Poslovni plan provedbe projekta održivog i sustavnog financiranja

nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola u Republici

Hrvatskoj

Prijedlog izmjena propisa za održivo i sustavno financiranje hrvatskog sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola sa prijedlogom

terminskog plana i projekcijom financiranja u slijedećih 5 godina.

OPATIJSKA INICIJATIVA

12.3.2018.g.

1

Autor: mr. oec. Miran Cofek, dipl. ing. stroj.

P. M. C. d.o.o. za usluge savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, Andrije Medulića 6 , 51000 Rijeka, Tel. 051 338 683, GSM 098 472 730, www.pmc-sailing.com, E-mail: miran.cofek@gmail.com

2

SADRŽAJ

1. PREDGOVOR ............................................................................................................................ 3

2. UVOD ......................................................................................................................................... 4

3. OSNIVANJA UDRUGE OPATIJSKA INICIJATIVA .............................................................. 9

3. NAKNADA ZA TV PRAVA OD UTAKMICA ...................................................................... 11

4. NAKNADA OD PRAVA NA KLAĐENJE ............................................................................. 13

5. NAKNADA OD PROMETA TURISTA – BORAVIŠNA PRISTOJBA ................................. 17

6. GRADSKI / OPĆINSKI POREZ NA POTROŠNJU ZA VRIJEME TURISTIČKE SEZONE

....................................................................................................................................................... 19

7. POVEĆANJE PRIHODA OD REKLAMIRANJA I PROMOCIJE TVRTKI NA

UTAKMICAMA I OD FINANCIRANJA SPORTA: NOGOMETA, KOŠARKE, RUKOMETA,

ODBOJKE I VATERPOLA ZBOG POREZNIH OLAKŠICA .................................................... 20

8. SPONZORSTVA VELIKIH PODUZETNIKA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU (HEP,

JANAF, HTZ, PLINACRO, ACI, INA, HPB, ITD) ..................................................................... 21

9. PRIJEDLOG TERMINSKOG PLANA AKTIVNOSTI S PROJEKCIJOM FINANCIRANJA

....................................................................................................................................................... 22

10. SAŽETAK EKONOMSKE ILI SOCIJALNE ANALIZE ...................................................... 24

11. ZAKLJUČCI ........................................................................................................................... 28

3

1. PREDGOVOR

Opatijska inicijativa je osnovana na prijedlog gosp. Damira Miškovića i predstavnika hrvatskih

sportskih saveza sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola u Opatiji u

prosincu 2017. godine sa ciljem omogućavanja njihovog održivog i sustavnog financiranja u

Republici Hrvatskoj.

Financiranje hrvatskog sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola predloženo je

od naknada za TV prava, od naknada od klađenje, od naknada od turista – boravišnim

pristojbama, od gradskih poreza na potrošnju turista i povećanja prihoda od reklamiranja i

promocije tvrtki na utakmicama i od direktnog financiranja sporta: nogometa, košarke,

rukometa, odbojke i vaterpola zbog novih poreznih olakšica, i od sponzorstava državnih tvrtki.

Cilj ljudi iz Opatijske inicijative, sportaša, sportskih klubova, sportskih saveza, HOO, Kluba

Olimpijaca i svih koji daju potporu ovom projektu, je omogućiti sveobuhvatno, sustavno,

održivo i tržišno financiranje hrvatskih sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i

vaterpola.

U ovom poslovnom planu je iznesen prijedlog financiranja hrvatskog sporta: nogometa, košarke,

rukometa, odbojke i vaterpola sa prijedlogom izmjena propisa koji će to omogućiti, sa

prijedlogom terminskog plana i projekcijom financiranja u slijedećih 5 godina, te sažetak

ekonomske ili socijalne analize.

4

2. UVOD

Opatijska inicijativa je javno izložila niz mjera i izmjena propisa koje je potrebno napraviti od

strane države i sportskih Saveza (nogometnog, košarkaškog, rukometnog, odbojkaškog i

vaterpolo) koje će osigurati održivi i sveobuhvatan i decentralizirani i transparentan model

financiranja sporta u svim dijelovima Hrvatske sa osiguranim stalnim i kvalitetnim nadzorom

trošenja novca.

Velik broj klubova u Hrvatskoj je na rubu egzistencije, u malim gradovima se gase sportski

timski klubovi, a djeca se više ne mogu baviti sportom. Ovaj predloženi model to može

preokrenuti, ali se ne smije čekati, već treba što prije krenuti u realizaciju. U sportovima:

nogomet, košarka, rukomet, odbojka i vaterpolo u Republici Hrvatskoj ima 223.000 registriranih

sportaša i ako se sadašnje stanje nastavi biti će ih svaki mjesec manje. 223.000 registriranih

sportaša prestavlja najmanje 223.000 hrvatskih mladih obitelji sa 3 do 4 člana obitelji, to je

ukupno oko 20 % stanovnika Hrvatske.

Ekonomska ili socijalna analiza nam pokazuje da svako povećanje prihoda i ulaganje u sport ima

direktne pozitivne učinke na:

� životni optimizam i zadovoljstvo građana

� ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj

� natalitet

� zdravlje stanovnika Republike Hrvatske

� nova radna mjesta

� razvoj hrvatske, europske i svjetske sportske zajednice

� razvojsocijalne svijesti

� omogućuje borbu protiv ovisnosti, nasilja, mržnje, rata, rodne, rasne i nacionalne

nejednakosti

� razvoj gospodarstva

� proizvodnje

� usluga

� turizma

� obrazovanja

� kulture

� itd.

5

Sport u EU:

Izvor EUROSTAT:

Zbog sve većeg utjecaja na europsko gospodarstvo i društvo, sport je stekao važno mjesto u

europskim strategijama i programima kao što je Erasmus +. Kao posljedica toga, potrebne su

usporedive statistike za jačanje politika temeljenih na dokazima u području sporta.

Međutim, na razini EU nema posebnih zbirki podataka koji se odnose na ovu temu. Stoga,

sportska statistika mora biti izvedena iz ostalih EU višenamjenskih zbirki podataka.

Zbog multidisciplinarne prirode sporta, statistike ovog područja odnose se na sljedeće dimenzije:

• Zapošljavanje - Ankete o radnoj snazi (EU-LFS) – u sportu

• Međunarodna trgovina robom (COMEXT) – sportske opreme.

• Privatni i javni izdaci iz Ankete o potrošnji kućanstava (APK) – za sportske namjene

• Statistike o izdacima Vlada EU - za sport,

• Sudjelovanje u sportu - uglavnom iz statistike EU o dohotku i životnim uvjetima (EU-

SILC)

Trenutačno namjenski odjeljak o sportu EUROSTAT-a predstavlja podatke koji se odnose na

zapošljavanje u sportu i međunarodnoj trgovini sportskim proizvodima i nema podataka o

ukupnim prihodima od sporta.

Zadnja detaljna istraživanja o prihodima sporta u EU su izvršena 2008 godine.

Struktura financiranja sporta u EU 2008. (u mlrd. EUR)

Kućanstva Lokalne

vlasti Središnja

država Sponzorstva

i donacije Medijska

prava Pristojbe i

porezi Ostalo Ukupno

U mlrd. EUR 101,00 26,00 10,70 10,50 5,00 0,20* 0,40** 153,8 U % 65,67 16,90 6,95 6,83 3,25 0,13 0,26 100

Izvor: European Commission (2011.); prilagodba autora * Od poreza i drugih davanja na prihode državne lutrije, klađenja i igara na sreću koji izravno ide sportskim

organizacijama (ne prolazi kroz proračune ili fondove javnih vlasti). ** Obuhvaća i fondove EU.

Izvor: Istraživački projekt Instituta za javne financije „Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s

usporednim prikazom financiranja u Europskoj uniji“:

6

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

U mlrd. EUR 153,8 158,4 163,2 168,1 173,1 178,3 183,6 189,2 194,8 200,7

proračun rasta prihoda od sporta u EU od Autora

Uz povećanje BDP-a EU od prosječno 3 % godišnje projicira se da su prihodi od sporta u

EU u 2017. godini bila oko 200,7 milijardi Eura, što iznosi 1,3 % BDP-a EU.

Kada se uz te prihode dodaju prihodi od međunarodne trgovine sportskom opremom i drugi

posredni prihodi od sporta ukupni prihodi vezani uz sport vjerojatno dostižu i 3 % BDP-a EU.

Hrvatski prihodi sportskih klubova su puno manji.

Prihodi sportskih djelatnosti 93.1:

93.1 Sportske djelatnosti 93.11 Rad sportskih objekata 93.12 Djelatnosti sportskih klubova 93.13 Fitnes centri 93.19 Ostale sportske djelatnosti

Prihodi 2008 % 2009 % 2010 % 2011 %

ukupni prihodi (AOP 203) 2.506.918.451 100 2.113.851.225 100 2.074.864.018 100 2.063.332.232 100

prihodi od prodaje roba i pružanja usluga (AOP 204)

514.342.156 21 386.022.178 18 309.192.543 15 342.156.423 17

prihodi od članarina i članskih doprinosa (AOP 207)

125.786.936 5 128.025.094 6 139.774.424 7 156.564.921 8

prihodi po posebnim propisima (AOP 210)

235.454.338 9 214.021.535 10 211.204.549 10 319.984.484 16

prihodi od imovine (AOP 213) 63.186.405 3 85.875.407 4 63.899.063 3 76.810.608 4

prihodi od donacija (AOP 226) 1.169.475.672 47 1.152.015.294 54 1.060.413.554 51 986.280.189 48

ostali prihodi (AOP 234) 398.672.943 16 147.891.716 7 290.379.884 14 181.535.606 9

Izvor: Istraživački projekt Instituta za javne financije „Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom

financiranja u Europskoj uniji“ 2012.

Tu treba naglasiti da je prihod od prodaje roba i usluga prihod od rada sportskih objekata koji se

većinom (70 %) koriste za kulturno zabavne sadržaje i nemaju veze sa sportom (342 milijuna

kuna). Također se oko 350 milijuna kuna donacija iz proračuna općina / gradova koristi za

održavanje tih sportskih objekata koji nisu samo sportski. Iz državnog proračuna za održavanje

sportskih objekata se plaća još 43,6 milijuna kuna za gradske sportske dvorane u Zagrebu,

Splitu i Varaždinu. Dakle ukupne prihode sporta od cca 2000 milijuna kuna godišnje treba

umanjiti za cca 800 milijuna kuna koji se vode kao sportski prihodi a nisu sportski prihodi.

7

Realno se mogu procijeniti ukupni prihodi sporta od oko 1200 milijuna kuna, to jest samo

160 milijuna Eura ili 0,33 % BDP-a Hrvatske. Prihodi sporta u Hrvatskoj iznose 0,08%

prihoda sporta u EU!!!

Iz sportskih rezultata hrvatskih sportskih timova vidljivo je da Hrvatska ima trenere, struku,

znanje i sportske talente za takmičenje sa svim sportskim zvijezdama i zemljama svijeta, ali nam

nedostaju financijska sredstva da osiguramo ostanak mladih sportaša te tako osiguramo puno

veće prihode od sportskih djelatnosti, utakmica, sportskog turizma, proizvodnje sportske opreme

itd.

Zašto ne bi Republika Hrvatska bila vodeća u EU po sportskim djelatnostima, kao što je

vodeća u turizmu, pogotovo stoga što su turizam i sport direktno povezani. Posljednja

istraživanja govore da je 5 % hrvatskog turizma direktna posljedica sporta, to je oko 500

milijuna Eura, to jest 3.750 milijuna kuna.

Navedena razlika u prihodima od sportskih djelatnosti između Hrvatske i zemalja EU je naročito

vidljiva u sportovima sa loptom: nogometu, košarki, rukometu, odbojci i vaterpolu i to naročito

u:

� staroj i otpisanoj sportskoj infrastrukturi,

� lošoj kvaliteti timova i utakmica (čast izuzecima)

� sporom razvoju, to jest stagnaciji sportskog turizma

� vrlo lošoj kvaliteti TV prijenosa sportskih događaja

� malom prihodu od prodaje karata

� malom prihodu od prodaje TV prava

� malom prihodu od prodaje prava na klađenje

� malom prihodu o dresova i sportskih rekvizita

� itd.

Povećanje prihoda u sportskim djelatnostima i povećanje financiranja je moguće osigurati sa

provedbom prijedloga Opatijske inicijative i promjenama u javnom i privatnom financiranju, kao

i sa poreznim olakšicama koje će osigurati puno veće privatne prihode sporta.

Ova inicijativa ima temeljni cilj da zakonski omogući sportovima: nogomet, košarka, rukomet,

odbojka i vaterpolo da osiguraju sustavno i tržišno financiranje namijenjeno svom razvoju i

8

razvoju svoje infrastrukture, a na osnovu svojih autorskih i društvenih i sportskih prava i

dostignuća.

Sportovi sa loptom: nogomet, košarka, rukomet, odbojka i vaterpolo imaju najviše klubova i

registriranih sportaša (223.000), najgledaniji su i TV i sva ostala prava su im najvrednija.

U ovom poslovnom planu su izneseni prijedlozi osnivanja Udruge Opatijska inicijativa

koja će upravljati sa javnim novcem za sportove: nogomet, košarku, rukometu, odbojku i

vaterpolo, te izmjene i dopune zakona koji će omogućiti sportovima: nogomet, košarka,

rukomet, odbojka i vaterpolo da osiguraju održive tržišne prihode od:

� Naknada od TV prava od utakmica

� Naknada od prava na klađenje

� Naknada od prometa turista – boravišne pristojbe

� Naknada od prometa turista - Gradskih/ općinskih poreza na potrošnju za vrijeme

turističke sezone

� Povećanja prihoda od reklamiranja i promocije tvrtki na utakmicama i od

direktnog financiranja sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola

zbog novih poreznih olakšica

� Sponzorstva velikih poduzetnika u državnom vlasništvu (HEP, JANAF, HTZ,

PLINACRO, ACI, INA, HPB itd)

U poslovnom planu je također izrađen prijedlog terminskog plana aktivnosti sa

projekcijom financiranja i sažetak ekonomske ili socijalne analize projekta.

9

3. OSNIVANJA UDRUGE OPATIJSKA INICIJATIVA

Predlaže se osnivanje Udruge Opatijska inicijativa koja će upravljati javnim i privatnim

prihodima sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola:

� Naknada od TV prava od utakmica

� Naknada od prava na klađenje

� Naknada od prometa turista – boravišne pristojbe

� Naknada od prometa turista - Gradskih/ općinskih poreza na potrošnju za vrijeme

turističke sezone

� Prihoda od reklamiranja i promocije tvrtki na utakmicama i od direktnog

financiranja sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola zbog novih

poreznih olakšica

� Sponzorstva velikih poduzetnika u državnom vlasništvu (HEP, JANAF, HTZ,

PLINACRO, ACI, INA, HPB itd)

Udruga Opatijska inicijativa će biti savez sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i

vaterpola koji će upravljati prikupljenim javnim sredstvima i kontrolirati raspored sredstava

klubovima, a osnovati će se sa izmjenom Zakona o sportu.

Način upravljanja prikupljenim javnim sredstvima biti će određen statutom na osnivačkoj

skupštini.

Prijedlog izmjena Zakona o sportu:

Iza članka 52. dodaje se naslovi članak 52 a:

Udruga Opatijska inicijativa

Članak 52a.

(1) Udruga Opatijska inicijativa je najviša nevladina nacionalna sportska udruga sportova:

nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola u koju se udružuju nacionalni sportski

10

savezi sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola: HNS, HKS, HRS, HOS i

HVS sukladno pravilima Udruge Opatijska inicijativa.

(2) Udruga Opatijska inicijativa stvara uvjete za nesmetan razvoj sportova: nogometa,

košarke, rukometa, odbojke i vaterpola u Republici Hrvatskoj.

(3) Udruga Opatijska inicijativa je u svom djelovanju samostalna.

(4) Udruga Opatijska inicijativa ustrojava se i prema načelima promicanja i razvoja sporta i

potrebama hrvatskog sporta.

(2) Udruga Opatijska inicijativa svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i

način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Udruge

Opatijska inicijativa te druga pitanja u svezi s djelokrugom i zadaćama Udruge Opatijska

inicijativa.

Zadaće Udruge Opatijska inicijativa jesu:

– potiče i promiče sportove: nogomet, košarku, rukometu, odbojku i vaterpolo u Republici

Hrvatskoj,

– sudjeluje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unapređenje i razvoj sportova: nogometa,

košarke, rukometa, odbojke i vaterpola

– usklađuje aktivnosti nacionalnih sportskih saveza sportova: nogometa, košarke, rukometa,

odbojke i vaterpola,

– provodi i skrbi o primjeni međunarodnih sportskih pravila, te donosi akte u svezi s njihovom

primjenom,

– djeluje na promicanju stručnog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju

stručnih djelatnika,

- djeluje na promicanju stručnog rada u sudačkim organizacijama sportova: nogometa,

košarke, rukometa, odbojke i vaterpola

- djeluje na promicanju stručnog rada sa djecom u sportovima: nogomet, košarka, rukomet,

odbojka i vaterpolo

– skrbi o promicanju sportskih dostignuća hrvatskih sportaša i njihovom sudjelovanju u

nacionalnim sportskim ekipama na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te

drugim velikim međunarodnim sportskim priredbama sportova: nogometa, košarke, rukometa,

odbojke i vaterpola,

– promiče povezivanje Republike Hrvatske putem sportova: nogometa, košarke, rukometa,

odbojke i vaterpola s drugim državama radi većeg zbližavanja s drugim narodima, zbližavanja

sportaša i drugih sudionika na sportskim priredbama,

11

– skrbi o širenju sportskih načela, etičkih i moralnih normi u sportu,

– skrbi o zaštiti simbola i obilježja Udruge Opatijska inicijativa,

– obavlja i druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, drugim propisima, svojim Statutom i

pravilima,

– sudjeluje u organiziranju i potiče znanstvene i razvojne projekte u sportu,

– sudjeluje u predlaganju i unapređenju zdravstvene skrbi u sportu.

Udruga Opatijska inicijativa financira se od:

- boravišne pristojbe naplaćene po osobi i noćenju,

- prihoda proračuna od poreza na igre klađenja,

- od TV prava od prijenosa utakmica nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola na

području RH

- od naknada od prometa turista - Gradskih/ općinskih poreza na potrošnju za vrijeme

turističke sezone

- od prihoda od reklamiranja i promocije tvrtki na utakmicama i od direktnog financiranja

sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola zbog novih poreznih olakšica

- sponzorstva velikih poduzetnika u državnom vlasništvu

3. NAKNADA ZA TV PRAVA OD UTAKMICA

HRT je sukladno zakonu dužan poštovati svoje obveze prema domaćoj produkciji i sportskom

programu. Međutim u istim zakonskim odredbama je HRT ograničen na prenose manje

zastupljenih sportova i ne smije obuhvaćati prijenose sportskih događaja premijskog sadržaja?

Prema članku 9. stavak 2. Zakona o HRT, HRT je dužan:

– prenositi športske događaje u zemlji i inozemstvu kada sudjeluju hrvatski nacionalni timovi ili

športaši, te manje zastupljene športove odnosno športske događaje koji su od interesa za

javnost?

Prema članku 9. stavak 4.:

Ako HRT pokrene specijalizirani športski televizijski programski kanal u skladu s ovimZakonom

i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona, on ne smije obuhvaćati prijenos športskih događaja

premijskog sadržaja, već isključivo prijenos manje zastupljenih športova koji su od interesa za

12

javnost, kao i informiranje o športu i športskim događajima te promociju športa i promociju

športa osoba s invaliditetom.

Te odredbe zakona bi se trebale izmijeniti.

Predlaže se:

� HRT radi prijenose sportova: nogomet , košarka, rukomet, odbojka i vaterpolo na

nacionalnom sportskom programu koji je dostupan cijeloj Hrvatskoj

� sve sportove koje ima MAX TV na programu HRT prodaje za cijenu od 22,50 kn

(3,00 €)

� MAX TV zadržava 0,50 € po pretplatniku, na 1.500.000, to je 750.000 € mjesečno, 9

milijuna € godišnje

� Udruga Opatijska inicijativa - sportovi: nogomet , košarka, rukomet, odbojka i

vaterpolo dobivaju 2,50 € po pretplatniku, 45 milijuna € godišnje, 337,5 milijuna

kuna godišnje

Prijedlog izmjena Zakona o HRT-u (podcrtane su dopune i izmjene):

Izmjena članka 9. stavak 2. alineja 14.:

– prenositi športske događaje u zemlji i inozemstvu kada sudjeluju hrvatski nacionalni timovi

ili športaši, i hrvatski sportski timovi i sportaši, te manje zastupljene športove odnosno

športske događaje koji su od interesa za javnost,

Izmjena članka 9. stavak 3.:

(3) HRT može u skladu s ovim Zakonom i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona obavljati

prijenos športskih događaja premijskog sadržaja koji su od interesa za javnost, pri čemu

prijenos ovih događaja ne smije prelaziti 10 % 50% ukupnog godišnjeg vremena objavljivanja

u kojem se šport smatra dijelom raznolikog i uravnoteženog programskog sadržaja, a u

slučaju kada nije pokrenut specijalizirani televizijski programski kanal iz stavka 4. ovoga

članka.

Izmjena članka 9. stavak 4.:

13

(4) Ako HRT pokrene specijalizirani športski televizijski programski kanal u skladu s ovim

Zakonom i Ugovorom iz članka 13. ovoga Zakona, on ne smije može obuhvaćati prijenos

športskih događaja premijskog sadržaja 50% ukupnog godišnjeg vremena objavljivanja uz

naplatu, već isključivo i uz prijenos manje zastupljenih športova koji su od interesa za javnost,

kao i informiranje o športu i športskim događajima te promociju športa i promociju športa

osoba s invaliditetom, ali bez naplate.

U skladu sa izmjenom zakona potrebno je izmijeniti i ugovor HRT sa Vladom Republike

Hrvatske vezano za prenose premijskih sportskih utakmica, prema članku 13. Zakona o

HRT.

4. NAKNADA OD PRAVA NA KLAĐENJE

Prema Zakonu o igrama na sreću priređivači klađenja plaćaju mjesečno porez u visini od 5 % od

ukupne uplate. Porez na dobitke plaća se po stopi od 10% na dobitke do 10.000,00 kuna, po stopi

od 15% na dobitke iznad 10.000,00 kuna do 30.000,00 kuna, po stopi od 20% na dobitke iznad

30.000,00 kuna do 500.000,00 kuna te po stopi od 30% na dobitke iznad 500.000,00 kuna.

Sportski timovi u Republici Hrvatskoj od prihoda od klađenja nemaju ništa a njihove utakmice

su temelj te djelatnosti.

Navedeni porez danas plaćaju isključivo registrirane tvrtke u Hrvatskoj, dok se klađenje

putem interneta uopće ne naplaćuje.

Prema procjenama domaćih organizatora igara na sreću iznos oklada u Hrvatskoj putem

ilegalnog internetskog klađenja iznosi oko 3 milijarde kuna godišnje. Prihodi domaćih

organizatora igara na sreću su oko 2,7 milijardi kuna.

Domaći organizatori igara na sreću predlažu uspostavljanje sustava IP blokade i

blokiranja bankovnih transakcija internetskih organizacija igara na sreću.

Predlaže se registracija svih internetskih igara na sreću u poreznoj upravi i povećanje

poreza na ukupne prihode od klađenja za 5 %, na ukupno 10 %, te povećanje poreza na

dobitke na klađenje za 2,5 %.

14

Na taj način bi prihodi od 5 % poreza iznosili 300 milijuna kuna, te plus prihodi od

povećanja poreza na dobitke 2,5 %, ukupni prihodi namijenjeni sportovima: nogomet,

košarka, rukomet, odbojka i vaterpolo od klađenja bili bi 405 milijuna kuna godišnje.

Navedena sredstva ulaze u proračun na konto Središnjeg državnog ureda za šport i preko

njega u sportski fond Udruge Opatijska inicijativa, to jest u sportove: nogomet, košarku,

rukometu, odbojku i vaterpolo.

Sredstva iz ovog izvora će se uplaćivati sportskim klubovima, uz solidaran model u kojem

će i klubovi u manje razvijenim sredinama Hrvatske dobivati sredstva za rad i sportsko

nadmetanje prema statutu i pravilnicima Udruge Opatijska inicijativa.

Prijedlog izmjena Zakona o igrama na sreću (podcrtane su dopune i izmjene):

Izmjena članka 51. stavak 3.:

(3) Priređivač je dužan u korist državnog proračuna plaćati i mjesečnu naknadu u iznosu od 5

10% od osnovice, koju čini ukupan iznos uplate, i to zaključno petnaestoga dana u tekućem

mjesecu za prethodni mjesec.

Izmjena Članka 52. stavak 2.:

(2) Porez na dobitke plaća se po stopi od 10 12,5% na dobitke do 10.000,00 kuna, po stopi od

15 17,5% na dobitke iznad 10.000,00 kuna do 30.000,00 kuna, po stopi od 20 22,5% na

dobitke iznad 30.000,00 kuna do 500.000,00 kuna te po stopi od 30 32,5% na dobitke iznad

500.000,00 kuna.

15

Prijedlog izmjena Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu (podcrtane su dopune i izmjene):

Prikaz sadašnje raspodjele sredstava:

%

u kunama 2017.

prosječno u kunama

1. onima koje promiču razvoj sporta

35,00% 226.530.612 227.000.000

2. onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti

4,00% 25.889.213 26.000.000

3. onima koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću

11,36% 73.525.364 74.000.000

4. onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom

18,82% 121.808.746 122.000.000

5. onima koje se bave tehničkom kulturom

4,01% 25.953.936 26.000.000

6. onima koje se bave kulturom 13,09% 84.722.449 85.000.000

7. onima koje se bave izvan institucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih

2,08% 13.462.391 14.000.000

8. onima koje pridonose razvoju civilnoga društva.

11,64% 75.337.609 76.000.000

Ukupno: 100,00% 647.230.321 650.000.000

Buduća raspodjela sredstava:

Izmjena članka 2. Uredbe:

Članak 2.

(1) Kriteriji za raspodjelu utvrđeni su sukladno nacionalnim strategijama i programima

zadovoljavanja javnih potreba u odgovarajućim djelatnostima, te sukladno programima za

poticanje razvoja civilnoga društva, a iskazuju se udjelom pojedinih programskih aktivnosti u

ukupnom dijelu prihoda od igara na sreću, određenih člankom 8. stavkom 2. Zakona.

(2) Raspodjelom dijela prihoda od igara na sreću utvrđuje se izdvajanje za organizacije, i

to:

1. 35,00% ali najviše 227.000.000 kn onima koje promiču razvoj sporta

2. 4,00% ali najviše 26.000.000 kn onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i

svih drugih oblika ovisnosti

16

3. 11,36% ali najviše 74.000.000 kn onima koje se bave socijalnom i humanitarnom

djelatnošću

4. 18,82% ali najviše 122.000.000 milijuna kuna onima koje se bave problemima i

zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom

5. 4,01% ali najviše 26.000.000 kn onima koje se bave tehničkom kulturom

6. 13,09% ali najviše 85.000.000 kn onima koje se bave kulturom

7. 2,08% ali najviše 14.000.000 kn onima koje se bave izvan institucionalnom naobrazbom

i odgojem djece i mladih

8. 11,64% ali najviše 76.000.000 kn onima koje pridonose razvoju civilnoga društva

9. Prihod od igara na sreću koji nastane kao razlika između ukupnih prihoda proračuna

od igara na sreću i 650.000.000 kn namijenjenih gore navedenim organizacijama ide onima

koji se bave razvojem sportova: nogomet, košarka, rukomet, odbojka i vaterpolo putem Udruge

Opatijska inicijativa

17

5. NAKNADA OD PROMETA TURISTA – BORAVIŠNA PRISTOJBA

Nije logično da je prihod od turizma iznosi 18 % nacionalnog BDP-a, a prihodi od sporta

0,33 % nacionalnog BDP-a, kad su te djelatnosti usko povezane. Odnos bi trebao biti takav

da su prihodi od sporta najmanje 1,8 % nacionalnog BDP-a.

Zbog poticanja razvoja sporta a i razvoja ukupnog turizma predlaže se povećanje

boravišne pristojbe i potpuno novi način plaćanja:

turistički objekt bez kategorije ili 2 zvjezdice – 2 €

turistički objekt sa 3 zvjezdice – 3 €

turistički objekt sa 4 zvjezdice – 4 €

turistički objekt sa 5 zvjezdica – 5 €

Od svakog noćenja 1 € će se uplaćivati u sportski fond Udruge Opatijska inicijativa za

sportove: nogomet, košarku, rukometu, odbojku i vaterpolo.

Susjedne države imaju veće boravišne takse. U Italiji je boravišna taksa ovisna o kategoriji

turističkog objekta, 2 zvjezdice imaju 2 €, 3 zvjezdice 3 €, 4 zvjezdice 4 € i 5 zvjezdica 5 €,

ovisno o destinacijama. U Sloveniji se povećava boravišna taksa, maksimalni iznos po danu

povećava se s dosadašnjih 1,265 eura na 2,50 eura, dok promidžbena pristojba može

iznositi najviše 25 posto turističke, odnosno najviše 0,625 eura po danu. Tako bi turistička i

promidžbena pristojba gosta u Sloveniji koštala ukupno najviše 3,125 eura po noćenju.

Prijedlog izmjena Zakona o boravišnoj pristojbi:

Članak 2. mijenja se i glasi

(1) Boravišna pristojba je prihod turističkih zajednica i Udruge Opatijska inicijativa za

sportove: nogomet, košarka, rukomet, odbojka i vaterpolo.

(2) Turističke zajednice boravišnu pristojbu koriste za izvršavanje svojih zadaća i za svoje

poslovanje sukladno godišnjem programu rada i financijskom planu.

18

(3) Udruga Opatijska inicijativa pristojbu koristi za razvoj sportova: nogomet, košarka,

rukomet, odbojka i vaterpolo. sukladno godišnjem programu rada i financijskom planu .

Članak 20. mijenja se i glasi

(1) Boravišnu pristojbu iz članka 9. stavka 1. i 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 1. i

4. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge noćenja u smještajnom objektu,

osobe u domaćinstvu, te vlasnici kuća i stanova za odmor, uplaćuju na račun utvrđen

propisima o prihodima za javne potrebe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osobe iz članka 11. stavka 1. i članka 12. ovoga

Zakona boravišnu pristojbu mogu uplatiti neposredno u turističkoj zajednici koja je ta

sredstva dužna prvog sljedećeg radnog dana od dana uplate uplatiti na račun iz stavka 1.

ovoga članka.

(3) Uplaćena sredstva boravišne pristojbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, banka kod koje je

otvoren račun iz stavka 1. ovoga članka, u roku od dva dana od dana uplate dostavlja

korisnicima prema sljedećem rasporedu:

A. Udrugi Opatijska inicijativa za sportove nogomet, košarka, rukomet, odbojka i vaterpolo

7,50 kn (1€) od boravišne pristojbe uplaćene po noćenju i

B. Turističkoj zajednici ostatak sredstava od boravišne pristojbe

Procjena prihoda od boravišne pristojbe nakon izmjene propisa:

nakon izmjene propisa

Očekivani prihodi Udruge Opatijska

inicijativa: nogometa, košarke, rukometa,

odbojke i vaterpola 2019.

Očekivani prihodi Turističke zajednice

2019.

Hoteli 173.946.129 HRK 347.892.258 HRK

Kampovi 112.560.178 HRK 225.120.356 HRK

Objekti na OPG 339.716 HRK 679.432 HRK

Ostali komercijalni 45.459.735 HRK 90.919.470 HRK

Objekti u domaćinstvu 2.680.379 HRK 5.360.758 HRK

Objekti u domaćinstvu 139.910.694 HRK 279.821.388 HRK

Vikendaši 6.489.986 HRK 12.979.972 HRK

Vikendaši 5.678.738 HRK 11.357.476 HRK

Nautika po noćenju 22.676.327 HRK 45.352.654 HRK

Nautika paušal 29.002.308 HRK 58.004.616 HRK

UKUPNO: 538.744.190,00 HRK 1.077.488.380,00 HRK

19

Udruga Opatijska inicijativa će sredstva iz ovog izvora od 539 milijuna kuna uplaćivati

sportskim klubovima, uz solidaran model u kojem će i klubovi u manje razvijenim

sredinama Hrvatske dobivati sredstva za rad i sportsko nadmetanje prema statutu i

pravilnicima Udruge Opatijska inicijativa.

6. GRADSKI / OPĆINSKI POREZ NA POTROŠNJU ZA VRIJEME TURISTIČKE

SEZONE

O gradskim i općinskim porezima na potrošnju odluke donose grad/općina.

Grad / općina može donijeti Odluku o gradskom porezu na potrošnju i taj novac usmjeriti u

razvoj lokalne turističke, sportske i društvene projekte.

Daje se preporuka gradovima / općinama da povećaju porez na potrošnju u turističkoj sezoni za

2,5 % , te da taj novac namjenski usmjere u razvoj sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke

i vaterpola putem Udruge Opatijska inicijativa ili direktno klubovima.

Procjenjuje se da bi prihodi hrvatskih sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i

vaterpola mogli narasti za 90 milijuna kuna godišnje zbog namjenskih uplata poreza na

potrošnju od 2,5 % za vrijeme turističke sezone.

20

7. POVEĆANJE PRIHODA OD REKLAMIRANJA I PROMOCIJE TVRTKI NA

UTAKMICAMA I OD FINANCIRANJA SPORTA: NOGOMETA, KOŠARKE,

RUKOMETA, ODBOJKE I VATERPOLA ZBOG POREZNIH OLAKŠICA

Predlaže se da se troškovi reklamiranja i promocije tvrtki na utakmicama i troškovi financiranja

sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola priznaju u troškove poslovanja u

dvostrukom iznosu.

7.1. Prijedlog izmjene Zakona o porezu na dobit:

Dopuna članka 6. stavak 1. , dodaje se alineja 6. i 7.:

(1) Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona smanjuje se:

6. za troškove reklamiranja i promocije tvrtki na sportskim utakmicama nogometa, košarke,

rukometa, odbojke i vaterpola

7. i za troškove financiranja sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola

Porezne povlastice pod točkom 6. i 7. se odobravaju ako se financiranje sporta: nogometa,

košarke, rukometa, odbojke ili vaterpola odvija uz javnu kontrolu i putem računa Udruge

Opatijska inicijativa.

7.2. Prijedlog izmjene Zakona o porezu na dohodak:

Dopuna članka 6. stavak 3. , dodaje se alineja 5. i 6.:

(3) Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, koji rezident ostvari u

tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se:

5. za troškove reklamiranja i promocije tvrtki na sportskim utakmicama nogometa, košarke,

rukometa, odbojke i vaterpola

6. i za troškove financiranja sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola

Porezne povlastice pod točkom 5. i 6. se odobravaju ako se financiranje sporta: nogometa,

košarke, rukometa, odbojke ili vaterpola odvija uz javnu kontrolu i putem računa Udruge

Opatijska inicijativa.

Procjenu povećanja prihoda od reklamiranja i promocije i od povećanja direktnog

financiranja sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola nakon izmjene

propisa je nemoguće točno procijeniti, ali može se pretpostaviti da će biti veća od 1.000

milijuna kuna.

21

8. SPONZORSTVA VELIKIH PODUZETNIKA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU (HEP, JANAF, HTZ, PLINACRO, ACI, INA, HPB, ITD)

Planira se da će tvrtke u većinskom državnom vlasništvu: HEP, JANAF, HTZ,

PLINACRO, ACI, INA, HPB itd) zbog javnih, društvenih i socijalnih ciljeva ovog projekta

biti glavni sponzori sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola sa

najmanje 50 % svojih sredstava namijenjenih sponzorstvima (oko 1 % od ukupnih

prihoda).

1 % prihoda od HEP-a u 2016. godini je bio cca 150 milijuna kuna. Stoga se projeciraju

ukupni prihodi od sponzorstava državnih tvrtki oko 360 milijuna kuna.

Udruga Opatijska inicijativa će sredstva iz ovog izvora od 360 milijuna kuna uplaćivati

sportskim klubovima, uz solidaran model u kojem će i klubovi u manje razvijenim

sredinama Hrvatske dobivati sredstva za rad i sportsko nadmetanje prema statutu i

pravilnicima Udruge Opatijska inicijativa.

22

9. PRIJEDLOG TERMINSKOG PLANA AKTIVNOSTI S PROJEKCIJOM FINANCIRANJA

PRIJEDLOG TERMINSKOG PLANA AKTIVNOSTI PROJEKTA OPATIJSKE INICIJATIVE

TERMINSKI PLAN AKTIVNOSTI

R.br. Naziv aktivnosti / Godina 2018 2019

Aktivnost Donošenje Stupa na snagu

Mjesec III IV V VI VII I

1 Izmjena Zakona o sportu

2 Izmjena Zakona o HRT

3 Izmjena ugovora HRT sa Vladom RH

4 Izmjena Zakona o igrama na sreću

5 Izmjena Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu

6 Izmjena Zakona o boravišnoj pristojbi

7 Donošenje Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2019. godinu

8 Izmjena Zakona o porezu na dobit

9 Izmjena Zakona o porezu na dohodak

10 Osnivanja Udruge Opatijska inicijativa

23

PROJEKCIJA FINANCIRANJA

R.br. Naziv izvora prihoda / godine 2019 2020 2021 2022

1 Naknada od TV prava 180.000.000 kn 337.500.000 kn 347.625.000 kn 358.053.750 kn

2 Naknada od prava na klađenje 195.000.000 kn 405.000.000 kn 417.150.000 kn 429.664.500 kn

3 Naknada od boravišnih pristojbi 539.000.000 kn 539.000.000 kn 555.170.000 kn 571.825.100 kn

4 Povećanje prihoda od poreza na potrošnju gradova / općina

45.000.000 kn 90.000.000 kn 92.700.000 kn 95.481.000 kn

5 Povećanje prihoda zbog poreznih povlastica tvrtkama

450.000.000 kn 1.000.000.000 kn 1.030.000.000 kn 1.060.900.000 kn

6 Sponzorstva tvrtki u državnom vlasništvu

360.000.000 kn 360.000.000 kn 370.800.000 kn 381.924.000 kn

Ukupno povećanje prihoda sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola

1.769.000.000 kn 2.731.500.000 kn 2.813.445.000 kn 2.897.848.350 kn

Sa ostvarenjem ovog projekta ukupni prihodi sportova u Republici Hrvatskoj će se povećati sa sadašnjih 0,33 % nacionalnog BDP-a na

1,3% do 1,4 % nacionalnog BDP-a. Državni proračun za sport će se povećati sa sadašnjih 180 milijuna kuna za 405 milijuna kuna na 585

milijuna kuna godišnje, pa će se udjel sportskog dijela državnog proračuna povećati sa sadašnjih 0,13 % na 0,44 % proračuna Republike

Hrvatske.

24

10. SAŽETAK EKONOMSKE ILI SOCIJALNE ANALIZE

Kvantifikacija društvenih koristi

Ekonomske ili socijalne koristi su pozitivni efekti koje će projekt stvoriti za društvo. Za procjenu

koristi se koriste tzv. Multiplikatori, budući da novi prihodi i novo zapošljavanje donose novu

potrošnju, nove poreze i nove investicije.

Za ovaj projekt identificirane su sljedeće koristi za društvo:

• Korigirani projicirani prihodi zbog utjecaja novih prihoda na povećanje prihoda od

usluga i drugih djelatnosti koje će se desiti radi razvoja sporta

Corection factor CF 1,20

Izračun ostalih društvenih koristi u ovom projektu se odnosi na područje cijele Hrvatske:

A. Ekonomski prihod od povećanja lokalnih prihoda i komunalne naknade. Predviđa

se otvaranje, uređenje i izgradnja 7.500 novih poslovnih i stambeni prostora koji će pratiti

razvoj sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola, i sportske

infrastrukture. Planirani novi lokalni i komunalni prihodi su 8.000 kuna godišnje po

novootvorenom poslovnom i stambenom prostoru. Navedeni prihodi se također množe sa

CF 1,2 jer ovi prihodi utječu na povećanje prihoda od usluga i drugih djelatnosti zbog

novih poslova uređenja i izgradnja prostora.

B. Ekonomski prihod od novoosnovanih poduzetnika ili proširenih postojećih

poduzetnika (MSP – mala i srednja poduzeća) povezani sa projektom financiranja

sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola. Nova poduzeća koja će se

otvoriti, ili će se proširiti postojeća, ostvarivat će društvene koristi na osnovi lokalnih

davanja i doprinosa u visini od ukupno 7.500 kn po poduzetniku. Projicira se najmanje

9.000 novoosnovanih poduzetnika ili proširenih postojećih poduzetnika u prve 3 godine.

25

C. Ekonomski prihodi od novih usluga – Razvoj sportske infrastrukture i sportski

timovi će privući veći broj posjetitelja utakmica i polaznika sportskih škola koji će povećati

svoju potrošnju u destinaciji. Prema istraživanju potrošnje posjetitelja utakmica i

polaznika sportskih škola u Hrvatskoj, prosječna potrošnja posjetitelja po danu (bez

smještaja) je 70 kuna te se taj iznos množi sa procjenom povećanja dolazaka posjetitelja od

prosječno 35.000 posjetitelj / dana tjedno, to jest 1.820.000 posjetitelj / dana godišnje.

D. Ekonomski prihodi od novozaposlenih. Nova poduzeća koja će se otvoriti ili

postojeća proširiti kako bi zadovoljila novonastalu potražnju zbog razvoja djelatnosti

sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola zapošljavati će nove ljude.

Uštede države na naknadama za nezaposlene nisu ovim putem prikazane, već se izračun

društvenih koristi po novozaposlenima temelji na broju novozaposlenih i prosječnoj bruto

II plaći u RH od 5.973 kn mjesečno. Projicira se novo zapošljavanje ili očuvanje postojećih

radnih mjesta od 2 osobe po novoosnovanim ili proširenim postojećim MSP u prve 3

godine, ukupno 18.000 zaposlenika.

E. Projekt ima značajan utjecaj i na poboljšanje zdravlja stanovnika Republike

Hrvatske jer se sa navedenim loptačkim sportovima bavi vrlo veliki broj stanovnika

Hrvatske. Ovaj projekt će imati sigurno veliki utjecaj na smanjenje troškova zdravstva. Za

procjenu iznosa ušteda u zdravstvu radi ovog projekta potrebno je izraditi analize u koje

trebaju biti uključeni i sportski lječnici i znanstvenici iz ekonomske i drugih struka.

Predlaže se da ova analiza izradi nakon osnivanja Udruge Opatijska inicijativa.

26

Projekcija društvenih koristi Napomene 2019 2020 2021 2022 I. Povećanje financijskih prihoda od projekta 1.769.000.000 2.731.500.000 2.813.445.000 2.897.848.350 II. • Korigirani projicirani prihodi zbog utjecaja novih prihoda na povećanje prihoda od usluga i drugih djelatnosti koje će se desiti radi razvoja sporta. Projicirani financijski prihod se uvećava za CF 1,2

2.122.800.000 3.277.800.000 3.376.134.000 3.477.418.020

A. Ekonomski prihod od povećanja lokalnih prihoda i komunalne naknade. Predviđa se otvaranje, uređenje i izgradnja 7.500 novih poslovnih i stambeni prostora koji će pratiti razvoj sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola, i sportske infrastrukture. Planirani novi lokalni i komunalni prihodi su 8.000 kuna godišnje po novootvorenom poslovnom i stambenom prostoru. Navedeni prihodi se također množe sa CF 1,2 jer ovi prihodi utječu na povećanje prihoda od usluga i drugih djelatnosti zbog novih poslova uređenja i izgradnja prostora.

Povećanje broja poslovnih i

stambenih prostora 2.500 7.500 7.600 7.700

IZNOS u kn 20.000.000 60.000.000 60.800.000 61.600.000

B. Ekonomski prihod od novoosnovanih poduzetnika ili proširenih postojećih poduzetnika (MSP – mala i srednja poduzeća) povezani sa projektom financiranja sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola. Nova poduzeća koja će se otvoriti, ili će se proširiti postojeća, ostvarivat će društvene koristi na osnovi lokalnih davanja i doprinosa u visini od ukupno 7.500 kn po poduzetniku. Projicira se najmanje 9.000 novoosnovanih poduzetnika ili proširenih postojećih poduzetnika u prve 3 godine.

Povećanje broja novih MSP i/ili

proširenih postojećih MSP

4.000 9.000 9.500 10.000

IZNOS u kn 30.000.000 67.500.000 71.250.000 75.000.000

C. Ekonomski prihodi od novih usluga – Razvoj sportske infrastrukture i sportski timovi će privući veći broj posjetitelja utakmica i polaznika sportskih škola koji će povećati svoju potrošnju u destinaciji. Prema istraživanju potrošnje posjetitelja utakmica i polaznika sportskih škola u Hrvatskoj, prosječna potrošnja posjetitelja po danu (bez smještaja) je 70 kuna te se taj iznos množi sa procjenom povećanja dolazaka posjetitelja od prosječno 35.000 posjetitelj / dana tjedno, to jest 1.820.000 posjetitelj / dana godišnje.

Povećanje broja posjetitelja

950.000 1.820.000 1.950.000 2.050.000

IZNOS u kn 66.500.000 127.400.000 136.500.000 143.500.000

D. Ekonomski prihodi od novozaposlenih. Nova poduzeća koja će se otvoriti ili postojeća proširiti kako bi zadovoljila novonastalu potražnju zbog razvoja djelatnosti sportova: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola zapošljavati će nove ljude. Uštede države na naknadama za nezaposlene nisu ovim putem prikazane, već se izračun društvenih koristi po novozaposlenima temelji na broju novozaposlenih i prosječnoj bruto II plaći u RH od 5.973 kn mjesečno. Projicira se novo zapošljavanje ili očuvanje postojećih radnih mjesta od 2 osobe po novoosnovanim ili proširenim postojećim MSP u prve 3 godine.

Povećanje broja zaposlenih

8.000 18.000 19.000 20.000

IZNOS u kn 573.408.000 1.290.168.000 1.361.844.000 1.433.520.000

Ukupno društvene koristi 2.812.708.000 4.822.868.000 5.006.528.000 5.191.038.020

27

Ekonomske ili socijalne koristi od ovog projekta su vrlo visoke, procjenjuje se da će ukupan

ekonomski ili socijalni efekt projekta na razvoj Hrvatske biti oko 5,2 milijarde kuna godišnje, i to

bez velikih ušteda koje se sigurno očekuju u Zdravstvu.

28

11. ZAKLJUČCI

Opatijska inicijativa je predložila način financiranja hrvatskog sporta: nogometa, košarke,

rukometa, odbojke i vaterpola sa tržišnim naknadama od TV prava i klađenja, naknada od turista,

gradskih poreza na potrošnju turista, od povećanja prihoda od reklamiranja i promocije tvrtki na

utakmicama i od financiranja i sporta: nogometa, košarke, rukometa, odbojke i vaterpola zbog

novih poreznih olakšica, i od sponzorstava državnih tvrtki.

Izneseni prijedlog financiranja je održiv i ekonomski ili socijalno opravdan, te će omogućiti

sveobuhvatno održivo i tržišno financiranje hrvatskih sportova: nogometa, košarke, rukometa,

odbojke i vaterpola.

Svako povećanje prihoda i ulaganje u sport u Hrvatskoj ima direktne pozitivne učinke na:

� životni optimizam i zadovoljstvo građana

� ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj

� natalitet

� zdravlje stanovnika Republike Hrvatske

� nova radna mjesta

� razvoj hrvatske, europske i svjetske sportske zajednice

� razvojsocijalne svijesti

� omogućuje borbu protiv ovisnosti, nasilja, mržnje, rata, rodne, rasne i nacionalne

nejednakosti

� razvoj gospodarstva

� proizvodnje

� usluga

� turizma

� obrazovanja

� kulture

� itd.

Zaključno: Potrebno je odmah pokrenuti realizaciju ovog projekta jer je velik broj

klubova u Hrvatskoj na rubu egzistencije i postoje realne šanse da još više mladih sportaša

ode iz Hrvatske.