsko zemljište. Hrvatske šume d.o.o. dugoročno su se opre-dijelile za posebna društvena pitanja i inicijative, odnosno pru-žanje „onog nečega“ što predstavlja više od postizanja gospo-darskih učinaka i ciljeva u uskom smislu. Naime, društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskim šumama d.o.o. odvija se u nekoliko aspekata – kroz obrazovno, humanitarno i ekološko djelovanje putem kampanja koje tradicionalno provodimo na razini cijelog Društva.

Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se na te-melju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i drugih za-kona, te šumsko-gospodarskih planova, a cilj je da šume više vrijede sutra nego danas. Taj se cilj može postići jedino kvalitet-nim gospodarenjem šumama, njihovom trajnom zaštitom od raznih štetnika i biljnih bolesti te njegom i obnovom. U doba ovako intenzivnih klimatskih promjena, izazovi pred nama sve su veći. Za očekivati je da će u narednim godinama zaštita šuma postati glavna tema i dominantna aktivnost trgovačkog

Krunoslav Jakupčić, dipl. ing. šum. - predsjednik UpraveAnte Sabljić, dipl. ing. šum. - član Upravemr. sc. Igor Fazekaš - član Uprave



• \

4

društva. Šuma osjeća klimatske promjene i više od čovjeka i to ne samo u obliku sve razornijih požara, poplava i oluja, nego posljedično i u masovnoj pojavi šumskih štetnika i bolesti. Go-tovo svaka naša šumska vrsta u posljednjim godinama stradava od nekog novog, ponekad čak i nepoznatog štetnika. Najugro-ženije vrste u današnje vrijeme su poljski jasen, hrast lužnjak i više vrsta borova. Jasen se u vrlo kratkom roku, od 2012. godine do danas, pokazao kao vrsta koja loše reagira na klimatske pro-mjene te su veliki kompleksi jasenovih sastojina zahvaćeni su-šenjem, kojemu se, iako je identificirano niz nepovoljnih faktora, još nije ustanovio definitivni uzrok. Hrast lužnjak je ugrožen uslijed napada hrastove mrežaste stjenice, nametnika koji se u spačvanskim šumama pojavio u 2013. putem globalnog teret-nog prometa. Potječe iz Sjeverne Amerike i kod nas nema pri-rodnog neprijatelja, niti se ijedno sredstvo pokazalo dovoljno učinkovito za njegovo suzbijanje. Diljem obale, borovi su tako-đer trenutačno zahvaćeni sušenjem uslijed klimatskih promjena i sekundarnih štetnika koji ih prate. Hrvatske šume d.o.o. sura-đuju sa znanstvenim institucijama kako bi se pronašli adekvatni odgovori na navedene opasnosti, a nadu u uspješno rješenje pruža i iskustvo koje su naši šumari stekli tijekom dva i pol sto-ljeća organiziranog gospodarenja šumama. Jedino šumarska struka, ili kao jedna od rijetkih, zna naći pravu mjeru između tako potrebnoga gospodarskog razvoja s jedne strane i ekološ-kih kriterija i socijalnih zahtjeva, s druge strane.

Na sreću, 2018. je bila godina s relativno malo požara. Vjeruje-mo da je, uz vremenske prilike, razlog za to u iskoraku koji je Društvo poduzelo u ovoj protupožarnoj sezoni. Naime, uz po-stojeću motriteljsko-dojavnu službu uložili smo u sustav video-nadzora vrijedan 20 milijuna kuna, koji omogućuje detekciju plamena u samom začetku. U sklopu navedenog videonadzo-ra, potpisani su i ugovori o suradnji s vatrogasnim zajednicama četiriju županija u svrhu zaštite ljudi i imovine od požara te pro-vođenja mjera ranog otkrivanja požara, a Hrvatske šume d.o.o. prihvatile su i obvezu financiranja osoblja u nadzornim opera-tivno informativnim centrima. Ukupno je, samo u protupožarnu zaštitu i preventivu, u 2018. godini uloženo 100 milijuna kuna, što premašuje ulaganja svih drugih institucija uključenih u pro-tupožarnu zaštitu.

Uz niz ulaganja u napredne tehnologije u šumarstvu, velikim uspjehom smatramo što je nakon nekoliko godina priprema, u 2018. pokrenut najveći EU projekt zaštite okoliša u kojem su nositelj Hrvatske šume d.o.o. i jedan od najvećih projekata za-štite okoliša u regiji općenito - Naturavita. Ukupna vrijednost projekta Naturavita je 376,8 milijuna kuna, od čega 85 % čine bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda. Riječ je o strateš-kom projektu kojem je cilj razminiranje, obnova i zaštita šuma, šumskog zemljišta i vodnih resursa u projektnom području koje je zbog ratnih djelovanja i dalje onečišćeno ili se sumnja na minsko-eksplozivna sredstva te na neeksplodirana ubojita sred-

stva. Zbog navedenoga dosad nije bilo moguće adekvatno upravljati šumama u pogođenim područjima.

U poslovne uspjehe u 2018. ubrojit ćemo i korekciju cijena drv-nih sortimenata u okviru Pisma razumijevanja potpisanog s Udruženjem drvoprerađivača pri Hrvatskoj gospodarskoj ko-mori, tehnološki razvoj s uvođenjem novih djelatnosti poput iveranja, sječu i pridobivanje drva s pomoću harvestera, uvođe-nje peći na biogorivo odnosno pelete, stavljanje nekretnina u funkciju – ponajprije ovdje mislimo na rješavanje dugogodiš-njeg problema zemljišta na Jadriji, kao i rekordnu proizvodnju, koja je najvećim dijelom uzrokovana kalamitetima, odnosno vremenskim neprilikama. Ovom prilikom uputili bismo i dodat-ni apel našim poslovnim partnerima - da svi zajedno budemo eko-efikasni, odnosno da svoje poslovne ciljeve ostvarujemo uz trošenje što manje resursa i uz što manje zagađivanja prirode. Danas je to jednostavno jedini način na koji smijemo funkcio-nirati, želimo li očuvati planet za generacije koje dolaze.

Ulaganja u uzgajanje šuma iznosila su planiranih 464 milijuna kuna, što ćemo u narednim godinama još povećavati. Zaposlili smo 513 djelatnika u proizvodnji, mahom u ruralnim krajevima, te se time još jednom potvrdili kao jedan od rijetkih pouzdanih poslodavaca izvan urbanih sredina. Uz sve navedeno, Društvo je ostvarilo dobit od 69 milijuna kuna, iako nikad nećemo pre-stati naglašavati da je u gospodarenju šumama dobit, kao i tru-pac, samo nusprodukt dobrog gospodarenja šumama, u funk-ciji ostvarivanja drugih ciljeva, prije svega njege i obnove šuma. I za kraj, raduje nas što možemo podijeliti podatak koji je nedav-no objavio Eurostat – usprkos svim skepticima, u 25 promatra-nih godina pošumljena područja u Republici Hrvatskoj poveća-la su se za 17 %, što Republiku Hrvatsku svrstava na visoko drugo mjesto u EU, odmah iza Republike Italije s 22 %.



5

Ljudski potencijaliUkupan broj zaposlenih na dan 31. prosinca 2018. godine u Hr-vatskim šumama d.o.o. iznosio je 8.204 od toga 6.806 radnika na neodređeno vrijeme i 1.398 radnika na određeno vrijeme. U od-nosu na 31.12.2017. godine kada je bilo zaposleno 7.687 radnika, došlo je do povećanja ukupnog broja zaposlenih za 6,72 %.

Ukupan postotak žena u Hrvatskim šumama d.o.o. je 17,16 %.

OBRAZOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE

U Hrvatskim šumama d.o.o. u 2018. godini u obrazovanje i usa-vršavanje radnika te osposobljavanja iz zaštite na radu uloženo je 1,2 milijuna kuna na svim strukturnim razinama Društva. Za osposobljavanje iz zaštite na radu proizvodnih radnika utroše-no je 44 % ukupnog iznosa, odnosno 0,53 milijuna kuna.

Hrvatske šume d.o.o. su također i društveno odgovorne te sva-ke godine stipendiraju djecu umrlih ili stradalih radnika, a osim toga u 2018. godini Hrvatske šume d.o.o. su pokrenule stipen-diranje redovnih studenata Šumarskog fakulteta slabijeg socio-ekonomskog statusa. Nakon provedenog javnog natječaja pet studenata dobilo je stipendije.

Zaposleni na dan 31. 12. 2018.

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000

određeno

neodređeno vrijeme

ukupan broj zaposlenih

1.398

6.806

8.204

Zaposleni po spolu

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

žene 17,16 %

muškarci 82,84 %

0

direkcija 189

1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000

stručne službe UŠP 1.228

šumarije 6.138

radne jedinice 829

Broj zaposlenih prema organizacijskim jedinicama

0 10 20 30 40 50 60

niža stručna sprema 21,1

srednja stručna sprema 56,4

viša stručna sprema 2,7

visoka stručna sprema 18,4

magistri specijalisti 0,5

magistri znanosti 0,7

doktori znanosti 0,8

Obrazovna struktura zaposlenih



-

-

I

-

I -I I I

6

Uzgajanje i obnova šumaVRIJEDNOST RADOVA BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA, KUPNJE ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA, ODRŽAVANJA GENOFONDA I GOSPODARENJA ŠUMAMA NA KRŠU U 2018. GODINI. Tablica 1.

Naziv grupe radova Utrošeno sredstva (tis. kn)

Priprema staništa za prirodno pomlađivanje 10.395.085

Njega mladih sastojina 113.007.440

Prorjeđivanje mladih sastojina 2.536.537

Pošumljavanje nakon čistih sječa 14.275.835

Sanacija paljevina 10.807.956

Resurekcija i prevođenje 14.479

Čuvanje šuma 86.654.259

Odabir i obilježavanje stabala za sječu 31.122.202

Izrada šumsko-gospodarskih planova 42.077.161

Rekonstrukcija i konverzija 6.602.488

Priprema staništa i njega novo podignutih sastojina i kultura

2.616.315

Pošumljavanje i podizanje 5.956.008

Zaštita šuma 55.507.606

Sanacija i obnova 21.450.085

Šumska infrastruktura 35.393.324

Čl. 28. ZOŠ-a - Biološka obnova šuma 438.416.780

Kupnja šuma i šumskog zemljišta 127.565

Čl. 55. ZOŠ-a Kupnja šuma i šumskog zemljišta 127.565

Održavanje genofonda 6.093.118

Gospodarenje šumama na kršu iz naknade za opće korisne funkcije šuma

2.787.795

Osigurana sredstva Hrvatskih šuma d.o.o. za gospodarenje šumama na kršu

57.873.676

Čl. 64. ZOŠ-a Održavanje genofonda, Gospodarenje šumama na kršu

66.754.589

SVEUKUPNO 505.298.934

Planom gospodarenja šumama za 2018. godinu obuhvaćeni su svi potrebni bilancirani godišnji radovi navedeni u tablici 1. Isti su propisani važećim Osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama i Programima gospodarenja gospodarskim jedini-cama na kršu, a financirani su temeljem važećeg Zakona o šu-mama. Usporedbom izvršenih radova vidljivo je da su najveća financijska sredstva uložena u radove biološke obnove šuma u vrijednosti 438,4 milijuna kuna, zatim za održavanje genofonda i gospodarenje šumama na kršu u vrijednosti 66,8 milijuna kuna, a u kupnju šuma i šumskog zemljišta u vrijednosti 0,1 milijun kuna.

Iz grafikona je vidljivo da je najviše izvršenih radova financirano sredstvima Hrvatskih šuma d.o.o., osigurana sredstva i izdvojena sredstva u vrijednosti od 406,3 milijuna kuna, zatim iz sredstava

IZVORI FINANCIRANJA RADOVA BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA, KUPNJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA, ODRŽAVANJA GENOFONDA I GOSPODARENJA ŠUMAMA NA KRŠU.Tablica 2.

Izvor financiranja Iznos (tis. kn)

Osigurana sredstva 329.946.071

Izdvojena sredstva 76.381.799

Prenesena prava 30.398.761

Sredstva iz EU projekata 3.481.613

Sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma 64.952.548

Drugi izvori 138.142

UKUPNO 505.298.934

050

100150200250300350400450

Osigurana i izdvojenasredstva izposlovanja Hrvatskih

šuma d.o.o.

Prenesena prava

Sredstva iz EU projekata

Sredstva iz naknade za

OKFŠ

IZVORI FINANCIRANJA IZVRŠENIH RADOVA U 2018. GODINI MIL. KN

406,3

30,43,5

64,9



7

naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) gotovo 65 mili-juna kuna, odnosno 81 milijun kuna s obračunatim PDV-om na izvršene radove, zatim 30,4 milijuna kuna iz sredstava prenesenih prava, iz sredstava iz EU projekata 3,5 milijuna kuna te iz drugih izvora 0,1 milijun kuna.

Iz tablice 2a vidimo da su najveća sredstva iz naknade za općeko-risne funkcije šuma uložena u radove biološke obnove šuma u iznosu 60,3 milijuna kuna, a za rasadničarsku djelatnost, održava-nje genofonda i gospodarenje šumama na kršu 4,6 milijun kuna.

Hrvatske šume d.o.o. ostvaruju prava na sredstva iz naknade za općekorisne funkcije šuma temeljem važećeg Zakona o šuma-ma i Pravilnika o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama, a istim su navedena sredstva stavljena pod nadležnost Ministarstva poljoprivrede.

FINANCIRANJE RADOVA IZ NAKNADA ZA OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA OKFŠ Tablica 2a.

Naziv grupe radova Utrošena sredstva (kn)

Priprema staništa 629.202

Njega mladih sastojina 2.431.139

Prorjeđivanje mladih sastojina 1.352.426

Pošumljavanje nakon čistih sječa 27.840

Sanacija paljevina 10.079.964

Čuvanje šuma 19.715.806

Odabir i obilježavanje stabala za sječu 1.282.326

Izrada šumsko-gospodarskih planova 2.879.015

Rekonstrukcija i konverzija 48.018

Pošumljavanje i podizanje 224.215

Zaštita šuma 17.247.571

Sanacija i obnova 1.139.727

Šumska infrastruktura 3.245.800

Čl. 28. ZOŠ-a - Biološka obnova šuma 60.303.049

Rasadnička djelatnost i održavanje genofonda 1.861.704

Gospodarenje šumama na kršu 2.787.795

Čl. 64. ZOŠ-a Održavanje genofonda i gospodarenje šumama na kršu

4.649.499

UKUPNO 64.952.548

PDV 16.238.137

SVEUKUPNO 81.190.685

Financiranje radova iz naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ)

0102030405060708090

%

Osigurana i izdvojenasredstva izposlovanja

HŠ d.o.o.

Prenesena prava

Sredstva iz EU projekata

Sredstva naknade za

OKFŠ

80

61

13

UDIO IZVORA FINANCIRANJA IZVRŠENIH RADOVA U 2018. GODINI %



- •

- •

8

Proizvodnja šumskih proizvodaHrvatske šume d.o.o. proizvele su 6,3 milijuna m3 bruto drvne mase. Odstupanje po vrstama drveća u odnosu na prosječnu propisanu sječu u Šumskogospodarskoj osnovi područja Re-publike Hrvatske za razdoblje 2016. - 2025. godine prisutno je kod jele, smreke, poljskog jasena i hrasta lužnjaka. Veća sječa od prosječne propisane po pojedinoj vrsti uvjetovana je pojavom elementarnih nepogoda i invazivnih štetnika što je direktna i in-direktna posljedica klimatskih promjena.

U ukupnoj bruto masi sječa glavnog prihoda ostvarena je u ko-ličini 3,3 milijuna m3, prethodnog prihoda 1,5 milijuna m3, a slu-čajni prihod koji se razvrstava na sušce, vjetroizvale, snjegolome i ledolome i bespravnu sječu iznosio je 1,6 milijuna m3.

Iskaz sječa u 2018. godini Tablica 1.

Vrsta drveta Iskaz sječa 2018. (m3)Prosječni godišnji

propis ŠGOP* (m3)

Hrast lužnjak 893.485 856.010

Hrast kitnjak 517.253 499.983

Bukva 2.155.807 2.398.264

Poljski jasen 491.426 329.039

Obični grab 433.802 570.987

Ostala tvrda bjelogorica 335.243 504.833

Meka bjelogorica 318.037 400.868

Jela 828.105 549.231

Smreka 188.821 121.661

Ostala crnogorica 165.848 188.754

UKUPNO 6.327.827 6.419.630

*Šumsko gospodarska osnova područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. - 2025.

U 2018. godini proizvedeno je 5,5 milijuna m³ drvnih sortime-nata. Oblovine je proizvedeno 2,6 milijuna m³ te 2,9 milijuna m³ prostornog drveta za preradu i ogrjev. Najviše je proizvedeno drvnih sortimenata bukve 1,9 milijuna m³, hrasta lužnjaka i kitnja-ka 1,2 milijuna m³, jele 0,7 milijuna m³, poljskog jasena 0,4 milijuna m³, običnog graba 0,4 milijuna m³, ostale bjelogorice 0,6 milijuna m³ te ostalih četinjača 0,3 milijuna m³.

Izvršenje proizvodnje po vrstama drveća (m3)Tablica 2.

VRSTA DRVEĆA Ostvarenje m3

Hrast lužnjak 726.372

Hrast kitnjak 451.898

Bukva 1.865.964

Poljski jasen 419.171

Grab 375.660

Javor 41.822

Bagrem 40.396

Voćkarice 21.407

Ostala tvrda bjelogorica 198.025

Lipa 71.027

Joha 53.959

Topola 123.988

Ostala meka bjelogorica 49.619

Jela 726.590

Smreka 172.297

Bor 108.605

Ostale četinjače 16.470

UKUPNO 5.463.270

Sječa i izrada drvnih sortimenata po izvršiteljima (m3)

Izvršitelji Oblovina Prostorno drvo UKUPNO

Vlastiti kapaciteti 1.502.778 1.226.359 2.729.137

Vanjska usluga 933.147 972.684 1.905.831

Prodaja na panju 98.051 236.004 334.055

Samoizrada 939 493.311 494.250

UKUPNO 2.534.915 2.928.358 5.463.273



Graf 1. Sječa i izrada po izvršiteljima

Proizvodni radnici Hrvatskih šuma d.o.o. posjekli su i izradili 50 % drvnih sortimenata. Vanjska usluga na poslovima sječe i izrade zastupljena je s 35 %, za potrebe kućanstava u samoizradi je izra-đeno 9 %, a na panju je prodano 6 % šumskih proizvoda.

U 2018. godini privučeno je 4,6 milijuna m³ drvnih sortimenata. Udio izvršenih radova na poslovima privlačenja i izvoženja drv-nih sortimenata vlastitim kapacitetima iznosio je 54 %, a vanjskih izvođača je 46 %.

Privlačenje drvnih sortimenata po izvršiteljima radova (m³)

Oblovina Prostorno UKUPNO

Vlastiti kapaciteti 1.408.025 1.045.282 2.453.307

Vanjska usluga 1.012.969 1.101.581 2.114.550

Ukupno 2.420.994 2.146.863 4.567.857

Graf 2. Privlačenje drvnih sortimenata po izvršiteljima

Ostvarenje prijevoza drvnih sortimenata u 2018. godini preveze-no je 5,3 milijuna m³. Hrvatske šume d.o.o. svojim su kapaciteti-ma prevezle 13 % dok je udio prijevoza vanjskih izvođača 87 %.

Prijevoz drvnih sortimenata po izvršiteljima radova (m³)

Izvršitelji Oblovina Prostorno drvo UKUPNO

Hrvatske šume d.o.o. 264.687 310.953 575.640

Ostali 2.144.986 2.530.777 4.675.763

UKUPNO 2.409.673 2.841.730 5.251.403

Graf 3. Prijevoz drvnih sortimenata po izvršiteljima

35 %

6 %9 %

50 %

vlastiti kapaciteti

vanjska usluga

prodaja na panju

samoizrada

vlastiti kapaciteti

vanjska usluga46 %54 %

Hrvatske šume d.o.o.

ostali

11 %

89 %


• •

•

•

10

Podaci o obavljenim radovima u 2018. godini

VRSTA RADOVA

OBNOVE I REVIZIJE OSNOVA I PROGRAMA

Izvanredne revizije Reambulacija međaIzrada geodetskih

elaborataPripremni radovi Terenski radovi Završni radovi

ha km ha

218.785,84 181.376,99 168.419,19 40.410,40 355,55 2.659,44


U suradnji sa stručnjacima Hrvatskog šumarskog instituta i EKO-NERG-a d.o.o. sudjelovali smo u realizaciji projekta „Izrada Nacrta nacionalnog računskog plana za šumarstvo, uključujući i predlo-ženu referentnu razinu za šume za razdoblje od 2021. do 2025.“ čiju je izradu financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učin-kovitost.

Na poziv Ministarstva poljoprivrede stručnjaci Hrvatskih šuma d.o.o. sudjelovali su na redovnim sastancima radnih skupina Vi-jeća Europske unije za okoliš, vezano za LULUCF uredbu.

Šumama i šumskim zemljištem gospodari se temeljem propisa šumskogospodarskih planova koje odobrava Ministarstvo nad-ležno za šumarstvo, Ministarstvo poljoprivrede.

Tijekom 2018. godine izrađeno je i dostavljeno na odobrenje u Ministarstvo poljoprivrede 75 šumskogospodarskih plano-va za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, od čega 22 osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom, 42 programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže te 11 izvanrednih revizija važećih šumskogospodarskih planova.

Obavljeni su i svi administrativni poslovi vezani za postupak iz-davanja rješenja o odobrenju šumskogospodarskih planova kod Ministarstva poljoprivrede kao i ishođenja Uvjeta zaštite prirode i prethodne suglasnosti kod Ministarstva zaštite okoliša i ener-getike.

Osim radova na izradi šumskogospodarskih planova, obavljani su i radovi na reambulaciji međa i izradi geodetskih elaborata.

Godišnje evidencije izvršenih radova koje obuhvaćaju iskaze izvršenih sječa i radova biološke obnove šuma obavljene su u zakonskom roku.

Obrađeno je 411 zahtjeva za očitovanjem da li se pojedina kata-starska čestica nalazi u šumskogospodarskom području.

Izvršene su sve obveze koje Hrvatske šume d.o.o. imaju prema odredbama Zakona o zaštiti zraka, odnosno prikupljeni su i obra-đeni podaci o šumama za potrebe izrade Nacionalnog izvješća o inventaru stakleničkih plinova (NIR 2019) za sektor Korištenja zemljišta, promjene korištenja zemljišta i šumarstvo (LULUCF).

Stručnjaci Hrvatskih šuma d.o.o. sudjelovali su u izradi Nacional-nog izvješća za FAO globalnu procjenu šumskih resursa 2020. (FAO FRA 2020 izvješće) i Nacionalnog izvješća za FOREST EU-ROPE/UNECE/FAO upitnik o paneuropskim kvantitativnim poka-zateljima održivog gospodarenja šumama (SoEF 2020 izvješće).


11HRVATSKE ŠUME d.o.o. – GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2018

Zaštita šuma od biljnih bolesti i štetnika u 2018. godini

Šumarska struka u posljednjih nekoliko godina ne pamti ovako složenu problematiku vezanu uz zaštitu šuma od bolesti i biljnih štetnika.

Sukladno planu i potrebama za 2018. godinu Hrvatske šume d.o.o. provodile su mjere zaštite šuma od biljnih bolesti i štetnika u suradnji sa znanstvenicima Hrvatskog šumarskog instituta. Ve-like štete na drvnoj masi učinili su potkornjaci. Zbog smrekovog potkornjaka izvršena je sanitarna sječa u količini od 25 tisuća m³, što je 10 puta manje od količine koja je posječena iz istog razloga godinu ranije. Jelov potkornjak prouzročio je sušenje i sanitarnu sječu 10 tisuća m³ jele, a mediteranski potkornjaci 5 tisuća m³ bora. Najveći problem i izazov šumarskoj znanosti i struci pred-stavlja sušenje poljskog jasena, kako u Hrvatskoj tako i u čitavoj srednjoj i jugoistočnoj Europi. Zabrinjavajući podatak je da se u 2018. godini moralo posjeći 36 tisuća m³ jasena zahvaćenog su-šenjem uslijed djelovanja štetnih čimbenika, a ponajviše patoge-ne gljive Hymenosciphus fraxineus.

U 2018. godini Hrvatske šume d.o.o. provele su mjere suzbijanja sljedećih biljnih bolesti i štetnika:

Hrastova mrežasta stjenica na površini od 1.423 hektara na području UŠP Vinkovci (sa zemlje traktorskim atomizerima i iz zraka aviotretiranjem).

Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides) na poniku i pomlatku hrasta lužnjaka i kitnjaka na površini 8.653 hektara.

Borov četnjak (Thaumetopoea pityocampa) na području UŠP Split na površini od 367 hektara.

Tretiranje mrazovaca na površini od 2.207 hektara na području UŠP Vinkovci, Osijek, Našice, Koprivnica, Karlovac i Zagreb.

Tretiranje hrastovog četnjaka na 7.470 hektara na području UŠP Bjelovar, Zagreb, Sisak i Karlovac.

Šumski glodavci (miševi i voluharice) na površini od 3.411 hektara na površinama u fazi obnove šuma na podružnicama Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Osijek, Vinkovci, Požega, Sisak i Zagreb.

U šumama se uklanja korov u situacijama kad predstavlja pri-jetnju pravilnom razvoju mladih šumskih sastojina, dakle u fazi obnove šuma. U 2018. godini korov je uklonjen na površini od 3.114 hektara.

Ekologija i zaštita šumaAktualna problematika i novosti u zaštiti šuma

Strani i invazivni šumski štetnici, prije svega kukci, sve su češći i brojniji na području Europe, a Republika Hrvatska ni po ovome nije izuzetak. Zbog obilja hrane i manjka prirodnih neprijatelja te odgovarajuće klime, neki od njih šire se velikom brzinom.

Hrastova mrežasta stjenica (Corythuca arcuata) je invazivni štet-nik autohton na sjevernoameričkom kontinentu gdje ne čini veće gospodarske štete, a u Hrvatskoj je prvi put primijećen na području Spačve 2013. godine. Od tada se stjenica proširila na veći dio područja hrasta u Hrvatskoj. U svijetu ne postoji dovolj-no istraživanja o biologiji ove vrste, kao ni o načinima njezina suzbijanja. Kukac siše sokove u lišću i uništava klorofil uzrokujući smanjenje asimilacijske površine i time direktno utječe na sma-


I

12 HRVATSKE ŠUME d.o.o. – GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2018

njenje vegetacijske periode, otežava dozrijevanje žira, smanjuje debljinski prirast stabala i slabi opće zdravstveno stanje šuma.

U 2018. godini provedena su suzbijanja hrastove mrežaste stje-nice insekticidima u klonskim sjemenskim plantažama, trak-torskim atomizerima sa zemlje te suzbijanje hrastove mrežaste stjenice u šumama na području spačvanskog bazena primje-nom insekticida iz zraka na površini od 1.300 hektara. Hrvatske šume d.o.o. potpisale su 2017. godine ugovor sa Šumarskim fa-kultetom o petogodišnjem istraživačkom projektu pod nazivom „Utjecaj novog invazivnog stranog štetnika - hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata /Say, 1832/) na zdravstveno stanje, urod, morfološke značajke i klijavost žira u šumskim sastojinama i klonskim sjemenskim plantažama i iznalaženje rješenja za njeno učinkovito suzbijanje”. Ovaj projekt Hrvatske šume d.o.o. financi-raju vlastitim sredstvima.

Sušenje poljskog jasena posljednjih je godina pojačanog inten-ziteta. Na istraživanju ovog problema već su dulji niz godina angažirani znanstvenici s Hrvatskog šumarskog instituta u Ja-strebarskom i Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Činjenica je da je poljski jasen, kao vrlo važna gospodarska i ekološka vrsta u Hr-vatskoj koja zauzima specifična staništa, do prije desetak godina bio izuzetno vitalna šumska vrsta, koja se obnavljala bez većih problema.

Značajne klimatske promjene direktno su utjecale na zdravstve-no stanje jasena kroz poremećeni nivo podzemnih voda uslijed dugih sušnih razdoblja ili dugotrajnih poplava te natprosječnih godišnjih temperatura. Pretpostavka je da je glavni krivac za propadanje jasena u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, pojava patogene gljive Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski), u javnosti poznatije kao Chalara fraxinea. Ova gljiva napada i ostale vrste jasena (obični, gorski), no u Hrvatskoj čini najveću štetu upravo na poljskom jasenu, koji je trenutno najugroženija vrsta drveća u Hrvatskoj.

Potkornjaci u posljednjih nekoliko godina predstavljaju veliku opasnost za šume, najviše četinjače. Život provode ispod kore drveta pa otuda i naziv potkornjaci. Prvenstveno napadaju fizi-ološki slabija, manje otporna stabla. Nakon velikog ledoloma u Gorskom kotaru 2014. godine uslijed narušene otpornosti šume odnosno brojnih fiziološki oslabljenih stabala, došlo je do ek-spanzije brojnosti smrekovih potkornjaka zbog koje napadaju i potpuno zdrava stabla. Smreka je zbog toga bila ozbiljno ugro-žena, no Hrvatske šume d.o.o. su provedbom vrlo intenzivnih sanitarnih sječa i sanacijom stradalih površina situaciju stavile pod kontrolu i zaustavile širenje štetnika. Nova opasnost koja sada prijeti je pojava jelovog potkornjaka kao posljedica velikog vjetroloma krajem prosinca 2017. i početkom 2018. godine u ko-jem je na području Gorskog kotara stradalo oko 1,3 milijuna m³, prvenstveno jele.

Pojačano je i sušenje alepskog, crnog i običnog bora na područ-ju Mediterana. Uzrok je štetno djelovanje borovih potkornjaka, a brojnošću prednjači mediteranski potkornjak (Orthotomicus ero-sus). Ovo je autohtona vrsta insekta koja je do sada razvijala dvije generacije godišnje i nije predstavljala problem za opstojnost vrsta na kojima obitava. Nakon tri uzastopne vrlo tople godine te izostankom niskih zimskih temperatura, ovaj potkornjak razvi-ja i do sedam generacija godišnje te je svojom brojnošću po-stao prava opasnost za naše mediteranske šume. Hrvatske šume d.o.o. postavile su na području UŠP Split 49 feromonskih klopki kojima se u 2018. godini pratila pojava, brojnost i vrste potkornja-ka na ovom području.

Uzročnici oštećenja šuma i praćenje oštećenosti

Glavni uzročnici oštećenosti šuma su onečišćenje zraka, vode i tla, promjena prirodnih značajki vodnoga režima zbog tehničkih, a poglavito hidrotehničkih zahvata u nizinskim šumama, nepo-voljne klimatske prilike, posebice suše te kukci i biljne bolesti.

Od 1987. godine Hrvatska sudjeluje u Međunarodnom progra-mu procjene i motrenja učinaka zračnog onečišćenja na šume.

Motrenje se provodi na internacionalnoj mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i plohama Razine 2 (stal-ne plohe intenzivnog motrenja) te na nacionalnoj mreži točaka razmaka 4 km. Ključnu ulogu u Programu ima praćenje stanja



oštećenosti šuma putem vizualne procjene osutosti krošanja. Značajno oštećenim stablom smatra se ono kod kojeg je osutost krošnje veća od 25 %.

Problemi koje smo prethodno naveli u vidu pojave novih inva-zivnih štetnika, za sada su se direktno reflektirali jedino kod polj-skog jasena, dok npr. kod napada hrastove mrežaste stjenice na hrastu lužnjaku još uvijek ne bilježimo trend povećane osutosti krošanja.

Najoštećenija vrsta u Hrvatskoj godinama je bila jela čiji se trend oštećenosti nije značajno mijenjao. Međutim, prema praćenju iz 2018. godine najoštećenija vrsta postao je poljski jasen kod kojeg je zabilježeno 75 % značajno oštećenih stabala. Taj podatak po-sebno zabrinjava kada se uzme u obzir da je jasen prije desetak godina bio uz bukvu naša najzdravija vrsta sa samo 8 % značajno oštećenih stabala.

Zaštita šuma od požara

Zaštiti šuma od požara kao i prethodnih godina poklanjala se posebna pozornost jer su požari najveća opasnost za šume i šumsko zemljište u Republici Hrvatskoj.

S ciljem protupožarne preventive, a u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, izvršeni su radovi projektiranja, izrade i održavanja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta, uspostavljanja motriteljsko-dojavne službe, izrade i održavanja motrionica, postavljanja znakova upozorenja, radovi na suzbija-nju požara, čuvanja šuma od požara uključujući i promidžbene aktivnosti na što je sveukupno utrošeno gotovo 100 milijuna kuna.

Najveće dodatno ulaganje u preventivnu zaštitu od šumskih po-žara Hrvatske šume d.o.o. su ostvarile uspostavom videonadzora

na području Dalmacije, projekt koji je ostvaren u suradnji s druš-tvom Odašiljači i veze d.o.o. u vrijednosti 24,8 milijuna kuna u četverogodišnjem periodu.

Za razliku od požarno vrlo opterećene 2017. godine, 2018. je bila godina s ispodprosječnim brojem požara i opožarenom površi-nom. Prema podacima iz Registra šumskih požara, zabilježeno je 57 požara koji su opožarili ukupno 1.581 hektara šuma u Repu-blici Hrvatskoj.

Gospodarenje otpadom

Temeljem Zakona o održivom gospo-darenju otpadom i Pravilnika o gos-podarenju otpadom, Hrvatske šume d.o.o. skladište vlastiti proizvodni ot-pad na mjestu nastanka, odvojeno po vrstama.

Sve organizacijske jedinice Hrvatskih šuma d.o.o. za svaku vrstu otpada vode Očevidnik o nastanku i tijeku ot-pada te ga u roku najduže do godinu dana od njegova nastanka predaju pravnoj osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.



Tijekom 2018. godine u 21 rasadniku Hrvatskih šuma d.o.o. te u rasadniku Piket d.o.o. izvršena je sjetva 142 tisuće kg sjemena bjelogorice i 115 kg sjemena crnogorice. Od bjelogoričnih vrsta posijano je najviše žira hrasta lužnjaka, a od crnogoričnih vrsta sjeme crnog bora. Uspostavljena je nova proizvodnja sadnica topola i vrba.

Nakon mnogih prijedloga organizacije rasadničarske proizvod-nje 2018. godinu obilježava donošenje novog organizacijskog oblika rasadničarstva. Već postojećim radnim jedinicama u Upravama šuma podružnica Zagreb, Koprivnica, Vinkovci, Buzet i Senj pridodane su radne jedinice u Osijeku, Našicama, Požegi, Novoj Gradiški, Bjelovaru, Ogulinu, Delnicama i Splitu.

Svjesna svih izazova u rasadničarskoj proizvodnji, Uprava Društva investira u izgradnju tehnološke zgrade u rasadniku Drnje, UŠP Koprivnica, i ulaže u novu tehnologiju proizvodnje kontejnerskih sadnica. Nabavljena je nova linija za sjetvu sjemena bjelogorice te podizanje kontejnerišta sa svim potrebnim elementima. Isto-vremeno se vrši ulaganje i u ostale rasadnike u vidu kupovine novih traktorskih priključaka za kvalitetnu proizvodnju sadnica golog korijena. U rasadniku Frančeskija, UŠP Buzet, te rasadniku Oštarije, UŠP Ogulin, izgrađene su hladnjače, a u Frančeskiji je dodatno proširen kapacitet kontejnerišta.

U 2018. godini iz rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. isporučeno je ukupno 8,2 milijuna šumskih sadnica, od čega najviše hrasta lu-žnjaka (3,4 milijuna sadnica).

U istom periodu prodano je 73.500 komada ukrasnih sadnica te 5.800 komada božićnih drvaca.

Sjemenarstvo

Godina osrednjeg uroda – tako bi mogli okarakterizirati 2018. godinu. Zabrinjava izostanak uroda hrasta lužnjaka na području UŠP Vinkovci, sada već treću godinu zaredom, a širenje štetnog djelovanja hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) osjeti se i na ostalim Upravama šuma podružnica. Preuzeta masa žira hrasta lužnjaka na razini je 2017. godine čime je pokriveno 86 % planskih potreba.

Hrast kitnjak je također osrednje urodio, no potrebe za istim su daleko manje, pa je preuzetim žirom zadovoljeno 94 % planskih potreba.

Obilan urod obične bukve iskorišten je u rasadničkoj proizvodnji te popunjavanju sjemenskim materijalom sastojina u obnovi, a veća količina pohranjena je u hladnjačama na čuvanje.

Urod poljskog jasena je potpuno izostao no zahvaljujući saku-pljenim i uskladištenim plodovima iz 2017. godine, izostanak uro-da će se premostiti. Standardno dobro su urodili crni orah, eu-ropski pitomi kesten i hrast cer, a sakupljeno je i nešto medunca i crnike kao i divlje trešnje, crnog jasena i gorskog javora.

U 2018. godini bilježimo obilan urod obične jele i obične smreke i to poglavito na području Gorskog kotara te nešto slabiji u Lici. Crni i obični bor su slabije urodili, a sakupljeno je nešto alepskog i primorskog bora te čempresa. Izostao je urod pinije.



Hrvatske šume d.o.o. su u 2018. godini intenzivirale rad na pro-jektima sufinanciranim sredstvima EU fondova te pokrenule pri-premu i provedbu više projekata.

Kao prihvatljiv korisnik za dodjelu bespovratnih sredstava Hrvat-ske šume d.o.o. pripremile su i prijavile projekte iz Programa ru-ralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. za tip operacije 4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu, tip operacije 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura i tip operacije 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidiko-vaca i ostale manje infrastrukture. Za navedene tipove operacija intenzitet javne potpore po projektu iznosi 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova. Krajem 2017. godine Hrvatske šume d.o.o. su prijavile projekt „Izgradnja primarnih šumskih prometnica u GJ Javornik – Tisov vrh“. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u srpnju 2018. godine donijela je Odluke o prihvatljivosti. Ukupna prijavljena vrijednost projekta iznosi 8,6 milijuna kuna, a najviša vrijednost javne potpore može iznositi 7,6 milijuna kuna. Projektom je planirana izgradnja šum-skih prometnica u šumariji Korenica u ukupnoj dužini 19,61 km. Rok za provedbu projekta je tri godine od dana primitka Odlu-ke o dodjeli sredstava. U sklopu iste operacije pripremljena je prijavna dokumentacija za projekt „Izgradnja primarnih šumskih prometnica u GJ Pešćenica-Cerje“. Ukupna vrijednost projekta iznosi 8,5 milijuna kuna, a najviša vrijednost javne potpore može iznositi 7,5 milijuna kuna. Projektom je planirana izgradnja šum-skih prometnica u šumariji Lekenik.

Tijekom 2018. godine nastavilo se s provedbom 13 projekata „Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura“ pri-javljenih u listopadu 2016. godine za koje je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u kolovozu 2017. go-dine donijela Odluke o dodjeli sredstava. Rok za provedbu pro-jekta je tri godine od dana primitka Odluke o dodjeli sredstava. Ukupna vrijednost projekata je 9,1 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno 1,2 milijuna kuna.

Hrvatske šume d.o.o. su se tijekom 2018. godine pripremile i na drugom Natječaju za provedbu tipa operacije 8.5.1. „Konverzi-ja degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura“ i prijavile 63 projekta ukupne vrijednosti 62,1 milijun kuna i 18 projekata za tip operacije 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“ ukupne vrijednosti 12,2 milijuna kuna.

Iz pretpristupnog fonda IPA, Hrvatske šume d.o.o. su u 2018. go-dini završile projekt ForestFlow s partnerima iz Republike Srbije. Projekt ForestFlow su Hrvatske šume d.o.o., kao vodeći partner, u suradnji s tvrtkom Vojvodinašume (Srbija), Hrvatskim vodama, Javnim vodoprivrednim poduzećem Vode Vojvodine, Institutom

EU fondoviza razvoj i međunarodne odnose i Institutom za nizijsko šumar-stvo i okoliš (Srbija) prijavili na otvoreni poziv u sklopu Programa IPA CBC HR-SRB 2007. - 2013. Provedba projekta započela je 13. kolovoza 2016., a završena je 12. kolovoza 2018. godine. Cilj pro-jekta je bio obnavljanje oštećenog područja šumskog bazena Spačva-Bosut, kao i uspostava prekograničnog sustava preven-cije i zaštite od poplava te izrada akcijskog plana za buduću pre-kograničnu suradnju u zaštiti prirode, okoliša i ljudi od poplava. U sklopu projekta obnovila se populacija divljači i izgradio poprat-ni sadržaj za reintrodukciju divljači čime se osigurava očuvanje biološke raznolikosti u mjestima visoke ekološke i krajobrazne vrijednosti. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,4 milijuna eura, od toga je 85 % EU sufinanciranje. Glavni rezultati projek-ta su obnovljeni kanali za odvodnju i pristupni putovi savskom nasipu, obnovljena jelenska populacija i uspostavljeno prekogra-nično partnerstvo s ciljem zaštite od poplava i očuvanja divljači. Uz to, podignuta je svijest javnosti o opasnostima od elementar-nih nepogoda. Mrežna stranica projekta je: www.forestflow.eu.

Hrvatske šume d.o.o. su tijekom 2018. godine provodile dva pro-jekta, Oak protection i Red Faith iz programa Interreg V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014. - 2020. Iz Interreg V-A Program suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014. - 2020. pripremile su i prijavile projekt Fireless Forest. Projekt Oak prote-ction financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj iz pro-grama Interreg V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014. - 2020. Provedba projekta započela je 1. rujna 2017., a predviđeno trajanje projekta je 20 mjeseci. Hrvatske šume d.o.o. sudjeluju kao partner, a nositelj projekta je mađarska šumarska tvrtka Me-csekerdő Zrt. Projekt za cilj ima zaštitu hrasta lužnjaka u pogra-ničnom području Hrvatska–Mađarska, kartiranje i suzbijanje in-vazivnih vrsta koje ugrožavaju pomlađivanje prirodnih hrastovih sastojina, uspostavu zajedničkog sustava praćenja nivoa podze-mnih voda s obje strane rijeke Drave. Za provedbu projekta uku-pno je odobreno 638,6 tisuća eura, a od toga je 85 % EU sufinan-ciranje. Mrežna stranica projekta je: www.oakprotection.eu/hr.

Projekt Red Faith započeo je 1. listopada 2017. godine i trajat će 20 mjeseci. Vodeći partner na projektu je Baranya Megyei Önkor-



mányzat iz Pečuha dok su partneri na projektu Mecsekerdő ZRT iz Pečuha te Hrvatske šume d.o.o. i Fakultet za odgojne i obra-zovne znanosti Sveučilišta J.J. Strossmeyera u Osijeku. Ukupna vrijednost projekta iznosi 485,4 tisuće eura od kojih 412,6 tisuća eura sufinancira EU. Projektom će se analizirati postojeće regula-tive i metode u monitoringu šumske vegetacije i dostupne teh-nologije zračnog snimanja. Izvršit će se nabava dronova, zračno

snimanje šumskih površina, evaluacija i integracija snimljenog te odabrati metodologija koja će odgovarati potrebama partnera. Unaprijedit će se i stručnost korisnika na temelju rezultata analiza i podići svijest o značenju šuma i rada u šumi. Mrežna stranica projekta je: www.redfaith.hu/hr.

Hrvatske šume d.o.o su u okviru Interreg IPA Programa prekogra-nične suradnje Hrvatska–Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014. - 2020. prijavile 20. prosinca 2018. projekt Fireless Forest. Nositelj projekta su Hrvatske šume d.o.o., dok su partneri na projektu IRMO, Uprava za šume Crne Gore, ŠGD Hercegbosanske šume, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko – neretvan-ske županije, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegbo-sanske županije. Predviđeno trajanje projekta je 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 2,3 milijuna eura. Cilj projekta je promicanje i poboljšanje zaštite okoliša i prirode od šumskih požara kroz zajednički prekogranični razvoj sustava spremnosti i prevencije rizika koji će ojačati društveni, ekonomski i teritorijalni razvoj triju zemalja u programskom području.

Unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Hrvatske šume d.o.o. su prihvatljiv korisnik za specifični cilj 6iii3 „Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima“.

U okviru navedenog specifičnog cilja Hrvatske šume d.o.o. su 21. rujna 2018. godine potpisale Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Naturavita. Provoditelj projekta su Hrvatske šume d.o.o., dok su partneri na projektu Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatske vode, JU PP Kopački rit i Ministarstvo regio-nalnog razvoja i fondova EU. Trajanje projekta je do rujna 2023.



godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 376,8 milijuna kuna od kojih EU sufinancira 314,1 milijuna kuna. Projektno područje obuhvaća šume i šumska zemljišta u zaštićenim područjima i Na-tura 2000 područjima u Osječko-baranjskoj županiji. Projektom će se razminirati, obnoviti i zaštiti šume, šumsko zemljište i vod-ni resursi u projektnom području koje je zbog ratnih djelovanja onečišćeno ili se sumnja na minsko-eksplozivna sredstva te na neeksplodirana ubojita sredstva, zbog čega nije moguće ade-kvatno upravljanje šumama. Mrežna stranica projekta je: www.naturavita-project.eu.

U okviru navedenog specifičnog cilja Hrvatske šume d.o.o. su u 2018. godini pripremile prijavnu dokumentaciju za projekt Fear-less Velebit. Nositelj projekta su Hrvatske šume d.o.o., projektni partner je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), a suradnici su Javna ustanova „Park prirode Velebit“ i Javna ustanova „Na-cionalni park Paklenica“. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 301,4 milijuna kuna od kojih EU sufinancira 85 %. Projektom je predviđeno razminiranje šuma i šumskog zemljišta od min-sko-eksplozivnih i neeksplozivnih ubojnih sredstava u zaštiće-nim i Natura 2000 području te poboljšanje protupožarne zaštite obnavljanjem protupožarnih prosjeka s elementima šumske ce-ste. Predviđeno trajanje projekta je 59 mjeseci.

Hrvatske šume d.o.o. su tijekom 2018. godine pripremile prijavnu dokumentaciju za projekt Ecomanager koji je unutar Operativ-nog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. usklađen sa specifičnim ciljem 6iii2: Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću. Prijavitelj projekta su Hrvatske šume d.o.o., dok je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike suradnik na projektu. Procijenjena vrijednost projekta je 154,4 milijuna kuna od kojih EU sufinancira 85 %. Predviđeno trajanje projekta je 66 mjeseci. Cilj projekta je osigurati održivo upravljanje bioraznolikošću u šumskom dijelu Natura 2000 područja kroz izradu šumskogos-podarskih planova koji će na odgovarajući način sagledavati za-htjeve ekološke mreže.

Unutar Programa transnacionalne suradnje Interreg Dunav 2014. - 2020. Hrvatske šume d.o.o su tijekom 2018. godine započele provedbu projekta URBforDAN. Nositelj projekta je Grad Ljublja-na, a Hrvatske šume d.o.o. sudjeluju kao partneri na projektu. Projekt za cilj ima unaprijediti stanje ekoloških i društvenih funk-cija područja prirodne i kulturne baštine, s fokusom na urbane šume. Provođenjem aktivnosti ovog projekta Hrvatske šume d.o.o. će zajedno s Gradom Zagrebom osigurati pravilno i održi-vo upravljanje šumom Grmoščica i spriječiti njezinu degradaciju. Aktivnosti će uključivati opremanje šume Grmoščica urbanom opremom, edukacije u "zelenoj učionici", intenzivne promotiv-ne aktivnosti, radionice s vlasnicima i korisnicima urbanih i peri urbanih šuma, ali i istraživačke aktivnosti poput istraživanja i pre-zentacije potencijala budućeg razvoja i upravljanja Grmoščicom. Ukupna vrijednost projekta je 20,6 milijuna kuna, od kojih EU sufinancira 85 %. Provedba projekta započela je u lipnju 2018. godine, a predviđeno trajanje je 30 mjeseci.

Mrežna stranica projekta je: www.interreg-danube.eu/appro-ved-projects/urbfordan.

Hrvatske šume d.o.o. su tijekom 2018. godine u sklopu Programa LIFE pripremile projekt Dinara back to LIFE. Vodeći partner na pro-jektu je Udruga BIOM dok su partneri na projektu Hrvatske šume d.o.o., LAG Cetinska Krajina i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 1,4 milijuna eura. Cilj projekta je kroz akcije restauracije zaraslih travnjaka, eduka-cije lokalnog stanovništva te poticanja održivog gospodarstva pozitivno utjecati na biološku raznolikost područja Dinare i ri-jeke Cetine. Projektom se dugoročno planira stvoriti pozitivno ozračje za održivo korištenje prirodnog resursa te profitabilno bavljenje stočarstvom i pčelarstvom. Projekt će biti prijavljen na natječaju u 2019. godini.


18

Broj ozljeda na radu (n)


Zaštita na raduZaštita na radu ima poseban značaj u očuvanju ljudskih resursa koji čine kapital uspješnog društva. Konkurentnost se više ne postiže samo korištenjem naprednih tehnologija i snižavanjem troškova poslovanja već i prihvaćanjem načela društveno odgovornog poslovanja, koje karakterizira odgovorni odnos prema društvenoj zajednici, okolišu, zaštiti na radu te zadovoljstvu radnika.

Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja rad-nog procesa kao organiziranog djelovanja, čija je svrha sprječa-vanje svih štetnih događaja na radu, ponajprije za samog čo-vjeka – radnika te je ključan dio dobrog poslovnog planiranja i upravljanja.

Hrvatske šume d.o.o. intenzivno prate i provode mjere zaštite na radu te kontinuirano provode projekt „Unapređenje funkcije za-štite na radu u Hrvatskim šumama d.o.o.“

U protekloj godini izvršavane su sve propisane i preuzete obve-ze koje proističu iz Zakona o zaštiti na radu, Zakona o zaštiti od požara te drugih propisa koji uređuju djelokrug zaštite na radu. Samostalno su izrađene i ažurirane Procjene rizika te su prema njima usklađena postupanja. Izrađeni su planovi evakuacije i spašavanja te obavljene vježbe na svim organizacijskim jedini-cama. Izrađen je prijedlog novog Pravilnika o zaštiti na radu u Hrvatskim šumama d.o.o. Izvršene su pripreme za izradu novih Uputa za rad na siguran način za sve radne procese te pripreme za izradu informatičkog programa praćenja evidencija iz zaštite na radu.

U skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima obavljena su osposobljavanja i ispitivanja te nadzori iz djelokruga zaštite na radu i zaštite od požara.

U 2018. godini obavljeno je 719 stručnih osposobljavanja, 321 osposobljavanje ovlaštenika poslodavca, 10 osposobljavanja za

povjerenika radnika, 2.219 osposobljavanja radnika za rad na si-guran način te 427 osposobljavanja za zaštitu od požara.

U 2018. godini izvršeno je 937 nadzora zaštite na radu te 176 nadzora iz zaštite od požara. Nadalje, izvršeno je 586 ispitivanja iz zaštite na radu te 73 ispitivanja radnog okoliša, također je izvr-šeno i 1.370 ispitivanja na instalacijama objekata radi zaštite od požara te 3.795 ispitivanja vatrogasnih aparata. Ukupna vrijed-nost obavljenih ispitivanja je 555 tisuća kuna.

Nabavljena je osobna zaštitna oprema u vrijednosti od 10,2 mi-lijuna kuna.

Radovi u šumarstvu spadaju u kategoriju najopasnijih zanima-nja. Unatoč svim provedenim mjerama zaštite na radu tijekom 2018. godine dogodilo se 255 ozljeda na radu te 11 profesional-nih oboljenja, a jedna je ozljeda na žalost završila sa smrtnom posljedicom.

Osnovna zadaća projekta Unapređenja funkcije zaštite na radu u Hrvatskim šumama d.o.o. i u budućnosti će biti provođenje mjera zaštite na radu podizanjem svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika, razvojem kulture u provedbi mjera zaštite na radu, informiranjem, edukacijom i motiviranjem svih zaposlenih.

0

50

100

150

200

250

300

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. prosjek

268

236209 217

199213

237253

210

255230

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. prosjek

17.584

21.098

24.096 24.075 24.09621.599 21.996

19.901

27.404

23.82722.359



Struktura prodanih šumskih proizvoda po grupama sortimenta je:

Sortiment Količina (m3) Vrijednost (kuna)

Oblovina 2.404.959 1.283.495.659

Prostorno drvo 2.910.662 515.300.432

Ukupno 5.315.621 1.798.796.091

ProdajaHrvatske šume d.o.o. u 2018. godini ostvarile su prodaju od 5,3 milijuna m3 drvnih sortimenata te ostvarile prihod od 1.798,8 mi-lijuna kuna.

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo velikoj potražnji za doma-ćim drvom koje ima status jedne od najcjenjenijih sirovina u svijetu. No uz poticanje razvoja drvne industrije koja čini 10 % ukupnog hrvatskog izvoza, obaveza Hrvatskih šuma d.o.o. je i odgovorno raspolaganje ovim vrijednim resursom s ciljem očuvanja biološke ravnoteže.

Hrvatske šume d.o.o. gospodare s 27 državnih otvorenih i ogra-đenih lovišta te uzgajališta divljači. Sveukupna površina lovišta s kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. iznosi 310.152 hektara, od toga otvorenih lovišta 304.057 hektara, ograđenih 4.140 hektara i uzgajališta divljači 1.955 hektara. Pravo gospodarenja lovištima i uzgajalištima divljači Hrvatske šume d.o.o. ostvaruju na teme-lju Ugovora o povjeravanju izvršavanja prava lova, sklopljenih na vremenski period od 30 lovnih godina. Na temelju spomenutih Ugovora Hrvatske šume d.o.o. plaćaju lovozakupninu koja se kre-će od 3 do 18 kn/ha što na razini Hrvatskih šuma d.o.o. iznosi oko 1,8 milijuna kuna godišnje.

Hrvatske šume d.o.o. kao najveći lovoovlaštenik u Republici Hr-vatskoj svakodnevno promoviraju princip potrajnosti gospoda-renja te integralni pristup u gospodarenju šumama i lovištima. Takav način gospodarenja temeljni je čimbenik očuvanja stabil-nosti i bioraznolikosti složenih šumskih ekosustava.

LovstvoKako bi se udovoljilo potražnji za našom najvrjednijom sirovinom i istovremeno sačuvala ravnoteža ekološkog sustava, Uprava Druš-tva je s Udruženjem drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori definirala strategiju raspodjele drvne sirovine Pismom razumijevanja za trupce i za prostorno drvo, koja će se pri-mjenjivati do 31. prosinca 2027., a na temelju koje će se potpisivati okvirni i godišnji ugovori o kupoprodaji trupaca i prostornog drva.

Cilj ovog dokumenta, kojeg je podržalo više od 90 % domaćih tvrt-ki drvne industrije unutar HGK Udruženja jest pravednija i transpa-rentnija raspodjela drvnog resursa te motiviranje proizvođača na realizaciju proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Time se stvaraju preduvjeti za veću preradu sirovine u domaćim pogonima, otvaranje novih radnih mjesta te povećavanje ulaganja u nove tehnologije i inovativne proizvode.

Zbog toga se u suradnji sa sektorskim Udruženjem pri HGK ogra-ničavaju maksimalne količine sirovine po pojedinoj pravnoj osobi kako bi se dala jednaka prilika za uspjeh na tržištu i malim proizvo-đačima i tradicionalnim obrtima koji zapošljavaju čak 98 % svih ukupno zaposlenih u drvnoj industriji.

Prihrana i prehrana divljači u lovištima/uzgajalištimaPosljedica velikih klimatskih promjena je i povećana potreba za unošenjem hrane i pitke vode u lovišta. Hrvatske šume d.o.o. ti-jekom lovne godine iznesu u hranilišta 3.000 tona razne hrane za divljač. S obzirom da veliki broj životinjskih vrsta ima potrebu za mineralima, Hrvatske šume d.o.o. godišnje postave u solišta preko 30 tona mineralnih soli.

Kako bi divljač i ostale životinjske vrste tijekom vegetacijske se-zone imale dodatnu prehranu, oko 120 hektara površina zasija-no je raznim poljoprivrednim kulturama. Hrvatske šume d.o.o. dodatno održavaju oko 700 hektara livada i pašnjaka kako bi te površine bile korisnije divljači.

Lovnogospodarski i lovnotehnički objekti u lovištima/uzgajalištimaU lovištima i uzgajalištima divljači postoji cjelovita mreža koju čini 3.543 lovnogospodarskih i 1.626 lovnotehničkih objekata koji su u neposrednoj funkciji uzgoja i zaštite divljači te devet objeka-ta za prihvat i uskladištenje odstrijeljene divljači.

Veliki europski grabežljivciU šumama Gorskog kotara, Like i Velebita, žive sva tri velika eu-ropska grabežljivca, smeđi medvjed, vuk i ris na što smo osobito ponosni. Te tri vrste su pod određenim režimima zaštite. Jedan od njih je "Nacionalni plan gospodarenja smeđim medvjedom u RH":



ekološke proizvodnjeSlužba za certifikaciju proizvoda akreditirana je prema normi HRN EN ISO/IEC 17065:2013 i ovlaštena od Ministarstva poljo-privrede za provođenje postupka stručne kontrole i certifikacije ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvo-da. Osnovna svrha ekološke proizvodnje je zaštita zdravlja i živo-ta ljudi, zaštita prirode i okoliša te zaštita potrošača. Definirana je uredbama EU i nacionalnim zakonima na temelju kojih se obav-lja redovna godišnja kontrola i utvrđuje status proizvoda.

Ekoproizvod je proizvod s 95 % ili više ekoloških sastojaka. Kad se zadovolje svi propisani zahtjevi proizvod može nositi znak eko-loškog proizvoda.

Hrvatske šume d.o.o. obveznik su primjene Zakona o javnoj na-bavi. Plan nabave Hrvatskih šuma d.o.o. za poslovnu 2018. godi-nu iznosio je 953 milijuna kuna.

Sukladno zakonskim propisima, Plan nabave za poslovnu 2018. godinu objavljen je na mrežnim stranicama Hrvatskih šuma d.o.o. i Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Odlukom o provedbi postupaka javne nabave u 2018. godini definirani su načini provedbe kao i pravila provedbe za nabavu roba i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000 kuna, odnosno nabave radova do 500.000 kuna (tzv. jednostavna nabava).

Sukladno navedenoj Odluci postupci „jednostavne nabave“, pro-vođeni su objavom poziva za prikupljanje ponuda na mrežnim stranicama Društva:

http://javna-nabava.hrsume.hr/bagatelna.asp

Postupci javne nabave provedeni su sukladno zakonskim propi-sima Republike Hrvatske temeljem kojih je sklopljen 181 ugovor i 25 okvirnih sporazuma.

Javna nabavaSveukupno je u elektroničkom oglasniku javne nabave u 2018. godini objavljena vrijednost nabave od 14,8 milijuna eura i 375,3 milijuna kuna.

Jednostavna nabava ostvarena je u iznosu od 61,2 milijuna kuna.

U 2018. godini Hrvatske šume d.o.o. uspostavile su dinamički su-stav nabave za usluge u šumarstvu na razdoblje od 4 godine. Procijenjena vrijednost nabave za vrijeme trajanja dinamičkog sustava je 800 milijuna kuna.

Na temelju devet provedenih „mini nadmetanja“ u 2018. godini sklopljeno je 290 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 201,1 miliju-na kuna.

Sukladno Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave, svi zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o. koji sudjeluju u pojedinačnim postupcima javne nabave, a stekli su uvjete za obnavljanje cer-tifikata u području javne nabave, obnovili su iste za sljedeće tri godine.

0

200

600

800

1000

1200

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

prihodi broj ekoloških proizvođača

Broj ekoloških proizvođača i prihodi u kunama od 2010. do 2018. godine



Vrijednost investicijskih projekata ostvarenih u 2018. godini izno-sila je 218,4 milijuna kuna.

Značajna sredstva uložena su u građevinske objekte, točnije 93 milijuna kuna što čini 42,6 % ukupno uloženih sredstava, pri čemu je udio sredstava uložen u izgradnju šumskih prometnica 20,2 %.

U strojeve i opremu investirano je 122,5 milijuna kuna ili 56,1 % ukupnih investicija.

Hrvatske šume d.o.o. kontinuirano ulažu u obnovu i moderniza-ciju proizvodnih strojeva i opreme s ciljem povećanja učinkovi-tosti proizvodnje. Značajna ulaganja u ovoj grupi investicija od-nose se na nabavu 33 zglobna traktora vrijednosti 26,5 milijuna kuna i 54 komada traktorskih priključaka vrijednosti 2,9 milijuna kuna.

Za nabavu forvardera, pokretnih iverača i samohodnih stroje-va s pokretnom glavom uloženo je u 2018. godini 14 milijuna kuna.

Hrvatske šume d.o.o. kontinuirano prikupljaju i sređuju podatke o nekretninama koje mjesečno dostavljaju Središnjem držav-nom uredu za razvoj digitalnog društva u Središnji registar dr-žavne imovine i to:

· podatke o nekretninama u vlasništvu Hrvatskih šuma d.o.o.,

· podatke o nekretninama koje Hrvatske šume d.o.o. koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju, u elektronskom obliku.

Hrvatske šume d.o.o. provodile su postupak davanja u zakup poslovnog prostora sukladno Zakonu o zakupu i kupoprodaji

Upravljanje imovinom

InvesticijeNaziv Iznos u tis. kuna %

Šumske ceste 44.147 20,2

Objekti niskogradnje 1.362 0,6

Hidrograđevinski objekti 4.979 2,3

Objekti visokogradnje 41.482 19,0

Lovnogospodarski objekti 1.121 0,5

GRAĐEVINSKI OBJEKTI 93.091 42,6

Strojevi 82.187 37,6

Oprema 40.293 18,5

STROJEVI I OPREMA 122.480 56,1

PROJEKTI EU FONDOVA 2.814 1,3

SVEUKUPNO 218.385 100,0

Vrsta posla Broj predmeta

Izrada geodetskih/parcelacijskih elaborata 208

Legalizacija objekata 39

Očitovanja/suglasnosti na geodetske Elaborate 61

Ugovori o zakupu 30

Ugovori o najmu 38

Ugovori o korištenju i nagodbe 13

Ugovor o osnivanju prava služnosti 19

poslovnog prostora te davanja u najam stanova u vlasništvu Hr-vatskih šuma d.o.o.

S ciljem rješavanja imovinskopravnih odnosa prikupljana je do-kumentacija i vršena parcelacija zemljišta te su pokrenuti po-stupci za mirno rješavanje spora s Republikom Hrvatskom za one objekte Hrvatskih šuma d.o.o. koji su izgrađeni na državnom ze-mljištu. Sklopljene su nagodbe radi priznavanja prava vlasništva Hrvatskih šuma d.o.o. na zgradama s pripadajućim zemljištem, a postupci kod nadležnih Županijskih državnih odvjetništva su i dalje u tijeku.

Hrvatske šume d.o.o. u 2018. godini kupile su poslovnu zgradu u Zagrebu, Lazinska 41, za potrebe upravne zgrade Uprave šuma Podružnice Zagreb, čime je riješen dugogodišnji problem neod-govarajućeg poslovnog prostora ove Podružnice.

U 2019. planira se nastaviti s postupcima sređivanja prava vla-sništva na imovini Društva, postupcima legalizacije, prikupljanja i sređivanja podataka o nekretninama koji se jednom mjesečno dostavljaju Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva u Središnji registar državne imovine. Također se planira nastaviti sa postupcima davanja nekretnina u najam i zakup tj. stavljanja nekretnina u funkciju.

Osim navedenih, značajnu stavku u investicijama imaju i građe-vinski strojevi: buldozeri, grejderi, rovokopači i bageri s gusjeni-cama u koje je uloženo 18,5 milijuna kn.

Svakako treba istaknuti ulaganja u vozila za prijevoz radnika u iznosu 19,5 milijuna kuna.

Povećanje investicijskih ulaganja u 2018. u odnosu na 2017. go-dinu za 30,7 milijuna kuna temelj su za daljnji efikasan i učinkovit proizvodni i poslovni proces Hrvatskih šuma d.o.o, te potvrđuju tezu da: „...Samo investicije, ulaganje u proizvodnju i zapošljava-nja donose razvoj tvrtke...“.


---- --


Financijski rezultati poslovanjaHrvatske šume d.o.o. ostvarile su u 2018. godini dobit prije opo-rezivanja u iznosu od 68,8 milijuna kuna. Ostvarena dobit veća je za 13 % od planske i iznosila je 61,1 milijun kuna. Na rezultate poslovanja 2018. godine utjecalo je povećanje prihoda, ali uz istovremeno još značajnije povećanje rashoda u odnosu na pret-hodnu poslovnu godinu. Sva potraživanja od kupaca, obzirom na načelo fakturirane realizacije, uračunata su u prihode.

TABLICA 1. RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA RAZDOBLJE OD 01. 01. DO 31. 12. 2018.

POZICIJA Iznos u tis. kuna

2018. 2017.

I. POSLOVNI PRIHODI 2.207.205 2.059.478

II. POSLOVNI RASHODI 2.154.983 1.925.942

III. FINANCIJSKI PRIHODI 22.472 14.755

IV. FINANCIJSKI RASHODI 5.899 5.683

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VII. UDIO U GUBITKU OD DRUŠTAVA POVEZANIH SUDJ. INTERESOM

VIII. UDIO U GUBITKU OD ZAJEDNIČKIH POTHVATA

IX. UKUPNI PRIHODI 2.229.677 2.074.233

X. UKUPNI RASHODI 2.160.882 1.931.625

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

68.795 142.608

1. Dobit prije oporezivanja 68.795 142.608

XII. POREZ NA DOBIT 16.913 28.857

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 51.882 113.751

1. Dobit razdoblja 51.882 113.751

U ovoj poslovnoj godini ostvareni su ukupni prihodi u iznosu 2.229,7 milijuna kuna i u odnosu na isto razdoblje 2017. godine veći su 7 %, dok su u odnosu na godišnji plan veći za 10 %.

Prihodi od prodaje drvnih sortimenata, koji su naši najznačajniji prihodi, iznose 1.798,8 milijuna kuna i u odnosu na prošlu godi-nu imaju povećanje od 10 %, odnosno veći su za 156,9 milijuna kuna.

U ukupnim prihodima najznačajniji su poslovni prihodi koji izno-se 2.207,2 milijuna kuna, što čini 99 % ukupnih prihoda. Prihodi od prodaje u inozemstvu čine manje od 1 % poslovnih prihoda i iznose 5,1 milijun kuna. U odnosu na prošlu godinu, kad su izno-sili 19,4 milijuna kuna, manji su za 14,3 milijuna kuna.

TABLICA 2. PRIHODI TISUĆE KUNA

OPIS 2018. 2017.INDEKS

2018./2017.

Poslovni prihodi 2.207.205 2.059.478 107

- Prihodi s poduzetnicima unutar grupe

3.075 13.967 22

- Prihodi od prodaje 1.884.797 1.717.111 110

- Prihodi na temelju upotr. vlastitih proiz. i usluga

202.351 198.818 102

- Ostali poslovni prihodi 116.982 129.582 90

Financijski prihodi 22.472 14.755 152

UKUPNO 2.229.677 2.074.233 107

Prihodi s poduzetnicima unutar grupe pokazuju smanjenje. Ovi su prihodi u 2018. godini ostvareni u iznosu od 3,1 milijun kuna dok su prethodne poslovne godine ostvareni u iznosu od 14 milijuna kuna. Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima naše je Društvo u prosincu dva društva kćeri pripojilo matici te su oni nastavili svoj rad kao radne jedinice u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. Druga dva društva kćeri započela su s procesom likvidacije tijekom 2018. godine. Iz ovih razloga smanjeno je i ostvarenje prihoda s poduzetnicima unutar grupe, odnosno s društvima kćerima.

Prihodi od ostalih djelatnosti te financijski i ostali prihodi iznose 228,6 milijuna kuna, što je 10 % ukupnog prihoda. Ovi su prihodi, u odnosu na proteklu godinu kada su iznosili 233,7 milijuna kuna, smanjeni za 5,1 milijuna kuna.

Financijski prihodi povećani su i iznose 22,5 milijuna kuna. Njih u najvećoj mjeri čine prihodi od kamata koji iznose 18,5 milijuna kuna. Razlog njihovog povećanja je prijevremena naplata zna-čajnog iznosa dugoročnog potraživanja.



TABLICA 3. RASHODI TISUĆE KUNA

OPIS 2018. 2017.INDEKS

2018./2017.

Poslovni rashodi 2.154.983 1.925.942 112

- Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje

-48.591 23.452

- Materijalni troškovi 642.399 517.255 124

- Troškovi osoblja 1.001.758 901.123 111

- Amortizacija 109.856 98.410 112

- Vrijednosna usklađenja 31.841 21.495 148

- Rezerviranja 69.953 63.542 110

- Ostali troškovi i poslovni rashodi

347.767 300.665 116

Financijski rashodi 5.899 5.683 104

UKUPNO 2.160.882 1.931.625 112

Ukupni rashodi su ostvareni s 2.160,9 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu, kada su iznosili 1.931,6 milijuna kuna povećani su 12 %, dok su u odnosu na plan povećani 10 %.

U odnosu na stanje zaliha na 31. prosinca 2017. godine, utvrđe-no je povećanje zaliha drvnih proizvoda po količini i vrijednosti. Povećanje vrijednosti zaliha, utjecalo je na smanjenje rashoda tekućeg razdoblja.

Kod materijalnih troškova najveće se povećanje odnosi na ostale vanjske troškove 31 % (usluge sječe, izrade, privlačenja i uzgoja). Povećani su i troškovi sirovina i materijala 13 %.

Plaće su u ovom razdoblju sudjelovale u troškovima u iznosu od 1.001,8 milijuna kuna. To je u odnosu na prošlu godinu, kada su iznosile 901,1 milijun kuna, povećanje od 100,7 milijuna kuna ili 11 %. Razlog rasta troškova plaća je povećanje broja zaposlenih radnika na određeno vrijeme u Hrvatskim šumama d.o.o. kao i potpisivanje novog Kolektivnog ugovora za radnike Hrvatskih šuma d.o.o. koji se primjenjuje od 1. ožujka 2018. godine. Njime je povećana vrijednost boda te dodatak na plaću što je tako-đer utjecalo na povećanje troškova plaća. Tijekom 2018. godine i dalje su poduzimane mjere racionalizacije poslovanja. Tako je iz Hrvatskih šuma d.o.o. otpremljen 271 radnik. Na ove otpremnine utrošeno je 44,4 milijuna kuna financijskih sredstava Društva.

Prosječna neto plaća po radniku u Društvu iznosi 6.351 kunu i u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću u Republici Hrvat-skoj, koja iznosi 6.231 kunu, viša je za 2 %. Istovremeno je pro-sječna mjesečna bruto plaća iznosila 8.523 kune i u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj, koja izno-si 8.437 kuna, viša je za 1 %.

Prosječan broj zaposlenih je u odnosu na prošlu godinu pove-ćan za 6 %. Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskim šumama d.o.o. na kraju ovog obračunskog razdoblja iznosi 8.204 radnika. Od toga je broja 6.806 radnika zaposleno na neodređeno vrijeme, a 1.398 radnika na određeno vrijeme.

Trošak amortizacije povećan je 12 % zbog dodatnih ulaganja u osnovna sredstva rada koja su u ranijim godinama, bila sma-njena.

Vrijednosno usklađivanje kratkotrajne i dugotrajne imovine, od-nosi se na vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine prema Računovodstvenim politikama te na umanjenje vrijednosti du-gotrajne imovine.

Za redovne otpremnine radi odlaska u mirovinu i jubilarne na-grade, sukladno aktuarskom izračunu, naše Društvo ima rezervi-rana sredstva u iznosu 70 milijuna kuna, a za prenesene godišnje odmore 31 milijun kuna. Ova rezerviranja utjecala su na pove-ćanje troškova tekuće godine u ukupnom iznosu 30,6 milijuna kuna.

U troškove poslovanja ovog razdoblja uključene su i dodatne rezervacije za otpremnine radnika u iznosu 44,2 milijuna kuna. Ukupan iznos sredstava rezerviranih za sudske sporove iznosi 85 milijuna kuna, od čega je iznos od 2 milijuna kuna dodatno tere-tio troškove 2018. godine.

Ostali troškovi i poslovni rashodi povećani su 16 % ili 47,1 mili-jun kuna. Najveće povećanje se odnosi na trošak šumskog do-prinosa. Novim Zakonom o šumama NN 68/2018. izdvajanje za šumski doprinos je značajno povećano i regulirano na sljedeći način. Šumski doprinos u visini 10 % plaća se jedinicama lokalne samouprave sa statusom potpomognutih područja utvrđenih posebnim propisom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem i jedinicama lokalne samouprave u brdsko-planinskim područjima utvrđenim posebnim propisom, dok se šumski do-prinos u ostalim jedinicama lokalne samouprave plaća u visini od 5 %. Hrvatske šume d.o.o. plaćaju ovaj doprinos obzirom da su pravna osoba koja obavlja prodaju proizvoda iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) u odnosu na prodajnu cijenu proizvoda na panju i to jedinicama lokalne samouprave (dakle gradovima i općinama) širom Republike Hrvatske.

Odredbe novog Zakona o šumama primjenjuju se od kolovoza 2018. godine, te je u 2018. godini izdvojeno 91,5 milijuna kuna za šumski doprinos. To je 39,2 milijuna kuna ili 75 % više u odno-su na prethodnu poslovnu godinu, što je utjecalo na povećanje troškova.

Financijski rashodi su povećani 4 % i iznose 5,9 milijuna kuna. Najznačajnije stavke financijskih rashoda su kamate u iznosu od 5,8 milijuna kuna, koje se najvećim dijelom odnose na kamate po osnovi obveza za financijski leasing.



TABLICA 4. BILANCA NA DAN 31. 12. 2018. AKTIVA


AKTIVA 2018. 2017.

A POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B DUGOTRAJNA IMOVINA 1.635.419 1.572.740

I. Nematerijalna imovina 177.187 140.831

II. Materijalna imovina 1.440.216 1.370.510

III. Dugotrajna financijska imovina 9.084 32.381

IV. Potraživanja 1.079 29.019

V. Odgođena porezna imovina 7.853

C KRATKOTRAJNA IMOVINA 837.027 852.790

I. Zalihe 190.837 143.199

II. Potraživanja 388.032 404.510

III. Kratkotrajna financijska imovina 1.685 3.019

IV. Novac u banci i blagajni 256.473 302.062

D PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

4.326 4.725

E UKUPNA AKTIVA 2.476.772 2.430.255

F IZVANBILANČNI ZAPISI 47.853.665 43.684.033

Bilanca je obavezan financijski izvještaj i ona nam pokazuje fi-nancijski položaj društva, imovinu kojom ono raspolaže te ob-veze društva i vlasničku glavnicu. Ukupna imovina Društva se u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu povećala za 2 %. Imovina čini ekonomske resurse od kojih društvo može ostvariti određe-ne ekonomske koristi. Vrijednost pojedinih pozicija materijalne imovine iskazana je po trošku nabave. Troškovi nabave materijal-

ne imovine sadrže fakturiranu vrijednost i sve izravno povezane troškove za dovođenje te imovine u radno stanje. Materijalna imovina se rashoduje u slučajevima kada se od nje ne očeku-je ekonomska korist. Dugotrajna materijalna imovina obuhvaća sredstva koja Društvo koristi u proizvodnji proizvoda, isporuci roba i usluga, te u administrativne svrhe i čiji je procijenjeni kori-sni vijek upotrebe duži od godine dana. Najveći udio u strukturi materijalne imovine imaju građevinski objekti i to 63 %.

Dugoročna potraživanja iznose 1,1 milijun kuna. Ona se najvećim dijelom odnose na reprogramirana potraživanja od kupaca na veći broj godina.

Ukupna kratkoročna potraživanja smanjena su 4 % u odnosu na 2017. godinu. Potraživanja od kupaca su ostala na jednakoj postotnoj razini u odnosu na prethodnu godinu. Svakako treba istaknuti da dospjela potraživanja od kupaca iznose 36,3 miliju-na kuna te su manja u odnosu na isto razdoblje prethodne po-slovne godine za 17 %. Redovna potraživanja od kupaca uredno se naplaćuju, a bolja naplata od kupaca rezultat je i postroženih uvjeta prodaje te naplata po instrumentima osiguranja plaćanja.

TABLICA 5. BILANCA NA DAN 31. 12. 2018. PASIVA


PASIVA 2018. 2017.

A KAPITAL I REZERVE 1.582.020 1.603.191

I. Temeljni (upisani) kapital 1.171.670 1.171.670

II. Kapitalne rezerve

III. Rezerve iz dobiti 2.737 2.737

IV. Revalorizacijske rezerve

V. Rezerve fer vrijednosti -1.311 -1.685

VI. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 357.042 316.717

1. Zadržana dobit 357.042 316.717

2. Preneseni gubitak

VII. Dobit ili gubitak poslovne godine 51.882 113.752

1. Dobit poslovne godine 51.882 113.752

2. Gubitak poslovne godine

VIII. Manjinski (nekontrolirajući) interes

B REZERVIRANJA 279.642 255.644

C DUGOROČNE OBVEZE 154.322 189.026

D KRATKOROČNE OBVEZE 398.731 335.112

E ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

62.057 47.282

F UKUPNO PASIVA 2.476.772 2.430.255

G IZVANBILANČNI ZAPISI 47.853.665 43.684.033

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0

dugotrajnaimovina

kratkotrajna imovina

PI troškovi i nedosp. naplata

ukupno

Pregled strukture aktive 2018.

2017.



Ukupni izvori sredstava veći su 2 % u odnosu na 2017. godinu. Dugoročne obveze smanjene su 18 % i iznose 154,3 milijuna kuna, a kratkoročne obveze povećane su 19 %. Dugoročne ob-veze sastoje se značajnim dijelom od obveza po financijskom le-asingu koje su u porastu drugu godinu za redom. Ove su godine nastavljena prethodne godine započeta povećana investicijska ulaganja u osnovna sredstva rada koja su duži niz godina bila odgađana zbog provođenja strategije niskih troškova. Ova ula-ganja rezultirala su povećavanjem troškova amortizacije za 12 % i zadržavanjem iznosa obveza po osnovi financijskog najma na jednakoj razini kao i ranije godine, kada su ista već bila značajno povećana.

Iz navedenog razloga povećan je i stupanj zaduženosti što za-sebno prikazujemo i u tablici pokazatelja zaduženosti.

Obaveze prema dobavljačima plaćaju se, u pravilu u rokovima dospijeća, poštujući Zakon o financijskom poslovanju i predste-čajnoj nagodbi, kao i Zakon o obveznim odnosima.

Pokazatelji likvidnosti pokazuju u kojoj je mjeri društvo sposob-no pravovremeno podmirivati svoje dospjele kratkoročne obve-ze. Koeficijent tekuće likvidnosti, kao omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza, koji je veći od 2 u našem Društvu, zapravo je pokazatelj postojanja dvostruko više gotovine, potraživanja i zaliha nego što ima kratkoročnih obveza koje dolaze na naplatu.

TABLICA 6. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Naziv Iznos u tis. kuna

2018. 2017.

Tekuća imovina 837.027 852.790

Kratkoročne obveze 398.731 335.112

Koeficijent tekuće likvidnosti 2,10 2,54

Tekuća imovina 837.027 852.790

Zalihe 190.837 143.199

Kratkoročne obveze 398.731 335.112

Koeficijent ubrzane likvidnosti 1,62 2,12

Pokazatelji likvidnosti pokazuju dobre trendove već posljednjih nekoliko poslovnih godina te je iz njih jasno vidljivo da Hrvatske šume d.o.o. mogu podmirivati sve svoje dospjele kratkoročne obaveze u zadanim rokovima.

Kada iz izračuna koeficijenta likvidnosti izbacimo zalihe kao ma-nje likvidan dio kratkotrajne imovine dobijemo preciznije mjerilo likvidnosti - koeficijent ubrzane likvidnosti koji u Hrvatskim šu-mama d.o.o. iznosi 1,62 pri čemu se koeficijenti iznad 1 smatraju pokazateljima stabilnog poslovanja.

Ističemo da na kraju ove poslovne godine nije bilo ni kratkoroč-nih ni dugoročnih kreditnih zaduženja prema bankama i to već šestu godinu zaredom. Koeficijent zaduženosti pokazuje do koje mjere društvo koristi zaduživanje kao oblik financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduživanjem.

TABLICA 7. POKAZATELJI ZADUŽENOSTI

Naziv Iznos u tis. kuna

2018. 2017.

Ukupne obveze 615.110 571.420

Ukupna aktiva 2.476.772 2.430.255

Stupanj zaduženosti 24,84 % 23,51 %

Stupanj zaduženosti daje nam podatak o veličini zaduženja po jednoj kuni vlastitog kapitala. U pravilu bi trebao biti 50 % ili manji, a u našem Društvu je on i značajno manji. U 2018. godini povećana je zaduženost Hrvatskih šuma d.o.o. ponajprije zbog dodatnih investicija u sredstva rada putem financijskog leasinga.

EBITDA (engl. Earnings Before Interest Tax Depreciation and Amortization) se uobičajeno prevodi kao dobit prije kamata, po-reza i amortizacije i jedan je od pokazatelja uspješnosti. Ovaj po-kazatelj neutralizira utjecaj amortizacije na rezultat i u najvećoj

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0

kapital i rezerve

rezerviranja dugoročne obveze

odgođeno pl. troškova

Pregled strukture pasive 2018.

2017.

kratkoročne obveze

ukupno


• •

I • • II _

• •


mjeri predstavlja slobodne novčane tokove. EBITDA za Hrvatske šume d.o.o. za 2018. godinu iznosi 162,1 milijun kuna.

Sukladno čl. 27. Zakona o računovodstvu svi subjekti od javnog interesa koji obavljaju djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma izrađuju Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru. Plaćanja u 2018. godini, kao i u prethodnoj poslovnoj godini, navode se u nastavku. Društvo je ove godine iskazalo i odgođenu poreznu imovinu u iznosu 7,9 milijuna kuna te je ista utjecala na povećanje iznosa dobiti nakon oporezivanja. Odgo-đena porezna imovina nastala je zbog postojanja privremenih razlika između računovodstvene i oporezive dobiti. Ukupna ob-veza poreza na dobit za 2018. godinu iznosi 24,8 milijuna kuna, a ista je u potpunosti podmirena. Zbog utjecaja odgođene po-rezne imovine iznos iskazan u obrascu računa dobiti i gubitka je 16,9 milijuna kuna.

Iz Izvještaja o plaćanjima javnom sektoru je vidljivo da je zna-čajno povećano izdvajanje za šumski doprinos koji se plaća je-dinicama lokalne uprave i samouprave, odnosno gradovima i općinama Republike Hrvatske. Ovo je izdvajanje povećano za 39,2 milijuna kuna ili 75 % što predstavlja velik teret u poslovanju Hrvatskih šuma d.o.o.

TABLICA 8. IZVJEŠTAJ O PLAĆANJIMA JAVNOM SEKTORU

Obveze koja se plaća javnom sektoru

PrimateljIznos u tis. kuna

2018. 2017.

Porez na dobit Proračun RH 24.766 28.857

Šumski doprinosJedinice lokalne

samouprave 91.536 52.342

Vodoprivredna naknada Hrvatske vode 23.430 22.656

Na samom kraju poslovne godine možemo zaključiti da su i u 2018. godini Hrvatske šume d.o.o. ostvarile dobar poslovni re-zultat neopterećen bankovnim kreditima za redovne poslovne aktivnosti.

Naplaćena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po sudskim tužbama u 2018. godini iznose 16,7 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prethodne godine bilo naplaćeno 22,4 mi-lijuna kuna. Prikupljena sredstva odnose se na sredstva koja nisu redovito plaćena do 2013. godine.

Sredinom prethodne poslovne godine potpisan je sporazum s Ministarstvom poljoprivrede o reguliranju načina obračuna i naplate te raspolaganja sredstvima naknade za korištenje op-ćekorisnih funkcija šuma. Od tada Društvo sredstva prikuplje-na na posebnom računu u skladu sa Zakonom o šumama (NN 68/2018), redovito uplaćuje na račun Državnog proračuna. Sva tekuća redovna sredstva općekorisnih funkcija šuma nadalje se

prikupljaju na proračunskom računu i evidentiraju u poslovnim knjigama Ministarstva poljoprivrede.

Svi javni i sektorski naručitelji, u što spadaju i Hrvatske šume d.o.o., sukladno Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (NN 94/18) bili su obavezni omogućiti zaprimanje računa u elektroničkom obliku počevši od 1.12.2018. godine. Su-stav je pravovremeno implementiran te je zadovoljen zakonski rok i ispoštovane su sve zakonske odredbe o čemu je zaprimlje-na i potvrda iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kako su Hrvatske šume d.o.o. ispunile svoje obveze o zaprimanju elektroničkih računa.

Hrvatske šume d.o.o. nastoje u svom djelovanju dati dodatni aktivan doprinos održivom razvoju i većoj uporabi obnovljivih izvora energije. Uvođenjem sustava grijanja na pelete u vlasti-tim objektima koristimo sustave koji su energetski učinkovitiji i za okoliš prihvatljiviji.

Osim naših glavnih ciljeva, naturalnih i financijskih, koji su de-finirani kroz plan poslovanja i plan investicija, naglašavamo da su nam jednako važni i dodatni ciljevi koje postavljamo pred sebe već nekoliko godina zaredom, a odnose se na kvalitetnije uzgojne radove, konačni završetak poslova vezanih uz novu sis-tematizaciju i druge pravilnike, a posebice na poboljšanje infor-matizacije u Hrvatskim šumama d.o.o. koja je započeta s izradom podloge za nabavu i implementaciju ERP sustava koja je u tijeku.

U svim tim nastojanjima pokušat ćemo zadovoljiti želje, potrebe i očekivanja svih zainteresiranih strana: Republike Hrvatske kao vlasnika, lokalne samouprave, naših kupaca i dobavljača te zapo-slenih kao i najšire javnosti.

Pri tome ćemo i nadalje osiguravati integralno gospodarenje državnim šumama na čitavom području Republike Hrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način, odnosno osigurati što bolje i kvalitetnije gospodarenje povjerenim nam resursom na dugi rok po načelima potrajnosti. Obzirom na ostvarene rezultate u 2018. godini smatramo da su naši glavni ciljevi definirani kroz plan poslovanja i plan investicija uspješno realizirani.




AUD!T

IZVJESCE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnlku druitva HRI/ATSKE t UME d.o.o. Zagrel:J,

lzvjes6e o revlzij i godisnjlh flnancijsklh izvjestaja

Mliljenfe

MOORE STEPHENS ~,1a1T r11.ou1

AUOII O O O ,II ,.11'.l'ft,O •~UC• Rlldnoek• ge,111114

10000 Zlll/ilD HRV,a,T6M

r,, •38stol , =eon11~ F•• ·~• 10', , ~!at oat

Emo I aud1l•rwl, lj1@,udH ~,

Obavill smo revlzlju godlinjlh finMcljsklh lzvjeltaja druitva HRVATSKE ~UME d.o.o., Zagreb. Ulrca Kne%a Branimlra 1 (DruMvo), koji obuhva6aju lzvjestaj o financijskom polc;,faju (Bliancu) na 31, prosinca 2018. god1ne, lzvjeilaj o sveobuhvatnoj dobllt, lzvjeslaj o prornJenama kapitala I lzvje§laJ o nov~anlm tokolllma u. tada zavrienu 11odinu, kao I pril)adaju6e BllJe! ke uz godisnje financljske lzvje§taje, uldjucujuci 1 sate1ilk znaeajnih ra~novodstvenlh pchlika i cslalih objdnJenja.

Prema naiem miiljen/u, prilofenl godltmji financljskl izll]e§taJI /stin1l0 I fer pril<azuju financljski polozaj Drustva na 31 . prosinca 2018 godine te financijsku uspJe§nost I 1'1oveane tokcve Pru!tVc! za tada zavr!enu godlnu u skladu sa Zakonom o ral:unovcdstvu I Medunarodnln, standardlr,,a lina11cljskog 1zvjestavanio1 (MSFHma) kojl su utvr11enf od europske komlsiJe I obJavlJenl u slu!.benom llstu europske uni)~.

Osnova za MlilJenJe

Obavili smo naiu reviziju u skladu sa Zakonom o racunovcdstvu, Zakor,om o reviziji I Meduhan:ldnim revizijskim standardima (MRellS-ima). Naie odgovornosti prema Um standardlma su podrobnije oplsane u na§em lz.vje§tu neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovorno!llttm,1 ttl reviziju godisnjih financijskih lzvje§ta]a, Neovlsnl smo od Oru§tva u skfadu s Kodeksom etlke za profesionalne rai!unovoc:1$ (IESBA Kcdeks) I isp1.1n11i smo n..1se ostale etlCke odgovornosll u skladL1 s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su re\lizJjskl dokazi koje smo do~lll dostatnl i prlnijereni da cslguraju osnovu za na&e rniilienje.

lsticanj, pitanja

Skretl(tmo pczorncst na Biljet~u 16. Nekretnlne, postrojenja I oprema, gdje obja11ljeno da Dru§tvo nema u potpunosll srec:iene lrnovinsko-pravne odnose. odnosno vlasnistvo nad dijelom nekrelnina Druttva Poshipcl sred,van]a lmovinsko-pravnih odnosa I upisa vlasn,,tva ned tlm nekre1nlnama su u t1Jeku Nde miiljenje nije mooificirano u vezi s llm pitan)em.

27





-------------------------------------------------------------+------------------------------------------------------------ 7

28

AUDlT MOORE STEPHENS AUDIT 1-,.Gltl•

KIJul:na revizijska pltanJa

Klju6na rev1zijska pitanJa Jesu ona pltanja koja su bila, po na!oj profeslonelnoj prosudbl, od najve6e va!nosli u na~oj rev1zi]I godll!njih finsncijskih izvjeAtsja teku6eg rezdoblja I uktjui!:uju prepoznate na/zna¢ajnije rizike ~na¢ajnog pogresnog prlkazivan]a usllJed pogre!!ke ill priJevare s najvet':lm ui!:lnkom na na.~u s(rategiju revizije, raspored ndih raspolozivih resunia I utrohk vremena angaziranog revlzijskog tlrna. Tim Pltanjlma smo se bav1N U kontekstu na§e revlz:Ue godl!njlh financljsklh izvjeslaja kao cjeline i prl formlranju na!eg mi~ljenja o njlma I mi rie dajemo ziisebno ml!!IJenJe o rim pltenJlma.

Utvrdlli smo da su nife navedena pltanja kljut':na revizljska pi1anja koje treba objc1viti u nasem lz.vjesCIJ neovIsnog reviz.ora

Rezervlranla za redovlte otoremnlne I lubllame naaradelaktu81rskl lual:unl

Ools Kake smo revidirali kl]Utna revizljska oltanla Na§e revlzlJske procedure uklju°'eivale -su. 1zmed\J ostalog·

Dru!!tvo Je utvrdilo rezervlran)e za redovlte otpremnine na dan 31. prosinca 2018. godine u lznosu od 42.008 tlsuea kuna (31 . pros Inca 2017. god1ne u iznosu od • 18.461 tfsuea kuna) I rezerviranja za jub1larne nagrade u iznosu od 27,986 tisu~ kuna (31. proslnc.i 2017 9odine u • iznosu od 29,318 tisuca kuna} Terneljem trenutno vafeceg kolektivnog ugovora (u primjenl od 1 o!ujka 2018. godine) radnlci pnlikortt odlaska u mirovinu lmaju pravo na redovnu otpremnlnu U • iznosu 20.000 kuna (2017. godlne u iznosu od S 000 kUna) Pove0an]e •

procjenu uskladenostr politlke prlznavanja rezerviranja s relevantnlm standardima fir,ancljskog lzvjeAlavan)a: provjerili smo da su zaposlenici z.a koje Je 1skazano rezervlranje za sllmulatlvne olpremnine lskIJU6enl iz aktuarskog izra0una rezervlranja za redovite olpremnine anallzu lzvJeAea aktuara za 2017. I 2018. godlnu provjenJ potpunostl I to6nosti podataka koje korlstio aktuar Drustva za svoj lzrai!:un

m!iilerijalnih prav11 radnikcl 1malo je za posljedicu zna0ajno pove0anje rezerviranja za redovile otpremnine, • analizu raz.umnostl korl§\enlh Krilerlji z.:t jUbllarne nagrade nlsu se mijenjali u odnosu na prethodni kolektivnl ugovor. Za lzra0un rezerviranja za redovlte • otpremnine I JUbllarne nagrade Druilvo koristl ovla~tenog aktuara, S obzirorn na zna0ajnost promjene, lznosa I slotenostl postupka rezervlranja • za otpremnine i jubilame nagrade koje uklju6uju kompleksne aktuarske izracune ovo pi1anJe je bilo Je od posebne vafnostl za na~u revizlju.

Povezane obJave u pripadajucim godi!r,jim flnanclJsklm lzVJe!tajlma:

VldJetl BIIJe!kLI 221 , Rezervlrania, 2,28, Kljucne ra~unovodstve11e prosudbe I procjene I bilje§ku 1 O RezerviranJa I biljesku 29. Rezerviranja u godlAnjlm nnanei]sklm lzvjeAlajima

pretpostavkl (disk¢ntna stopa, stops fluktuacije) provjerili smo realizaclju prethodno rezervlranih lznosa kako bismo procijenill toenosl prethodnih prosudbl i proojena provjerlji s1110 zahtijevane obj.tve vezane za rez.ervlranja u fin81'lcijsklm lzvjestajima kako bi utvrdili da su tol:ne I j,Otpune.

3

AUDlT MOORE STEPHENS AUS)IT l'ti.G• t ll'

VrednovanJe nomalerijal11e lmovina, nekretnlna, po$troJeriJa I opreme te bloloi ke lmovlne

Opls Kako smo revldlrall _!(lju6na revlzll!!s,~pl!iinJa DugotraJna nematerljalna imovina ' Na~e rev1zljske procedure ukljutlvale su, nekre1nine, poslrojenja i oprema le bloloska izmet1u ostalog. ~~:i iz~~s;

11 6%~:~atis~~~aku~:.d~~~ • procjenu usklac.1enostl politlke

predstavlja 65,3% ukupne aktlve u prizna11anJa dugotrajne nematerlJalne I ~ 1movine, nekretnlna, postrojenja l zvjei:1laju o financijskom polozaju I Bilanci opreme 1 blolo&ke lmovlhe s ralevantnim

Pru&tva standardima financi1skog izvjeitavanja;

Obzlrom na materiJalnu .zna~Jnost ave • analfzu zaplsnlka Upr11ve I Nadzomog lmovine, njenu ulogu kao ldjuOnog odbora vezano uz lnformaclJe koje se materijalnog resursa u funkcioniranju odnose. na planove investicija I odluke o Dru~va le na kompleksnosl investicljskim projeklirna knjlgovodsivenog evidentiranJa (nabava, • testove kontrola i testove detatja na\)ave obracun amQnlzac,]e. m]erenje, nekretnlna, postroJenJa I opreme I kapitalizaclja tro§kova, itd), prema natem nematerljalne htiovine u 201 a. godlm ml§ljenJu ove ~ozlclje u lzvje~taju o prema odabranom uzorku f1nancijskom polo!aju J Bilanci predstavljaju • analizu obJa~nJenja o 1renutnom S1atusu klju0no revizljsko pltanJe. i predvl<!enom zavrsetku lrwesticljsklh Vldjet1 BIIJeliku 2.9. nematenJalna 1movIna, projekata u 1ljeku 2.1 o, NeKretnine, postroJenJa I op rem a, • ocijenill l!rno opr::ivd::inosl korisnog 2.11. Bioloska imovlna, 2.28. Kljuene vljeka lraJanja lmovlne koJu DMtvo raounovodstvene prosudbe I procJene f primjenJuje prilikom obra6una t:,iljdku 8, Amortizacija, bllj~ku 15, amortlzaclje kao I po0etak obra6tma Nematerljalna lmovlna, bllj~ku 16. amortlzaclje za aktiVlrana sredstva , Nekretnine, postrojenja I oprema te bllje~ku prestanak za sredstva lzvan upotrebe, 17. Blolo~ka lmovlna • na temelju uzorka teslirali smo otudanja

l rashod dugotraJne materljalne I nen,aterijalne imovine

• analizirall smo prezenllraoe l)(0c]ene vrijednostr nekretnlna (usporedba klJuenih inputa, procjena ob]ektlvnosli, kompetentnosti I neovisnosti ovJastenog procjenitelja)

• utv~eno je da reglstriranJe prava vlasnl§tva nad dijelom nekretnine nije u cijelos1i rije§en. RJeiavanje ovih lmovlnsko pravnlh pitanja je u tljeku.

4

29





30

AUDlT

Vrednovanje potraziva,-tja od k~paca

Opls Bruto potrazivanja od kupaca na dan 31. proslr,ca 2018. godlne (dugorocna I kratkbrocna) iznose 638.756 t,suc.i kuna, dok lspravak vrijednosli potra!ivanJe lznosl 305.47'7 thiuca kuna. PotratlvanJa od kupaca iskazuju se po nominalnoj vrljednosti umanjenoj za odgovar&Juti 1spravak vrijednosti za procijenjene nenadoknadjve lznose kako Je opisano u bllje$CI 2.28 ui financijske iz:vjestaJe. Zbog zha6ajnog fznosa potra!ivanja od kupaoa u lzvjeAtaju o finanel)skom polobju, kompleksnosti eviden~iranja 1spravka vrijednos11 istih, te kategorfzaciJe kupaca na osnovu koJih se provode vrljednosna usklaaenja potra!lvanja, ova )e jedno od klju1:nlh pitanja kojem smo se posvelili U n:.tioJ revizljl.

Povezane objave u pripadaJucirn godiinjim financijsklm izvjdtajima

Vldjefi Bllieiku 2.14. Fina ndjska imovina, 2.28. KljuOne ratunovodstvene prosudbe i procjene i biljel!ku 9 VMjednosno usklat:lenje, biljesku 21 . i 23. Potrazlvanja u godlsnjim financijs~1m iz.vjestajima.

Ostala pltanJa

MOORE STEPHENS AUOtf .IACll•I

Kako smo revldlrall kljll~mi rsvlzljska P.itanLa __ _ _ ____ _ Na§e rev,zorske procedure vezane r.i ovo podrueje, lzmeclu ostalog, ukljul!lvale su:

pnbavlli smo revizl)11ke dokaze o kljuEnim kontrolama u vezl s prihvacanjem kupca I ula!en,em u poslovn, odnos, pra~nju potrativanja od kupca I hjlhove naplate; pregledali zna~jne ugovore s klljenlima;

• analiziraU smo razvoJ potratlvanja od kupaca I procijenlll mogu6e umanjen)e vrijednostl potrat.11/anja od l<upaca u odnosu na starosnu slruktl.Jru, a za zna~ajne lznose I kroz dlnamiku placanja i javne financijske informacije o kllJentln,a,

- sli:ln)e-, zaprimanje i anallzlranje eksternlh konflrmaclja k~paca te razmatranje odrei,enlh pitanJa s njima:

. razult\ijevanje procesa ko1I se odnose na procjenu i knjiienje umanjenja vrljednostl potratlvanja od kupaca

Naiim revizorsklm postupclma uvjerill smo se da su potrdivanja od kupaca evident"rana u skladu s Medunarodnim standardima financljskog izvjestavan)a l odgovaraju6e ob)avlJena u godl§n1irn finanoijsklm 1zvj~tajima.

Revlzlju godl!njlh financl)sklh lzvje~ta)a Drut§tva za godlnu koja je za'irtila 31 . proslnca 2017. obavilo Je rev~orsko druttvo BDO Croatia d,o.o., Zagreb koje je u svom lzvjes6u naovlsnog revlzora od dana 24. svibnja 2018. godine lskazalo nemodlficirano miiljenje o tim godi!inJim financijsklm lzvJeiiajlma.

Ostale lr1forntacije u Godiinjem izvjescu

Uprava Drllitva je odgovorna za Ostale informacije. Ostale informaclje sadr.te lnformaclje ukljucene u GodiinJe izvje§ce, all ne ukljucuju godlinJe flnancl)ske 12\fje§taje I nate lzvjeMe neovlsnog revizora o nJima,

NaAe n,!Aljenje o godiin)im financljskir,:i lzvjeslajlma ne obu~vaca ostale 1nforma~lje, oslm u razmjeru u kojem Je to izri6ito navedeno u dijelu na!i~ lzv)ei6a neovisnog rev,zora pod naslovom lzvjesce o usklai,enostl s 6stallm zakonskim Ill regulatornlm zahtJevima I mi ne lzratavamo bllo koJI obllk zaklJUOke s lzratavanjem uvjerenja o nj1ma,

5

ALJDlT MOORE STEPHENS

U vezi s na!iom re11izfj0m godl§n)lh flnancijsklh lzvje§ta)a, nab Je odgovomosl proOltatl ostale lnformeclje I razmotrltl Jesu II ostale informaclje znafajno proturje6ne godi§njim flnancljsklm lzvjeitajin1a Hi natim saznanJima steeenim tijekom obavijanja revlzije Iii se drugaOije Oinl da su znacaino pogresno prikazane Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zakl]u6imo da postojl znacaJn1 pogreinl prikaz llh ostalih informaclja, od nas !>e zahtljeva de lzvljestlmo tu cinjenicu U tom smisll.l. osim lznijetog u odJelJku lstfcanje pitanja, mi nemamo ne!ito za lzviJeslltl,

Odgovornosti Uprave Druitv.i I onlh koJI su zadulenl za upravljaoje za godlsoJe JI nancljs ke lzvJe!taje

Uprava OruMva je odgovorna za sastavljan,e godl~njih financqsklh lzvje!ilaja kojl daju istlnit I fer pnkaz u skladu s MSFl-lma I za one lnterne kontrole za l<oje Uprava DruAtva odred1 da su potrebne za omogucavanje sastavljanja godlMjih flnancijsklh izvjesl1:1ja kojl su bez znaeajnog pogreAnog prikaza uslijed prljevare ill pogreske,

u sastavljanju godi!i,iJlh flnancijskih lzvjesta)a, Upr;iva Drustva je odgovorna u procjenj1vanJe sposobnosli DruMva da nastavl s poslovanjem po vremenski r,eogranll!enom poslovenju, objavlj1vanje, ako je primjen)ivo, pltanja povezana s vremenskl neogranicenim poslovanjem I korlitenJem refonovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neogranlOenostl poslovanja, osim ako Uprava DruAtva iii namjerava, ilkvldirati Orustvo ill prekinutl poslovanje ill nema realne alternative nego da to ucinl.

Onl kojf su zadufenl za Upravljanje su odgovornl za nadziranje proce~ financijskog· lzvJe§lavanja kojeg Je ustanovilo Dr1.1stvo,

Revizorovo odgovomostl za revlzlju godli njlh financijsklh lzvjeitaJa

NaAI c1ljev1 su steel razumno uvjerenje o tome jesu II godlt.njt flnancljskl !zvJesta)i kao cjeline bez zna&ijnog pogreinog prikaza uslijed pnjevare Hi pogre~ke i 1zdati lzvjesce neovisnog revizora koje ukljuc!uje na~i, mlsljenje Razumno uvjerenJe Je vlAa razina uvjerenja, all nije garancija da ce revizija obavljena ti sktadu s MRevS•lma uvijek otkritl znafajno pogre~no prikazlvanje kada ono postoji, Pogretni prikazi mogu nastat1 ushjed p(ljevare m pogreAke I srnatraju se znaOaJnl ako se razumno mote ocekivati da, pojedlh8¢f'IO ill u zbroju, uljefu nil ekonomske odluke korisnlka donijete na osnovl tih godiinjih financijskih izvjestaJa.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevs.tma, st\laramo profesion.1lne prosudbe I odrzayamo profesionalni skeptrcizam tijekom revizije. Mi tako\!er

• prepoznaJemo I procJertJu)emo rtzlke znaOaJnog pogre~nog prikaza godlAnj,h flnanci/sklh izvje$taja, zbog l)(ijevare ill pogre§ke, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakcl]U na te rizike i prlbavljamo revizijske doli.a:z:e l<oJI su dostatni I primjereni da osiguraju osnovu za na!e ml§ljenje. Rizfk neotkrivanja znacajnog pogre§nog prikaza nastalog uslijed prijevare Je veci od rlzlka nastalog uslljed pogrdk!!, jer prijevara mo!e UkljuO!tl tajne sporazume, krfvol vorenJe, namjerno lspu§tanJe, pogre§no prikazlvanje ill zaobilazenje internlh kontrola.

• stjeoomo razum,jevanje lnternih konlrola relevantnih za reviziju kako bfsmo obllkovall revizijske postupke koji su primjerenl u danlrn okofnostima, all ne i za svrhu lzratavanja miA\jenja o u¢1nkovltosti lnternih kontrola Dru!tva,

• ocjeniuJemo primJerenost kori§tenih ra~unovodstvenih politika I razumnosl racunovods1venlh procjena I povezanlh objava koje Je stvorila l.Jpralla Dru!itva,

6

7

31





-------------------------------------------------------------1----------------------------------------------------------- ----, 7

32

AUD!T MOORE STEPHENS

U vezi I n.isom revizI]om godl&nJlh financijsklh lzvje§taja, nasa Je odgovomcst proeltatl ostale lnformaclje i razmotr1tl Jesu II ostale lnformaciJe zna6aJno proturJeaie godlsnjim flnancl/sklm IzvJestaJfma Iii na!'iim saznanjima stecenim tlJekom obavljanja revlziJe Ill se drugal:ije cini da su znal:aJno pogresno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg srno obavili, zakUul:imo da postojl znacaJnl pogreAnl prikaz tih ostalih lnformaclja, od nas se zah!ljeva da izvljest[mo tu cinjenicu, U tom smlslu, osim lznlJetog u odje~ku lstlcanje pitanja, mi nemamo nesto za izvi]esllti,

Odgolrornosti Uprav• Dr116tvil I onlh koJI su zadufenl 28 upravljanJe za godlinJe flnanclJake lzvJe!taje

Uprava Drustva Je odgovorna za saslavlian,e godlsnJlh financljsklh lzvje&taJa kojl daju istlnit I fer prlkaz U skladU s MSFl-ima I za one interne kontrole za l<oje Uprava Dru!ltva odredl da su potrebne za omogucavanje sc1stavljanja godl!njin flnanoUskih izv)e~taja kojl su bez znafajnog pogresnog prlkaza uslijed prljevare iii pogreske.

U sastavljanju godlsn]lh financljsklh izvjestaja, Uprav.t Dn.i&tva je odgovorna u procjenjillanje sposobnosli Dru§tva da nastavl s poslovanjem po vremenskl neogranleenom poslovanju1 objavljlvanje, ako Je primjenJivo, pltanJa povezana s vrernenskl neogranlcenim poslovar,jem I korl§tenJem ral:unovodstvene osnove u1emeljene na vremenskoj neogranl0enostl poslovanja, osim ako Uprava Orustva iii namJerava ilkvldirati Dru§1vo ill prekinutl poslovanje ill nema realne alternative 1"11;190 da to u¢inl.

Oni kojl su zaduzeni za upravljanje su odgovornl za nadzlranje proc:113s3 fin.incijsl<og lzv/e!lavanja koJeg je usti.1novi10 Dn.istvo,

Revizorove odgovornostl za revlzljU godi§njlh finQricijskth lzvjeitaja

Na~l clijevl au sle(;I razumno uvjerenje o tome jasu Ii godl!njl nnancljskl lzvje~taJi kao cjelina bez zna~nog pogrdnog prikaza uslljed pr1jevare 111 pogre!ke I lzdati lzvjesce neovisnog revizora koje ukljufuje nat, 111isljenJe. RaZLJmno uvjerenJe Je vi~a razina uvJerenja, all hije gerancija c;la (;e revlzlJa obavljena u skladu s MRevS•lma uvijek o1krill znaCajno pogreAno prlkazivanJe kada ono postoji, Pogre&ni prlkazi mogu nastati uslijed prijevare Ill pogre§ke I smatraju se znaOsJnl ako se razumno mote ofekivali da, pojedlnaono Ill u zbroju , utjec!u na ekonomsl<e odluka korisnika donlJete na osnovl tih godi§r,jih financijsklh 1zvje§taja

Kao sastavnl dio revizije 1J skladu s MRevs..ima stvaramo profesionalne prosudbe I odrtavamo profesionalnl skepticizam tijekom revizjje. Mi lakoder.

• prepoznaJemo I procJenJujemo rlzike zna6aJriog pogrdnog prikaz1:1 godiAnjih flnancljskih izv)e§taja, zbog prijevare ill pogre!ke, oblikujemo i obevljamo revizijske postupke kao reakclju na te rizike j pribavljamo revlzijske dol<aze KoJI su dostatni I primjereni da osiguraju osnovu za na!e ml!ljenJe. Rizfk neotkrivanJt1 zn~ca)nog pogrel!hog prikaza nastalog uslUed prijevare Je veci od rizlka l'\8Stalog uslijed pogrel!Ke, Jer prijevara mo!e Ukljucltl tajne sporazume, krlvotvoren)e1 namjemo lspu~tanJe, pogre§no prikazivanje ill zaobliaienje lnternih kontrola.

• stjecemo rqZtimljevanje internlh kontrola relevantnih za revlziju kako bismo obllkovall reviziJsKe postupke koji su primjereni u danlm okolnostima, ali ne f za svrhu lzrafavan)a ml!iljenja o u6lnkovitostl lntemih ~ontrola Druttva.

ocjenJuJemo prlrnJerenosl kori!tenih rKunovodstvenih polllil<a l razumnost rscunovodstvenlh procjena I povezanlh objava ko]e ]e stvorlla Uprava Dru!tva,

6

AlJDlT MOORE STEPHENS lrl1JD1r l.a.(1111

Osim u slucaju kada naidemo na, Ill saznamo :za, neposllvanje. nekog od prethcdno navedenlh zakona Ill regulative koJe Je ocigfedno beznaeajno, prema na!oj prosudbi njegovog sadrtaja I nfegovog ~jecaja1 flnancifskog Ill drugatl1eg1 za Druitvo, njegove dionike I slru javnost, duzni smo o tome obavijestlli Drustvo i traflti da istra!I ta] slu6aj I poduz:me prirnjerene mjere za rje§avanje nepravllnost1 te za spre6a11anje ponc11nog pojavlJivanJa tlh nepravilnosti u b\Jducnos1i Al<o Druttvo sa s1anjem na datum revldirane bilance ne lspravl nepravilnostl lei'11e1Jeni l<oj1h su hastall pogreinl prikazi IJ revldiranim godisnjlh financl1s1<im lzvJdlajlma koji su 1<1.1mulativno Jednaki ill vecl od iznosa znaeaJnosli za financi)si<e izvjestaje kao oJelfnu od nas se zahtljeva de mod1ficrramo nase miilljenje u lzvjescu neovisnog reviz.ora,

U revizilf godlsnjih finano1jsk1h izvjestejai Or1.Jstv.i za 2018. godlnu odredill smo zna~jnost za linancijske izvjestaje kao cjerinu u lzr,osu od 28A00.000 kuna koj1 predstavija priblizno 1,5¾ od prlhod.- od prod;.1Je zbog toga Ato ovl prihodi predstavljaju stabilan IMlkalor poslovanja I uklJul:uju klju6ne prihode od djelatnostl kojom se Druiltvo bavi, a to su prihodi od proda,,e drvnih sortlmenata

5. Nase revlzijsko miiljenje dosljedno Je s dodatnlm lzvje!l:em za revlzijski odbor Drustva sastavljenlm sukladno odredbame lz elanl<.i 11, Uredbe (EU) br 537/2014

6. Tljekom razdoblja lzrned1.1 pofetnog dat11ma rev1diranih g.odisnjih financijskih izvjestaja Oruslva z;1 2018. godinU. i datuma 0110g lzvJesca nlsmo Orustvu prll!lll zab,anjene nerevizorske usluge i niS11'10 1,1 poslovnoJ godini prije prethodno navedeno9 razdoblja pl'Utali usluge osmi§lja11anJll I lmplt!ment-aclje postupaka internlh kontrola m upravljanla riziclma povezanfh s pripremom 1/ill kontrolom financljskih lnformaclja iii osmlsljavanja i lmpiemenlacije tehnoloskih sustava za financljske lnformacije, 1e srno u obavljanju revizije sacuvali neovisnost u odnosu na Dru!ltvo.

lzvjesce temeljem zahtjeva lz Zakona o ra~unovod&tvu

1. Prema nasem mlsljenju, teme1Jeno na poslovima koje smo obavill lljekom revizije, informacije u tzvje&cu poslovodstva Dru§tva za .2018 godinu usklac1ene su s prllozenim godl§nj1m flnancijskfm lzvjeMa1ima Drustva za 2018. godinu.

2. Prema nasem rnl§ljenju, terne'Jeno na poslovima koje smo obavili tijekom revizfja, izvjesce poslovodstva Druitva za 2018. godinu Je saslavljeno u skladu sa Zakonom o ratunovodstvu

3. Na terr,elju poznavan)a I razumljevanja poslovanJa DruMva I njegova okruzenj,1 stecenog u okviru revizije1 nismo ustanovili da postoje znaeaJnl pogre§ni prlkazl u lzvieMu poslovodstva Dru§tva.

U Zagrebu, 18 lravnja 2019, godine

AUDIT d .0 .0 , Radnifks cesla 54 10000 Zagreb

__ L__ Darko Karie, direk1or, ov1a§teni, revizor

8

33

19HRVATSKE ŠUME d.o.o. – ŠUMA I JAVNOST 2018


18 HRVATSKE ŠUME d.o.o. – ŠUMA I JAVNOST 2018


Opce koristi i usluge od jednog prosjecnog hektara sume

Asimilacija ugljikovog dioksida iz atmosfere Za prirast 1 ml drvne zalihe suma ce aslmilirati 1,6 tona CO2 iz zraka. Procesom fotosinteze aslmilira se 10,4 tona CO2

po hektaru sume starije od 20 godina.

Prociscavanje vode

Dlo sveukupne vode koja u obliku padallna padne na sumu procjeduje se, prociscava te obogacuje podzemne tokove pltkom vodom. - Q o • 0 -

Stvara nje kisika Jedan hektar sume opskrbljuje atmosferu s oko 20 tona kisika na godinu

-Uz prosjecnu kolicinu padalina od 1.200 mm/m2 jedan hektar sume procisti na godlnu oko 7.000 ml pitke vode.

- <:::> Sprecavanje erozije - C> •

., C> - 0 Sume utjecu na postupno slljevanje vode, sprecavanje erozija, bujica I klizanje zemljista.

- - 0-- -

UV zracenje

Prociscavanje zraka od oneciscenja Velikom lisnom povrsinom sume zadrzavaju veliku kollcinu cade i praslne iz atmosfere (oko SO t/ha na godinu).

Po nekim studijama sume u znatnoj mjeri stite od stetnog UV zracenja pa u suvislo obrasloj sumi svega 10-16% stetnog uv zracenja dolazi do tla. Vjetar

Mrtvo drvo

Prema podaclma naclonalne lnventure suma u drzavnim sumama Ima oko 1Sm3/ha mrtvog drva od cega je 9m3/ha lezece mrtvo drvo I 6m3/ha stojece mrtvo drvo. Mrtvo drvo Ima izuzetan znacaj za ocuvanje bioraznolikosti sumskog ekosustava. Gotovo 40% zlvih organlzama koji zive u sumskim ekosustavlma ovise o mrtvom drvu.

Drvo

~ Zaposlja va nje

., Suma smanjuje snagu vjetra. Brzina vjetra izmedu krosanja I tla upola je manja od brzine

~ oSnJama.

@@

Prosjecno se ~u sumama kojima gospodare HS d.o.o., a koje su starije od 20 godina, moze odrzivo korlstiti oko s,s ml / ha na godlnu.

Oko 50.000 ljudl u Hrvatskoj zlvl direktno iii lndirektno od sume I pratece industrije. To je oko 0,02 radno mjesto po hektaru sume.

17HRVATSKE ŠUME d.o.o. – ŠUMA I JAVNOST 2018

Ugostiteljska ponuda Hrvatskih šuma d.o.o.Ugostiteljski objekti koji posluju u sklopu lovačkih domova Hr-vatskih šuma d.o.o. razvili su specifičnu gastronomsku ponudu koja se temelji na jelima spravljenim od mesa divljači čime su zaslužili posebno mjesto na gastronomskoj karti Hrvatske.

LD Kunjevci, LD Muljava, LD Zlatna greda, LD Peski, Pansion Lo-vački te Planinarski dom Jankovac nezaobilazne su točke za sve ljubitelje lovačkih delicija i prva pomisao kada govorimo o juhi od fazana, lovačkom gulašu, jelenskim odrescima u lovačkom umaku, srnećem butu i drugim jelima spravljenim od divlja-či koja obitava u našim šumama: jelena običnog, divlje svinje i obične srne.

Meso od divljači ubraja se među najzdravije namirnice upravo iz razloga što su životinje rasle u divljini hraneći se prirodnom hranom, bez doticaja industrije.

Poseban ambijent u našim lovačkim domovima koji prati gastro-nomsku ponudu dodatno je zanimljiv ljubiteljima dobrog zalo-gaja, ali i ljubiteljima prirode i boravka na otvorenom.

Pored toga, naši lovački domovi i kuće okupljalište su brojnih lju-bitelja prirode koji organiziraju razne manifestacije poput gljiva-rijade na Muljavi ili srednjovjekovne bitke na Jankovcu.


16

mim time i na dobrobiti koje oni pružaju. U narednim godina-ma učestala sušenja, progradacije biotskih čimbenika, progresije prirodnih nepogoda te neprilagođeno gospodarenje osobito će se opasno pokazati za nizinske šumske ekosustave kojima će se zbog hidromelioracija poremetiti osjetljivi hidrološki procesi pa će stradati zbog pojave brojnih invazivnih vrsta štetnika. Od po-četka 20. stoljeća do danas zbog klimatskih promjena odumrlo je ukupno 7,8 milijuna kubika hrasta lužnjaka procijenjene vri-jednosti 3,9 milijardi kuna. Prva značajna odumiranja hrasta u nizinskim poplavnim šumama zabilježena su davne 1910. godine od kada je odumiranje u neprekidnom porastu, a pogotovo je značajno nakon 1990. godine. Kao razlozi propadanja hrasta lu-žnjaka u posljednje vrijeme navode se povećanje temperature i povećana evaporacija. U poplavnim nizinskim šumskim ekosu-stavima glavna prirodna nepogoda je suša koja je glavni okidač progradacije štetnih insekata i gljivičnih oboljenja. No osim suše, prekomjerno zadržavanje poplavnih voda pogotovo u ljetnim mjesecima može značajno oslabiti vitalnost hrasta. Istraživanja na području najvećeg šumskog bazena, Spačve, ukazuju da je prosječna godišnja evaporacija ET=247,8 milijuna kubika vode. Za usporedbu navodimo da isporuka vode iz javnih vodoop-skrbnih sustava i vlastitih zahvata gospodarstva u cijeloj RH godišnje iznosi između 360 i 375 milijuna m³ vode. Govoreći o nizinskim šumskim ekosustavima, moramo spomenuti i izrazito alarmantno stanje u šumama poljskog jasena koji posljednjih de-setak godina u potpunosti nestaje iz poplavnih šuma.

Kako je trend odumiranja sve veći, postoji ozbiljna prijetnja na-rušavanju stabilnosti šuma. Osim hrasta, veliki problem javlja se u području mješovitih šuma bukve i jele gdje će uzajamno dje-lovanje nepovoljnih klimatskih čimbenika (ledolomi, suše, pot-kornjaci i dr.) uzrokovati goleme štete. Već sada je primjetan po-lagani trend smanjivanja udjela obične jele u odnosu na bukvu kao posljedica učestalih progradacija štetnih biotskih čimbenika. Sve manja prisutnost jele u šumama gorskih područja također ukazuje na značajno nestajanje simbola goranskih šuma.

U području mediteranskih šuma, uz požare koji su iz godine u godinu sve učestaliji i razorniji, pojavljuje se i antropogeno op-terećenje. U Hrvatskoj je u desetogodišnjem razdoblju ukupno opožarena površina veća od 230.000 hektara što odgovara po-vršini Virovitičko-podravske županije. Trend opožarenih površina tijekom proteklih 60 godina u stalnom je porastu, pogotovo u ekstremno sušnim godinama.

Obzirom na navedeno, postavlja se pitanje kako i na koji način će se šumarstvo nositi s trenutnim pritiscima te na koji se način može prilagoditi trenutnim i budućim promjenama.

Svjetski lideri sastali su se samo tri godine nakon potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, ovaj put simbolično u rudarskom gradu Katowicama u Poljskoj. U Parizu 2015. godine potpisali su sporazum prema kojem bi se porast globalnih temperatura za-držao na razini do 2 Celzijeva stupnja. No, Međunarodni panel o klimatskim promjenama upozorio je da Zemlja brže i dramatični-je reagira na porast globalnih temperatura nego što se očekivalo.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na otvorenju da svijet ne ide u dobrom smjeru kada je riječ o klimatskim pro-mjenama. - Čak i ako smo svjedoci razornih klimatskih promjena koje izazivaju kaos širom svijeta, još uvijek ne činimo dovoljno, ne napredujemo dovoljno brzo. Klimatske promjene napreduju brže od nas i moramo nadoknaditi naše zaostajanje što je mogu-će brže, prije nego bude prekasno,- rekao je Guterres i dodatno istaknuo da je za puno ljudi, regija i čak zemalja to već pitanje života ili smrti. Sudari s vremenskim nepogodama sve su teži i smrtonosniji te ih se ne može ignorirati. Znanstvenici tvrde da je Zemlja već sada jedan stupanj Celzijev toplija nego što je bila između 1850. i 1900. godine i da su za to zaslužne prvenstve-no emisije štetnih plinova iz automobila i zrakoplova, ali i druge ljudske aktivnosti. Ako se emisije stakleničkih plinova nastave ovim tempom, što je za sada najvjerojatniji scenarij, klima na Ze-mlji za samo 12 godina podsjećat će na klimu kakva je na Zemlji vladala sredinom pliocena, odnosno prije oko tri milijuna godina.

Prilagodba postojećeg načina planiranja, upravljanja i gospoda-renja šumskim ekosustavima mora integrirati rezultate i smjer-nice znanstvenih istraživanja posebice na području klimatskih promjena. Većina naših šuma, posebice u nizinskome pojasu, stare su šume koje više nemaju mogućnost brze prilagodbe na nastale uvjete. U skoroj budućnosti možemo očekivati sve veća propadanja i sušenja šuma diljem Republike Hrvatske.

Činjenica je kako su prirodne nepogode sastavni dio šumskih ekosustava na koje su se oni tijekom evolucije prilagodili no u današnjim uvjetima kada se šumski ekosustavi nalaze u okružju sve većih pritisaka potaknutih aktualnim klimatskim promjena-ma prirodnim nepogodama i antropogenog utjecaja i sve većih zahtjeva društva za produkcijom većih količina biomase, postav-lja se realno pitanje njihova budućeg opstanka.

HRVATSKE ŠUME d.o.o. – ŠUMA I JAVNOST 2018


15

Klimatske promjene na globalnoj razini nisu nikakva novost, već i laici mogu primijetiti kako su temperaturni ekstremi sve učes-taliji diljem svijeta. U razdoblju od 1850. - 2010. duljina ljetnih to-plih valova u zapadnoj Europi se udvostručila dok se frekvencija vrućih dana utrostručila, a prema projekcijama najugroženije je područje Apeninskog poluotoka i jugoistočne Europe. JI Europa definirana je kao jedno od najosjetljivijih i najranjivijih područ-ja od današnjih promjena klime koja su obilježena sveukupnim porastom temperature i značajnom promjenom režima oborina.

Tim povodom, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izdao je brošuru kao najavu projekta pod nazivom Utjecaji klimatskih pro-mjena na usluge ekosustava u kojoj je opisan utjecaj klimatskih promjena na stanje i održivost upravljanja šumskim ekosustavi-ma Republike Hrvatske i u kojoj možemo naći uistinu porazne podatke.

Klimatske promjeneU obzir su uzeta brojna istraživanja koja su se proteklih godi-na provodila, kako na hrvatskom tlu tako i u Europi, a rezultat i predviđanja su poprilično katastrofični i zabrinjavajući. Navo-deći očekivane posljedice klimatskih promjena, autori u brošuri iznose podatke o povećanoj frekvenciji požara, promjeni udjela vrsta, masovnim i katastrofalnim odumiranjima šuma, poveća-nom broju ekstremnih događaja i dr. U brošuri se navodi kako će se prema najnovijoj studiji objavljenoj u renomiranom časopisu NATURE CC, do 2030. godine povećati odumiranje šuma uslijed progradacija štetnih insekata, požara i suša u iznosu + 0,91 x 10 m³. Prema istraživanju Hanewinkel i dr. od 2013. do 2100. godine izgubit ćemo 14 – 50 % (28 %) vrijednosti šuma što iznosi neko-liko bilijuna eura.

Nedvojbeno je da klimatske promjene i antropogeni utjecaj imaju snažno djelovanje na stabilnost šumskih ekosustava, a sa-



14

vatske šume d.o.o. za protupožarnu sezonu 2018. godi-ne izdvojile gotovo 80 milijuna kuna što je za 10 milijuna kuna više nego prethodne godine te dodatnih 24,8 mili-juna kuna za nabavku videonadzora. Videonadzor koji je uspostavljen na području UŠP Split, koja je požarno da-leko najopterećenija podružnica Hrvatskih šuma d.o.o., za sada je zamišljen kao pilot-projekt i pokriva jedan dio površina kojima podružnica gospodari. Nakon ispitivanja sustava, donijet će se odluka o daljnjem ulaganju u ovaj vid protupožarne zaštite, prvenstveno na najugroženi-jim područjima krša (UŠP Split, UŠP Buzet, UŠP Senj), a zatim i u drugim dijelovima Republike Hrvatske.

No od svega navedenog i svih utrošenih milijuna kuna najbitnija nam je suradnja sa stanovništvom i medijima, kako bismo zajedno podigli svijest o opasnostima koje prijete od požara, posebno u svjetlu klimatskih promje-na. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo spriječiti buduće katastrofe i spasiti kuće, šume i maslinike.Ugljik u šumama

Šume su najznačajniji kopneni spremnik ugljika. Procjenjuje se da sadrže 86 % ukupnog ugljika na kopnu u nadzemnom di-jelu i 73 % u podzemnom dijelu. Razlikujemo glavna pohrani-šta ugljika kada je šumski ekosustav u pitanju: živuća biomasa (podzemna i nadzemna), mrtvo drvo, listinac i šumsko tlo. Izvan šumskog ekosustava nalazi se i peto pohranište: drvni proizvodi.

Prosječna količina ugljika u biomasi visokih šuma i panjača Hrvat-ske iznosi 100,8 tona po hektaru1 (81,5 t/ha u nadzemnom dijelu i 19,3 t/ha u podzemnom dijelu). U sastojinama nižeg uzgojnog oblika (makije, šikare, šibljaci i garizi) procjenjuje se da ukupna biomasa sadrži ugljika oko 21 t/ha.

Ukupna živuća biomasa obrasle šumske površine u Hrvatskoj sa-drži oko 208 milijuna tona ugljika.

Prema zadnjim istraživanjima ugljika u tlu2, procjenjuje se da u sloju 0 - 30 cm šumsko tlo sadrži prosječno 69,85 t/ha ugljika u većinskim bjelogoričnim šumama, 74,05 t/ha u crnogoričnim šumama i 65,01 t/ha u makijama i šikarama. Nedostaju podaci o zalihi ugljika u tlu dubljem od 30 cm.

1 Procjena zalihe ugljika u živućoj biomasi prema FRA 2000 izvješću

2 Miko, S., Hasan, O., Komesarović, B., Ilijanović, N., ŠparicaMiko, M., Đumbir, A.M., Ostrogov-ić Sever, M.Z., Paladinić, E., Marjanović, H., 2017. :„Promjena zaliha ugljika u tlu i izračun trendova ukupnog dušika i organskog ugljika u tlu te odnosa C:N – Knjiga I: Izvješće o setu podataka za izradu izvješća prema Okvirnoj kon-venciji UN-a o promjeni klime – UNFCCC (sektori LULUCF i poljoprivreda). Zagreb: Hrvatski geološki institut, 81 p.“

U stelji, odnosno, listincu procjenjuje se da ugljika ima prosječno 4,57 t/ha. Prema prvim procjenama drvne zalihe mrtvog drveta u osnovama i programima gospodarenja šumama, mogli bismo procijeniti da je zaliha ugljika oko 2 t/ha.

Procjenjujemo da je ukupna zaliha ugljika šuma Hrvatske, odno-sno, u živućoj biomasi, listincu, mrtvom drvetu i tlu do 30 cm dubine, oko 400 milijuna tona.

Šumski ekosustavi imaju vrlo značajnu ulogu u ugljikovom ci-klusu, naročito u sposobnosti uklanjanja ugljikovog dioksida iz atmosfere pomoću procesa fotosinteze. Da bi nastao jedan ku-bični metar drvne zalihe, potrebno je oko 1,6 tona ugljikovog di-oksida iz zraka. Ako uzmemo da je godišnji tečajni prirast oko 10 milijuna m3, to znači da se godišnje procesom fotosinteze asimi-lira oko 16 milijuna tona ugljikovog dioksida iz atmosfere (šume kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., asimiliraju 11,8 milijuna tona).

Jedan dio uklonjenog ugljikovog dioksida vraća se nazad u atmosferu procesom sagorijevanja drveta kao energenta, kroz procese raspadanja organske materije ili uslijed prirodnih nepo-goda (požari i dr.) i taj dio se uračunava u emisije stakleničkih plinova, no jedan dio ostaje trajno ugrađen kroz pohranu ugljika u pohraništa i taj dio zovemo ponorom ugljika. Održivo gospo-darenje šumama omogućuje trajni ponor ugljika, odnosno da je uklonjeni dio uvijek veći od emitiranog.



I ODBACENI OPUSAK MOZE

IZAZVATI POZAR

OSVRNI SE I SPASI SUMU.

U SLUfAJU POfARA NAZOVITf '12 EMERGENCY CALL

9.l/.e}) ~ F =..:.. SOSJ

13

Unos jelenske divljači u lovište „Spačva“Sukladno potrebi za obnavljanjem jelenske populacije u područ-jima stradalim poplavom, a u sklopu projekta ForestFlow, finan-ciranog većim dijelom iz fondova EU (84,86 %), u spačvanske šume uneseno je 8 jelena, 22 košute i 12 teladi.

Divljač je dovezena i puštena u dva prihvatilišta (svako od prihva-tilišta je površine 12 hektara), a nalaze se na području šumarija Strošinci i Vrbanja.

Dovoz divljači u prihvatilište šumarije Strošinci realizirano je 12. ve-ljače 2018. godine u količini od ukupno 20 grla, a u prihvatilište šu-marije Vrbanja 15. veljače 2018. godine dovezena su ostala 22 grla.

Divljač je pod nadzorom stručnih osoba UŠP Vinkovci te vete-rinarske službe boravila u prihvatilištu četiri i pol mjeseca te je postepeno ispuštana u otvoren prostor lovišta početkom srpnja 2018. godine i to na način da je uklonjen dio armaturne mreže sa ograde prihvatilišta. Tijekom boravka divljači u prihvatilištu nije evidentirano ni jedno uginuće.

Prilikom praćenja kretanja divljači pomoću radijskog prijamnika za praćenje (ogrlica), opaženo je da se divljač većim dijelom za-država u radijusu od nekoliko kilometara oko prihvatilišta te se povremeno čak i vraća u prostor prihvatilišta na pojilišta i hranili-šta. Divljač se kontinuirano prati te su do sada rezultati realizacije unosa na visokoj razini.

Sredstava koja su utrošena prema projektu:

Vrijednost nabavljene divljači jelena običnog iznosi 546,9 tisuća kuna. Oprema koja je nabavljena za realizaciju projekta 76,3 tisu-će kuna. Izgradnja bunara u prihvatilištima te nabavljena hrana za divljač u prihvatilištu – 163.900 kuna.

Izgradnja prihvatilišta za divljač 2 komada – 349.000 kuna.

Sveukupno je utrošeno 1.136.209 kuna.

Poveznica na album s Google fotografijama: https://photos.app.goo.gl/1kuBeIMtRhUIp1iz2

Sto milijuna kuna za protupožarnu zaštitu šumaHrvatske šume d.o.o. provele su i pokrenule 24,8 milijuna kuna vrijedan sustav integrirane usluge videonadzora s detekcijom dima i vatre i simulatorom širenja požara te uslugu privatne ra-dijske komunikacije u svrhu protupožarne zaštite šuma. Na 43 lokacije raspoređene na četiri dalmatinske županije (Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvan-ske)postavljeno je 86 novih kamera, a nadzorni operativni centri za praćenje signala postavljeni su u županijskim vatrogasnim centrima s tim da je videosignal omogućen i u DUZS-ovom centru u Divuljama. Kamere snimaju okoliš u full HD rezoluciji te

imaju mogućnost optičkog zooma do 32 puta. Antenski stupovi su u pravilu postavljeni na povišeno mjesto s kojeg se dobro vidi okoliš. U automatskom načinu rada, pomoću ovakvih kamera, može se detektirati dim i požar na 10 km udaljenosti, dok se u ručnom načinu rada mogu pratiti i požari udaljeni 25 km ako ne postoji prepreka.

Sustav je integriran s Geografskim informacijskim sustavom (GIS) i Državnim hidrometeorološkim zavodom (Aladin).

Današnji uvjeti, počevši od globalnog zatopljenja, ekstremnih klimatskih promjena i geomorfološkog položaja Hrvatske ne uli-jevaju nadu da će požara u budućnosti biti manje. Stoga su Hr-



12

Hrvatske šume d.o.o. uvode provjerene tehnologije sigurnije po ljudski život i zdravlje.

Sigurnost rada harvesterom na radilištima na kojima se vrši sa-nacija izvaljenih i slomljenih stabala neusporedivo je veća nego pri radu radnika s motornom pilom, ponajprije zbog sila u na-petim stablima koja vrlo lako mogu dovesti do fatalnih nesreća na radu.

Učinkovitost harvestera u otežanim radnim uvjetima je neupitna.

Harvester će svoju primjenu naći u kulturama topola koje na po-dručju UŠP Osijeka čine glavninu etata te time opravdati ispla-tivost njegove kupnje kroz duže vremensko razdoblje. Također, prije rada na sanacijama vjetroloma, harvester se pokazao kao izvrsno rješenje u čistim sječama u kulturama vrbe, panjačama bagrema i panjačama graba.

Iverač

Biomasa, pogotovo drvna biomasa, postaje strateški energent te igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije, po-sebno u okruženju izdašnih potpora koje su članice EU pa tako i Hrvatska odobravale ulagačima u proizvodnju energije iz drva koje koriste zajamčene tarife za proizvodnju struje.

Stoga su se Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume d.o.o. opredijelile za snažan zaokret u odnosu prema drvnoj masi koja im je dana na upravljanje i to kroz niz novih investicija u šumar-sku opremu i tehnologiju. Nabavom tehnološki najsuvremenijeg samohodnog iverača na svjetskom tržištu, investicije vrijedne 5,5 milijuna kuna kojom će se aktivirati potencijal šumskog otpada i osigurati nova dodana vrijednost javnog resursa te omogućiti

otvaranje novih radnih mjesta i ostanak stanovništva u ruralnim područjima. Ujedno, proizvodit će obnovljivu energiju i čuvati naš okoliš, smanjiti rizik od nastanka požara i smanjiti ovisnost o uvozu fosilne energije. Tom nabavom Hrvatske šume d.o.o. ulaze u novu eru poslovanja.

Dronovi

Uprava šuma podružnica Koprivnica prva je podružnica koja je nabavila bespilotnu letjelicu marke DJI INSPIRE 2. Uređaj je opre-mljen digitalnom kamerom sa žiroskopom koja omogućuje sta-bilizaciju slike i mnoštvom senzora koji pilotu daju dodatnu si-gurnost prilikom izvođenja letačkih operacija. Prilikom leta, pilot može letjelicom upravljati na vizualni kontakt ili pomoću zaslona gdje tijekom leta dobiva sve potrebne informacije o statusu le-tjelice i parametrima snimanja. U većini slučajeva pilot će bez vizualnog kontakta morati upravljati samom letjelicom zbog specifičnosti letačkog okruženja, a to je u našem slučaju šuma.

Kako je to još uvijek nova tehnologija koja je u fazi razvijanja i dalje traži sve moguće načine primjene u šumarstvu, pa je tako dron, osim za požare i sanaciju požarišta, korišten i kod snima-nja zdravstvenog stanja stabala, rekognosciranja terena, uroda sjemena, napada mogućih štetnika, nadziranja kretanja divljači, vjetroloma, snjegoloma i još mnogo drugih mogućih primjenji-vih aspekata.

Treba naravno naglasiti kako je čovjek u cijeloj toj priči nezao-bilazan faktor i da bez njegove prisutnosti u šumi i na terenu nema ni šumarstva te da nova tehnologija donosi samo benefite i bolji pogled na cjelokupan šumarski posao koji možemo dobiti iz još jedne dostupne nam točke promatranja pridržavajući se pri tome svih zakonskih propisa o sigurnosti zračnog prometa.



11

softver ERP sustav, punog naziva Enterprize Resourse Planning System to omogućava jer je posebno pogodan za rad s ve-likim brojem statističkih podataka, a s obzirom da je šumar-stvo složena i vrlo slojevita struka u kojoj se, osim temeljne, isprepliće više struka i djelatnosti (geodezija, građevina, eko-nomija, pravo) očekuju se brojne koristi od implementacije koje se prije svega očituju u brzini i dosegu prave i točne informacije u realnom vremenu.

Uspostava ERP sustava, koji je visoko učinkovit u svim se-gmentima, važna je i u pogledu njegove velike složenosti i visoke cijene. Ciljevi uspostave sustava su veća racionaliza-cija na način da se podaci u sustav unose jednokratno, au-tomatskom distribucijom podataka iz jedinstvene izvorne datoteke.

ERP je poslovni softver koji integrira aktivnosti različitih odje-la, odnosno poslovni program koji objedinjuje više procesa i odjela u tvrtki poput proizvodnje, nabave, upravljanja re-sursima. Radi se o integriranom upravljanju temeljnim po-slovnim procesima poglavito u realnom vremenu podrža-nog informacijskim tehnologijama i softverom. ERP putem aplikacija koje sačinjavaju sustav olakšava protok informacija između svih poslovnih funkcija. Isti integrira različite organi-zacijske sustave i olakšava transakcije uz mogućnost rada na različitim računalnim hardverima i mrežnim konfiguracijama koristeći baze podataka kao repozitorij informacija.

ERP sustav je integrirani sustav kojeg karakterizira rad u stvarnom vremenu korištenjem zajedničke baze podataka koja podržava sve aplikacije kroz dosljedan izgled i dojam modularnosti. Prije samog uvođenja ERP-a potrebno je defi-nirati potrebne funkcionalnosti koje mora imati budući sof-tver uzevši u obzir informacije koje posjedujemo i one koje želimo dobiti.

Prije uvođenja ERP-a ključna je temeljita analiza poslovnih procesa koja mora identificirati mogućnosti za moderni-zaciju procesa i procjenu usklađenosti trenutnih procesa s onima koje osigurava ERP sustav. U toj pripremi prvi je korak

već započet izradom podloge za nabavu i implementaciju ERP susta-va, a koja obuhvaća sve poslovne razine u Hrvatskim šumama d.o.o.

U tijeku je 1. faza u kojoj se vrši snimanje, odnosno analiza postojećih radnih procesa, a potom slijede:

2. faza - dokumentiranje postojećeg stanja s težištem na IT rješenjima

3. faza - dokumentiranje podloga unaprjeđenja

4. faza - definiranje strategije upravljanja promjenama s ciljem definiranja načina promjena s popisa unaprjeđenja koje su ušle u obzir za primjenu

5. faza - prijedlozi načina informatičke provedbe, odnosno opcijeimplementiranja

6. faza - završna, analiza koja ukazuje na eventualne promjene, definiranje i odobrenje.

Harvester

Harvester koji je početkom 2018. godine započeo s radom u UŠP Osijek opravdao je očekivanja. Harvester je stroj koji u praksi na tere-nu zamjenjuje 7 sjekača čime se ubrzava proces pridobivanja drvnih sortimenata iz šume. Dosadašnja praksa u Hrvatskoj više se oslanjala na radnika s motornom pilom, što je iznimno težak i opasan posao, a najnoviji trendovi ukazuju da će sjekača biti sve manje na tržištu rada.



10

U 2018. godini Hrvatske šume d.o.o. su vlastitim sredstvima fi-nancirale projekt znanstvenoistraživačkoga rada koji obuhvaća goruću problematiku zaštite šuma od štetnih bioloških organi-zama, pojavu hrastove mrežaste stjenice.

Kako je riječ je o petogodišnjem znanstvenoistraživačkom pro-jektu Utjecaj novog stranog invazivnog štetnika hrastove mreža-ste stjenice Corythucha arcuata,/Say 1832/ na zdravstveno stanje, urod, morfološke značajke i klijavost žira u šumskim sastojinama i klonskim sjemenskim plantažama i iznalaženje rješenja za njezino učinkovito suzbijanje (vrijeme provođenja Projekta: srpanj 2017. - srpanj 2022. godine), financijska obveza na razini jedne godi-ne iznosi približno 200 tisuća kuna. Situaciju čini složenijom i či-njenica što je gospodarenje šumama na većem dijelu područjaistraživanja djelomice ograničeno posebnim uvjetima zaštiteekološke mreže Natura 2000 i FSC certifikata.Nove tehnologijeHrvatske šume d.o.o. koriste obnovljive izvore energije

Nekoliko državnih tijela u ovome trenutku provode aktivnosti koje za cilj imaju povećanje svijesti o prednostima upotrebe energenata iz obnovljivih izvora među kojima se svakako ističu biomasa i peleti gdje Hrvatske šume d.o.o. itekako imaju interes promovirati te proizvode na našem tržištu. Tim povodom tvrtka je pokrenula nabavu i ugradnju peći na pelete kako bi dosadaš-nje sustave grijanja zamijenili novima. To je u skladu s europskim i nacionalnim trendovima tranzicije prema niskougljičnom gos-podarstvu, a ujedno i trend u svim zemljama članicama EU.

Hrvatske šume d.o.o. također će dati aktivan doprinos održivom razvoju i većoj uporabi obnovljivih izvora energije te će tako po-moći domaće proizvođače koji proizvode pelet kao i pripadaju-će tehnologije. Naš novi pristup šumarstvu polazi od najbližeg okruženja – šume, pa sve više uzimamo u obzir potrebe lokal-nog stanovništva. U našim objektima prelazimo na drvni pelet kojim ćemo zamijeniti postojeće sustave grijanja što će u konač-nici, osim ekološkog, imati i ekonomski efekt .

Kotlovi za grijanje kao i sva pripadajuća oprema usklađena je sa zahtjevima važećih normi RH u području sigurnosti proizvoda, zaštite na radu i zaštite okoliša. Ugovorom je zagarantirana i de-montaža postojećih sustava grijanja te njihovo deponiranje kao i ugradnja novih sustava.

Do sada je ugrađeno 80 peći, a cilj je postići grijanje na pelete u većini poslovnih prostora u kojima posluju Hrvatske šume d.o.o. Osim što će Hrvatske šume d.o.o. tim činom dati veliki obol tran-ziciji prema niskougljičnom gospodarstvu, odabirom peći hrvat-skog proizvođača pomoći će se razvoju domaće industrije. Kako je riječ o trendovima koje preferira Europska unija, možemo reći kako će Hrvatske šume d.o.o. u energetskom sektoru učiniti ko-rak naprijed kakav je učinila malo koja tvrtka u Hrvatskoj.

Uvođenje ERP-a u Hrvatske šume d.o.o.

Modernizacija informatičkog sustava jedan je od najvažnijih strateških ciljeva Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. i od iznimne je važnosti za daljnji razvoj svih radnih procesa Društva. Poslovni



©J~!-1 ~ Mobilni korisnici GPRS

VPN

)Sxx racunala na 246 \ PRIMARNA lOKAa,✓ lokacija sEK\Jff

1 xx pos lutitelja

GPS pozicionira('IJe

Fleet management 24xx vozlla

9

urbanih i ruralnih dionika, odnos prema okolišu na lokalnoj ra-zini, te se lakše ostvaruje društvena prihvatljivost gospodarenja šumama, odnosno proizvodnje drva kao obnovljivog materijala. Kao međunarodni forum za razmjenu informacija i iskustava o šumarskoj pedagogiji, svake se godine održava Europski kongres šumarske pedagogije na kojem sudjeluju svi važni sudionici iz široke mreže šumara, znanstvenika, pedagoga, ekologa i svih ostalih dionika zainteresiranih za edukaciju mladih o održivom razvoju i gospodarenju šumama. Po prvi put, u 2018. godini na Kongresu su sudjelovale i Hrvatske šume d.o.o. Rad s djecom njeguje se u Hrvatskim šumama d.o.o. već dugi niz godina. UŠP Zagreb posebno se povezala s eko-školama i isticala se projek-tima Škole u šumi. No tek što su na razini cijele tvrtke u 2012. go-dine izradile projekt „Škola u šumi, šuma u školi“, te za njegovo provođenje u školama diljem RH dobile suglasnost Agencije za odgoj i obrazovanje, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatske šume d.o.o. započele su u jesen 2013. s proved-bom projekta vlastitim sredstvima i kadrovima. Projekt je naišao na izuzetno dobar odaziv osnovnih škola, budući da je šumski ekosustav vrlo važan dio obrazovnog gradiva. Štoviše, tijekom posjeta učenika šumi, nastavnici prirodoslovnih predmeta uoči-li su kako je i njima potrebno dodatno stručno usavršavanje u području šumarstva. Nerijetko naši stručnjaci bivaju zamoljeni za dodatna predavanja, kako bi nastavnici na istoj razini mogli dalje prenositi znanje svojim učenicima. U projekt su se osim osnovnih škola uključili i brojni dječji vrtići, kao i druge odgojno- obrazovne ustanove, poput Centra za odgoj i obrazovanje djece s govorno-jezičnim poremećajima i oštećenjima sluha Slava Raš-kaj i Udruge Ozana, a naši koordinatori za provođenje programa Škole u šumi svakodnevno primaju upite novih škola koje se žele

priključiti projektu. Nakon više od 6 godina provedbe projekta, s ponosom ističemo broj od preko stotinu uključenih škola i dječ-jih vrtića te više od 13.000 djece koja su od začetka provođenja pohodila program Škole u šumi, šume u školi.


Dobro je činiti dobro! U humanitarnom djelovanju najbolje se ogleda socijalna osviještenost Hrvatskih šuma d.o.o. Već 17. go-dinu zaredom sudjelujemo u humanitarnoj akciji Hrvatskog Ca-ritasa „Za 1000 radosti“, čiji je cilj pružiti pomoć obiteljima kojima je ona najpotrebnija. Tom prigodom Hrvatske šume d.o.o. Hrvat-skom Caritasu doniraju ogrjevno drvo za potrebite, ali i daruju živa božićna drvca u teglama. U 2018. god. u zajedničkoj huma-nitarnoj akciji na glavnom zagrebačkom trgu prodano je 200 ko-mada obične smreke, srebrne smreke i pančićeve omorike. Brojni pozivi početkom svakog prosinca, kad se građani raspituju hoće li se akcija održati i kada točno, svjedoče koliko je ta akcija među građanima prepoznata i nestrpljivo očekivana. Rado napominje-mo kako svako sudjelovanje u ovoj akciji, odnosno kupnja samo jednog ovog drvca razveseli dvije obitelji – onu čiji će dom drvce krasiti, kao i onu čiji će dom ugrijati pomoć proslijeđena od iste te kupnje.

Humanitarne akcije


8

Ekološke kampanjeTijekom godine provode se brojne ekološke kampanje u su-radnji s brojnim udrugama, s obzirom da je ekološki osjetljivo gospodarenje šumama postulat koji je naveden u samoj misiji trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Temeljna načela hrvat-skoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirod-ne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Nažalost, stanovništvo još nije dovoljno osviješteno o opasnostima koje šumskim ekosustavima prijete od odlaganja otpada u šumi i u tom se području šumari iz godine u godinu sve više angažiraju, a sredstva koja Društvo troši na čišćenje divljih odlagališta postaju sve veća. Hrvatske šume d.o.o. bez oklijevanja su se priključile prvoj globalnoj ekološkoj kampanji Jedan dan za čist okoliš, u Hr-vatskoj pokrenutoj 2012. godine od strane udruge Žmergo pod nazivom „Zelena čistka“. Cilj kampanje je okupiti volontere i oči-stiti divlja odlagališta otpada u prirodi, ali ponajviše utjecati na

Sve se zemlje Europske Unije mogu pohvaliti tradicionalnim i održivim načinom gospodarenja šumama, te se, želeći proširi-ti znanje i brigu o šumama na mlade generacije, već naveliko bave šumarskom pedagogijom. Glavni ciljevi šumarske pedago-gije mogu se podijeliti u obrazovne, ekološke i društvene. Obra-zovni i ekološki ciljevi promiču vrijednosti poput poštovanja prirode i ostalih živih bića, odgovornog ponašanja, tolerancije i dugoročnog promišljanja o posljedicama ljudskog djelovanja.

Šumarska pedagogijaTime se poboljšavaju kreativnost i maštovitost, suradnja i timske kompetencije, interdisciplinarno razmišljanje, radoznalost i kon-centracija. Društveni ciljevi šumarske pedagogije podižu svijest o koristima održivog gospodarenja šumama, o vrijednostima nedrvnih šumskih proizvoda i usluga, odnosno općekorisnih funkcija šuma, o vrijednostima koje šumarstvo i na šumi bazi-rani sektor ostvaruju pri ruralnom zapošljavanju, te o ruralnom razvoju općenito. Istodobno se poboljšavaju odnosi između

edukaciju, mijenjanje stava i ponašanja svakog pojedinca. Samo u 2018. godini na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. uklonjeno je na stotine tona otpada uz sudjelovanje preko stotinu šumara volontera i nekoliko stotina građana, također vo-lontera. U ovoj akciji pridružuju nam se i planinari, izviđači, lovci i mnogobrojne druge udruge i društva.

Razorni požari koji su 2017. godine ostavili pustoš na velikim po-vršinama diljem Dalmacije potaknuli su brojne zainteresirane po-jedince, tvrtke i udruge na sudjelovanje u obnovi i ozelenjavanju opožarenih područja. Budući da je riječ o iznimno opsežnom poslu kojim treba rukovoditi stručno, bilo je potrebno pokrenuti akciju u kojoj bi se spojila struka s volonterskim entuzijazmom.

Nakon samo jednog konstruktivnog sastanka, brzo je pao do-govor: Savez izviđača Hrvatske u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. i Hrvatskom gorskom službom spašavanja pokrenuo je naj-veću do sada akciju volonterskog pošumljavanja opožarenih po-dručja Dalmacije nazvanu „Boranka“. U akcijama pošumljavanja sudjelovalo je tijekom osam jesenskih vikenda na tisuće volonte-ra, a izviđačima iz cijele Hrvatske pridružile su se brojne udruge, institucije, tvrtke, branitelji, planinari, sportski klubovi, vatrogasci i svi zainteresirani građani. U sklopu kampanje, od izgorjelog bo-rovog drveta napravljene su bojice, simbolično nazvane boralice, podijeljene školama i građanima. Koristeći boralice, građani su se sami mogli uključiti u kampanju tako da nacrtaju svoje stablo i putem posebne aplikacije smjeste ga u virtualnu šumu. Za sva-ko stablo posađeno u virtualnoj šumi, volonteri Boranke posadili su pravu sadnicu u prirodi. U akciji Boranka ukupno je zasađeno 25.000 sadnica, žireva i sjemena različitih vrsta stabala, a izgled-no je da će se ova akcija nastaviti i u idućim godinama.



7

Srpanj

- Hrvatske šume d.o.o. započele s novom protupožarnomkampanjom „Osvrni se i spasi šumu“

- Hrvatske šume d.o.o. sudjelovale u javnozdravstvenoj akcijiuklanjanja ambrozije iz Parka prirode Medvednica

Kolovoz

- Reprezentacija sje-kača Hrvatskih šumad.o.o. sudjelovalana 33. Svjetskomprvenstvu sjekača uNorveškoj

- U Osijeku održanaradionica o monito-ringu šuma u sklopuprojekta Red Faith

Rujan

- Hrvatske šumed.o.o. tradicional-no se predstavilena 26. Jesenskommeđunarodnombjelovarskom sajmuu Gudovcu

- Hrvatske šume d.o.o.organizirale Dan u šumi za cijeli razredpobjednice natječajaHrvatske pošte „Kreiraj marku bajnu i osvoji nagradnu sjajnu“na temu „Čuvajmo naše šume“

- Zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o. zajedno sa zaposlenicimaDHL-a obilježili Svjetski dan volontiranja zasadivši 500 sadni-ca bukve na Medvednici

Listopad

- Predsjednik UpraveHrvatskih šuma d.o.o.Krunoslav Jakupčićkao izaslanik Pred-sjednice RepublikeHrvatske Kolinde Gra-bar Kitarović svečanootvorio 9. Kongrespilanara JugoistočneEurope u SlavonskomBrodu

- Počinje provedbakampanje Boranka,najveće volonterskeakcije pošumljavanjaopožarenih područja Dalmacije koju je pokrenuo Savez izvi-đača Hrvatske s Hrvatskim šumama d.o.o. i HGSS-om

- U Vinkovcima održana prva godišnja evaluacija petogo-dišnjeg projekta „Metode integrirane zaštite i suzbijanjahrastove mrežaste stjenice na području UŠP Vinkovci“ koji zaHrvatske šume d.o.o. izrađuje Šumarski fakultet

Studeni

- U Zagrebu održana konferencija „Požari u Hrvatskoj: obranai prevencija“ pod pokroviteljstvom Hrvatskih šuma d.o.o. uzsudjelovanje dva potpredsjednika Vlade RH

Prosinac

- Nabavom i predstavljanjem tehnološki najsuvremenijegsamohodnog iverača na svjetskom tržištu započet je investi-cijski ciklus u vrijednosti 20 milijuna kuna

- U Delnicama organizirano Adventsko druženje uz jaslice Hr-vatskih šuma d.o.o. i uz sudjelovanje učenika Osnovne školeIvana Gorana Kovačića i limene glazbe Delnice

- Nastavljeno humanitarno djelovanje u sklopu humanitarneakcije s Caritasom „Za 1000 radosti“; Hrvatske šume d.o.o. iove godine sponzorirale akciju s 200 živih božićnih drvaca idonirale ogrjevno drvo za najpotrebitije.



6

Siječanj

- Šumarski muzej uBošnjacima prvi putsudjelovao u mani-festaciji Noć muzeja

- U Galeriji grada Kra-pine otvorena izlož-ba fotografija „Šumaokom šumara“

Veljača

- Ekipa hrvatskihšumara sudjelovalana 50. Europskomnatjecanju šumara ubiatlonu u talijanskojpokrajini Južni Tirol

- u sklopu aktivnostiobnavljanja po-pulacije divljači upodručja stradalapoplavom, u spačvanske šume pušteno 14 jelena i 28 košuta

- Hrvatske šume d.o.o. sudjelovale na 8. Međunarodnoj ener-getskoj konferenciji o biomasi

- Hrvatske šume d.o.o. pomažu lokalnom stanovništvu saopskrbom u snijegom zametenim područjima

Ožujak

- u organizaciji Hr-vatskih šuma d.o.o. iPoslovnog dnevnikaodržana konferen-cija pod nazivom„Budućnost hrvatskedrvne industrije“

- Svjetski dan šuma obilježen nizom aktivnosti – u Maksimiruzasađena „Dječja šuma“, u Delnicama, Gospiću, Kutini, Zagre-bu i Ogulinu održane radionice sa školskom djecom na temušume, a u Lugarnici Krušak organizirano zajedničko obilježa-vanje Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana sindroma Downsa članovima Udruge Down.

- Hrvatske šume d.o.o. sudjelovale na proljetnom međunarod-nom sajmu poljoprivredne mehanizacije u Gudovcu

- potpisan Kolektivni ugovor za radnike Hrvatskih šuma d.o.o.

Travanj

- Hrvatske šume d.o.o. i Udruženje drvno-prerađivačke in-dustrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori potpisale Pismorazumijevanja za prostorno drvo

- Hrvatske šume d.o.o. sudjelovale u Zelenoj čistki

- U suradnji sa školama u većini podružnica Hrvatskih šumad.o.o. sadnjom drveća obilježen Dan planeta Zemlje

Svibanj

- Zagrebačka podružnica Hrvatskih šuma d.o.o. u prostorijamaPilane Bliznec održala prezentaciju na temu šumarskih rado-va na Medvednici u 2018. godini

- Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčićsudjeluje kao panelist na konferenciji „Državno, a efikasno“

- Hrvatske šume d.o.o. prvi put sudjelovale u utrci poslovnihsubjekata MAGENTA 1 B2B RUN u Rijeci i osvojile 1. mjesto ukategoriji velikih tvrtki

- Hrvatske šume d.o.o. tradicionalno sudjelovale na 53. među-narodnoj izložbi cvijeća Floraart u Zagrebu

Lipanj

- Hrvatske šume d.o.o. s nizom panelista sudjelovale na 15.Drvno-tehnološkoj konferenciji u Opatiji

- Lovački dom Muljava po 6. put izglasan za jednog od 100najboljih restorana u Hrvatskoj

- U Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Hrvatskihšuma d.o.o. i HŠD održana panel-rasprava na temu „Hoće linas šume nadživjeti?“ kako bi se ukazalo na dramatične po-sljedice klimatskih promjena



l! .... J I , j. ~ )'~· . l1- l', \.:.-,~ .. t··,· .. . ..

\ - -~.,- ' ~ -~ · ,O \ -- · : . - - .J, ; · o. •· I

~ . •· ~- .. ' • : . ; _: ' ' -,r,111 ~ ., ,. ,: ~ :

•

. . I\__ 11);.. ~t_ .~ ~ ~ _ ~. - ll ., ..<I..+ J ,

,•.. . • I ~ -·

I ZABORAVLJENA BOCA MOZE

IZAZVATI POZAR

OSVRNI SE I SPASI SUMU.

0 SLOrAJO POfARA NAZOVlff rm fMERGENCY CALL

!Y!!)l ~ r ~ .

5

U 2018. godini ukupna minski sumnjiva površina RH smanjena je za rekordnih 5.600 hektara. Polovicu toga čini površina državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o.

Šume i šumske površine u ukupnom minski sumnjivom po-dručju Republike Hrvatske zastupljene su s preko 95 % površi-ne. Hrvatska se sukladno nedavno potpisanom aneksu ugovora (konvencije) iz Otawe obvezala razminirati cjelokupni teritorij u narednih 7 godina. Iz toga proizlazi da će se u tom periodu odvi-jati ubrzano razminiranje šuma, oko 5.000 hektara godišnje.

Humanitarno razminiranje nastavlja se financirati iz naknade za opće korisne funkcije šuma te je u 2018. godini osigurano više od 62 milijuna kuna za poslove razminiranja šuma i šumskog zemljišta. Kroz 12 projekata razminirano je približno 571 hek-tara, a najveća površina od 231 hektara vrijednosti 25 milijuna kuna, razminirana je u šumariji Otočac. Riječ je o kvalitetnoj šumi bukve i jele, na južnim padinama Male Kapele. Razminiranjem je uklonjen veliki broj minsko-eksplozivnih sredstava, osobito najo-pasnijih mina PROM-1 te je povećana sigurnost šumarskih djelat-nika i otvorena mogućnost bavljenja turizmom i rekreacijom na ovom prekrasnom, ali do sada nedostupnom dijelu Lijepe Naše.

Razminiranje


Prostorni pregled minsko sumnjivih područja unutar državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o.

Razina odgovornosti koju je šumarska struka preuzela za gospo-darenje resursom koji pokriva gotovo polovicu površine države, vidljiva je iz njezina rada u prethodnih 250 godina. Šumari svojim radom održavaju ekosustav u ravnoteži, ostvarujući gospodar-sku funkciju šuma uz održavanje bioraznolikosti. Dokaz tomu su velike površine šumskih zajednica obuhvaćene ekološkom mre-žom Natura 2000.

Hrvatske šume d.o.o. strogo se pridržavaju principa odgovornog i održivog gospodarenja prirodnim resursima. Odgovoran odnos ne samo prema okolišu, nego i prema zaposlenicima i društvu u cijelosti ključan je za poslovanje Društva. Primjer dobre prakse društveno odgovornog i etičkog poslovanja su i savjetovanja i odnosi sa sindikatima i radničkim tijelima, pa tako pod okriljem Društva djeluju dva sindikata, a aktivno je i Radničko vijeće.

Društveno odgovorno poslovanjeOsim toga, Hrvatske šume d.o.o. već tradicionalno njeguju obra-zovno, humanitarno i ekološko djelovanje putem kampanja koje provode na razini cijelog Društva. Osim tematskih kampanja koje predstavljamo u nastavku, Društvo već dugi niz godina s ciljem popularizacije šumarstva izdaje časopis Hrvatske šume, koji se bez naknade distribuira odgojno-obrazovnim ustanovama i ti-jelima javne vlasti u RH.

Društveno odgovorno poslovanje možemo na primjeru Hrvat-skih šuma d.o.o. izraziti i kao integralno gospodarenje državnim šumama na čitavom području Republike Hrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način pre-ma društvu u cjelini i zaposlenicima poduzeća. Na osnovi takve politike i ispunjavanjem upravo tih kriterija, Hrvatske šume d.o.o. dobile su prije više od desetljeća i prestižni FSC certifikat, koji s ponosom nose.


4

Radi lakšeg gospodarenja i kontrole provedenih radova, šume i šumska zemljišta na području RH podijeljena su na manja po-dručja koja se nazivaju gospodarske jedinice i to na 681 gospo-darsku jedinicu državnih te 407 privatnih šuma. Njihove vanj-ske granice na terenu označene su bojom s tri vodoravne crte. Gospodarske jedinice zatim se dijele na trajne osnovne jedinice gospodarske podjele šuma i šumskih zemljišta - odjele koji su na terenu označeni bojom i to brojem iznad dvije vodoravne crte. Odjeli su podijeljeni na odsjeke odnosno najmanje promjenjive jedinice gospodarske podjele čije su granice na terenu označene bojom i to malim slovom abecede i jednom vodoravnom crtom.

Nebrojeno puta su upravo ove oznake odjela i odsjeka na stabli-ma pomogle Gorskoj službi spašavanja u lociranju izgubljenih pojedinaca.

Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se poseban šumskogos-podarski plan. Svaki elaborat šumskogospodarskog plana sastoji se od tri osnovna dijela i to: tekstualnog, tabličnog i kartograf-skog. Tekstualni dio elaborata, koji se naziva Uređajni zapisnik, sadrži deset poglavlja u kojima se za područje gospodarske jedinice opisuje dosadašnja organiziranost šumarstva, povijest radova na uređivanju šuma, orografske i hidrografske prilike, geološka podloga i tlo, klima, stanje šumskih zajednica, stanje na zaštićenim područjima, stanje ugroženih i strogo zaštićenih vrsta, a detaljno se obrađuju područja obuhvaćena ekološkom mrežom Natura 2000 i općekorisne funkcije šuma. Posebno po-glavlje obrađuje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u proteklih deset godina s prikazom i obrazloženjem izvršenih radova za svaki odsjek. Sada utvrđeno stanje šuma i šumskih zemljišta uspoređuje se sa stanjem prije deset godina i detalj-no se obrazlažu promjene prvenstveno površina, drvne zalihe i prirasta.

Jedno od najvažnijih poglavlja je ono o budućem gospodarenju u kojem se navodi cilj gospodarenja i način na koji će se ono po-stići. Isto tako, navodi se na koji je način i u kojoj količini propisa-na drvna zaliha za sječu u narednih deset godina, radovi na njezi šuma, zaštiti šuma, pošumljavanju, izgradnji šumskih prometnica i ostali potrebni radovi.

Tablični podaci sadrže obrasce propisane Pravilnikom o uređi-vanju šuma od kojih ističemo obrasce koji sadrže detaljne tek-stualne i numeričke podatke o stanju svakog odsjeka sa propisa-nim radovovima koje u njemu treba napraviti u narednih deset godina. Kartografski materijal čine osnovna karta gospodarske jedinice u mjerilu 1:5.000, pregledna karta u mjerilu 1:25.000 te razne tematske karte.

Nakon završetka svih radova na izradi prijedloga elaborata šum-skogospodarskog plana, a prije pokretanja postupka odobrenja kod Ministarstva nadležnog za šumarstvo isti podliježe javnom uvidu koji traje najmanje 15 dana nakon kojeg se održava i jav-na rasprava. Poziv na javni uvid kao i na javnu raspravu pravo-vremeno se objavljuje na mrežnim stranicama Hrvatskih šuma d.o.o. kako bi se obavijestila sva zainteresirana javnost. U postup-ku odobrenja kod Ministarstva nadležnog za šumarstvo, šum-skogospodarskih planova za gospodarske jedinice na čijem se području nalaze područja zaštićena temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, potrebno je od Ministarstva nadležnog za za-štitu prirode ishoditi prethodnu suglasnost. Provođenje propisa šumskogospodarskog plana za vrijeme njegovog važenja kon-trolira šumarska inspekcija Ministarstva nadležnog za šumarstvo. Iz svega navedenog jasno se vidi kako su svi radovi koje obavljaju šumari strogo propisani i kontrolirani, a sve s ciljem potrajnog gospodarenja našim šumama kako bi i budućim generacijama predali prirodne, zdrave i očuvane šume.

Pravo na prestižni FSC certifikat znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardi-ma. FSC certifikat predstavlja veliku čast i međunarodno prizna-nje načinu gospodarenja šumama unutar Hrvatskih šuma d.o.o. koje se odvija u skladu s navedenim strogim kriterijima. Njime je hrvatska šumarska struka, koja već generacijama na odgovoran način gospodari izuzetno značajnim nacionalnim resursom, prvi put 2002. godine dobila ovo veliko priznanje. Certifikat se nakon detaljnih pregleda otada obnavlja svakih 5 godina.

Također, činjenica da Hrvatske šume d.o.o. mogu sve svoje pro-izvode stavljati na tržište kao FSC certificirane od golemog je značenja za hrvatsku drvnu industriju s obzirom da najveći dio

FSCnjihove sirovine dolazi upravo iz tog izvora. Drvoprerađivači su tu priliku prepoznali tako da u Hrvatskoj trenutno ima preko 150 FSC COC certificiranih tvrtki koje su time stekle veliku kompa-rativnu prednost. S obzirom da je Hrvatska bila prva zemlja u regiji koja je mogla ponuditi FSC certificirane drvne proizvode, kumulativni efekti poboljšane tržišne pozicije u proteklih 15 go-dina FSC certifikata sigurno nisu bili zanemarivi.

Za običnog građanina, kupca drvnih proizvoda, zaštićeni FSC logotip znači da proizvod koji kupuje nije proizveden tako da su zbog njega žrtvovane šume te da on svojim potrošačkim po-stupkom nije pridonio nemilosrdnoj eksploataciji šumskih resur-sa, kakva se nažalost događa u nekim dijelovima svijeta.



3

Organizirano šumarstvo u Hrvatskoj u današnjem obliku potječe još iz davne 1765. godine kad je osnovana prva Uprava šuma. To je bila Uprava šuma karlovačkoga generalata, a obuhvaćala je 3 šumarije: Krasno, Baške Oštarije i Petrovu goru. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769. godine. Bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske

Malo koja druga struka s ovih prostora može se pohvaliti tradici-jom dužom od 250 godina kontinuiranoga djelovanja po postu-latima koji kako su vrijedili na početku, vrijede i danas. Ono što je vrlo važno napomenuti je da su šumari kroz cijelo to vrijeme održali šumu - i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu - ne samo kao izvor sirovine, već i kao prirodan ekosustav u kojemu uredno djeluju sve njegove općekorisne funkcije. Tako Hrvatska još uvijek ima 95 % prirodnih šuma, čemu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta koji dolaze u našu zemlju kako bi uživali u prirod-nim ljepotama.

Povijest šumarstvaŠume su jedini hrvatski samoobnovljivi prirodni resurs i nacio-nalno blago. One su izvor pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, lijepoga krajobraza i drvne tvari, jednom riječju - života. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske s pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu, stoga je od iznimne važnosti upravljati s tim resursom na društveno odgovoran način.

Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj podijeljene su prema vlasništvu na državne i privatne. Brigu o najvećem dije-lu državnih šuma vodi poduzeće Hrvatske šume d.o.o., a tek o manjem dijelu brigu vode Javne ustanove nacionalnih parkova, Šumarski fakultet u Zagrebu i Ministarstvo obrane. Brigu o pri-vatnim šumama vode njihovi vlasnici. Šumama i šumskim ze-mljištima gospodari se temeljem odredbi šumskogospodarskih planova koje odobrava Ministarstvo nadležno za šumarstvo, u ovom slučaju Ministarstvo poljoprivrede, i to za razdoblje od de-set godina, zatim orijentacijski za daljnjih deset godina i idućih dvadeset godina. Prilikom izrade šumskogospodarskih planova kao i u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima potrebno je pridržavati se odredbi velikog broja Zakona od kojih ističemo: Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoli-ša, Zakon o poljoprivrednom zemljištu te Uredbi koje je donijela Vlada RH od kojih ističemo Uredbu o ekološkoj mreži. Temeljni podzakonski akt za izradu šumskogospodarskih planova je Pra-

vilnik o uređivanju šuma, a od ostalih možemo spomenuti Pravil-nik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama i Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima.

Svaki šumskogospodarski plan sadrži podatke o prošlosti, sa-dašnjosti i budućnosti šumskog područja, odnosno podatke o dosadašnjem gospodarenju, sadašnjem stanju šuma i šumskih zemljišta te propisima za buduće gospodarenje. Temeljni šum-skogospodarski plan za sve šume i šumska zemljišta RH je Šum-skogospodarska osnova područja Republike Hrvatske, a do sada su izrađene za razdoblja od 1986. do 1995., od 1996. do 2005., od 2006. do 2015. i trenutno važeća za razdoblje od 2016. do 2025. godine. Analizom podataka iz navedenih Šumskogospodarskih osnova područja mogu se ustanoviti promjene stanja šumskog fonda i provedeni zahvati u razdoblju od 1986. do 2016. godine kako državnih tako i privatnih šuma.



2

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia) smatra se jednom od najvažni-jih vrsta drveća naših šumskih ekosustava. Šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem Leucoio- fraxinetum, rasprostire se na gli-nenim aluvijalnim tlima rasprostranjenim u posavskom i pokup-skom bazenu. Nastanjuje područja poplavnih šuma koje naziva-mo „bare i tanjuri“ tj. oblike mikroreljefa, plitkih depresija gdje se duže vrijeme zadržava površinska te visoka podzemna voda. U takvim uvjetima poljski jasen nema konkurenciju te tvori jednu od najzanimljivijih biljnih zajednica bez koje je nemoguće zami-sliti poplavne šume Hrvatske. Zajednica je pionirskog karaktera te postupno prelazi u zajednicu hrasta lužnjaka i velike žutilovke.

O važnosti jasena dovoljno govori podatak da u ukupnoj za-stupljenosti svih vrsta drveća u Hrvatskoj sudjeluje s 4 %.

Nažalost, jasen nestaje pred našim očima.

Naime, jasen je u vrlo kratkom vremenu postao naša najugrože-nija vrsta čemu je kumovao niz faktora, a pretpostavka je kako su ključne bile klimatske promjene koje su naposljetku uzroko-vale da se na osjetljivim staništima jasena događaju dugotraj-ne poplave iza kojih slijedi razdoblje ekstremnih suša. Dodatni problem pretpostavlja se da bi mogla biti i gljiva Chalara fraxi-nea koja je vjerojatno cijeli proces propadanja jasena dodatno ubrzala zbog čega danas odumiru i sasvim mlade biljčice. Stabla svih dobnih razreda jasena suše se i izvaljuju u šumi što predstav-lja potencijalnu opasnost za sve dionike šume poput izletnika, gljivara i drugih. Propalo drvo gubi vlaknastu strukturu i postaje poput stiropora koji se lako lomi i pod svojom težinom pada. Problem je što krošnje znaju na prvi pogled izgledati donekle zdravo no kad se drvo izvali vidi se kako mu je zbog propadanja drvenaste strukture korijena narušena statika.

Sušenje velikih jasenovih kompleksa izaziva veliki problem kako u ekološkom, tako i u gospodarskom smislu.

Veliki broj stručnjaka iz Hrvatskih šuma d.o.o., Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agen-cije za okoliš i prirodu radi na problemu sušenja jasena i što učini-ti s područjem na kojem je ugrožen, a koje se prostire na gotovo cijelo područje Posavine i Pokuplja.

Od krucijalne važnosti jest što učiniti s tim područjima, s obzirom da je riječ o području obuhvaćenom u ekološku mrežu NATURA 2000. Riječ je o ekološkoj mreži koja strogo propisuje mogućno-

Poljski jasen – ponos i dika poplavnih šuma

sti izmjene staništa, samim time i uređajnih razreda. Postoji boja-zan kako će na svim područjima posavskog bazena na kojima se javlja šumska zajednica Leucoio – fraxinetum biti potrebno izvršiti izmjenu stanišnog tipa.

Ipak, šumari nisu odustali od jasena, ali isto tako ne mogu za-nemarivati činjenicu kako su se stanišne prilike izmijenile do te granice da se zadržavanje jasena na navedenim područjima može odbaciti s velikom vjerojatnošću, stoga je upitna i njegova obnova.

Generalno gledajući, promjena stanišnog tipa koja je uzrokova-na višom silom, trebala bi biti prihvaćena kao realnost, jer nije rezultat lošeg gospodarenja.

Nažalost, ne postoji generalni zaključak koja bi to vrsta mogla za-mijeniti jasen na pojedinoj mikrolokaciji te će se tom problemu morati prilaziti na način da će se svaka pojedina ploha proma-trati zasebno.

Potrebno je proći sve gospodarske osnove s uređajnim razre-dom poljskog jasena i svakoj prići s posebnim oprezom.



Godišnje

drutvo s ogrgov

2018.ISSN 1848-1515

fotografija: Goran D

orić

dru tvo s ogr gov

foto

grafi

ja: J

uric

a Ko

lec

Šuma i javnost2018.HS GI 2018_korice_final.indd 104.06.2019. 13:41

Cl::MRV~TSKE - SUME

! -anlfenom od orno~u

Documents

2018. dru tvo s ogr gov anifenom od ornmtu javnost Šuma i · 2019-08-30 · odgovori na navedene opasnosti, a nadu u uspješno rješenje pruža i iskustvo koje su naši šumari stekli