28.09.-30.09.2016. Panorama Zagreb Hotel · Ivana Jakir-Bajo 14 Vlastiti i namjenski prihodi izuzeti od uplate u državni proračun Mladenka Karačić 20 Najmovi u poslovnoj praksi

2016www.spi.hr

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

Ne zaboravite rezervirati mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje u Panorami!

/otvaranje prijava krajem srpnja 2016. putem stranice www.lc-panorama.com/

Zadovoljstvo korisnika glavna je nit vodilja našeg poslovanja, te stoga LC Konferencija Panorama postaje centralno mjesto stjecanja novih znanja, razmjene iskustava, ali i ugodnog druženja.

28.09.-30.09.2016. Panorama Zagreb Hotel

Trg Krešimira Ćosića 9 , Zagreb

www.tim4pin.hr

/8srpanj/kolovoz 2016.

Novine u sustavu unutarnjih kontrola

nepravilnostima

POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI

@

Vlastiti i namjenski prihodi

Revizija neprofitnih organizacija

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

srp

anj/ko

lovo

z •

2016.

– za polugodišnju

pretplatu na

Postanite dio TIM4PIN-a i budite u toku sa svakodnevnim

Novosti putem e-newslettera

Posebno izdanje s poslovnim informacijama TIM4PIN INFO

) 600,00 kn

na TIM4PIN magazin za 2016. godinu

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN

Polugodišnja pretplata

NAZIV INSTITUCIJE

ADRESA

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

UKUPNO

OIB 00 HR3323400091110546815; Svrha uplate TIM4PIN

NAPOMENA:

Od 2016. POSEBNA POGODNOST za naše pretplatnike:

SPECIJALIZIRANE RUBRIKE PO DJELATNOSTIMA: komunalno

: 01/5532-755

01/5531-335

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Kristina Kosor, mag.ing.oecoing., Sabina Valić, mag.oec.

Tajnica uredništva: Mila Copić, mag.oec.

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slika naslovnice: dollarphotoclub.com

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Po mnogočemu neobičnome ušli smo u ovogodišnje ljeto. Na burnoj političkoj pozorni-ci imali smo prilike vidjeti kako najveća politička stranka „preko noći“ ostaje bez svojega lidera, kako lančanom reakcijom zbog nesloge pada Vlada i kako se samoraspušta Sa-bor. I evo nas opet u predizbornoj kampanji, vjerojatno s više-manje istim sudionicima i s više-manje istim izgledima na izborni rezultat. Kako je pred nama sezona godišnjih odmora, ovaj put ćemo vjerojatno poneko novo lice uz ona već dobro poznata, gledati na postavljenim jumbo-plakatima, ne samo na ulicama nego i na našim plažama.

Naime, veliki dio biračkog tijela, sudeći po najavljenim vrućinama, predizborno će raz-doblje provoditi uz more i obale rijeka. Da bismo bili ravnopravni, bilo bi možda u redu da se kandidati sa svojim ambicijama i promidžbenim sloganima prezentiraju u kupa-ćim kostimima. To bi zasigurno bar djelomično doprinijelo i njihovoj transparentnosti. Ako ništa drugo, i vizualno bismo se osvjedočili da su i oni samo obični ljudi, kao i mi koji ih biramo za svoje „vođe“. Možda bismo si tada osvijestili činjenicu da to nisu nikakvi supermani ili superwomani, kakvima ih nerijetko prave mediji. Tada od njih ne bismo niti nerealno očekivali nadljudska djela. Ili mi to zapravo ne želimo? Nekada se stječe dojam da baš želimo i trebamo iluziju da nas vode nadljudski sposobna bića. No, u današnje demokratsko vrijeme sveznajućih medija, vrlo je teško, zapravo nemoguće stvarati i održavati takav kult ličnosti. Za to bismo morali biti dovoljno udaljeni kako bismo imali dojam nedostižnosti i neopipljivosti vođe. U protivnom, što smo mu bliže, vođa je u našim očima sve manji.

Početak ljeta, pogotovo muškom dijelu populacije, snažno je obilježio izvanredni na-stup naše nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu u Francuskoj. Izvanred-ni, ne po konačnom rezultatu, ali svakako po prikazanoj igri i impresivnom zajedništvu igrača i brojnih navijača koji su ih bodrili na stadionima i uz TV ekrane. Još se jednom pokazalo da smo u svemu vrlo složni, samo nam za to treba protivnik izvan naših grani-ca. Ako ga nema, ostajemo sami sa sobom ili sami protiv sebe. U to nas naročito uvje-ravaju političari uz svesrdnu podršku medija. Uporno se potenciraju neke ideološke razlike, povijesne podjele naših djedova i pradjedova... Osobno vjerujem da se ni vi, kao niti ja, niste suočili s „nepomirljivim“ podjelama u tramvaju, na tržnici, u polju, crkvi, kafi ću ili restoranu, na koncertu, plaži... Pa tko je to onda tako „podijeljen“, ako nismo mi službenici, radnici, seljaci, umirovljenici, studenti, djeca… !? I zašto? Možda zato što bez podjela mora tražiti neki drugi i drugačiji posao? Ili je nešto treće?

I posljednja stvar koju svakako ovdje valja spomenuti je Brexit. Narod bi rekao „tjerali su zeca, a istjerali su medvjeda“! Tako se doima ishod referenduma u Velikoj Britaniji. O daljnjim koracima i posljedicama ovih dana svi samo nagađaju. Zato to ovdje nećemo činiti. Možda je ipak potrebno samo podsjetiti da iz svih „tektonskih poremećaja“ ova-kve vrste, bogati izađu još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Osobno ne vjerujem da će i sada biti drugačije.

Za kraj, želim vam ugodno, toplo, sretno i bezbrižno ljeto!

Naš sljedeći broj časopisa izlazi koncem kolovoza, pa ne zaboravite ovaj dvobroj poni-jeti sa sobom na plažu!

Glavni urednik

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof.

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

13.7. SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene i porezne aktualnosti

14.7. Kako donirati i sponzorirati udruge

Škola poreza u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru:

14.9. Porez na dohodak

15.9. Porez na dobit

16.9. Porez na dodanu vrijednost

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

RAČUNOVODSTVO

9

Polugodišnji fi nancijski izvještaji u sustavu proračunaIvana Jakir-Bajo

14

Vlastiti i namjenski prihodi izuzeti od uplate u državni proračunMladenka Karačić

20Najmovi u poslovnoj praksiAntonija Kovačević

24

Pokazatelji uspješnosti korisnika proračuna JLP(R)S-a Hana Zoričić

Iva Brkić

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

30

Specifi čne preporuke EK upućene Hrvatskoj Davor Galinec

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

33

Polugodišnje izvješće o nepravilnostima Ana Zorić

POREZI I DOPRINOSI

37

Porez na cestovna motorna vozila i plovila za 2016. Mirjana Mahović Komljenović

44

Zakup imovine grada bez naknade – pitanja iz prakseIvan Čevizović

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

46

Novi Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoruDanijela Stepić Davor Kozina

54

Revizija nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela JLP(R)S-aNediljka Rogošić

Sanja Martinko

PRAVO

63

Zaštita osobnih podataka radnika i suradnikaGordana Muraja

PLAĆE I NAKNADE

65

Novine u sadržaju elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosaSanja Rotim

JAVNA NABAVA

71

U susret novom Zakonu o javnoj nabaviAnte Loboja

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

81

Pregled Programa prekogranične suradnjeAlen Halilović

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

83

Polugodišnji fi nancijski izvještaj za neprofi tne organizacijeIvana Jakir-Bajo

86

Revizija i fi nancijski uvid u fi nancijske izvještaje neprofi tnih organizacija za 2016. godinuVedran Marinić

90

Iz poslovanja udruga – neka aktualna pitanjaVesna Lendić Kasalo

94

Prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću Niko Rimac

101

Što neprofitne organizacije pitaju Ministarstvo financija? Hajdica Filipčić

LOKALNA SAMOUPRAVA

105

Parkirališta i naplata korištenja parkirnog mjesta Desanka Sarvan

TIM4PIN INFO

110Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

111 Naknade korisnika državnog proračuna

112 Plaće

114Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

115 Drugi dohodak

116 Primici izuzeti od ovrhe

117 Financijske obavijesti

118 Ostale informacije

Sadržaj

4 godine poslovanja 3 ekspertna podru ja: EU fondovi, javna nabava, nancije i ra unovodstvo

300 stru nih seminara Više od 6000 polaznika 11 stru nih izdanja

Vaše narudžbe možete poslati: [email protected] www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

JAVNA NABAVA– službeni stavovi i sudska praksa –

Sažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Zašto kupiti priru nik?Provo enje postupaka javne nabave zahtjeva široko znanje i iskustvo svih dionika koji u njemu sudjeluju. Dvojbe koje se javljaju u praksi mogu se razli ito tuma iti, što zahtijeva vrijeme i samim time produžuje postupak javne nabave. Priru nik na jednom mjestu daje odgovore na pitanja iz prakse s kojima se suo avaju i naru itelji i ponuditelji.

Izdvajamo neka od podru ja koja su obra ena u priru niku: • Na ela u javnoj nabavi • Dokumentacija za nadmetanje • Predmet nabave • Razlozi isklju enja naru itelja ili ponuditelja • Uvjeti sposobnosti gospodarskih subjekata • Jamstva • Ponuda • Speci nosti pojedinog postupka javne nabave • Poništenje postupka • Pravna zaštita • Nebitne izmjene ugovora

Kome je priru nik namijenjen? • naru iteljima - prilikom izrade dokumentacije za nadmetanje

te pregleda i ocjene ponuda • ponuditeljima - prilikom izrade ponuda te uvida u mogu nosti

za izjavljivanje žalbe • svim sudionicima u sustavu javne nabave

Detaljan sadržaj pogledajte na:

www.tim4pin.hr

Cijena: 290,00 kn

30% popusta polaznicima radionica iz javne nabave

20% popusta za naru enih 5 i više primjeraka

Autori: Iva Šuler, Biljana Lerman, Kristina Zovko, Ivan Pal i , Urednici: Sabina Vali , Davor Vaši ek

4 godine poslovanja 3 ekspertna podru ja: EU fondovi, javna nabava, nancije i ra unovodstvo

300 stru nih seminara Više od 6000 polaznika 11 stru nih izdanja

Vaše narudžbe možete poslati: [email protected] www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

EU PROJEKTI– od ideje do realizacije –

Prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata

Kome je priru nik namijenjen?U nancijskom razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura. Prijavljivati projekte mogu korisnici državnog, lokalnog/regionalnog prora una, javne ustanove, javna trgova ka društva, nevladine i ne-pro tne organizacije, privatne obrazovne institucije, mi-kro, mali i srednji poduzetnici, start-upovi, poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vjerske zajednice, zadruge, udruge i dr. Korisnici koji su do sada uspješno apli-cirali i povla ili sredstva kažu da je klju u pravovremenoj pripremi projekta i dokumentacije.

Što dobivam kupnjom priru nika?Sve na jednom mjestu o EU projektima od A do Ž: • Strateški dokumenti za korištenje ESI fondova (Europa 2020,

Partnerski sporazum, Operativni programi) • Pregled svih izvora nanciranja (EFRR, ESF, EPFRR, EFPR, ETS) • Sažeti prikaz usvojenih operativnih programa za ESI fondove

(prihvatljivi korisnici, aktivnosti, nancijske alokacije) • Pregled otvorenih natje aja i natje aja u najavi • Kako napisati projekt i pripremiti projektnu dokumentaciju? • Kako planirati i pripremiti prora un projekta (od aktivnosti do

kategorije troška u prora unu)? • Osiguravanje revizorskog traga • Javna nabava i podugovaranje u EU projektima • Pra enje projekata u sustavu prora una • Izvještavanje i pra enje provedbe.

Autori: Ivana Maleti , Kristina Kosor, Matilda Copi , Katarina Ivankovi Kneževi , Nada Zrinuši , Božana Bešli , Saša Bukovac, Nataša Kulakowski, Mladenka Kara i , Marija Rajakovi , Marija Tufek i , Ivana Petri ko, Sabina Vali ;Urednica: Ivana Maleti

Cijena: 300,00 kn

Pripremite se na vrijeme uz prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata!

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene i porezne aktualnosti

ORGANIZIRA SPECIJALIZIRANU RADIONICU

Ovom radionicom neprofi tne organizacije imaju pri-liku sagledati i s kompetentnim predavačima raspra-viti aktualne fi nancijsko - računovodstvene teme s kojima se susreću u svakodnevnom poslovanju.

Uz obrazloženja postupanja u specifi čnim poslovnim događajima i transakcijama, posebna pozornost bit će usmjerena na izradu i predaju polugodišnjih fi -nancijskih izvještaja i uočenim nepravilnostima u sa-stavljanju fi nancijskih izvještaja te donošenju odluka o uporabi fi nancijskog rezultata.

Kako se od 2017. godine mijenja i koncept planira-nja, na vrijeme će se ukazati na novi potrebni sadržaj fi nancijskog plana. Uz navedene teme značajna po-zornost posvetit će se dilemama uslijed specifi čnosti poreznog položaja pojedinih transakcija u poslova-nju neprofi tnih organizacija.

UPLATE

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR3323400091110546815 s pozivom na broj OIB model 00svrha uplate ime i prezime polaznika

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin i Računski plan za neprofi tne organizacije.

PREDAVAČI

TIM4PIN savjetnici i suradnici iz Ministarstva fi nancija RH.

ODRŽAVANJE

MJESTOHotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb

KOTIZACIJA

750,00 kn (uključen PDV, materijal te kava u pauzi)

VRIJEME: 13/07/2016., 10.00 – 15.00 h

PROGRAM SEMINARA

1. Specifi čna knjiženja u poslovanju neprofi tnih organizacija

2. Financijsko izvještavanje i revizija

3. Kako izraditi procedure iz Upitnika o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola

4. Nova metodologija planiranja za 2017. godinu

5. Porezne specifi čnosti u poslovanju neprofi tnih organizacija

6. Odgovori na pitanja i rasprava

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

9

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodRokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. jesu za:

• Proračunske korisnike državnog proračuna, jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunske korisnike proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave 11. srpnja 2016.

• Izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 20. srpnja 2016.

Rokovi za predaju konsolidiranih fi nancijskih izvje-štaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. jesu za:

• Razdjele državnog proračuna i konsolidirani izvje-štaji o obvezama 15. srpnja 2016.

• Razdjele državnog proračuna i konsolidirani izvje-štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima 20. srpnja 2016.

• Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave 20. srpnja 2016.

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima na Obrascu: PR-RAS, Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE i Bilješke čine set polugodišnjih fi -nancijskih izvještaja. Zbog izmjena Pravilnika o fi nan-cijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 3/15, 93/15 i 135/15; dalje u tekstu: Pravilnik) iz prosinca 2015. godine, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE nisu iden čni obrascima koji su se koris li na polugodištu 2015. godine. Među m, is su se već primjenjivali kod sastavljanja fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. godine.

Za razliku od Obrasca: PR-RAS i Obrasca: OBVEZE, Bi-lješke uz Obrazac: PR-RAS, koje su dužni sastavi svi obveznici polugodišnjeg fi nancijskog izvještavanja ne

dostavljaju se FINA-i, ni Ministarstvu fi nancija, nego se čuvaju kod obveznika. Državni ured za reviziju, u posljednje vrijeme, učestalo ukazuje na nepravilnos u pisanju bilješki. Prema nalazima, bilješke uz fi nan-cijske izvještaje često ne sadrže određene podatke propisane Pravilnikom, što se najvećim dijelom odno-si na pregled potencijalnih obveza u vezi sa sudskim sporovima i obrazloženje većih odstupanja prihoda, rashoda, imovine i obveza u odnosu na prethodnu godinu.

U iščekivanju Okružnice o predaji fi nancijskih izvje-štaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine, u nastavku teksta daje se pregled obveznika i obveze predaje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna, ali i sadržaja samih obrazaca i bilješki.

Polugodišnji fi nancijski izvještaji u sustavu proračunaIvana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu podsjeća sve obveznike u sustavu proračuna na obvezu sastavljanja i dostave polugodiš-njih fi nancijskih izvještaja. U odnosu na polugodište 2015. godine, obrasci fi nancijskih izvještaja su neznatno izmijenjeni, a u ovom obliku i sadržaju korišteni su kod izvještavanja u prvom tromjesečju ove godine.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

10

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

2. Obveznici, način i rokovi predaje polugodišnjih fi nancijskih izvještajaU nastavku daje se kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016.:

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

proračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 11. srpnja • nadležnom razdjelu• područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 11. srpnja • područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima • Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 11. srpnja• jedinici lokalne i područne (regionalne)

samouprave čiji su proračunski korisnici• područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

izvanproračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Izvještaj o obvezama • Bilješke


izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave

• Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 20. srpnja• jedinici lokalne i područne (regionalne)

samouprave čiji su proračunski korisnici• područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

Konsolidirane izvještaje

razdjeli• Izvještaj o obvezama • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Bilješke

do 15. srpnjado 20. srpnja

• područnom uredu FINA-e (OBVEZE)• područnom uredu FINA-e (PR-RAS)

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima• Izvještaj o obvezama • Bilješke


državog proračuna predaju Izvještaj o obvezama, za sva razdoblja, razdjelu kojem pripadaju prema orga-nizacijskoj klasifi kaciji državnog proračuna i FINA-i, i to 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Ovako se izmjenama Pravilnika, izvještajna razdoblja za koje proračunski korisnici državnog proračuna izrađuju Iz-vještaj o obvezama usklađuju s izvještajnim razdoblji-ma za koja su obvezni izvještava izvanproračunski korisnici državnog proračuna.

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju fi nancijske izvje-štaje proračunskih korisnika, koji su prema organiza-cijskoj klasifi kaciji u njihovoj nadležnos , i svoj fi nan-cijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima te kon-solidirani izvještaj o obvezama za cjelokupni razdjel. Proračunski korisnici državnog proračuna, koji se prema organizacijskoj klasifi kaciji državnog prora-čuna klasifi ciraju kao razdjeli predaju FINA-i konso-lidirani izvještaj o obvezama do 15. srpnja 2016., a konsolidirani izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 20. srpnja 2016.

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 11. srpnja 2016. Izvještaj o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke:

Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. predaju se FINA-i isključivo u elektronič-kom obliku. Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Za predaju fi nancijskih izvještaja u elektroničkom obliku koris se obrazac s ugrađenim kontrolama objavljen na internetskim stranicama Mi-nistarstva fi nancija (www.mfi n.hr → Državna riznica → Računovodstvo → Proračunsko računovodstvo). Kod preuzimanja fi nancijskih izvještaja zaposlenici FI-NA-e obavezno upisuju datum zaprimanja, ovjeravaju i potpisuju Referentnu stranicu.

Vrlo je važno da obveznici predaje polugodišnjih fi -nancijskih izvještaja poštuju utvrđene rokove preda-je. Proračunski korisnici državnog proračuna pre-daju do 11. srpnja 2016. Izvještaj o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, i to:

• FINA-i (bez Bilješki)• razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj

klasifi kaciji državnog proračuna.

Podsje mo, od početka ove godine, svi proračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju Izvještaje o obvezama, i to za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožuj-ka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i za proračunsku godinu. Proračunski korisnici

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

11


• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

• FINA-i (bez Bilješki).

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 11. srpnja 2016. Izvještaj o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima, Izvještaja o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez Bilješki). Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 20. srpnja 2016. konsolidirane fi nancijske izvještaje, i to: Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima i Izvještaj o obvezama za raz-doblje od 1. siječnja do 30. lipnja isključivo FINA-i.

Sukladno članku 17. Pravilnika jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave sastavljaju obveznu Bilješku – Izvještaj jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini u elektroničkom obliku na Obrascu: UDJ, čiji je oblik i sadržaj propisan ovim Pravilnikom. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju Obrazac: UDJ u elektroničkom obliku Ministarstvu fi -nancija za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja do 20. srpnja 2016., ali samo u slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima. Više o načinu sastavljanja Obras-ca: UDJ daje se u posljednjem dijelu ovoga teksta.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna pre-daju FINA-i do 20. srpnja 2016. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obve-zama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja (Bilješke sastavljaju, ali ne predaju).

Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave predaju do 20. srpnja 2016. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici područne (regionalne) samou-prave i

• FINA-i (bez Bilješki).

Sukladno odredbama Zakona o proračunu, vijeća nacionalnih manjina i mjesna samouprava (mjesni odbori) su također proračunski korisnici. Upravo iz navedenih odredbi Zakona proizlazi da su is i obve-znici vođenja proračunskog računovodstva i fi nancij-skog izvještavanja. Vijeća nacionalnih manjina mogu otvori račun za svoje poslovanje ili poslova preko računa jedinice lokalne ili područne (regionalne) sa-mouprave na čijem području djeluju.

Ako nemaju račun i djeluju u okviru jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave te su njihove ak vnos iskazane u proračunu jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, vijeća nacionalnih manjina ne moraju sastavlja zasebne polugodišnje fi nancijske izvještaje. U tom slučaju jedinice lokalne

i područne (regionalne) samouprave iskazuju sve pri-hode i rashode vijeća nacionalnih manjina u svojoj glavnoj knjizi, a nefi nancijsku imovinu nabavljenu za potrebe vijeća vode kao svoju imovinu. U Obrascu: PR-RAS (razine 22 i 23) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju rashode vijeća na-cionalnih manjina po prirodnoj vrs rashoda i ne ko-riste podskupinu 367.

Ako posluju preko vlas tog računa, obvezni su sastav-lja polugodišnje fi nancijske izvještaje i predava ih do daljnjega isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave za potrebe kontrole. Jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do daljnje upute, u polugodišnjem Obrascu: PR-RAS (razi-ne 22 i 23) iskazuju rashode vijeća nacionalnih manjina koji se fi nanciraju iz prihoda proračuna po prirodnoj vrs rashoda i ne koriste podskupinu 367.

Ako vijeće nacionalne manjine nije potrošilo sva sred-stva doznačena iz proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, jedinica će u svom fi nancijskom izvještaju razine 22 iskaza rashode koje je imalo vijeće, a nepotrošena sredstva preostala na računu vijeća treba iskaza kao potraživanje. Kao i prethodnih godina, ovi se fi nancijski izvještaji ne do-stavljaju FINA-i, već isključivo nadležnoj jedinici lokal-ne i područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole.

Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju: osnovne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, učenički domovi, javne vatrogasne postrojbe dostavljaju Izvještaj o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o ob-vezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, a

• FINA-i Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obvezama.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

• FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obvezama.

3. Sadržaj Obrasca: PR-RASPrethodne su godine proračunski korisnici, kako dr-žavnog proračuna, tako i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i izvanpro-računski korisnici jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30.

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

lipnja 2015. sastavljali Izvještaja o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS u kojem nisu bili obvezni popuni stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine. Iza nave-dene upute Ministarstva fi nancija stajao je opravdani razlog. Prvi put su prethodne godine ovi obveznici sa-stavljali za prvo tromjesečje cjelovi Izvještaj o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima, umjesto skraćene inačice – Izvještaja o prihodima i rashodima proračunskih korisnika na Obrascu: S-PR-RAS.

Među m, više ne postoji zapreke da se za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. popunjavaju svi stupci Obrasca: PR-RAS, izuzev za korisnike koji su osnovani početkom 2016. godine i oni korisnici koji su s 1. siječnjem 2016. prešli iz neprofi tnog u prora-čunski sustav.

U fi nancijskom izvještaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razine 22 sredstva koja su namijenjena proračunskim korisnicima iskazuju se na podskupini računa 367 po gotovinskom načelu (samo plaćeni rashodi proračunskih korisnika fi nancirani iz prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave). Korisnici također iskazuju prihode iz nad-ležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave po gotovinskom načelu. Pri izradi konsolidira-nih fi nancijskih izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 23) prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju iz nadležnog proraču-na (671) i prijenosi proračunskim korisnicima iz nad-ležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos (367) se međusobno sučeljavaju i eliminiraju.

Ministarstvo fi nancija je uvidom u konsolidirane fi nan-cijske izvještaje za prvo polugodište 2015. godine uočilo kako kod sedamdeset jedinica nije došlo do potpune eli-minacije transfernih računa iskazanih u fi nancijskim iz-vještajima jedinica i prihoda iz proračuna iz fi nancijskih izvještaja korisnika. To čini vrlo respektabilan postotak nevjerodostojnih konsolidiranih fi nancijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ministarstvo fi nancija upu lo je m jedinicama zahtjev za ispravak izvještaja i ponovnu predaju. Na pogrešne evidencije ukazuje činjenica da u dijelu konsolidiranih iz-vještaja nije došlo do potpune eliminacije prihoda iska-zanih kod korisnika (u okviru skupine 671).

Iz navedenoga se može zaključi kako je potrebna jača suradnja i koordinacija između nadležne jedini-ce i njenih proračunskog korisnika, što će posljedično doves do vjerodostojnih konsolidiranih fi nancijskih izvještaja, ali, kao što je prethodno i istaknuto, i do pomaka u kvalite cjelokupnog sustava unutarnjih kontrola i fi skalne odgovornos . To je ključna pre-misa i novog Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/2015). Opisane kontrole

kvalitete konsolidiranih fi nancijskih izvještaja provo-dit će se i u 2016. godini.

Zbog drugačijeg iskazivanja rashoda proračunskih korisnika u fi nancijskim izvještajima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, već se prethodne godine promijenio i način iskazivana prosječnog broja zaposlenih kod jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, ali isključivo u Obrascu: PR-RAS razi-ne 22. Način popunjavanja podataka o zaposlenima u Obrascu PR-RAS razine 23 ostao je nepromijenjen. U nastavku podsjećamo na ove promjene.

4. Izvještavanje o obvezama na Obrascu: OBVEZE

Mala, ali važna izmjena dogodila se u Obrascu: OBVEZE od početka ove godine. Na AOP-u 001 Obrasca: OBVE-ZE iskazuje se početno stanje obveza na dan 1. siječnja 2016., koje odgovara stanju obveza na kraju prosinca 2015. godine. To će početno stanje, u skladu s izmjena-ma Pravilnika, iskaziva u Izvještajima o obvezama za sva razdoblja u 2016. godini, uključujući i polugodišnje razdoblje. Kod sastavljanja Izvještaja o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016., promjene u stanju obveza iskazuju se uzimajući u obzir stanje iska-zano na dan 1. siječnja 2016., a ne 1. travnja 2016.

Okružnicom o sastavljanju i predaji fi nancijskih iz-vještaja proračuna, proračunskih i izvanproračun-skih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za raz-doblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. (KLASA: 400-01/16-01/12; URBROJ: 513-05-02-16-1) je dana posebna uputa za proračunske korisnike državnog pro-računa u vezi sa sastavljanjem tromjesečnih izvještaja o obvezama, jer su oni do početka ove godine sastav-ljali isključivo mjesečne izvještaja o obvezama. Prijelaz na tromjesečno izvještavanje sa sobom je donio za korisnike državnog proračuna i neke dodatne promje-ne u načinu iskazivanja početnog stanja u odnosu na proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Navedeno se primjenjuje i kod sastavljanja polugodišnjeg Izvještaja o obvezama.

Podsje mo, proračunskim je korisnicima državnog proračuna rok za predaju Obrasca: OBVEZE za prosi-nac 2015. bio 11. siječnja 2016., dok je rok za predaju Obrasca: BILANCA bio 1. veljače 2016. Kako u vrijeme predaje Obrasca: OBVEZE nisu bila provedena sva knji-ženja, podatak iskazan na AOP-u 038 Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja u Obrascu: OBVEZE ne odgovara podatku o obvezama iskazanom u knjigo-vodstvenim evidencijama na dan 31. prosinca, kao ni podatku iskazanom na AOP-u 163 izvještaja BILANCA. U Obrascu: OBVEZE, u retku AOP 001, navedeno je Sta-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

13


nje obveza 1.1. = AOP 038 iz Izvještaja o obvezama za prethodnu godinu. Među m, upravo zbog prethodno navedenoga, Okružnicom je dana drugačija uputa.

Proračunski korisnici državnog proračuna na AOP 001 Stanje na početku izvještajnog razdoblja u svim raz-dobljima 2016. godine (dakle i na polugodištu 2015. godine) ne unose stanje iskazano na AOP-u 038 Sta-nje obveza na kraju izvještajnog razdoblja Obrasca: OBVEZE za prosinac 2015. godine, već podatak iska-zan na AOP-u 163, umanjen za podatak iskazan na AOP-u 221 Obrasca: BILANCA (29 Odgođeno plaća-nje rashoda i prihodi budućih razdoblje) za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015.

Nadalje, proračunski korisnici državnog proračuna od 2016. godine više ne primjenjuju Uputu o načinu popu-njavanja Obrasca: OBVEZE (Klasa: 400-06/04-01/281, Urbroj: 513-05-02/04-1, od 1. rujna 2004.) na temelju koje su pri ispunjavanju mjesečnog izvještaja o obveza-ma, obveze koje su utvrđene u mjesecu za koji se pod-nosi izvještaj, a koje su plaćene u sljedećem mjesecu do dana sastavljanja izvještaja, iskazivali kao podmire-ne u mjesecu za koji se podnosi izvještaj. To znači da će i korisnici državnog proračuna, kao i svi ostali obveznici sastavljanja i predaje Obrasca: OBVEZE, na AOP-u 020 Podmirene obveze u izvještajnom razdoblju iskaziva samo obveze koje su podmirene u razdoblju od 1. si-ječnja do zadnjeg dana razdoblja za koje se podnosi iz-vještaj. U Obrascu: OBVEZE za prvo polugodište 2016. godine ovi će korisnici iskaza kao podmirene obveze one koje su podmirili zaključno do 30. lipnjem 2016.

5. Bilješke uz O brazac PR-RASU Bilješkama uz polugodišnji Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima navode se razlozi zbog kojih je došlo do većih odstupanja od ostvarenja u polugodištu 2015. godine. Pravilnikom nije defi ni-rano što znači veća odstupanja. Nekada ranije bilo je propisano da je potrebno obrazloži svako odstupa-nje veće od 10 %. Među m, navedeno je brisano jer 10 % od nekog malog iznosa, primjerice kamata od 5.000,00 kuna uis nu nije relevantna veličina, dok je na iznosu od 50.000.000,00 kuna potrebno obrazlo-ži i odstupnje manje od 10 %.

Primjer:

Bilješka br. 24 AOP 082 – Prihodi od zakupa i iznajmlji-vanja imovine

U prvom polugodištu 2016. godine ostvaren je pri-hod od zakupa i iznajmljivanja imovine u iznosu od 14.400,00 kn. Prihod je ostvaren u razdoblju od ve-ljače do lipnja od iznajmljivanja tri parkirna mjesta u dvorištu zgrade odvjetničkom uredu Pravnik.

Nadalje, iznimno važno je obrazloži eventualno po-stojanje razlika između rezultata koji je utvrđen s 31. prosinca 2015. i iskazan u stupcu Ostvareno u izvje-štajnom razdoblju prethodne godine i onog iskaza-nog u stupcu Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine, kao rezultat koji je prenesen iz 2015. godine. Primjerice, proračunski korisnik je 31. prosin-ca 2015. iskazao manjak kojeg prenosi u 2016. godinu u iznosu od 465.386 kuna, dok je u 2016. godini, u stupcu Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine, iskazao preneseni manjak iz 2015. godine u iznosu od 386.275 kuna (pogleda primjer – tablicu 5. Isječak iz Obrasca: PR-RAS). Tablica 5. Isječak iz Obrasca: PR-RAS

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 11.395.380 11.857.162UKUPNI RASHODI I IZDACI 10.727.049 10.708.190VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA 668.331 1.148.972MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA 0 0

9221-9222 Višak prihoda i primitaka - preneseni 0 0

9222-9221 Manjak prihoda i primitaka - preneseni 1.133.717 386.275

Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju 0 762.697

Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju 465.386 0

Korisnik kod kojeg je nastalo navedeno odstupanje obvezan je isto objasni u Bilješkama. Odstupanja su rezultat provedenih korekcija viška/manjka prenese-nog s 31. prosincem 2015., a uslijed specifi čnih po-slovnih događaja jekom 2016. godine. U m sluča-jevima višak/manjak koji je prenesen s 31. prosincem 2015., i iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2015. godinu, nije iden -čan višku/manjku koji se iskazuje na AOP oznakama Obrasca: PR-RAS za 2016. godinu. To su slučajevi:

1. Povrata sredstava na teret rezultata npr. u veljači 2016. godine po zahtjevu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (ili državnog proračuna) korisnik je bio obvezan vra viškove sredstava u proračun nadležne jedinice.

2. Ili ispravka pogrešnih knjiženja iz 2015. ili ranijih godina npr. korisnik je dva puta eviden rao is račun.

Na nepravilnos u iskazivanju prenesenog rezultata u fi nancijskim izvještajima ukazuje i Državni ured za reviziju. Smatra kako fi nancijski izvještaji pojedinih korisnika nisu potpuni, jer nisu popunjene određene pozicije te fi nancijski rezultat nije ispravno iskazan. U pravilu se to odnosi na preneseni rezultat poslo-vanja (višak/manjak prihoda) iz ranijih razdoblja, kao i rezultat poslovanja, koji se prenosi u naredno raz-doblje.

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. UvodOd 2015. godine svi prihodi i primici proračunskih korisnika državnog proračuna planiraju se u držav-nom proračunu. Člankom 40. stavak 3. i člankom 41. stavak 5. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2016. godinu (NN, br. 26/16) propisana su izuzeća od uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka u proračun za pojedine skupine proračunskih korisnika. Obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka u dr-žavni proračun ne odnosi se na:

• proračunske korisnike u znanos , visokom obrazo-vanju

• proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvr-šenja sankcija

• ustanove u kulturi• nacionalne parkove, parkove prirode• zdravstvene ustanove• Agenciju za elektroničke medije• Agenciju za civilno zrakoplovstvo, te • prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga

u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Re-publike Hrvatske u inozemstvu.

Obveza uplate vlas h prihoda u državni proračun ne odnosi se na:

• proračunske korisnike u znanos , visokom obrazo-vanju

• proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvr-šenja sankcija

• proračunske korisnike u socijalnoj skrbi• ustanove u kulturi• nacionalne parkove, parkove prirode• zdravstvene ustanove• Agenciju za elektroničke medije i• Agenciju za civilno zrakoplovstvo.

Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda navedenih korisnika iskazuje se

mjesečno u sustavu državne riznice, a u nastavku tek-sta daju se detaljne upute o aktualnos ma u načinu izvještavanja korisnika prema nadležnim ministarstvi-ma, te pregled pogreški koje je uočilo Ministarstvo fi -nancija koje u konačnici provodi evidencije u sustavu državne riznice.

2. Evidencije u sustavu državne riznice na temelju EV naloga

Ministarstva od proračunskih korisnika iz svoje nad-ležnos prikupljaju izvještaje o napla i korištenju namjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda izuze h od uplate u državni proračun. Ti izvještaji ne obuhvaćaju sredstva koja proračunski korisnici ostva-ruju izravno iz državnog proračuna (od ministarstva). Prikupljene podatke ministarstva mjesečno eviden -raju (knjiže) u SAP sustav državne riznice putem tzv. EV naloga/izvještaja.

Državni proračun se donosi na gotovinskoj osnovi, te se i ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i pri-mitaka te vlas h prihoda proračunskih korisnika u državnom proračunu iskazuje na gotovinskoj osnovi. U izvještaju (kao i u knjigovodstvenim evidencijama) prihodi i primici iskazuju se po gotovinskom načelu. Rashodi i izdaci također se iskazuju po gotovinskom načelu, odnosno tek kada su plaćeni. Navedeno znači da se rashodi iskazani u izvještaju (koji se dostavlja ministarstvu) i sustavu državne riznice razlikuju od rashoda u knjigovodstvenim evidencijama ustanova u kojima se is iskazuju na temelju nastanka poslov-nog događaja. Primjerice rashodi nastali u 2015. go-dini (i eviden rani u glavnoj knjizi kao rashodi 2015. godine), a plaćeni u 2016. godini, iskazuju se u susta-vu državne riznice u 2016. godini.

Priljevi na račun koji neće posta prihodi ili primici ne iskazuju se u izvještaju. Obveze za primljene preduj-move u EV nalogu treba iskaza kao prihod, ako se si-gurno zna da će posta prihod te ako se određeni ras-

Vlas i namjenski prihodi izuze od uplate u državni proračunMladenka Karačić *

Autorica u tekstu ukazuje na aktualnos u praćenju ostvarenja i trošenja namjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda fakulteta, sveučilišta, ins tuta, zatvora, ustanova u kulturi i zdravstvu te ostalih korisnika koji ne uplaćuju ove prihode i primitke u državni proračun i na jedinstveni račun državne riznice.

* Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

15


hodi fi nanciraju iz tog predujma. Pri tom treba vodi evidenciju o iznosu iskazanih prihoda kako ne bi došlo do dvostrukog iskazivanja u trenutku kad se uplata u računovodstvu prizna kao prihod. Ako nije sigurno da će primljeni predujam posta prihod, odnosno ako se iz primljenih sredstava ne fi nanciraju rashodi, obveze za primljene predujmove ne iskazuju se u EV nalogu.

Transakcije i poslovni događaji koji dovode do odlje-va sredstava s računa, a nikada ne postaju rashodi, kao primjerice naknade bolovanja na teret HZZO-a i ostale refundacije, također se ne iskazuju. Plaćeni predujmovi u izvještaju se iskazuju kao rashodi, a u knjigovodstvu ustanova na kontu 12912 – Potraživa-nja za predujmove. Korisnici u sustavu PDV-a napla-ćene prihode te rashode za koje je priznat pretporez u izvještaju iskazuju u netoiznosu, bez PDV-a, kako bi se izbjeglo dupliciranje podataka.

Kratkoročni depozi ne prikazuju se u izvještaju.

Razlika prihoda i rashoda (ekvivalent novca na raču-nu) u SAP sustavu se iskazuje na anali čkom računu 12921 Ostala nespomenuta potraživanja. Za potrebe EV naloga u sustavu državne riznice otvoreni su ana-li čki računi. Ako je ustanova u državnom proračunu planirana pojedinačno, po RKP broju, anali čki račun otvoren je tako da drugi dio računa budu prve če ri znamenke RKP broja ustanove. Ako su ustanove u dr-žavnom proračunu planirane zbrojno na razini glave, anali čki račun otvoren je tako da drugi dio računa budu zadnje če ri znamenke šifre glave iz državnog proračuna (organizacijska klasifi kacija).

Sve navedeno istaknuto je u uputama o načinu praće-nja ostvarivanja i trošenja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka uključenih u Državni proračun RH za 2015. godinu (raspoložive na h p://www.mfi n.hr/hr/upu-te-obrasci-zahtjeva-suglasnost), koje je Ministarstvo fi -nancija izradilo za nadležna ministarstva, a za: ustanove u sustavu socijalne skrbi, državne ustanove u zdravstvu, javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode te Državni zavod za zaš tu prirode, javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja i znanos , ustanove u su-stavu izvršenja sankcija, arhive, muzeje, galerije i ostale proračunske korisnike iz područja kulture.

Nadležna ministarstva bila su obvezna sastavi de-taljne upute u kojima su defi nirala specifi čnos koje nisu obuhvaćene uputama Ministarstva fi nancija te rokove u kojima ustanove iz njihove nadležnos tre-baju dostavi podatke.

3. Prijenos nepotrošenih sredstava i vezne tablice

Na temelju članka 42. Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2016. godinu, proračunski korisnici su

mogli podnije Ministarstvu fi nancija zahtjev za pri-jenos neiskorištenih namjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda najkasnije do 30. travnja 2016. Za korisnike iz svoje nadležnos taj zahtjev podnose nadležna ministarstva. Preneseni višak iz 2015. nije potrebno iskaza na EV nalogu, jer je taj podatak već iskazan u Glavnoj knjizi državnog proračuna (izuzetak su oni korisnici koji su u 2016. prešli s neprofi tnog u proračunsko računovodstvo).

Proračun za proračunsku godinu se donosi uvijek na razini podskupine ekonomske klasifi kacije (treća razina računskog plana), dok se izvršenje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka iskazuje na razini odjeljka ekonom-ske klasifi kacije (četvrta razina računskog plana). EV nalozi unose se u Glavnu knjigu državnog proračuna u kojoj se podaci iskazuju na devetoj razini. Stoga je sve podatke u EV nalozima potrebno iskaza na deve-toj razini i to po osnovnim računima računskog plana (peta razina računskog plana) uz dodatak če ri nule. Neke vrste prihoda i primitaka u sustavu državne rizni-ce prate se anali čki na devetoj razini te ih u izvještaju treba iskaza na taj način, a po izvorima fi nanciranja. Rashodi i izdaci u izvještaju ne iskazuju se anali čki što znači da trebaju bi iskazani po osnovnim računima ra-čunskog plana (peta razina računskog plana) uz doda-tak če ri nule, po izvorima fi nanciranja, ak vnos ma i projek ma te funkcijskom području.

Za potrebe eviden ranja prihoda i primitaka držav-nog proračuna Ministarstvo fi nancija izradilo je Ve-zne tablice koje sadrže sljedeće stupce: 1. Izvor, 2. Stavka, 3. Konto, 4. Naziv konta, 5. Šifra, 6. Naziv ši-fre, 7. Podvrsta, 8. Naziv podvrste i 9.Model. Ažurira-ne Vezne tablice Ministarstvo fi nancija objavljuje na svojoj internetskoj stranici pod h p://www.mfi n.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo.

Kako bi se osiguralo da svaki prihod i primitak pripa-da samo jednom izvoru fi nanciranja, plan prihoda i primitaka državnog proračuna u SAP sustav državne riznice unosi se na stavci koja može bi na četvrtoj, petoj ili devetoj razini. U Veznim tablicama u stupcu Stavka navedena je razina na kojoj se plan prihoda i primitaka unosi te njihovo izvršenje eviden ra u SAP sustavu državne riznice.

Korisnicima koji su izuze od uplate vlas h i na-mjenskih prihoda i primitaka u državni proračun do-pušteno je namjensko korištenje pojedinih prihoda koji su inače vezani uz izvor 11, a pripadaju skupina-ma 64, 65, 68 i razredu 7. Za takve prihode otvoreni su posebni anali čki računi koji se moraju koris kod unosa EV naloga i koji su navedeni u posebnim Veznim tablicama za EV naloge, a mogu se naći na in-ternetskoj stranici Ministarstva fi nancija pod h p://www.mfi n.hr/hr/upute-obrasci-zahtjeva-suglasnost.

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Za izvore 31, 43 i 71 mogu se koris samo anali č-ki računi prihoda navedeni u Veznim tablicama za EV naloge. Anali čki računi prihoda koji su otvoreni is-ključivo za korisnike čiji su vlas i namjenski prihodi i primici izuze od uplate u državni proračun (korisnike treće razine) u ovim Veznim tablicama označeni su ze-leno. Za korištenje bilo kojeg računa prihoda koji nije naveden na popisu treba se prije unosa EV naloga dogovori s Ministarstvom fi nancija, jer to zah jeva promjene u ma čnim podacima.

Računi prihoda izvora 31 i 43, koje koriste svi korisnici državnog proračuna

Izv or Konto Naziv konta

31 661410000 Prihodi od prodanih proizvoda

31 661420000 Prihodi od prodaje robe

31 661510000 Prihodi od pruženih usluga

43 651480000 Ostale naknade i pristojbe za posebne namjene

43 652180000 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene

43 652640000 Sufi nanciranje cijene usluge, par cipacije i slično

43 652680000 Ostali prihodi za posebne namjene

Anali čki računi vlas h i namjenskih prihoda otvo-reni za EV naloge

Izv or Konto Naziv konta

31 641290031 Kamate za ostale vrijednosne papire izvor 31

31 641310031 Kamate na oročena sredstva izvor 31

31 641320031 Kamate na depozite po viđenju izvor 31

31 641430031 Zatezne kamate iz obveznih odnosa i drugo izvor 31

31 641510031 Prihodi od pozi vnih tečajnih razlika izvor 31

31 641630031Prihod od dividendi na dionice u kreditnim i ostalim fi nancijskim ins tucijama izvan javnog sektora izvor 31

43 641720043 Prihodi iz dobi trgovačkih društava u javnom sektoru izvor 43

31 642510031 Prihodi od prodaje kratkotrajne nefi nancijske imovine izvor 31

31 642990031 Ostali prihodi od nefi nancijske imovine izvor 31

43 652670043 Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete izvor 43

43 681910043 Ostale nespomenute kazne izvor 43

43 683110043 Ostali prihodi izvor 43

71 711120071 Građevinsko zemljište izvor 71

71 712410071 Ulaganja na tuđoj imovini radi prava korištenja izvor 71

71 712490071 Ostala nespomenuta prava izvor 71

71 721110071 Stambeni objek za zaposlene izvor 71

71 721190071 Ostali stambeni objek izvor 71

71 721230071 Zgrade znanstvenih i obrazovnih ins tucija (fakulte , škole, vr ći i slično) izvor 71

71 721290071 Ostali poslovni građevinski objek izvor 71

71 722190071 Ostala uredska oprema izvor 71

71 722730071 Oprema izvor 71

71 723110071 Osobni automobili izvor 71

71 723140071 Kamioni izvor 71

71 723150071 Traktori izvor 71

71 723160071 Terenska vozila (protupožarna, vojna i slično) izvor 71

71 723310071 Plovila izvor 71

71 723320071 Trajek izvor 71

71 725210071 Osnovno stado izvor 71

43 832120043 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u js - izvor 43

Za izradu sta s čkih izvještaja uz pojedine račune prihoda potrebni su podaci o davatelju sredstava. Stoga je ministarstvima dostavljen popis računa pri-hoda za koje je obvezno u polje tekst upisa podatak o davatelju sredstava:

Konto Naziv konta Obvezan tekst

631110000 Tekuće pomoći od inozemnih vlada u EU Koja zemlja

631120000 Tekuće pomoći od inozemnih vlada izvan EU Koja zemlja

631210000 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU Koja zemlja

631220000 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU Koja zemlja

632112000 Tekuće pomoći od međunarodnih organizacija

naziv davatelja sredstava

632210000 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija


633120000 Tekuće pomoći iz županijskih proračuna koja županija

633130000 Tekuće pomoći iz gradskih proračuna koji grad

633140000 Tekuće pomoći iz općinskih proračuna koja općina

633220000 Kapitalne pomoći iz županijskih proračuna koja županija

633230000 Kapitalne pomoći iz gradskih proračuna koji grad

633240000 Kapitalne pomoći iz općinskih proračuna koja općina

634140000 Tekuće pomoći od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a


634150000Tekuće pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

17


634160000Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna


634240000 Kapitalne pomoći od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a


634250000Kapitalne pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna


634260000

Kapitalne pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna


636110000Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

koja županija/grad/općina

636210000Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

koja županija/grad/općina

632311500 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU - IPA


632311700 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU – ostalo


4. Najčešće pogreškeNakon provedene kontrole, Ministarstvo fi nancija odobrava EV naloge koji su uneseni u sustav državne riznice. Prilikom kontrole utvrđeno je dosta grešaka. Neke od njih su:

• Na pojedinim izvorima iskazani su rashodi, a nisu iskazani prihodi, ni stanje na računu.

• Kumula v iskazanih rashoda po pojedinom izvoru veći je od kumula va iskazanih prihoda i stanja na računu.

• Iskazani su rashodi koji nisu planirani (treba otvori- stavku, ak vnost, izvor).

• Iskazani su prihodi koji nisu navedeni u Veznim ta-blicama za EV naloge.

• Nisu navedeni obvezni podaci u polju tekst (neop-hodno za konsolidaciju) i slično.

Najčešće greške kod iskazivanja prihoda na EV nalo-zima odnose se na skupinu računa 63 Pomoći iz ino-zemstva i od subjekata unutar općeg proračuna. Pri-hodi od pomoći mogu se prima od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija, ins tucija i jela EU i od subjekata unutar općeg proračuna. Unutar istog pro-računa ne mogu se dava ni prima pomoći. Nave-deno znači da ministarstvo ne može da pomoć pro-računskim korisnicima iz svoje nadležnos , ni dru-gim proračunskim korisnicima državnog proračuna.

Iz tuzemstva proračunski korisnici mogu primi po-moć isključivo od:

• izvanproračunskih korisnika državnog proračuna • izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i

općinskih proračuna

• iz proračuna koji im nije nadležan (općina, grad, žu-panija).

Proračunski i izvanproračunski korisnici navedeni su u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka. Popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika objavljuje Ministarstvo fi nancija na svojoj internet-skoj stranici pod h p://www.mfi n.hr/hr/registar. Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave su isključivo županijske uprave za ceste (njih 20). Izvanproračunski korisnici državnog proračuna su: 1. Hrvatski zavod za mirovin-sko osiguranje, 2. Hrvatski zavod za zapošljavanje, 3. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 4. Hrvat-ske vode, 5. Hrvatske ceste d.o.o., 6. Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost, 7. Agencija za osi-guranje štednih uloga i sanaciju banaka i 8. Centar za restrukturiranje i prodaju. Ni jedna druga ins tucija ne može se nazva izvanproračunskim korisnikom.

Primjerice: Zaklada za znanost, Agencija za mo-bilnost, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, gradovi, škole, dječji vr ći NISU izvanproračunski korisnici!

Izuzetno je važno točno odredi račune iz računskog plana na kojima se planiraju sredstva koja se prima-ju, odnosno koja se daju unutar sustava proračuna. Izvanproračunski korisnici su sektorski uključeni u opći proračun i u konsolidaciji se rashodi koje držav-ni proračun ima prema njima eliminiraju s prihodima koje oni ostvaruju iz državnog proračuna, i obratno.

Posebno naglašavamo da se tekuće i kapitalne po-moći od izvanproračunskih korisnika jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave (računi 634160000 i 634260000) mogu iskaziva samo od županijskih uprava za ceste.

Za skupinu 64 Prihodi od imovine nadležni proračun određuje koji od h prihoda se smatra namjenskim, a koji općim prihodom. Račun 64199 Ostali prihodi od fi nancijske imovine u državnom proračunu pove-zan je s izvorom 11 Opći prihodi i primici. Na računu 64199 ne iskazuju se:

• refundacije zaposlenih za troškove mobitela• prihodi od kamata• jamstvo za ozbiljnost ponude.

Sve refundacije zaposlenih u knjigovodstvu proračun-skog korisnika iskazuju se kao povrat potraživanja, a jamstvo za ozbiljnost ponude kao obveze za jamčevi-ne. Navedeno se ne iskazuje na EV nalozima. Za pri-hode od kamata treba koris odgovarajuće osnov-ne račune skupine 64. Prihode od zakupa i iznajmlji-vanja nefi nancijske imovine, odjeljak 6422, u pravilu eviden raju proračuni. Proračunski korisnici držav-

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

nog proračuna koji iznajmljuju ili daju u zakup imovi-nu, ostvarene prihode iskazuju na osnovnom računu 66151 Prihodi od pruženih usluga, izvor fi nanciranja 31 Vlas prihodi, a ne na odjeljku 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine, izvor 43.

Najčešća greška kod skupine računa 65 Prihodi od upravnih i administra vnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada je korištenje računa 652690000 Ostali nespomenu prihodi. Navede-ni račun u državnom proračunu pripada izvoru 11. Umjesto tog računa, ako se radi o namjenskom pri-hodu, treba koris račun 652680000 Ostali prihodi za posebne namjene, koji je povezan s izvorom 43.

Proračunski korisnici ne mogu ima sljedeće račune:

• 65138 Javnobilježničke pristojbe• 65281 Prihodi od novčane naknade poslodavca

zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom.

Račun 65265 Dopunsko zdravstveno osiguranje ima samo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Taj račun ne mogu ima proračunski korisnici, što znači da se ne smije iskaziva na EV nalozima ustanova u zdravstvu.

Na podskupini 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga iskazuju se prihodi koje pro-računski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma, i koji se ne fi nanciraju iz proračuna. Ovi prihodi pripadaju izvoru 31 Vlas prihodi na kojem se iskazuju i neki drugi prihodi izu-ze od uplate u proračun, a koji su navedeni u Veznim tablicama za EV naloge.

Na podskupini 663 Donacije od pravnih i fi zičkih osoba izvan općeg proračuna iskazuju se namjenska sredstva koja proračun i proračunski korisnici ostva-re od: 1. fi zičkih osoba, 2. neprofi tnih organizacija, 3. trgovačkih društava te 4. ostalih subjekata izvan opće države. Proračunski korisnici ne mogu prima dona-cije od drugih proračunskih korisnika državnog prora-čuna, ni od bilo kojeg drugog subjekta unutar općeg proračuna (onih koji su upisani u Registar korisnika proračuna).

Prihodi podskupine 671 Prihodi iz nadležnog prora-čuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračun-skih korisnika, kao i rashodi koji se iz h prihoda fi -nanciraju, vežu se uz izvor 11 Opći prihodi i primici, te se ne unose u EV naloge. Državni proračun ima podatke o rashodima izvora 11. Sredstva primljena od nadležnog ministarstva nisu pomoći i ne iskazuju se na skupini 63 ili 65, već na podskupini 671 Priho-di iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. To se najvećim dijelom odnosi na prihode iz proračuna ostvarene za subvenciju par cipacije redovi h studenata u troš-

kovima studija (ostvarenih na temelju programskog ugovora). Dio visokih učilišta je navedene prihode, umjesto u okviru prihoda iz proračuna i podskupine računa 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nan-ciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika, eviden rao u okviru namjenskih prihoda.

Podskupinu 673 Prihodi od HZZO-a na temelju ugo-vornih obveza koriste samo zdravstvene ustanove. Sredstva koja Hrvatski zavod za zdravstveno osigura-nje isplaćuje proračunskim korisnicima kao refunda-ciju isplaćene naknade za bolovanje ne eviden raju se na ovoj podskupini. Ta sredstva se ni u knjigovod-stvu korisnika ne iskazuju kao prihod nego kao povrat potraživanja.

5. Iskazivanje prihoda od EU sredstava na EV nalozima

Prihodi i rashodi u proračunskom računovodstvu iskazuju se primjenom modifi ciranoga računovod-stvenoga načela nastanka događaja:

• Prihodi se priznaju u izvještajnom razdoblju u koje-mu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeri .

• Rashodi se priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju.

Ovo načelo u priznavanju prihoda ne može se primi-jeni za sredstva ostvarena od EU. Sukladno zahtje-vima europske sta s ke, pomoći od ins tucija i jela EU, i pomoći iz državnog proračuna na temelju prije-nosa sredstava EU (tekuća i kapitalna), priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovi-ma provedbe ugovorenih programa i projekata.

Ako prilikom izvršavanja EU projekata proračunski korisnik državnog proračuna doznačava EU sredstva drugom proračunskom korisniku državnog proraču-na, prihod i rashod od EU sredstava potrebno je iska-za samo na krajnjem korisniku, kako bi se izbjeglo dvostruko iskazivanje prihoda i rashoda u državnom proračunu, kod davatelja i kod primatelja. To znači da se prijenosi EU sredstava proračunskim korisnici-ma državnog proračuna treće razine ne smiju iskaza na davatelju sredstava nego samo na proračunskom korisniku koji je krajnji korisnik EU projekta. Stoga primatelji EU sredstava treće razine u EV naloge mo-raju unije cijeli iznos EU sredstava, koji su primili od ministarstva ili agencije kako bi Ministarstvo fi nanci-ja moglo eliminira prihod i rashod iskazan na mini-starstvu ili agenciji, davatelju EU sredstava. U svom knjigovodstvu, sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu, primatelji će primljeni iznos EU sred-stava iskaza na obvezama za primljene predujmove

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

19


23957, a kao prihod prizna samo dio u visini nastalih rashoda.

Kako bi se ispravno provela eliminacija dvostruko iskazanih prihoda i rashoda, davatelj sredstava na za-htjev za plaćanje koji unosi u SAP sustav državne ri-znice mora u polje tekst upisa naziv primatelja, a na EV nalogu uz prihod treba bi upisan naziv davatelja sredstava (primjerice: ASO, CARNET, prekogranična suradnja – Italija i sl. – naziv projekta nije potreban).

Važno je istaknu da proračunski korisnici državnog proračuna ne smiju doznačava sredstva izvora 11 i 12 drugim proračunskim korisnicima državnog proračuna –nacionalno sufi nanciranje planira svaka ins tucija u svom fi nancijskom planu. Često se is -če problem kod planiranja EU sredstava: u trenutku raspisivanja natječaja ne zna se koja ins tucija će se javi i dobi sredstva. Nadležna ministarstva treba-ju planira EU izvore na proračunskim korisnicima za koje se očekuje da će dobi ta sredstva. Izvor 5 Pomoći (gdje spadaju EU sredstva) fl eksibilan je te se može izvršava ako su sredstva naplaćena i u slučaju kad nisu planirana.

Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna omogu-ćeno je otvaranje novih ak vnos i stavki u izvoru 12 Sredstva učešća za pomoći bez rebalansa što ranije nije bilo moguće, a Zakonom o proračunu omoguće-ne su preraspodjele za EU projekte do 15 % sa stavke koja se umanjuje. Sve navedeno znači da, ako prora-čunski korisnici prođu na natječaju, mogu izvršava EU projekte i ako ih nisu planirali. Ako se ne radi o su-djelovanju u EU projektu, sredstva primljena od dru-gih zemalja i međunarodnih organizacija, ne iskazuju se kao prihod od EU (za sve to postoje posebni računi u računskom planu).

6. Iskazivanje rashoda na EV nalozimaAko rashodi iskazani na EV nalogu nisu planirani na određenom izvoru, ak vnos /projektu, stavci, potreb-no je Ministarstvu fi nancija posla Zahtjev za davanje suglasnos za otvaranje novog izvora/ak vnos /stav-ke u Državnom proračunu. Obrazac Zahtjeva može se naći na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija pod h p://www.mfi n.hr/hr/priprema-proracuna.

Na pojedinim izvorima mogu se iskaza rashodi samo do visine prihoda naplaćenih jekom godine, odnosno prenesenih nepotrošenih prihoda iz prethodne godine. Kod nabave opreme na leasing treba razlikova : opera- vni leasing i fi nancijski leasing. Opera vni leasing iska-

zuje se na odjeljku računa 3235 Zakupnine i najamnine. Kod fi nancijskog leasinga podaci se unose u izvještaj tek početkom otplate leasinga i to tako da se glavnica iska-zuje na pripadajućem računu razreda 4 u visini plaćenog anuiteta (u računovodstvu iskazanog u okviru razreda 5), a kamata na pripadajućem računu razreda 3.

Pomoći na temelju prijenosa EU sredstava iskazuju se u okviru podskupine 368, a obuhvaćaju:

• tekuće i kapitalne pomoći županijskim, gradskim i općinskim proračunima

• tekuće i kapitalne pomoći proračunskim korisnicima• tekuće i kapitalne pomoći izvanproračunskim kori-

snicima državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna (ovdje se iskazuju samo prijenosi EU sredstava županijskim upravama za ceste).

Prijenosi EU sredstava subjek ma izvan općeg prora-čuna iskazuju se na podskupini 384, dok se sredstva nacionalnog sufi nanciranja ne iskazuju se na toj pod-skupini. Plaćanje računa dobavljača iz EU sredstava također se ne iskazuje na podskupini 384.

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. Pojmovno određenje Pravni temelj najmova uređen je odredbama Zakona o obveznim odnosima, Zakonom o zakupu i kupopro-daji poslovnog prostora, Zakonom o najmu stano-va i Zakonom o leasingu. Prema članku 550. ZOO-a, ugovorom o najmu najmodavac se obvezuje preda- određenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj

mu se obvezuje za to plaća određenu najamninu. Članak 519. istog Zakona slično defi nira da se ugo-vorom o zakupu zakupodavac obvezuje preda za-kupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se ob-vezuje plaća mu za to određenu zakupninu. Ipak, suš nska razlika između najma i zakupa sastoji se u tome što se najam odnosi na upotrebu tuđe stvari, npr. najam stana, a zakup se odnosi i na upotrebu i na korištenje koje je širi pojam od upotrebe, jer po-red upotrebe razumijeva i uživanje stvari te uključu-je ubiranje plodova.

Pojam leasing dolazi od engleske riječi to lease, što znači iznajmi . Leasing je specifi čan posao koji, ovi-sno o ugovornim odredbama, može poprimi obiljež-ja najma (poslovni najam) ili pak kupoprodaje (fi nan-cijski najam). U Hrvatskoj se termini leasinga i najma (zakupa) poistovjećuju. Jedina razlika je u tome što je najam (zakup) dvostrani odnos najmodavca i naj-moprimca, dok je osnovna značajka leasinga da je on trostrani odnos u kojem sudjeluju proizvođač opreme ili dobavljač, korisnik (primatelj) leasinga te davatelj leasinga (leasing društvo).

2. Računovodstvo najma u javnom sektoru

Najmove u javnom sektoru uređuje MRSJS 13. Naj-movi čiji je cilj propisa , za najmoprimca i najmodav-ca, odgovarajuće računovodstvene poli ke i potreb-na objavljivanja u svezi s fi nancijskim i opera vnim najmovima.

2.1. Klasifi kacija najmova

U ovisnos o tome u kojoj se mjeri prenose rizici i koris koje proizilaze iz vlasništva nad sredstvom koje je predmetom najma, razlikuju se dvije osnovne vrste najma:

1) poslovni najam2) fi nancijski najam.

Rizici uključuju mogućnost gubitka od neiskorište-nos kapaciteta ili tehnološke zastarjelos kao i od variranja vrijednos zbog promjene ekonomskih uvjeta. Koris mogu predstavlja očekivanja profi ta-bilnih poslova jekom ekonomskog vijeka sredstva i dobitke od povećanja vrijednos ili realizacije ostatka vrijednos . Najam se klasifi cira kao fi nancijski najam, ako se prenose gotovo svi rizici i koris povezani s vlasništvom. Najam se klasifi cira kao poslovni najam, ako se ne prenose gotovo svi rizici i koris povezani s vlasništvom. Pitanje je li neki najam fi nancijski ili po-slovni više ovisi o sadržaju transakcije, nego o obliku sporazuma.

Kriteriji koji slijede u nastavku su primjeri situacija koje dovode do klasifi kacije najma kao fi nancijskog najma, ali najam ne mora zadovolji sve navedene kriterije da bi bio klasifi ciran kao fi nancijski najam:

• Najmom se prenosi vlasništvo imovine na najmo-primca po završetku razdoblja najma.

• Razdoblje najma pokriva veći dio ekonomskog vije-ka sredstva, čak iako vlasništvo nije preneseno.

• Na početku najma sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja najma pokriva gotovo cjelokupnu fer vri-jednost iznajmljene imovine.

• Iznajmljena imovina posebne je prirode tako da je samo najmoprimac može koris bez većih preinaka.

• Iznajmljena imovina se ne može lako zamijeni s nekom drugom imovinom.

Ostali pokazatelji koji bi pojedinačno ili kombinirano doveli do klasifi kacije najma kao fi nancijskog najma su:

• Ako najmoprimac može poniš najam, gubitke najmodavca povezane s poništenjem snosi najmo-primac.

Najmovi u poslovnoj praksiAntonija Kovačević *

U članku autorica daje saže osvrt na računovodstveni status najmova u kontekstu primjene aktulanih propisa, ali i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor. Temeljne teorijske postavke pot-krjepljuje primjerima knjiženja.

* Antonija Kovačević, mag. oec., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

21


• Dobici ili gubici iz fl uktuacija fer vrijednos ostatka vrijednos zaračunavaju najmoprimcu (primjerice, u obliku ugovorene najamnine, koja je jednaka ve-ćini prihoda od prodaje na kraju razdoblja najma).

• Najmoprimac ima mogućnost nastavi najam za dodatno razdoblje uz najamninu koja je znatno niža od tržišne najamnine.

Subjek javnog sektora mogu ući u različite aranžma-ne povezane s pružanjem roba i/ili usluga koji nuž-no uključuju korištenje spomenute imovine. U nekim od h aranžmana ponekad nije jasno je li se pojavio posao najma. U takvim slučajevima potrebna je pro-fesionalna prosudba te, ako je riječ o najmu tada je potrebno primjenjiva MRSJS 13, a ako nije riječ o najmu subjekt javnog sektora primjenjuje onaj Me-đunarodni računovodstveni standard za javni sektor, koji je relevantan za taj aranžman, a ako on ne postoji tada se primjenjuje relevantan međunarodni ili naci-onalni računovodstveni standard.

3. Najmovi u fi nancijskim izvještajima najmoprimca

Financijski najmovi

Na početku razdoblja najma fi nancijski najam treba prizna u bilanci najmoprimca kao imovinu i obveze po iznosima jednakima fer vrijednos iznajmljene ne-kretnine ili, ako je niže, po sadašnjoj vrijednos mini-malnih plaćanja najma, određenih na početku najma. Kod izračunavanja sadašnje vrijednos minimalnih plaćanja najma diskontna stopa je kamatna stopa sa-držana u najmu ako je to moguće utvrdi ; ako se ne može utvrdi koris se inkrementalna kamatna stopa kod zaduženja najmoprimca. Početni izravni troškovi često nastaju u svezi s posebnim ak vnos ma veza-nima za najam, kao što je pregovaranje i osiguranje sporazuma o najmu. Navedeni se troškovi iden fi cira-ju kao izravno pripisivi ak vnos ma koje obavlja naj-moprimac u fi nancijskom najmu te se uključuju kao dio iznosa koji je priznat kao imovina pod najmom.

Minimalna plaćanja najma trebaju se podjednako raz-dijeli između fi nancijskog troška i smanjenja nepod-mirene obveze. Financijski se trošak treba rasporedi na razdoblja jekom trajanja najma kako bi se pos -gla ista periodična kamatna stopa na preostali saldo obveze za svako razdoblje. Potencijalne najamnine tere t će troškove u razdobljima kada su nastali. Fi-nancijski najam dovodi do nastanka rashoda amor- zacije za amor zirajuću imovinu, ali i do nastanka fi nancijskog troška za obračunsko razdoblje.

Poslovni najmovi

Plaćanje najma prema poslovnom najmu treba pri-zna kao rashod na pravocrtnoj osnovi jekom raz-

doblja najma, osim ako nema druge sustavne osnove koja bolje predstavlja vremenski okvir korisnikove koris .

4. Najmovi u fi nancijskim izvještajima najmodavca

Financijski najmovi

Subjek javnog sektora mogu pod različi m okol-nos ma stupi u fi nancijski najam kao najmodavci. Neki subjek javnog sektora mogu trgova imovinom na regularnoj osnovi. Na primjer, država može osno-va subjekte s posebnom namjenom koji su odgovor-ni za centralnu nabavu imovine i dostavu te imovine drugim subjek ma. Centralizacija kupovne funkcije može pruži brojne mogućnos povezane s popus -ma i posebnim pogodnos ma. Dok drugi subjek jav-nog sektora mogu ulazi u poslove najma koji su više ograničeni i u manje čes m intervalima. Osobito u nekim jurisdikcijama, gdje su subjek javnog sektora tradicionalno posjedovali i upravljali cestama, brana-ma i slično, javlja se situacija da oni više nemaju pot-puno vlasništvo i odgovornost za tu imovinu. Subjek javnog sektora mogu prenije postojeću infrastruk-turnu imovinu na privatni sektor tako da je prodaju ili daju pod fi nancijski najam kao njeni najmodavci. Najmodavci trebaju prizna imovinu koju drže pod fi nancijskim najmom u svojoj bilanci i prezen ra je kao potraživanje u iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam.

Prema fi nancijskom najmu najmodavac prenosi go-tovo sve rizike i koris povezane sa vlasništvom, te s potraživanjima za najam najmodavac postupa kao s povratom glavnice i fi nancijskim prihodom kako bi najmodavac primio naknadu i nagradu za svoja ulaga-nja i usluge. Početni izravni troškovi kao što su provi-zije i naknade za pravne usluge i interni troškovi če-sto nastaju kod najmodavca za vrijeme pregovaranja i dogovaranja najma. Financijski najam sredstva od subjekta javnog sektora u ulozi najmodavca dovodi do dvije vrste prihoda:

• Dobit ili gubitak koji je jednak dobi ili gubitku koji proizlazi iz izravne prodaje sredstva pod najmom po normalnim prodajnim cijenama koje odražava primjerene popuste na količinu ili promet.

• Financijski prihod jekom razdoblja najma.

Prihod od prodaje na početku razdoblja najma od strane subjekta javnog sektora u ulozi najmodavca je fer vrijednost sredstva, ili ako je manja, sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja najma koje obraču-na najmodavac uz primjenu tržišne kamatne stope. Trošak prodaje priznat na početku razdoblja najma je trošak ili knjigovodstveni iznos, ako se razlikuje od

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

iznajmljene nekretnine, umanjeno za sadašnju vrijed-nost nezajamčenog ostatka vrijednos . Razlika izme-đu prihoda od prodaje i troška prodaje predstavlja dobit od prodaje koja se priznaje u skladu s poli kom koju subjekt primjenjuje kod izravne prodaje.

Poslovni najmovi

Najmodavac treba prikaza imovinu koja je pod po-slovnim najmom u bilanci u skladu s prirodom imo-vine. Prihod od najma iz poslovnih najmova treba prizna ravnomjerno u prihod na temelju pravocrtne metode jekom razdoblja najma, osim ako ne posto-ji druga sustavna osnova koja bolje predstavlja vre-menski okvir u kojem se smanjuju koris od upotrebe iznajmljene imovine. Troškovi, uključujući i amor za-ciju, koji su nastali zarađivanjem prihoda od najma priznaju se kao rashod. Početni izravni troškovi koji su nastali od strane najmodavaca pregovaranjem i dogovaranjem poslovnog najma dodaju se na knjigo-vodstveni iznos iznajmljene imovine i priznaju se kao rashod jekom razdoblja najma na istoj osnovi kao i prihod od najma. Poli ka amor zacije iznajmljene imovine treba bi u skladu s uobičajenom poli kom amor zacije najmodavca za sličnu imovinu, a trošak amor zacije treba se izračuna u skladu s MRSJS 17 ili MRSJS 31. Subjekt javnog sektora u ulozi najmo-davca ne priznaje dobit od prodaje kada se ulazi u po-slovni najam, jer on nije ekvivalent prodaji.

5. Primjeri knjiženja

Primjer 1: Škola nabavlja automobil posredstvom fi nancijskog najma

Srednja škola je sklopila ugovor o nabavi automobi-la na fi nancijski najam. Po ugovoru škola uplaćuje učešće u iznosu od 50.000 kn. Ugovor je sklopljen na iznos od 150.000 kn. Nakon dva dana škola dobiva račun na ukupni iznos fi nancijskog najma u iznosu od 150.000 kn i račun za učešće u ukupnom iznosu od 50.000 kn od čega je: 40.000 učešće, 5.000 prva rata, 2.000 kn kamata i 3.000 provizijski troškovi. Knjiženje je prikazano u tablici ispod.

Tablica 1. Knjiženje nabave automobila posredstvom fi nan-cijskog najma

Red. br. Opis Iznos Konto

dugujeKonto

potražuje1. Uplata predujma 50000 12912 11121

2a Primljeni račun – eviden ranje obveze 150000 42311 24231

2b Eviden ranje nabave automobila 150000 02311 91121

3. Eviden ranje primljenog fi nancijskog najma 150000 111219 84521

4.Eviden ranje zatvaranja obveze za kupnju automobila

150000 24231 111219

5. Eviden ranje obveze za primljen fi nancijski najam 150000 91211 26512

6. Primljen račun za kamate i provizijske troškovekamate 2000 34241 23424provizijski troškovi 3000 34349 23434

7. Zatvaranje potraživanja za predujam 50000 12912

učešće 40000 54512prvi anuitet 5000 54512kamate 2000 23424provizijski troškovi 3000 23434

8. Smanjenje obveze za primljeni fi nancijski najam 45000 26512 91211

Nabava opreme posredstvom fi nancijskog najma nije česta u poslovanju škola. Oprema se u pravilu nabav-lja iz namjenskih i planiranih sredstava koja doznačuje lokalni ili regionalni proračun. U praksi, škole koje se odluče nabavi opremu na fi nacijski najam, potrebna sredstva najčešće osiguravaju iz donacija ili vlas h prihoda ostvarenih na tržištu. Prema članku 59., stav-cima 2. i 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu nabava nefi nancijske imovine posredstvom fi nancij-skog najma eviden ra se:

1) Odobrenjem odgovarajućeg računa obveza za na-bavu nefi nancijske imovine u skupini 24 i zaduže-njem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu nefi nacijske imovine u razredu 4.

2) Zaduženjem odgovarajućeg računa nefi nancijske imovine u razredu 0 i odobrenjem odgovarajućeg računa vlas h izvora u skupini 91.

3) Zaduženjem računa novčanih sredstava i odobre-nja odgovarajućeg računa primljenih zajmova u razredu 8 uz istovremeno odobrenje računa nov-čanih sredstava na teret računa obveza za nabavu nefi nacijske imovine u skupini 24.

4) Zaduženjem odgovarajućeg računa ispravka vlas h izvora u skupini 91 i odobravanjem odgovarajućeg ra-čuna obveza za primljene zajmove u skupini 26.

Primjer 2: Općina daje u poslovni najam zgradu

Općina nije u sustavu PDV-a i daje u najam zgradu koju ne koris . Ugovorena je svota mjesečne zaku-pnine od 1.000,00 kn. Najmoprimac počinje kori-s zgradu s 1. 5. 2016., pa je za 2016. zaračunano 8.000,00 kn najamnine, a za 2017. zaračunano je 4.000,00 kn. Izvještajna proračunska godina je 2016. S obzirom na to da je zgrada oštećena, ugovorne stra-ne ugovorile su da će najmoprimac popravi ošteće-nja i općini zaračuna radove. Najmodavac će svoja potraživanja od općine naplaćiva svaki mjesec tako

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

23


što će općini pla samo 50 % ugovorene najamnine, a ako dio svote najmnine ostane nenaplaćen, općina će podmiri svoju obvezu nakon isteka razdoblja naj-ma. Ugovorno razdoblje je godina dana, pa je svota najma 12.000,00 kn. U popravak zgrade uloženo je 15.000,00 kn. Radovi su obavljeni u 2016. godini. Knji-ženje je prikazano u tablici 2 i 3.

Tablica 2. Knjiženje poslovnog najma u 2016.


dugujeKonto

potražuje1. Obračun zakupnine 8000 16422 964222. Popravak zgrade 15000 32321 232323. Za naplaćenu zakupninu 4000 11121 64221

4000 96422 164224. Za prijeboj 4000 23232 64221

4000 96422 16422

Tablica 3. Knjiženje poslovnog najma u 2017.


dugujeKonto

potražuje1. Obračun zakupnine 4000 16422 964222. Za naplaćenu zakupninu 2000 11121 64221

2000 96422 164223. Za prijeboj 2000 23232 64221

2000 96422 16422

4. Namirenje obveze - popravak zgrade 9000 23232 11121

S obzirom na to da zgradu u zakup daje općina (prora-čun), prihod koji se ostvari od zakupnine ima obilježje prihoda od nefi nancijske imovine (knjigovodstveni račun iz podskupine 642, knjiž. ozn. br. 3). Ako bi zgra-du dao u zakup proračunski korisnik, ostvareni prihod ne bi imao obilježje prihoda od nefi nancijske imovine, nego prihoda od vlas te djelatnos (knjigovodstveni račun 66121).

Literatura • Puškarić K., Od faraona, preko ergela konja do fi nancij-

skog i opera vnog leasinga, Poslovni dnevnik, 2008.• Korica M., Leasing opreme, Trgovačka akademija, Zagreb,

2011.• Grupa autora: Harmonizacija proračunskog računovod-

stva u Republici Hrvatskoj s međunarodnim računovod-stvenim standardima za javni sektor, Tim4Pin, Zagreb 2015.

• Dremel N., Ulaganje zakupnika i ovisni troškovi naba-ve, RriF 12, Zagreb 2009. h p://www.u rus.hr/index.php/2012-11-09-21-55-23/pitanja-i-odgovori-racunovod-stvo/197-skola-je-nabavila-automobil-posredstvom-fi-nancijskog-leasinga-kako-knjizi -nabavu-opreme-na-fi -nancijski-leasing

SEMINARI U NAJAVI

13.7. SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

- Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene i porezne

aktualnosti

14.7. Kako donirati i sponzorirati

udruge

Škola poreza u sustavu proračuna

i neprofitnom sektoru:

14.9. Porez na dohodak

15.9. Porez na dobit


*više o pojedinom seminaru pročitajte na www.tim4pin.hr

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. UvodMetodologija za izradu prijedloga fi nancijskog pla-na propisana je Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15; dalje u tekstu: Zakon) i podzakonskim ak ma kojima se regulira njegova provedba. Tako Zakon defi nira da se prijedlog fi nancijskog plana proračunskog korisnika sastoji od procjene prihoda i primitaka, plana rashoda i izdataka te obrazloženja prijedloga fi nancij-skog plana. Uvođenjem srednjoročnog proračunskog planiranja te programskog planiranja u skladu s najbo-ljom europskom praksom, naglasak se stavlja na rezul-tate koji se pos žu provedbom programa, ak vnos i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova čime se za-h jeva preuzimanje odgovornos korisnika za rezulta-te provedbe programa. Stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio samog fi nancijskog plana.

Nadalje, u članku 30. Zakona defi niran je sadržaj obra-zloženja fi nancijskog plana koji predstavlja podlogu za analiziranje rezultata i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika, te je osnova za utvrđivanje odgovornos . Koliku važnost ima obrazloženje fi nancijskog plana govori i činjenica da se pitanjem 8. Upitnika o fi skalnoj odgovornos Obrazloženje fi nancijskog plana proračunskog kori-snika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađe-ne ciljeve, strategiju i programe s dokumen ma du-goročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o pos gnu m cilje-

vima i rezulta ma programa temeljenim na pokaza-teljima uspješnos iz nadležnos proračunskog ko-risnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju tes ra je li obrazloženje izrađeno, te sadrži li sve elemente sukladno članku 30. Zakona.

Izmjenama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skal-nih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15) iz 2015. godine u Upitnik o fi skalnoj odgovor-nos dodano je pitanje 73. Provedene su suš nske i formalne kontrole dostavljenih Izjava o fi skalnoj od-govornost, kojim se provjerava vrše li jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave te nadležna ministarstva formalne i suš nske kontrole Izjava o fi -skalnoj odgovornos koje im dostavljaju proračunski korisnici iz njihove nadležnos . Navedeno pitanje po-kazalo je kako mnogi jekom suš nske kontrole Izja-va o fi skalnoj odgovornos tes raju upravo pitanje 8. odnosno obrazloženje fi nancijskog plana.

Iz godine u godinu nailaze na manjkavos u sadržaju obrazloženja, a posebno u dijelu defi niranja pokaza-telja uspješnos . Stoga se u nastavku teksta detaljno objašnjava metodologija izrade pokazatelja uspješno-s , a na prak čnim primjerima (po grupama prora-čunskih korisnika) prikazuju se pogreške kod defi nira-nja pokazatelja uspješnos te daju preporuke na koji ih način ispravno defi nira .

2. Metodologija izrade pokazatelja uspješnos

Kao što je već naglašeno, Zakon o proračunu u članku 30. obvezuje korisnike na upotrebu i razvoj pokazate-lja uspješnos koje je potrebno defi nira u obrazlo-ženju fi nancijskog plana. Stoga je od velike važnos da pokazatelji uspješnos budu integrirani već u sam

Pokazatelji uspješnos korisnika proračuna JLP(R)S-a Hana Zoričić *

Iva Brkić **

Autorice u tekstu daju kratak osvrt na kvalitetu izrade pokazatelja uspješnos proračunskih korisnika jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave kao podloge za mjerenje učinkovitos provedbe programa i ak vnos za koje su alocirana sredstva. Autorice navode dobre primjere pokazatelja uspješnos za dječje vr će i osnovne škole.

* Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Iva Brkić, mag. oec., Grad Karlovac.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

25


proces pripreme proračuna, jer njihova upotreba već u ovom dijelu utječe na bolje upravljanje resursima. Pokazatelji uspješnos naglašavaju programe koji nisu dobri i po ču korisnika da propita važnost pro-jekta odnosno ak vnos te željene rezultate i ciljeve koji će se provođenjem pos ći.

Karakteris ka dobrih pokazatelja jest da oni moraju bi specifi čni odnosno da zaista mjere ono što treba mjeri , ali i da budu mjerljivi u pogledu kvalitete i/ili količine. Stoga ih je potrebno brojčano iskaza ili ja-sno i nedvosmisleno izrazi . Is će omogući korisniku praćenje i izvještavanje o napretku i ostvarenju zada-nih programa. Također, važno je da pokazatelji budu dostupni u okviru prihvatljivih troškova, relevantni u odnosu na defi nirani cilj i vremenski određeni.

U obrazloženju fi nancijskog plana koriste se dvije vr-ste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome) i pokaza-telj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba da in-formaciju o učinkovitos , dugoročnim rezulta ma te društvenim promjenama koje se pos žu ostvarenjem cilja, primjerice Pos zanje višeg stupnja razvoja kul-turnog i umjetničkog stvaralaštva. Pokazatelji rezul-tata odnose se na proizvedena dobra i usluge unutar ak vnos /projekta i orijen rani su prema konkret-nom rezultatu. Moraju direktno mjeri uspješnost pojedinog cilja na koji se odnose i nešto ih je lakše utvrdi za razliku od pokazatelja učinka.

Preporuka Ministarstva fi nancija je da nadležne jedi-nice lokalne i područne (regionalne) za pojedine gru-pe svojih proračunskih korisnika utvrde nekoliko je-dinstvenih pokazatelja. Među m, ako isto ne učine, proračunski korisnici su ih dužni samostalno defi nira . Pojedinima je to jednostavnije, jer je njihov djelokrug rada takav da je rezultate jednostavno mjeri , primje-rice kazališta ili muzeji. Ponekad je pokazatelje teško odredi i kod is h proračunskih korisnika ovisno o nji-hovim specifi čnos ma, primjerice njihove veličine.

Dobro strukturira pokazatelje uspješnos trebao bi bi impera v. Samo tako defi nirani pokazatelji omo-gućuju kvalitetno praćenje uspješnos ak vnos /projekta, koji se fi nancira iz proračuna. Stoga je vrlo važno vodi računa da pokazatelj uspješnos u sa-mom nazivu izražava smjer kretanja, bilo da se radi o povećanju, smanjenju ili čak i održavanju kon nui-teta. Primjerice, pokazatelj Intervencija kod požara se obavlja u što kraćem vremenu trebao bi glasi Skraćivanje vremena intervencije kod požara.

Također, ako pokazatelj uspješnos ima primjerice brojčano iskazanu polaznu i ciljanu vrijednost, potreb-no je naznači o kojoj se brojčanoj jedinici radi. Broj sam za sebe ništa ne znači ako uz njega ne stoji jedini-ca. Primjerice, ako pokazatelj Skraćivanje vremena obrade i sl., za ciljanu vrijednost ima 1, potrebno je

naglasi primjerice radi li se o jednom tjednu ili jed-nom danu. Pokazatelji uspješnos moraju bi prije svega mjerljivi i nedvosmisleno izraženi, stoga nikako nije poželjno defi nira kao pokazatelj broj učenika ili profesora koji sudjeluju.

Ovakav pokazatelj je dvosmislen i iz njegove defi nicije nije jasno je li ciljana vrijednost broj učenika ili broj profesora. Također, pokazatelji uspješnos ne smiju bi povezani s povećanjem fi nancijskih sredstava, nego trebaju bi orijen rani na rezultate ak vnos koji se planiraju pos ći. Primjerice Povećanje razine sufi nanciranja edukacijskih radionica prevencije na-silja među mladima ne može bi output, već output treba bi cilj koji se planira pos ći, a to je Poveća-nje broja edukacijskih radionica prevencije nasilja među mladima (kako bi se to pos glo bit će potreb-no vrlo vjerojatno poveća razinu sufi nanciranja).

Preporuka Ministarstva fi nancija je da se prilikom određivanja pokazatelja uspješnos ciljane vrijed-nos iskazuju kumula vno. Ali ako to nije moguće u opis pokazatelja potrebno je stavi napomenu kako se radi o godišnjoj vrijednos . Primjerice, kao ciljana vrijednost pokazatelja uspješnos Povećanje broja susreta sportskih klubova i sl., za 2016. godinu nave-deno je 9 susreta, za 2017. 11, a za 2018. 15. Iz nave-denog nije jasno hoće li se u svakoj godini realizira pojedina vrijednost navedena za tu godinu, ili će uku-pni rezultat nakon 3 godine bi 25, odnosno 9 u 2016. + 11 u 2017. + 15 u 2018. – kumula v koji preporuča Ministarstvo fi nancija. Bez obzira na to za koji način brojčanog iskazivanja pokazatelja uspješnos se pro-računski korisnik odlučio, važno je da se to naznači kako bi prilikom čitanja obrazloženja bilo jasno radi li se o kumula vu ili pojedinačnoj vrijednos .

U nastavku teksta daju se dobri primjeri pokazatelja uspješnos proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je moguće iskoris prilikom izrade fi nancijskog plana proračun-skog korisnika za razdoblje 2017. – 2019.

3. Preporuke za defi niranje pokazatelja uspješnos za dječje vr će i škole

Pojedinim proračunskim korisnicima nije uvijek lako strukturira pokazatelje uspješnos s obzirom na njiho-vu djelatnost, veličinu i slično. Stoga se u nastavku daju primjeri za pojedine skupine proračunskih korisnika, a koji su primjenjivi na većinu takvih ustanova bez obzira na njihovu veličinu ili veličinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj nadležnos djeluju.

3.1. Dječji vr ći

Dječji vr ći većih jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave lakše će odredi pokazatelje uspješ-

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

nos jer, uz svoju osnovnu djelatnost koja se odnosi na provođenje redovnog programa predškolskog odgoja, najčešće provode i posebne programe kao što su rano učenje stranih jezika, sportski program, Montessori program ili bilo kakav drugi program koji je dječji vr-

ć razvio sukladno svojim posebnos ma. Uz navedene posebne programe jednostavno je poveza pokazate-lje uspješnos te ih mjeri kroz godine. U nastavku su prikazani neki od takvih pokazatelja uspješnos .

Primjer 1.

Pokazatelj rezultata Defi nicija Jedinica Polazna

vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vri-jednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vri-jednost

(2016.) (2017.) (2018.)Povećanje broja

djece obuh-vaćene poseb-nim redovnim programom

učenja englesk-og jezika

Povećanjem broja djece koji se uk-ljučuju u ovaj program utječe se na

razvijanje senzibilnos za strani jezik kod većeg broja djece, što utječe na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na govorne sposobnos i percepciju

Udio djece obuh-vaćene posebnim

redovnim pro-gramom učenja engleskog jezika

u ukupnom broju upisane djece

15 % Dječji vr ć 30 % 32 % 33 %

Primjer 2.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vri-jednost

(2016.) ku-mula v

(2017.) ku-mula v

(2018.) ku-mula v

Povećanje broja tečaja

izvan 10-satnog redovnog pro-

grama

Povećanjem broja tečaja izvan 10-sat-nog redovnog programa omogućuje se djeci predškolske dobi pohađanje dodatnih ak vnos unutar prostora

vr ća, što je bolje za djecu jer se nala-ze u poznatom prostoru i s poznatom djecom, a roditeljima olakšava organi-

zaciju svakodnevnog života

Broj dodatnih programa

1 (dodatni program učenja

engleskog jezika)

Dječji vr ć

2 (dodatni program

učenja engle-skog jezika i dodatni program ritmike)

2 (dodatni program

učenja engle-skog jezika i dodatni program ritmike)

3 (dodatni program

učenja engle-skog jezika,

dodatni pro-gram ritmike

i dodatni sportski

program)

Primjer 3.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)

Povećanje broja organiziranih

posjeta vr čkih skupina kul-

turnim mani-festacijama

Oraginiziranjem posjeta vr čkih skupina kulturnim manifestacijama boga se cjelokupno iskustvo djece u raznolikim ak vnos ma, osobito

istraživačko-spoznajnim i specifi čnim ak vnos ma povezanim s kulturnom

umjetnos

Broj posjeta dječjim kazališ ma godišnje

na razini dječjeg vr ća

31 Dječji vr ć 62 6 6

Primjer 4.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vri-jednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vri-jednost

(2016.) (2017.) (2018.)

Povećanje broja gostovanja ka-

zališta/dramskih skupina, i sl. u dječjem vr ću

Gostovanjem kazališta i dramskih skupina djeci se približava dramska umjetnost od malih nogu te im se u

njima poznatom okruženju približava dramska umjetnost kao način izraža-

vanja

Broj gostovanja godišnje na razini

vr ća5 Dječji vr ć 6 7 7

1 Jedan posjet godišnje po predškolskoj grupi.2 Dva posjeta godišnje po predškolskoj grupi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

27


Kod dječjih vrtića tzv. manjih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u nedostatku dodatnih programa i projekata ne preostaje ništa drugo nego koncipirati pokazatelje uspješnosti tako da odražavaju odgovarajuću kvalitetu provo-

đenja redovne djelatnosti predškolskog odgoja. U ovom slučaju preporuka je držati se standarda, koji su dječjim vrtićima zadani zakonskim i podzakon-skim propisima, te po njima oblikovati pokazatelje uspješnosti.

Primjer 5.

Pokazatelj rezultata Defi nicija Jedinica Polazna vrijednost

Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)Odgojitelji, stručni

suradnici i ravnatelji pohađali su programe

profesionalnog us-avršavanja sukladno planu i programu koji donosi ministar na-

dležan za obrazovanje

Pohađanjem seminara i radionica radi se na profesionalnom rastu i

razvoju odgojitelja i stručnih surad-nika koji je neophodan za kvalitetno

provođenje predškolskog odgoja i obrazovanja

% 100 % Dječji vr ć 100 % 100 % 100 %

Primjer 6.


Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)

Potpuna usklađenost s Državnim pedagoškim standardom u pogledu

odnosa broja odga-jatelja i broja djece

Broj djece u skupini u odnosu na broj odgajatelja mora bi usklađen

s Državnim pedagoškim standar-dom, kako bi se osigurala minimalna kvaliteta provođenja predškolskog

odgoja

Broj djece u skupini u odnosu na broj odgo-jitelja/ica

19/2 Dječji vr ć 19/2 19/2 19/2

3 Jedna radionica godišnje po vr čkoj skupini.

Nažalost, dječji vr ći tzv. manjih jedinica nemaju uvijek mogućnos organiziranja dodatnih ak vnos kao što su gostovanja kazališnih, dramskih skupina i sl., kojima bi proširili svoj redovan program iz jednostavnog razlo-ga, jer u njihovoj blizini ne postoji ustanova u kulturi ili amaterska dramska skupina koja bi mogla pruži takve usluge. Ipak, dječji vr ći ovakvih jedinica takve problem

mogu riješi tako da unutar dječjeg vr ća organizira-ju različite radionice u koje mogu uključi i roditelje, a kojima bi mogle učini redovan program raznovrsnijim u svrhu pružanja dodatnih sadržaja djeci predškolskog uzrasta. Ovakve ak vnos jednostavno je mjeri , te ih se može izrazit kao pokazatelje koji mjere uspješnost određenog programa kojeg provodi dječji vr ć.

Primjer 7.


Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)

Povećanje broja održanih krea vnih radionica u koje su uključeni i roditelji

Održavanjem krea vnih radionica u kojima sudjeluju i roditelji djece koja

pohađaju vr ć mo viraju se kako djeca tako i roditelji za krea van radi

druženje, te učenjem u igri.

Broj održanih radionica godišnje

123 radioni-ca godišnje Dječji vr ć 24 24 24

3.2. Osnovne škole

Na is način kao i kod dječjih vr ća, pokazatelje uspješnos osnovnih škola moguće je defi nira tako

da mjere kvalitetu provođenja programa organizira-njem dodatnih ak vnos ili tako da mjere određene standarde kojih se škola pridržava.

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Primjeri – Dodatne ak vnos

Dodatne ak vnos koje se provode u osnovnim školama uz redovan program zasigurno pridonose kvalite osnovnoškolskog obrazovanja, pa ih je sto-ga potrebno obuhva prilikom izrade pokazatelja

uspješnos . Ove ak vnos razlikuju se od škole do škole te, osim o volji i želji školskog osoblja za provo-đenjem is h, ovise i o mogućnos ma koje su dostu-pne u određenoj jedinici lokalne i područne (regional-ne) samouprave.


Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)Povećanje broja uče-nika koji su uključeni

u različite školske projekte/ priredbe/

manifestacije

Učenike se po če na izražavanje krea vnos , talenata i sposobnos

ovakvim ak vnos maBroj 180 Škola 190 200 210


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)

Povećanje broja učenika koji su uključeni u ra-zličite kulturne

ak vnos (posjet kazališ ma,

muzejima, kon-cer ma i sl.)

Posje ma različi m ustanovama u kultu-ri učenicima se približavaju različite vrste

umjetnos na prak čan i neposredan način

Broj

Jedan po-sjet godiš-

nje učenika 8. razreda kazalištu

(120 djece)

Škola

Jedan posjet godišnje

učenika 8. i 7. razreda

kazalištu(240 djece)

Jedan posjet godišnje

učenika 8., 7. i 4. razreda

kazalištu (320 djece)

Jedan posjet godišnje uče-nika 8., 7. i 4. razreda kaza-lištu te jedan posjet godiš-nje učenika 5. razreda

muzeju (400 djece)


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)Povećanje bro-

ja učeničkih sportskih man-ifestacija koje se održavaju u

školskoj sportskoj dvorani

Povećanjem broja sportskih manifestaci-ja promiče se sportski način života i po če učenike na bavljanje sportom

Broj sportskih manifestacija 3 Škola 4 6 6

Kod pokazatelja uspješnos strukturiranih na ova-kav način moguće je iste postavi tako da uspješnost mjere povećanjem broja djece i/ili povećanjem bro-ja određenih ak vnos u koje se djecu želi uključi . Odabir ovisi o samoj školi, odnosno o podacima ko-jima škola raspolaže i koje je jednostavnije prikupi i obradi . Tako prethodno navedeni pokazatelj Pove-ćanje broja učenika koji su uključeni u različite kul-turne ak vnos (posjet kazališ ma, muzejima, kon-cer ma i sl.) može glasi i Povećanje broja kulturnih ak vnos (posje kazališ ma, muzejima, koncer -ma i sl.) u organizaciji škole.

Primjeri – Kvaliteta nastave

Prilikom izrade pokazatelja uspješnos koji se odnose na kvalitetu same nastave, postoje određeni standardi koji su zadani zakonodavnim okvirom, te se odnose na sve osnovne škole na teritoriju Republike Hrvatske. Kao što je već prethodno navedeno na primjeru dječjih vr ća, pokazatelje uspješnos strukturirane tako da prate ove već zadane standarde može postavi svaka osnovna škola, bez obzira na specifi čnos koje su joj uvjetovane s obzirom na jedinicu lokalne samouprave kojoj pripa-da. Nadalje, određene škole će povrh zadanih standarda unaprjeđiva kvalitetu nastave provođenjem ak vnos u određenom vremenskom razdoblju. Ovakve ak vno-s potrebno je iskaza brojčano mjerljivim pokazatelji-ma uspješnos kako bi se na taj način izmjerila kvaliteta nastave kao osnovne usluge koju škola pruža.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

29



Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)Potpuna usklađenost s Državnim pedagoškim standardom u pogledu broja učenika u razred-

nom odjelu

Broj učenika u razrednom odjelu mora bi usklađen s Državnim pedagoškim standardom kako bi se osigurala mini-

malna kvaliteta provođenja osnovnoškol-skog sustava odgoja i obrazovanja

Broj učenika u razrednom

odjelu28 Škola 26 26 24


Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)

Uvođenje jednosmjen-ske nastave

Uvođenjem jednosmjenske nastave pridonosi se poboljšanju kvalitete i

učinkovitos obrazovanja% 0 Škola 0 100 % 100 %


Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)Povećanje broja sa dopunske nastave za

učenike s poteškoćama u učenju

Povećanjem broja sa dopunske nastave za učenike s poteškoćama u učenju pri-donosi se poboljšanju kvalitete i učinko-

vitos obrazovanja takvih učenika

Broj sa tjedno 2 Škola 2 3 4

Ili


Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)

Uvođenje dopunske nastave za učenike s

poteškoćama u učenju

Uvođenjem dopunske nastave za uče-nike s poteškoćama u učenju pridonosi se poboljšanju kvalitete i učinkovitos

obrazovanja takvih učenika

% 0 Škola 100 % 100 % 100 %

Oblikovanje navedenog pokazatelja ovisi o tome je li u školi organizirana dopunska nastava za učenike s teš-koćama u razvoju ili nije.


Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)

Smanjenje broja uče-nika koji ponavljaju

razred

Smanjenjem broja učenika koji ponav-ljaju razred pridonosi se većoj kvalite i učinkovitos odgoja i obrazovanja u

osnovnoj školi

Broj učenika ponavljača 30 Škola 28 23 20


Izvor podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2016.) (2017.) (2018.)Uvođenje dodatnih gru-pa nastave za učenike s posebnim interesima za određena područja (u

sklopu ovih sa obrađu-je se gradivo koje nije predviđeno standard-

nim kurikululom)

Uvođenjem dodatnih grupa nastave omogućava se učenicima s posebnim in-teresima za određene područja proširen-je znanja iz is h te se mo vira druge za

proširivanjem područja interesa.

Dodatne grupe nas-

tave

1 dodatna grupa

nastave (povijest)

Škola1 dodatna

grupa nastave (povijest)

2 dodatne grupe nas-

tave (povijest i informa ka)

2 dodatne grupe nas-

tave (povijest, informa ka i

robo ka)

Navedeni primjeri mogu posluži jedinicama u kreiranju uputa za izradu proračuna za razdoblje 2017. – 2019. u kojima će, primjerice za dječje vr će i osnovne škole, defi nira jedinstvene pokazatelje rezultata, a koje će ovi korisnici uključi u obrazloženje svojih fi nancijskih planova. Na taj će način nadležna jedinica moći us-poredno pra rezultate svojih proračunskih korisnika, ocijeni opravdanost i važnost pojedinih programa/ak vnos i u konačnici omogući bolju raspodjelu fi nancijskih sredstava u narednim godinama.

30

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. Osnovni nalazi i poruke Komisije Europska komisija objavila je 18. svibnja Preporuke po državama članicama u kojima utvrđuje smjerni-ce ekonomske poli ke za pojedine države članice za sljedećih 12 – 18 mjeseci (tj. za ostatak 2016. i 2017. godinu). Osim već utvrđenih postojećih napora na europskoj razini, te su smjernice usredotočene i na prioritetne reforme za jačanje oporavka gospodar-stava država članica po canjem ulaganja, provođe-njem strukturnih reformi i jačanjem fi skalne odgo-vornos . U svom priopćenju za sak1 Komisija navodi da je ove godine predložila manji broj preporuka koje su usmjerene na ključne ekonomske i socijalne prio-ritete utvrđene u njezinu Godišnjem pregledu rasta za 2016. i da je osigurala više vremena i više prilika za suradnju i komunikaciju s državama članicama i

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)1 Dostupno na hrvatskom jeziku na: h p://europa.eu/rapid/pre-ss-release_IP-16-1724_hr.htm .

dionicima na svim razinama. Isto tako, više se usre-dotočila i na izazove u europodručju i međuovisnost gospodarstava, u skladu s dogovorenom preporukom za ekonomsku poli ku u europodručju.

Potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis (nadle-žan za euro i socijalni dijalog) izjavio je tom prilikom da je pripremljeni paket preporuka državama člani-cama posebno usmjeren na strukturne reforme, koje su potrebne za jačanje gospodarskog oporavka EU-a, smanjenje prepreka rastu i po canje zapošljavanja. Smatra da bi se modernizacijom tržišta rada, proi-zvoda i usluga te pojednostavljenjem poslovanja (na primjer, reformom javne uprave i uspostavom pra-vednijeg i učinkovi jeg poreznog sustava) pridonijelo otvaranju radnih mjesta i stvaranju prilika za ulaganja u EU. Uz to, očekuje se da će fi skalna poli ka u euro-području ove godine bi blago ekspanzivna, ali nagla-šava i da je potrebno uloži još napora u prilagodbi u brojnim državama, posebno u onima u kojima su visoke razine duga i dalje prepreka rastu te izvor ra-njivos .

Gospođa Marianne Thyssen (povjerenica za zapošlja-vanje, socijalna pitanja, vješ ne i mobilnost radne snage) dodala je da je potrebno nastavi s proved-

Specifi čne preporuke EK upućene Hrvatskoj Davor Galinec *

Europska Komisija je 3. svibnja objavila Proljetne ekonomske prognoza za razdoblje 2015. – 2017. (tzv. Spring Forecast 2015) za EU, Europodručje i države članice. Tjedan dana ranije, Vlada Republike Hrvatske dostavila je Komisiji Nacionalni program reformi 2016. i Program konvergencije Republike Hrvatske za raz-doblje 2016. – 2019., koji sadrže det aljno razrađene mjere fi skalne konsolidacije, procjene njihovih učinaka te ostale planirane mjere ekonomske poli ke, koje je nužno proves i u kontekstu otklanjanja ostalih ma-kroekonomskih neravnoteža na temelju 6 Specifi čnih preporuka državama članicama (tzv. country specifi c recommenda ons – CSR), a koje je Hrvatska dobila krajem prošlogodišnjeg ciklusa Europskog semestra. Stručne službe Komisije detaljno su evaluirale mjere fi skalne i makroekonomske poli ke koje su predložene u hrvatskom Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije, nakon čega je Komisija 18. svibnja objavila svoj prijedlog Specifi čnih preporuka državama članicama (tzv. country specifi c recommenda ons – CSR), koje još formalno treba usvoji Vijeće EU na kraju ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra (krajem lipnja ili početkom srpnja). U svibnju 2016. na temelju analize iz izvješćâ po državama i dijaloga s državama članicama iz veljače te dostavljenim reformskih dokumenata iz travnja, Komisija je predstavila preporuke za sljedećih 12 – 18 mjeseci, te sveobuhvatnu komunikaciju. Republika Hrvatska je u sklopu mehanizma ma-kroekonomskih neravnoteža uključena u skupinu država s prekomjernim neravnotežama (tzv. Treća skupina) i izbjegla je formalno pokretanje Postupka prekomjernih neravnoteža i kao sve države članice dobila je pet Specifi čnih preporuka koje ukazuju na smjerove reformi, koje bi Hrvatska trebala proves jekom (ostatka) 2016. i 2017. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

31

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

bom reformi tržišta rada u suradnji s državama čla-nicama i socijalnim partnerima i da su ovogodišnje preporuke posebno usmjerene na socijalna pitanja i zapošljavanje. Treći govornik, gospodin Pierre Mos-covici (povjerenik za gospodarske i fi nancijske poslo-ve, oporezivanje i carinu) smatra da se moraju ubrza napori za jačanje europskog gospodarstva s pomoću dobro ciljanih reformi i da bi odgovornim fi skalnim poli kama trebalo pridonije otvaranju radnih mje-sta, te daljnjem širenju učinaka oporavka, što su ujed-no i vodeća načela na kojima se temelje Komisijine ekonomske i fi skalne poli čke smjernice za države članice za razdoblje 2016. – 2017.

Na konferenciji za sak naglašeno je i da vanjski čim-benici koji pridonose umjerenom oporavku Europe slabe, te da na važnos dobivaju domaći izvori rasta te da su objavljene preporuke državama članicama usmjerene na tri prioritetna područja Komisije: po-većanje ulaganja, oporavak na temelju provođenja strukturnih reformi te nastavak provođenja odgo-vorne fi skalne poli ke kojom se pridonosi rastu. Oci-jenjeno je da su jekom posljednje godine države članice napredovale u reformama, ali i da je tempo napretka potrebno ubrza .

Provedba preporuka po državama članicama različi-ta je s obzirom na područja poli ke. To je vjerojatno posljedica složenos reformi koje treba poduze , kao što su reforme tržišta rada i tržišta proizvoda, miro-vinskih sustava i bankarskog sektora. Najznačajniji napredak ostvaren je u pogledu preporuka u područ-ju fi nancijskih usluga i ak vnih poli ka tržišta rada. S druge strane, veći se napredak mogao očekiva u razvoju regulatornog okruženja kojim se po če po-duzetništvo i zapošljavanje, povećanju zastupljenos žena na tržištu rada i smanjenju prepreka u uslužnom sektoru. Utvrđen je veći napredak kod država članica koje bilježe neravnoteže, nego kod država članica bez neravnoteža, što je vjerojatno posljedica veće potre-be za reformama, intenzivnijeg poli čkog dijaloga, a u nekim je slučajevima to odgovor na veći pri sak tr-žišta.

U državama s velikim vanjskim obvezama visoki defi -ci tekućeg računa iz razdoblja prije krize znatno su smanjeni ili su čak prešli u sufi cite. U nekim drugim državama članicama sufi ci i dalje postoje i vrlo su visoki. Troškovna konkurentnost uglavnom se pobolj-šala i postoje dokazi o strukturnim prilagodbama u smislu preusmjeravanja resursa u sektor razmjenjivih dobara. Nezaposlenost se smanjuje, premda u ra-zličitoj mjeri među državama članicama. U jeku je postupak čišćenja bilanci, a provodi se razduživanje kućanstava i korpora vnog sektora te se poboljšava kapitalizacija banaka.

U većini država razduživanje je većinom povezano sa smanjenom potrošnjom, dok se u nekim državama rela vna razina duga smanjila zahvaljujući snažnom rastu. U tom kontekstu ranjivos povezane s trajnom prezaduženošću u nekim sektorima i dalje uzrokuju zabrinutost, dok na fi nancijski sektor utječe niska profi tabilnost zajedno s visokom razinom preostalih loših kredita, te potreba za prilagodbom zahtjevni-jem regulatornom okruženju. U pogledu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža (MIP) Komisija je potvrdila da se smatra da Hrvatska i Portugal ima-ju prekomjerne neravnoteže i da bi svoje programe reformi trebale provodi strogo i pravodobno. Razi-na ambicija nacionalnih programa reformi h dviju država općenito je odgovarajuća i potvrđuje njihovu namjeru da smanje prekomjerne neravnoteže.

2. Što je Komisija konkretno preporučila Hrvatskoj?

U sklopu paketa Preporuka po državama članicama, objavljena je i Komisijina Preporuka za Preporuku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2016. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 20162 (na sedam stranica). Vijeće bi tu Preporuku trebalo usvoji krajem ciklusa Europskog semestra 2016, odnosno krajem lipnja ili početkom srpnja, kada će i formalno posta obve-zujuće. U tom dokumentu Komisija je dala osvrt na-predak Hrvatske u odnosu na provođenje prethodnih Preporuka za Hrvatsku koje je Vijeće donijelo 14. srp-nja 2015., te njezin napredak u pogledu ostvarivanja nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020, kao i ocje-nu mjera koje je Vlada RH predložila u Nacionalnom planu reformi za 2016. godinu i Programu konvergen-cije za razdoblje 2016. – 2019. u svrhu provođenja fi skalne konsolidacije i otklanjanja prekomjernih ma-kroekonomskih neravnoteža.

Između ostalog, u tom dijelu dokumenta Komisija detaljno navodi sve slabe točke hrvatskog gospodar-stva, ali i zabilježene pozi vne pomake (koji su na žalost ipak u manjini). Na kraju je dokumenta pre-zen rano je pet Preporuka za koje se očekuje da će Hrvatska proves jekom (ostatka) 2016. i 2017. go-dine, kako slijedi:

1) Osigura trajno smanjenje prekomjernog defi cita do 2016. Nakon toga ostvari godišnju fi skalnu pri-lagodbu od najmanje 0,6 % BDP-a u 2017. Iskoris sve neočekivane prihode kako bi ubrzala smanjiva-nje udjela duga opće države. Do rujna 2016. ojača numerička fi skalna pravila te neovisnost i mandat

2 Dostupno na hrvatskom jeziku na: h p://ec.europa.eu/euro-pe2020/pdf/csr2016/csr2016_croa a_hr.pdf.

32

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Povjerenstva za fi skalnu poli ku. Do kraja 2016. poboljša proračunsko planiranje i ojača višego-dišnji proračunski okvir. Do kraja 2016. pokrenu reformu periodičnog oporezivanja nepokretne imovine. Ojača okvir za upravljanje javnim du-gom. Donije i poče provodi strategiju za uprav-ljanje javnim dugom za razdoblje 2016. – 2018.

2) Do kraja 2016. poduze mjere za odvraćanje od ranog umirovljenja, ubrza prijelaz na višu dobnu granicu za zakonsko umirovljenje i uskladi odred-be o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje. Omogući primjerenu dokvalifi kaciju i prekvalifi kaciju radi povećanja za-pošljavanja radno sposobnog stanovništva, s teži-štem na niskokvalifi ciranim radnicima i dugotrajno nezaposlenima. Konsolidira naknade u okviru socijalne zaš te smanjivanjem broja posebnih re-žima, usklađivanjem kriterija prihvatljivos i inte-gracijom upravljanja m naknadama, te usmjeri potpore onima kojima je najpotrebnije.

3) Do kraja 2016. započe smanjiva rascjepkanost i poboljšava funkcionalnu raspodjelu nadležnos u javnoj upravi radi poboljšanja učinkovitos i sma-njenja teritorijalnih nejednakos u pružanju jav-nih usluga. Na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima uskladi okvire za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama. Ojača praćenje uspješnos poduzeća u državnom vlasništvu i od-govornos rukovodstva. Ubrza uvrštenje dionica poduzeća u državnom vlasništvu na burzu i postu-pak prodaje državne imovine.

4) Znatno smanji parafi skalne namete. Ukloni ne-opravdane regulatorne prepreke koje ometaju pri-stup reguliranim profesijama i njihovo obavljanje. Smanji administra vnu opterećenost poduzeća.

5) Poduze mjere za poboljšanje kvalitete i učinkovi-tos pravosudnog sustava u trgovačkim i upravnim sudovima. Olakša rješavanje loših kredita, osobi-to poboljšanjem poreznog tretmana pri rješavanju loših kredita.

Kao što možemo vidje iz teksta pet Specifi čnih pre-poruka za Hrvatsku, reformska područja su dobro iden fi cirana od strane Komisije, a razina detalja sva-ke preporuke je solidno visoka. U suš ni, većina ovih preporuka predstavljaju modifi cirane Preporuke koje je Hrvatska dobila od Komisije na kraju Europskog semestra 2015. (tada ih je bilo šest), jer je u Komisi-jinom Izvješću za Hrvatsku od 26. 2. 2016. (u sklopu postupka detaljnog preispi vanja) spomenuto da je u mogućem rasponu ocjena provedbe Preporuka od Nema napretka do Potpuna provedba.

Tom prilikom je provedba pet preporuka općenito ocijenjena kao ograničeni napredak, dok je provedba jedne preporuke općenito ocijenjena kao određeni napredak (Preporuka br. 6 koja se odnosi na jačanje predstečajnog i stečajnog okvira za poduzeća, us-postavu postupka osobnog stečaja i povećanje spo-sobnos fi nancijskog sektora da pridonese oporav-ku, koja nije ponovljena u sklopu Preporuka za 2016. godinu). Moramo podsje da se Hrvatska još uvijek nalazi u Postupku prekomjernog defi cita, ali i unutar skupine država članica kod kojih postoje prekomjer-ne makroekonomske neravnoteže. Komisija očekuje uspjehe u provođenju reformi i primjeni Specifi čnih preporuka u dogledno vrijeme, jer u pro vnom po-stoji mogućnost ulaska u tzv. 4. stupanj (koji podrazu-mijeva i provođenje korek vnog postupka za elimina-ciju prekomjernih neravnoteža – tzv. EIP – Excessive Imbalance Procedure).

U tom slučaju bile bi pojačane mjere nadzora od stra-ne Komisije, uz redovito praćenje. Ove godine Hrvat-ska je već bila na rubu ulaska u korek vni stupanj ma-kroekonomskih neravnoteža, no to se u konačnici nije dogodilo. Sve u svemu, potrebno je proves velike re-forme u rela vno kratkom vremenu, pogotovo uzevši u obzir činjenicu da je Hrvatska ove godine izbjegla ulazak u tzv. 4. stupanj.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

33

UDK 336.2 – 657.2 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. Uvod Naputkom o otkrivanju, postupanju i izvješćiva-nju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima (NN, br. 70/12; dalje u tekstu: Naputak) je od lipnja 2012. cjelovito uređen sustav upravljanja nepravilnos ma. Naputkom su nepravilnos klasifi ci-rane kao:

• Nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe.

• Nepravilnost koja ima obilježje prekršaja. • Nepravilnost kod koje postoji sumnja na kazneno

djelo.

Navedeno se može odredi kao klasifi kacija nepra-vilnos s obzirom na njihova obilježja. Druga vrsta podjele nepravilnos ovisi o podrijetlu nepravilno-s , odnosno o trenutku uočavanja nepravilnos , te u tom smislu nepravilnos možemo podijeli na:

• Nepravilnos utvrđene u upravljanju proračun-skim sredstvima – tzv. općenite nepravilnos .

• Nepravilnos uočene jekom provjera sadržaja Izjave o fi skalnoj odgovornos .

Nedvojbeno je kako je za sprječavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v nepravilnos uvijek odgo-voran čelnik. Ova njegova odgovornost proizlazi i iz članka 95. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 43. Zakona o sustavu unutarnjih kon-trola u javnom sektoru (NN, br. 78/15). Kao i u dijelu prijenosa ovlas na druge osobe za pojedine poslove iz područja javne nabave, planiranja, izvršavanja, ra-čunovodstvenog praćenja i izvještavanja, čelnik može za određene poslove i ak vnos iz dijela sprječava-nja nepravilnos , a na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada, prenije ovlas na druge osobe.

Među m, takvo prenošenje ovlas i odgovornos ne isključuje odgovornost čelnika. U slučaju utvr-đenih nepravilnos za koje nisu propisane kazne, odgovornost za otklanjanje nepravilnos je na čel-niku. Stoga je on dužan naloži mjere za otklanjanje nepravilnos . Osim toga, on mora i vodi računa jesu li te mjere zaista i implemen rane kako se ta-kve nepravilnos u narednim razdobljima više ne bi pojavljivale.

Bez obzira na to što se Naputak primjenjuje više od če ri godine, ipak postoje još uvijek mnoge nejasno-će o samom sustavu. Naime, cijeli je sustav uteme-ljen na činjenici da svi zaposleni imaju zadovoljavaju-ća znanja o nepravilnos ma. Drugim riječima, svi bi trebali zna prepozna nepravilnost, ali i izvijes o tome. I dalje se značajan broj upita korisnika odnosi na ulogu osoba zaduženih za nepravilnos te način rada proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nemaju osobe za nepravilnos . To je i razlog zbog ko-jeg se pristupilo izradi novog podzakonskog akta ko-jim će se kvalitetnije uredi ovo područje.

Bez obzira na navedeno, važno je zna kako su osobe za nepravilnos dužne do 31. srpnja 2016. sastavi polugodišnje izvješće o nepravilnos -ma na obrascu IZVJEŠĆE O NEPRAVILNOSTIMA za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. i dostavi ga Ministarstvu fi nancija – Sektoru za fi nancijski i proračunski nadzor.

2. Nepravilnos u kontekstu Izjave o fi skalnoj odgovornos

Kako još uvijek postoji dosta nejasnoća što učini s nepravilnos ma koje se uoče prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos u postupku davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos , u nastavku se is ču neke važne radnje i postupci. Obveznik je dužan za svaku uočenu nepravilnost i poduzete mjere popuni

Polugodišnje izvješće o nepravilnos ma Ana Zorić *

Kako se i ove godine, a najkasnije do 31. srpnja 2016. moraju predava polugodišnja izvješća o nepravilno-s ma, u tekstu autorica podsjeća o čemu je važno vodi računa prilikom njihova sastavljanja. Predmetno se izvješće sastavlja za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016., a u njega se unose podaci o nepravil-nos ma koje su prijavljene ili uočene u tom razdoblju.

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

34

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Obrazac: Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , te ga odmah dostavi osobi zaduženoj za nepravil-nos . Obveznici na koje se odredbe Naputka odnose su proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika i jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave.

U ovom se slučaju radi o nepravilnos koja je uoče-na prilikom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos tj. popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos . Uz to, pretpostavlja se i da su poduzete mjere za otkla-njanje nepravilnos (čl. 9., st. 1., podst. 4. Naputka), tj. sastavljen je Plan za otklanjanje slabos i nepra-vilnos , jer je riječ o nepravilnos za koje nisu propi-sane kazne, već su naložene mjere. Sve su to tzv. op-ćenite nepravilnos za razliku od nepravilnos koje se uoče po provedenim provjerama Izjave o fi skalnoj odgovornos za koje je postupanje opisano u članci-ma 13. i 14. Naputka o nepravilnos ma.

U takvim se slučajevima sve nepravilnos (odno-sno slabos , jer je najčešće riječ upravo o slabo-s ma) gledaju kao jedna nepravilnost, jer je riječ o uočenoj nepravilnos povezanoj s jednim poslov-nim procesom (u vezi s davanjem Izjave o fi skal-noj odgovornos ). Stoga se za sve nepravilnos iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos popunjava jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilno-s . Napominjemo da u propisima nije naznačen rok u kojemu se popunjava i dostavlja Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ali je za pretpostavi da će to bi učinjeno u najkraćem mogućem roku.

Najčešće čelnik potpisuje Obrazac Podaci o prijavlje-noj/uočenoj nepravilnos kada potpisuje i samu Izja-vu o fi skalnoj odgovornos . Izjava se potom dostav-lja nadležnom jelu, a Obrazac se dostavlja osobi za nepravilnos u nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ili nadležnom ministarstvu. Osoba za nepravilnos na temelju dostavljenih popu-njenih Obrazaca Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepra-vilnos sastavlja polugodišnje izvješće o nepravilno-s ma.

O opisanom je postupanju bilo dosta nedoumica u praksi, te se nije shvaćalo kako, kada i prijavljuju li se uopće nepravilnos uočene prilikom popunjava-nja Upitnika o fi skalnoj odgovornos . U vezi s me napominjemo kako tu svakako jest riječ o uočenim nepravilnos ma. Po is ma treba postupa sukladno odredbama Naputka, bilo da je riječ o poduzimanju mjera, popunjavanju obrazaca te kasnije praćenja po-stupanja.

3. Nepravilnos u kontekstu kontrole Izjava o fi skalnoj odgovornos

Što se če nepravilnos koje su uočene prilikom provjera Izjava o fi skalnoj odgovornos napominje-mo sljedeće. Obveza kontrole Izjava o fi skalnoj od-govornos i dokumentacije koja se uz njih dostav-lja propisana je člankom 13. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila. Tako nadležna ministar-stva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave za svakog obveznika provjeravaju formalni sadržaj Izjave o fi skalnoj odgovornos i Upitnika o fi skalnoj odgovornos , koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama predmetne Uredbe. Uz takvu formalnu kontrolu, Izjave o fi skalnoj odgovornos , kao i Upitnici o fi skalnoj odgovornos provjeravaju se i suš nski.

Zbog toga su nadležna ministarstva i jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave jekom pro-računske godine za svakog obveznika, a na odabra-nom uzorku pitanja iz Upitnika, dužni provjeri Izja-vu i Upitnik, koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama Uredbe. Zbog toga, često ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postavljaju pitanje tko popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ako se nepravil-nos uoče prilikom provjera dostavljenih Izjava o fi -skalnoj odgovornos . U članku 14., stavku 2. Naputka izrijekom je navedeno da osoba zadužena za nepravil-nos popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uoče-noj nepravilnos , i to radi sastavljanja polugodišnjeg izvješća o nepravilnos ma.

Dakle, onaj tko vrši provjere Izjava o fi skalnoj odgo-vornos korisnika, o uočenim nepravilnos ma po provedenim provjerama:

• Obavještava čelnika koji je obvezan poduze odgo-varajuće mjere.

• Izvješćuje osobu zaduženu za nepravilnos , kako bi ona popunila Obrazac Podaci o prijavljenoj/uoče-noj nepravilnos i kako bi takve nepravilnos uni-jela u polugodišnje izvješće o nepravilnos ma.

Primjerice, upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vrši provjere Izjava o fi skalnoj odgovornos škola, koje su proračunski korisnici jedinice. Pročelnik na-vedenog odjela dužan je o uočenim nepravilnos ma obavijes : čelnika jedinice, kao i osobu zaduženu za nepravilnos , koja popunjava za takvu nepravilnost Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , i između ostaloga i na temelju takvih obavijes dobi-venih od upravnog odjela unosi podatke u polugodiš-nje izvješće o nepravilnos ma.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

35

UDK 336.2 – 657.2 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

U članku 14. Naputka utvrđen je i rok u kojemu se uočene nepravilnos prijavljuju. Rok je istovjetan roku utvrđenom u članku 14. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i Izvješća o primjeni fi skalnih pravila. Čelnici nadležnih ministar-stava, odnosno čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su odmah, a najkasni-je u roku od sedam (7) radnih dana, o uočenim ne-pravilnos ma po provedenim provjerama poduze mjere utvrđene Naputkom. Rok od 7 dana propisan je samo za poduzimanje mjera, ako se uoče nepravil-nos po provedenim provjerama dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , ali i taj rok je instruk van. Među m, ne smije se zloupotrebljava , jer bi se u takvim slučajevima moglo tere nadležnog čelnika za nečinjenje. U svim drugim slučajevima rok za po-stupanje tj. poduzimanje mjera nije propisan, ali se podrazumijeva da će iste bi poduzete odm ah kada to bude moguće.

Jedno od pitanja iz prakse je bilo do kada najkasnije, od-nosno u kojem razdoblju se provodi formalna i suš nska kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos za prethodnu godinu. Slijedom toga nije u potpunos bilo jasno u koje se izvješće unose podaci o eventualnim uočenim nepravilnos ma. Formalne i suš nske kontrole mogu se provodi jekom cijele godine. Nema vremenskog ograničenja, a eventualne utvrđene nepravilnos unose se u polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma, ovisno o razdoblju u kojem su utvrđena. Primjerice, u godišnje Izvješće za 2015. godinu bilo je potrebno unije- one nepravilnos koje su uočene u 2015. godini, prili-

kom provjere Izjava za 2014. godinu, koje su se trebale provjerava jekom 2015. godine.

Rezulta provjera Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2015. godinu unijet će se u polugodišnje izvješće za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. ako su provjere izvršene u tom razdoblju, jer su to ak v-nos koje se odvijaju u 2016. godini tj. u razdoblju na koje se odnosi polugodišnje izvješće o nepravil-nos ma. Ako sve provjere ne budu završene do 30. lipnja 2016. rezulta provjere unosit će se u godiš-nje izvješće za 2016. godinu koje će se predava do 31. ožujka 2017.

Također napominjemo da se nepravilnos koje su uočene i unesene u polugodišnjem izvješću unose tj. ponavljaju i u godišnjem izvješću, jer bi u pro v-nom imali dva polugodišnja izvješća.

4. Način i rok izvještavanja o nepravilnos ma

Važno je naglasi kako je osnovna obveza čelnika poduzimanje mjera radi otklanjanja nepravilnos .

Uz to, za svaku se prijavljenu, odnosno uočenu ne-pravilnost popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos . U tom Obrascu čelnik navodi niz podataka1. Navedeni su podaci relevantni i u vezi s nepravilnos koja se prijavljuje. Važan je podatak o procjeni fi skalnog učinka, ako je takvu procjenu za konkretnu nepravilnost moguće da .

U praksi, navedeni obrazac pripremaju službe, odno-sno ustrojstvene jedinice, a potpisuje ga čelnik (što je vidljivo i u samom Obrascu), jer je čelnik taj koji je odgovoran za sprječavanje nepravilnos i poduzima-nje radnji pro v nepravilnos , ali ujedno je i zadužen za monitoring nepravilnos (s obzirom na to da mora pra što je poduzeto po njegovim prijavama tj. rad-njama).

Popunjeni Obrazac dostavlja se osobi zaduženoj za nepravilnos , koja prijavljenu/ uočenu nepravilnost unosi u polugodišnje izvješće o nepravilnos ma, što je izrijekom navedeno u članku 12. Naputka. Zbog toga je važno ponovi da se polugodišnje izvješće o nepravilnos ma popunjava isključivo na temelju podataka iz Obrasca Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos koji sastavlja ili čelnik ili u točno odre-đenim slučajevima sama osoba za nepravilnos (čl. 11. st. 2. i 3., čl. 14. st. 2. Naputka).

Nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, te jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su do 31. srpnja 2016. Ministarstvu fi nan-cija – Sektoru za fi nancijski i proračunski nadzor dostavi polugodišnje izvješće o nepravilnos ma u prvih šest mjeseci 2016., a na Obrascu Izvješće o nepravilnos ma.

I polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma, koja sastavljaju osobe za nepravilnos , služe za pra-ćenje broja nepravilnos na razini Republike Hrvat-ske. Kada govorimo o izvješćima o nepravilnos ma potrebno je ista razlikova od izvješća o otklonje-nim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima pret-hodne godine.

Polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma koja sastavljaju osobe za nepravilnos nisu Izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma koja se sa-stavljaju prema Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skal-nih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13 i 19/15) uz

1 Podatke o obvezniku, oznaku pismena o prijavljenoj/uočenoj ne-pravilnos (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.), datum primitka prijave/uočavanja nepravilnos , podatke o nepravilnos , poduze-te mjere po prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ostale informacije/napomene povezane s prijavom/uočavanjem nepravilnos , potpis čelnika obveznika, mjesto i datum.

36

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 – 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Upitnik i Izjavu o fi skalnoj odgovornos oko čega je u praksi došlo do nedoumica. Važno je razumje da se radi o obvezama po dva različita propisa.

U vezi s izvještavanjem o nepravilnos ma, za sve ne-pravilnos uočene u postupku davanja Izjave o fi skal-noj odgovornos popunjava se jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos iz Priloga 2. Naput-ka. U takvim se slučajevima sve nepravilnos po ovoj osnovi (odnosno slabos , jer je najčešće riječ upravo o slabos ma) sagledavaju kao jedna nepravilnost, s obzirom na to da se radi o uočenoj nepravilnos po-vezanoj s jednim poslovnim procesom, a to je davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos ). Stoga se popunjava jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravil-nos . Takav se obrazac dostavlja osobi za nepravilnos u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ili ministarstvu kako bi ona na temelju njega mogla po-puni polugodišnje izvješće o nepravilnos ma.

U Izvješću se opisuje svaka nepravilnost posebno, tako da se upisuje oznaka pismena (iz Obrasca Po-daci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos ), datum primitka, kratak opis, procjena fi skalnog učinka, poduzete mjere i praćenje postupanja po poduze- m mjerama. Polugodišnje izvješća o nepravilnos -

ma sastavljaju se na posebnom obrascu propisanom Naputkom, koji je dan u prilogu 4, a u word-obliku je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija – Nadzorne ak vnos – Proračunski nadzor.

5. Prijedlog unaprjeđenja sustava upravljanja nepravilnos ma

Iako je bilo najavljivano da će se sustav upravljanja nepravilnos ma izmijeni u prvoj polovici 2016. godi-ne, to se još uvijek nije dogodilo. Naime, na web-stra-nicama Ministarstva fi nancija bio je objavljen Nacrt prijedloga Pravilnika o kriterijima za imenovanje osobe za nepravilnos , obvezama i načinu postu-panja osobe za nepravilnos , načinu i rokovima iz-vještavanja o nepravilnos ma radi provedbe javne rasprave. Predmetni je Nacrt izrađen na temelju Za-kona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015.

Naime, na temelju navedenog Zakona predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se propisa kriteriji za imenovanje osobe za nepravilnos , obveze i način postupanja osoba za nepravilnos , način i rokovi iz-vještavanja o nepravilnos ma u upravljanju sredstvi-ma. Pravilnik će se odnosi na nepravilnos u uprav-ljanju sredstvima državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, sredstvima trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Isto tako, pravilnikom će se utvrdi način i rokovi izvještavanja po provedenim provjerama sadržaja Izjava o fi skalnoj odgovornos sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i Izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15).

Javna rasprava o Nacrtu pravilnika trajala je do 29. travnja 2016., među m zbog određenih nejasnoća i potrebnih dorada predmetni podzakonski propis nije donesen, pa se i za prvu polovicu 2016. godine o uo-čenim/prijavljenim nepravilnos ma izvještava kao i u prethodnim razdobljima. Najvažnija promjena, u odnosu na sadašnje uređenje, jest činjenica da će se predmetni podzakonski akt odnosi i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i na druge pravne osobe kojima je osni-vač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Oni od 2015. godine daju i Izjavu o fi skalnoj odgovor-nos pa će bi dužni upravlja i svojim nepravilnos -ma prema odredbama pravilnika kojim će ovaj sustav bi cjelovito uređen. Do tada, trgovačka društva i druge pravne osobe koje nisu proračunski ili izvan-proračunski korisnici nemaju obveza prema Naput-ku izvještava o nepravilnos ma.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

37

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. UvodStatus jedinica lokalne samouprave i jedinica područ-ne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustroj-stvo, način rada njihovih jela, nadzor nad ak ma te druga pitanja značajna za rad, uređena su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. od 33/01 do 137/15). Jedinice lokalne samoupra-ve su općine i gradovi, dok jedinice područne (regio-nalne) samouprave su županije, a Grad Zagreb, kao glavni grad RH, je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

Među m, Zakonom o fi nanciranju jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. od 117/93 do 26/07 – Odluka USRH, 73/08, 25/12, 147/14 i 100/15; dalje u tekstu: Zakon o fi nancira-nju) uređeni su izvori sredstava i fi nanciranje po-slova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, a koji stječu prihode iz vlas h izvora, od zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i župa-nijskog proračuna. Vlas izvori sredstava županije su: prihodi od vlas te imovine (trgovačkih društa-va u vlasništvu županija, imovinska prava, naknada za koncesije), novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje županije same propišu, te drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom, pri čemu Županije mogu propisiva i ubira i sljedeće vrste županijskih poreza:

● porez na nasljedstva i darove● porez na cestovna motorna vozila● porez na plovila, te● porez na automate za zabavne igre.

2. Obveznici plaćanja poreza Prema članku 17. Zakona o fi nanciranju, obveznici pla-ćanja poreza na cestovna motorna vozila su pravne i fi zičke osobe – obrtnici te građani, koji su vlasnici regi-striranih osobnih automobila i motocikala, a koje vla-sništvo se utvrđuje na dan preuzimanja podataka od Ministarstva unutarnjih poslova – 31. ožujka godine za koju se i utvrđuje godišnji porez. Iz navedene zakon-ske odredbe proizlazi da su samo vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikla obveznici plaćanja godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila, dok vla-snici neregistriranih osobnih automobila i motocikala, ako automobil ili motocikl posjeduju samo iz hobija (kao što su old meri) ili nekog drugog osobnog razlo-ga, nisu obvezni plaća spomenu porez.

Kod opera vnog leasinga kada se motorno vozilo koje je u stvarnom i gospodarskom vlasništvu davatelja le-asinga, daje u najam, obveznik plaćanja poreza na ce-stovno motorno vozilo je davatelj leasinga. Među m, kako plaćeni porez na cestovno motorno vozilo za da-vatelja leasinga predstavlja trošak, on će ga temeljem sklopljenog ugovornog odnosa prefakturira na kori-snika leasinga. U tom slučaju se zaračunani odnosno prefakturirani porez smatra nadoknadom učinjenih izdataka leasing društva, koje on prevaljuje na korisni-ka leasinga i čini dio ukupne naknade koja predstavlja osnovicu na koju se obračunava i plaća PDV-a.

2.1. Uvje za registraciju motornog vozila

Člankom 242. Zakon o sigurnos prometa na cestama (NN, br., 67/08. do 64/15.), utvrđeno je da se regi-strira mogu samo ona motorna i priključna vozila za koja se na tehničkom pregledu utvrdi da su ispravna, pri čemu se za registrirano vozilo izdaju prometna dozvola, registarske pločice te knjižica vozila. Nada-lje, člankom 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN, br. od 151/05. do 152/14), utvrđena je

Porez na cestovna motorna vozila i plovila za 2016. Mirjana Mahović Komljenović *

Porez na cestovna motorna vozila i plovila za 2016. utvrđuje se donošenjem poreznog rješenja od nadležnog poreznog jela, a obveznici plaćanja su pravne i fi zičke osobe koje su vlasnici registriranih osobnih automo-bila i motocikala te registriranih plovila. Porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila su vlas izvori prihoda županijskih proračuna u kojoj je sjedište ili prebivalište poreznog obveznika, a porez se ne utvrđuje za osobne automobile koji su stariji od 10. godina.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi -nancija – Porezna uprava, Novi Zagreb.

38

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

obveza vlasnika prijevoznog sredstva da prije upotre-be prijevoznog sredstva u prometu, sklopi ugovor o osiguranju, te ga obnavlja sve dok je prijevozno sred-stvo u prometu. Prema navedenom se može zaključi da je vozilo registrirano, ako je ispunjen uvjet njego-ve tehničke ispravnos , te ako je vlasnik prijevoznog sredstva na čije će se ime prijevozno sredstvo regi-strira , sklopio ugovor o obveznom osiguranju.

2.2. Propisane svote po kojima se plaća porez

Porez na cestovna motorna vozila plaća se godišnje prema staros vozila koja su raspoređena u tri porezna razreda i staros motocikla koji su klasifi cirani u če ri porezna razreda, te snazi motora iskazanoj u kW, pri čemu su osobni automobili raspoređeni u pet, a moto-cikli u če ri skupine. Osobnim automobilom na koji se plaća porez na cestovna motorna vozila smatra se sva-ko motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kg. Osobnim automobi-lom smatra se i motorno vozilo koje može bi izvedeno i kao kombi-vozilo, i kojemu se obaranjem ili vađenjem sjedala povećava prostor za utovar stvari, a izvedeno je iz karoserije osobnog automobila.

Motociklom se smatra motorno vozilo na dva kotača, sa ili bez bočne prikolice i motorno vozilo na tri kota-ča, ako njegova masa nije veća od 400 kg. Godišnji porez na cestovna motorna vozila za 2016. plaća se u najmanjem iznosu od 200,00 kn do najviše 1.500,00 kn za osobne automobile, te za motocikle u najma-njem iznosu od 50,00 kn do najviše 1.200,00 kn, pre-ma snazi motora iskazanoj u kW i godinama staros , a prema vrijednos ma iskaznim u tablici:

● za osobne automobile:Ako je snaga motora Plaća se kuna

preko kW do kW do 2 god. staros

od 2 do 5 god.

staros

od 5 do 10 god. staros

55 300,00 250,00 200,0055 70 400,00 350,00 250,0070 100 600,00 500,00 400,00

100 130 900,00 700,00 600,00130 1.500,00 1.200,00 1.000,00

● za motocikle:Ako je snaga

motora Plaća se kuna

preko kW do kW do 2 god.

staros

od 2 do 5 god.

staros

od 5 do 10 god. staros

preko 10 god. staros

20 100,00 80,00 50,00 -20 50 200,00 150,00 100,00 50,0050 80 500,00 400,00 300,00 200,0080 1.200,00 1.000,00 800,00 600,00

Porez na cestovna motorna vozila ne plaća se na osobne automobile starije od 10 godina kao i na mo-tocikle starije od 10 godina čija je snaga motora do 20 kW, dok se na sve druge motocikle preko 10 godina staros , i ako im je snaga motora veća od 20 kW, pla-ća porez u svo od 50,00 do 600,00 kn.

2.3. Preuzimanje podataka o vozilima

Zbog utvrđivanje godišnjeg poreza na cestovna mo-torna vozila za 2016., potrebni podaci o registriranim putničkim automobilima i motociklima preuzimaju se putem informacijskog sustava, na temelju dostavlje-nih podataka od Ministarstva unutarnjih poslova sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine, te stavlja-ju na raspolaganje nadležnim ispostavama Porezne uprave – dalje u tekstu: PU. Pri utvrđivanju godišnjeg poreza, nadležni referen je u ispostavama prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke oso-be i građane te sjedištu za pravne osobe, dužan uno-si i druge promjene podataka bitne za utvrđivanje poreza na temelju činjenica o kojima vode vlas tu evidenciju (promjena prebivališta za fi zičke osobe i građane ili sjedišta poduzetnika za pravne osobe i sl.).

Među m, godišnji porez na cestovna motorna vozila utvrđuje se u 2016. za ovu tekuću godinu, ali i za dio prethodne 2015. za sva novonabavljena vozila za koja u prethodnoj godini PU nije preuzela podatke od Ministar-stva unutarnjih poslova, jer su motorna vozila nabavlje-na nakon obavljenog preuzimanja podataka poslije 31. ožujka, kada u informacijskom sustavu PU nisu postojali podaci o m vozilima i njihovim vlasnicima. Na primjer: fi zička osoba je 1. srpnja 2015. kupila novo motorno vo-zilo Ford Fokus, snage motora 77 kW. Za motorno vozilo do 2 god. staros , u poreznom rješenju za 2016. utvrdit će se obveza plaćanja poreza na cestovno motorno vo-zilo za 2016. u ukupnoj svo od 600,00 kn, ali i svota od 300,00 kn za 6 mjeseci 2015. (600,00 kn : 12 mj. x 6 mj.), jer PU kod utvrđivanja godišnjeg poreza za 2015. nije preuzela podatke o cestovnim motornim vozilima koja su uvezena ili su kupljena od posrednika u razdoblju od 31. 3. prethodne godine do 31. 3. tekuće godine.

Iz navedenog proizlazi da porez na cestovno motor-no vozilo za 2016. plaćaju vlasnici registriranih mo-tornih vozila i motocikala na dan preuzimanja po-dataka od MUP-a, a to je 31. ožujka 2016., pri čemu naknadne promjene koje su učinjene nakon dana preuzimanja podataka, ne utječu na nastanak po-rezne obveze, jer se radi o godišnjem porezu koji se utvrđuje jednom za cijelu godinu. Među m, u rje-šenju PU za 2016. porez na cestovno motorno vozi-lo utvrđuje se i za dio prethodne 2015. za razmjerni broj mjeseci za sva nova vozila koja su nabavljena nakon 31. ožujka 2015.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

39


3. Porezno rješenje i rok za uplatu porezaPrema poreznom rješenju koje donosi nadležno pore-zno jelo, porez na cestovna motorna vozila za 2016. dužne su pla pravne i fi zičke osobe u roku od 15 dana od dana primitka rješenja poreznom obvezniku. Ako se protekom roka od 15 dana od dana primitka rješenja ne upla porez koji je utvrđen rješenjem, poreznom obvezniku se sistemski obračunavaju za-tezne kamate po stopi od 8,05 % godišnje, sukladno odredbi članka 3. Zakona o kamatama (NN, br., 94/04. i 35/05.), članka 116. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08. do 44/16.), te članka 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11).

Na dospjeli porez na cestovno motorno vozilo koji nije plaćen u propisanom roku, može se nad pravnim i fi zičkim osobama proves postupak ovrhe te porez prisilno napla sukladno odredbama od 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih sredstava na žiroraču-nu poreznog dužnika, koje is ima kod banke ili druge fi nancijske organizacije ovlaštene za platni promet ili pljenidbom plaće, koju ovršenik ostvaruje kod poslo-davatelja, te provođenjem ovrhe pljenidbom na po-kretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima.

3.1. Otpis zateznih kamata

Ako porezni obveznik nije preuzeo porezno rješenje kojim se utvrđuje porez na cestovno motorno vozilo, a na knjigovodstvenoj kar ci je zadužena obveza plaća-nja poreza, tada može na temelju podnesenog zahtjeva, traži otpis zaduženih kamata nakon datuma valute. Naime, kada postupajući po zahtjevu poreznog obvezni-ka, nadležan referent u ispostavi PU utvrdi da rješenje o porezu na cestovno motorno vozilo nije osobno uru-čeno poreznom obvezniku, radi čega utvrđena obveza nije ni mogla bi plaćena na vrijeme, tada je u naknad-no provedenom postupku potrebno utvrdi novi datum valute koji mora bi 15 dana veći od datuma primitka rješenja s povratnice, odnosno od datuma kada je po-rezno rješenje uručeno poreznom obvezniku, pri čemu se na temelju zahtjeva poreznog obveznika, otpisuju ka-mate koje su zadužene radi nepravovremenog plaćanja.

Posebno se napominje da je prema Zajedničkim odredbama Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nan-ciranje drugih javnih potreba u 2016. godini (NN, br. 35/16.), prema kojoj sudionici u platnom prometu obavljaju zakonska plaćanja javnih davanja, propi-sano da se danom uplate poreza te drugih prihoda, razumijeva dan kada su sredstva eviden rana na ra-čunu državnog proračuna, na računu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili nekom dru-gom računu, što znači kada je banka odobrila uplatni račun, a ne kada su sredstva tere la račun pla telja.

Stoga su radi iskazanog duga na kar ci poreza na ce-stovno motorno vozilo, pogrešnih uplata te više ili manje plaćenog poreza, pravne i fi zičke osobe duž-ne usklađiva vlas to stanje sa knjigovodstvenim evidencijama koje vodi PU, a što je poreznim obve-znicima omogućeno preko uvida u knjigovodstvenu kar cu korištenjem elektroničkog servisa ePorezne.

4. Plaćanje poreza pri promjeni vlasništva jekom godine

Budući da porez na cestovno motorno vozilo plaća-ju pravne i fi zičke osobe koje su vlasnici registriranih vozila na dan 31. ožujka tekuće godine, to sukladno odredbama članka 19., stavka 2. Zakona o fi nancira-nju, pri promjeni vlasništva jekom kalendarske godi-ne, novi vlasnik ne plaća porez na cestovno motorno vozilo, ako je taj porez bio utvrđen prijašnjem vlasni-ku, koji ga je pla o po dobivenom poreznom rješe-nju. Ako je jekom kalendarske godine pravna ili fi zič-ka osoba nabavila novo motorno vozilo ili motocikl, vlasnik je obvezan pla godišnji porez prema pore-znom rješenju, i to za razmjerni dio godine. U slučaju kada je osobni automobil u suvlasništvu više osoba, tada je svaki suvlasnik obveznik plaćanja godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila, i to u visini koja odgovara njegovom suvlasničkom dijelu. Navedeno je i potvrđeno u mišljenju Ministarstva fi nancija, Kl:410-09/12-01/13; Ur. br: 513-07-21-07/13-2 od 5. 2. 2013.

Posebno se napominje da je porez na cestovno motor-no vozilo prihod županije u kojoj je sjedište za pravnu osobu ili prebivalište fi zičke osobe (a što se dokazu-je upisom u odgovarajućem registru), te da županije mogu u svojim odlukama propisa da se porez na ce-stovna motorna vozila plaća i pri registraciji automobi-la. Navedena mogućnost predstavljala bi jednostavan način za ubiranje ovog lokalnog poreza, jer se bez do-kaza o tehničkoj ispravnos motornog vozila, obve-znom osiguranju te plaćenom porezu ne bi moglo regi-strira motorno vozilo, a i porez bi pla la osoba koja je u trenutku registracije stvarni vlasnik vozila.

4.1. Krađa automobila i porez na novo motorno vozilo nabavljeno poslije 31. ožujka 2016.

Ako je vlasniku vozila na dan 31. ožujka, utvrđena ob-veza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila za tekuću godinu, neovisno od krađe automobila koja se dogodila nakon tog roka, porez na cestovna motorna vozila plaća se i na ukradena vozila. Naime, na postav-ljeni upit poreznog obveznika je li obveznik plaćanja poreza na cestovno motorno vozilo za 2005., za osob-ni automobil koji mu je u lipnju 2005. ukraden, te po-stoji li obveza plaćanja poreza na cestovno motorno vozilo za novi automobil koji je kupljen u srpnju 2005,

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

očitovalo se Ministarstvo fi nancija svojim mišljenjem Kl:410-09/05-01/8, Ur. br. 513-07-21-01/05-2 od 8. rujna 2005., iz kojeg se navodi dio:

Vlasnici registriranih osobnih automobila plaćaju po-rez na cestovno motorno vozilo prema odredbama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema članku 17., stavku 4. navedenog zakona, porez na cestovno motorno vo-zila plaća se godišnje prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama staros vozila, dok se člankom 19., stavkom 3. Zakona, propisuje da ako je jekom kalen-darske godine nabavljeno novo motorno vozilo, vla-snik toga vozila plaća godišnji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila. Shodno navedenom, bez obzira na krađu vozila koja je učinjena u lipnju 2005., vjerojatno i prije donošenja rješenja o porezu na ce-stovna motorna vozila, s obzirom na to da se podaci za utvrđivanje godišnje obveze plaćanja poreza na motorno vozilo utvrđuju prema vlasništvu na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez, proizlazi da je sporni događaj krađe nastupio nakon toga roka, pa proizlazi da je porezni obveznik nesporno bio vla-snik vozila na dan 31. ožujka. Stoga je porezni obve-znik i obveznik plaćanja godišnjeg poreza na cestovno motorno vozilo za taj automobil za 2005.

Nadalje, odredbama navedenog Zakona, propisan je da ako se jekom kalendarske godine nabavi novo motorno vozilo, poslije 31. ožujka tekuće godi-ne, vlasnik tog vozila plaća godišnji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila. Kako se prema navedenoj zakonskoj odredbi, porez na cestovna motorna vozila utvrđuje za dio kalendarske godine, navedeno podrazumijeva zaseban postupak preu-zimanja podataka o vlasništvu novih motornih vo-zila od ministarstva unutarnjih poslova. Stoga jer je porezni obveznik nabavio novi osobni automobil poslije 31. ožujka, koji još nije bio registriran u carin-skom području Republike Hrvatske, pa za njega nije nitko pla o porez na cestovna motorna vozila za tu godinu, rješenje o utvrđivanju poreza na cestovna motorna vozila za dio te godine, utvrdit će mu se rješenjem sljedeće godine, zajedno s godišnjim po-reznom za 2006. godinu.

Iz navedenog proizlazi da su vlasnici registriranih vo-zila na dan 31. ožujka 2016., obveznici plaćanja go-dišnjeg poreza na cestovna motorna vozila za 2016., neovisno od činjenice što se možda krađa automobila dogodila nakon tog roka. Ako je porezni obveznik po-slije 31. ožujka 2016. nabavio novi osobni automobil, za njega se neće utvrdi obveza plaćanja poreza na motorna vozila za 2016, već će se rješenjem za 2017. utvrdi obveza plaćanja godišnjeg poreza na cestov-no motorno vozilo za 2017. te za razmjerni dio 2016.

5. Propisana oslobođenja od plaćanja poreza na CMV i potrebna dokumentacija

Prema članku 18. Zakona o fi nanciranju, porez na ce-stovna motorna vozila ne plaća se na vozila koja su u vlasništvu:

● Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

● Tijela državne uprave i jela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

● Vozila zdravstvenih ustanova, vatrogasnih jedinica, diplomatskih i konzularnih predstavništava i stra-nog diplomatskog osoblja.

● I posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registrira-nu samostalnu djelatnost taksi službe te djelatnost za prijevoz umrlih.

Među m, obveza plaćanja poreza na cestovna mo-torna vozila i motocikle postoji za sve pravne osobe koje se bave leasingom i koje su vlasnici vozila koja su predmet leasinga, iako primatelji leasinga – kao korisnici sa spomenu m vozilima obavljaju registrira-nu djelatnost prijevoza umrlih osoba ili taksi službu. Navedeno je i potvrđeno u mišljenju Ministarstva fi -nancija Kl: 410-19/03-01/327, Ur. br. 513-07/03-2 od 23. 10. 2003. god. Porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju ni one osobe koje su pri nabavi vozila u cijelos bile oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (poreza na promet). Pravo na spo-menuto oslobođenje (povlas cu koju najčešće kori-ste hrvatski branitelji i invalidne osobe) dokazuje se dokumentacijom o nabavi vozila iz koje je vidljivo da pri nabavi pravna ili fi zička osoba nisu pla le carinu ni PDV u cijelos .

Budući da MUP od kojeg se preuzimaju podaci o re-gistriranim vozilima, ne raspolaže informacijama o oslobođenju od plaćanja poreza na cestovna motor-na vozila, to podatke o oslobađanju treba unije refe-rent u ispostavi Porezne uprave preko izborne mape pomoću koje se rješenjem i utvrđuje obveza plaćanja poreza, a na temelju dokumentacije koju će dostavi porezni obveznik.

Prema tome, samo ako je porezni obveznik kao hr-vatski branitelj ili invalidna osoba bio u potpunos oslobođen od plaćanja carine i PDV-a (poreza na promet) pri nabavi vozila, može ostvari i pravo na oslobođenje od plaćanja godišnjeg poreza na ce-stovno motorno vozilo.

Posebno se napominje da je odredbama Zakona o fi nanciranju predviđeno da Županije u svojim Odlu-kama o županijskim porezima koje donose predstav-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

41


nička jela područne (regionalne) samouprave mogu pored Zakonom propisanih oslobođenja, propisa i druga oslobođenja i olakšice od plaćanja poreza, a ovisno od posebnos svog područja.

Potrebna dokumentacija za oslobođenje od plaćanja poreza na CMV:

Red. br. Porezni obveznik Naziv dokumentacije

1. Zdravstvene ustanove i vatrogasne jedinice

Akt o registraciji nadležnog jela

2.

Vlasnici koji obavljaju registriranu djelatnost za prijevoz umrlih i taksi službu

Akt o registraciji nadležnog jela

3. Invalidne osobe i hrvatski branitelji

Dokaz o oslobađanju od plaćanja carine i PDV-a (poreza na promet) pri nabavi vozila (carinske deklaracije i dr.)

4. Strano diplomatsko i konzularno osoblje

Potvrda diplomatskih i konzularnih predstavništva da je osoba zaposlena u predstavništvu.

6. Utvrđivanje poreza na plovilaObveza plaćanja poreza na plovila propisana je za sve pravne i fi zičke osobe koje su vlasnici registri-ranih plovila. Prema članku 20., stavku 2. Zakona o fi nanciranju, plovilom se smatra brod (jahta ili bro-dica) i čamac unutarnje plovidbe koji služe razonodi, sportu ili rekreaciji. Porez na plovila plaća se godiš-nje prema rješenju nadležnog poreznog jela na po-dručju koje je plovilo registrirano, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza, a uplaćuje se u korist računa za redovno poslovanje te županije.

Visina poreza utvrđena rješenjem ovisi o:

● dužini plovila iskazanoj u metrima● godinama staros plovila● snazi motora iskazanoj u kW.● Ima li plovilo kabinu ili nema te pogon na jedra, a

prema iskazanim vrijednos ma u tablicama:

1. za plovila bez kabine:

Ako je dužina plovila u metrima

Plaća se kuna

snaga motora u kW

preko do do 30 preko 30 do 100 preko 100 5 7 - 200,00 400,00 7 10 100,00 300,00 500,0010 200,00 450,00 600,00

2. za plovila s kabinom na motorni pogon:


Plaća se kuna

snaga motora u kW

preko do do 30 preko 30 do 100

preko 100 do 500 preko 500

5 7 - 200,00 300,00 - 7 10 200,00 400,00 500,00 2.500,0010 12 300,00 500,00 1.000,00 3.500,0012 400,00 1.000,00 3.000,00 5.000,00

3. za plovila s kabinom i pogonom na jedra


Plaća se kuna

snaga motora u kW

preko do do 10 preko 10 do 25

preko 25 do 50 preko 50

5 7 - 300,00 400,00 500,007 10 200,00 600,00 1.000,00 2.000,00

10 12 300,00 800,00 2.000,00 3.000,0012 400,00 1.500,00 3.000,00 4.000,00

Porez na plovila ne plaća se na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost, kao i na brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posje-ta na otocima. Porez na plovila prihod je županije na području koje je plovilo registrirano.

7. Podnošenje žalbe na porezno rješenje Pravne i fi zičke osobe koje su vlasnici cestovnih mo-tornih vozila i plovila, a o čijim se obvezama odluči-valo u prvostupanjskom poreznom postupku i koji su od nadležne ispostave Porezne uprave dobili porezno rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja godišnjeg poreza, imaju pravo podnije žalbu u roku od 30 dana od dana primitka rješenja, ako nisu zadovoljni izre-kom rješenja te visinom utvrđenog poreza. Žalba se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili nad-ležnom općinskom ili gradskom jelu koje je donijelo rješenje, a predaje se neposredno ili preporučeno po-štom, ili se može izjavi u zapisnik. Osim u roku, žalba na porezno rješenje mora bi dopuštena te izjavljena od ovlaštene osobe koja je žalbu obvezna i potpisa .

U žalbi, pravna ili fi zička osoba kao žalitelj, treba naves svoje ime i prezime, OIB, porezni akt pro v kojeg podnosi žalbu – klasu i urudžbeni broj, žalbe-ne razloge radi kojih se zahtjeva poništenje, izmjena ili ukidanje poreznog rješenja, kao i dokaze kojima se žalbeni navodi obrazlažu. Ako je izjavljena, žalba odgađa izvršenje pobijenog rješenja do donošenja novog rješenja o žalbi. Iznimno, žalba ne odgađa iz-vršenje pobijenog poreznog akta, ako je porezno rje-šenje doneseno bez provedbe ispitnog postupka, i to

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

u slučaju kada je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo činjenice ili podnio dokaze na temelju kojih se utvrdilo pravo stanje stvari ili ako se porezno rješe-nje donijelo na temelju podataka iz službenih eviden-cija kojima porezno jelo raspolaže, te nije potrebno saslušanje stranke radi zaš te njezinih prava u provo-đenju poreznog postupka.

Posebno se napominje da se žalba na porezno rješe-nje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na ce-stovna motorna vozila, može podnije samo pro v poreznog rješenja koje nije postalo konačno i pravo-moćno. U upravnom postupku, rješenje postaje ko-načno – istekom roka za žalbu ako žalba nije izjav-ljena, danom dostave rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, te dostavom drugostupanjskog rješenja stranci ako je žalba odbijena. Rješenje kojim se prav-noj ili fi zičkoj osobi utvrđuje obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila, postaje pravomoćno kada se pro v donesenog rješenja više ne može izja-vi žalba ni pokrenu upravni spor.

Prema tome, pravna i fi zička osoba mogu podnije žalbu na rješenje kojim je utvrđena obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i plovila, ako nisu zadovoljni izrekom, te ako rješenje nije postalo ko-načno i pravomoćno.

7.1. Postupanje poreznog jela po žalbi

Ako je porezni obveznik podnio žalbu na rješenje o obvezi plaćanja poreza na cestovna motorna vozi-la i plovila prvostupanjskom poreznom jelu, isto je dužno utvrdi je li žalba dopuštena, podnijeta u pro-pisanom roku i izjavljena od ovlaštene osobe. U slu-čaju ako žalba nije dopuštena, ako nije podnijeta od ovlaštene osobe ili ako nije podnesena u propisanom roku, prvostupanjsko porezno jelo takvu će žalbu odbaci . Među m, prvostupanjsko porezno jelo može u žalbenom postupku usvoji žalbu poreznog obveznika i donije novo rješenje, ako su ispunjena sva tri uvjeta kada se po žalbi može postupa i ako ocijeni da su žalbeni navodi opravdani, te ako je po-

rezi obveznik u žalbi iznio nove činjenice i dokaze koji su od utjecaja na drugačije rješavanje stari, u kojem slučaju je potrebno proves novi ispitni postupak i donije novo rješenje.

Ako prvostupanjsko jelo smatra da žalbeni navodi poreznog obveznika nisu opravdani, tada se žalba dostavlja drugostupanjskom jelu na rješavanje. Po-stupajući po žalbi, drugostupanjsko jelo dužno je ponovo utvrdi je li žalba podnesena u propisanom roku, od ovlaštene osobe i dopuštena, u tom sluča-ju će ispita zakonitost poreznog akta u cijelos , a posebno u dijelovima na koje se žalba odnosi. Ako drugostupanjsko jelo utvrdi da je predmet trebalo riješi drugačije nego što je riješeno u prvostupanj-skom poreznom aktu, tada može:

● svojim drugostupanjskim rješenjem poniš rješe-nje i predmet vra na ponovni postupak prvostu-panjskom jelu s uputama, što je u novom rješenju potrebno izmijeni

● ili svojim rješenjem poniš prvostupanjsko rješe-nje i žalbu riješi u vlas toj nadležnos .

Posebno se is če da se pro v drugostupanjskog rje-šenja kojim je odlučeno o žalbi, ne može ponovo pod-nije žalba, ali porezni obveznik ima mogućnost radi zaš te svojih prava pokrenu upravni spor podnoše-njem tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske.

8. Uplatni računiPorez na cestovna motorna vozila prihod je županije u kojoj je sjedište ili prebivalište obveznika poreza na ce-stovna motorna vozila i motocikle, dok je porez na plo-vila prihod županije na području koje je plovilo registri-rano. Županijski prihodi uplaćuju se u korist računa za redovno poslovanje proračuna županije, a posebno su navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda pro-računa, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2016. god. Navedenom Nared-bom propisana je obvezna upotreba modela plaćanja javnih prihoda koji su povezani s OIB-om.

Obveznici plaćanja poreza cestovno motorno vozila i poreza na plovila, obvezno koriste račune otvorene prema IBAN konstrukciji, pri čemu se na standardizi-ranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB -3 i HUB 3A, upisuje:

● brojčana oznaka ili šifre vrste poreza ● jedinstveni model uplate HR68 kojeg koriste i prav-

ne i fi zičke osobe pri upla vlas h prihoda prora-čuna na razini županije, te

● OIB od 11 znamenki.

Računi proračuna i računi po IBAN konstrukciji za uplatu poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

43


Vrsta poreza Naziv županije Računi proračuna po IBAN konstrukciji

Obveznici uplate

pravne i fi zičke osobe

Model uplate Šifra vrste konta

Porez na cestovna motorna vozila

Zagrebačka županija (sjedište u Zagrebu) HR8623400091800001006 68 1317-OIB

Grad Zagreb HR3423600001813300007 68 1317-OIB

Porez na plovila Zadarska županija (sjedište u Zadru) HR4024070001800013007 68 1325- OIB

Dubrovačko -Neretvanska županija (sjedište u Dubrovniku) HR5623400091800019006 68 1325-OIB

spomenu porez, ako ga je pla o prijašnji vlasnik. Pri nabavi novog motornog vozila i motocikla jekom kalendarske godine, porezni obveznik plaća razmjer-ni dio godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila. Od plaćanja poreza na plovila oslobođeni su vlasnici domicilnog stanovništva na otocima kojima plovilo služi za nužnu organizaciju života, dok su od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila oslobođena jela državne uprave, porezni obveznici koji obavljaju re-gistriranu djelatnost te hrvatski branitelji i invalidne osobe, koje su u cijelos oslobođene od plaćanja ca-rine i PDV-a pri uvozu automobila.

Porez na cestovna motorna vozila uplaćuju se u korist računa županije ili Grada Zagreba a prema sjedištu ili prebivalištu poreznog obveznika, dok je porez na plovila prihod županije u kojoj je plovilo registrira-no ili Grada Zagreba i uplaćuje se u korist računa za redovno poslovanje te županije, pri čemu obveznici plaćanja poreza cestovno motorno vozila i poreza na plovila, obvezno koriste račune otvorene prema IBAN konstrukciji.

9. ZaključakPorez na cestovna motorna vozila i porez na plovne objekte su porezi koji se utvrđuju jedan puta godišnje, a vlas su prihodi proračuna županije u kojoj je sje-dište odnosno prebivalište obveznika poreza. Porez su obvezni pla svi vlasnici registriranih cestovnih motornih vozila i motocikala, te plovila, a utvrđuje se prema staros vozila ili plovila, snazi motora izraže-noj u kW, dužini plovila izraženoj u metrima, te ima li plovilo kabinu ili ne, i to prema dobivenom rješenju od nadležnog poreznog jela, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka ne pla porez koji je utvrđen poreznim rješenjem, poreznom obvezniku se obraču-navaju zatezne kamate po stopi od 8,05 % godišnje.

Ako jekom kalendarske godine neko motorno vozilo ili motocikl promijeni više vlasnika, rješenje o plaća-nju poreza na cestovno motorno vozilo donosi se po-reznom obvezniku koji je bio vlasnik motornog vozila zaključno do 31. ožujka tekuće godine (i ranije), pri čemu novi vlasnik motornog vozila nije obvezan pla-

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Pitanje: Grad u vlasništvu ima odmaralište na moru kategorizirano kao hostel, te je dano u zakup bez na-knade trgovačkom društvu kojem je osnivač Grad. S obzirom na to da je Grad odobrio korištenje besplat-nih usluga odmarališta određenim kategorijama, a odmaralište je dano trgovačkom društvu u vlasniš-tvu Grada u zakup, kako Grad može par cipira u troškovima odmarališta, a da trgovačko društvo ne bude u gubitku zbog toga i što mu je ono dano u zakup? Je li moguće da Grad trgovačkom društvu subvencionira pružanje usluga odmarališta? Tako-đer može li trgovačko društvo odobri određenim kategorijama besplatne usluge odmarališta ili ono mora sve usluge fakturira korisnicima ili Gradu koji onda mora podmiri te račune, ako želi osigura kao i do sada besplatne usluge odmarališta određe-nim kategorijama korisnika?

Odgovor: Trgovačko društvo je po svojoj defi nici-ji pravna osoba koja svoju djelatnost obavlja samo-stalno radi ostvarivanja dobi . To je jedna od ključ-nih stvari za razmatranje ove kombinacije zakupa i usluga između grada, trgovačkog društva i krajnjih korisnika – potrošača. Usluge koje obavlja trgovačko društvo i naplaćuje ih na tržištu, nesporno spadaju u usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansi-ona ili punog pansiona u hotelima ili objek ma slič-ne namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjes ma određenima za kampiranje, te smještaj u plovnim objek ma nau čkog turizma, a za koje je prema članku 38., stavku 3., točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13,143/14; Rješenje USRH 99/13, 153/13) predviđeno da se opo-rezuju po stopi od 13 %.

Prema tome, trgovačko društvo, koris imovinu za obavljanje svoje gospodarske djelatnos i sukladno

tome zaračunava PDV. Pri tome je nevažna činjeni-ca plaća li zakupninu ili ne za taj objekt vlasniku ne-kretnine, kao i činjenica da je u posebnom odnosu s vlasnikom nekretnine – naime, vlasnik nekretnine je istovremeno i član društva. Među m, valja istaknu da odnos s gradom spada u odnos s povezanom oso-bom i da je za potrebe utvrđivanja porezne osnovice, osobito ako društvo ostvaruje gubitak nužno osigu-ra dokaze da se transakcije između društva i grada odvijaju prema tržišnim cijenama, odnosno potrebno je pripremi prikladnu dokumentaciju o transfernim cijenama, sukladno članku 13. Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16).

Besplatan smještaj

Davanje besplatnog smještaja nekim kategorijama stanovništva, na temelju socijalnih kriterija, s aspekta trgovačkog društva nije gospodarski mo virano, pa i pripadajući porezni tretman mora bi prilagođen. Budući da je namjera Grada, koji je i vlasnik odmara-lišta, sufi nancira (pla ) ovaj smještaj trgovačkom društvu koje upravlja navedenim objektom, ovo su-fi nanciranje predstavlja dio naknade za smještaj, te je sukladno tome oporeziv PDV-om. Naime, člankom 33., stavkom 1. Zakona o porezu na dodanu vrijed-nost propisano je da se poreznom osnovicom pri is-poruci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primi od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporu-čenih dobara ili usluga. Prema tome, ako se naknada i ne napla izravno krajnjem potrošaču – korisniku usluga hostela, već se ista naplaćuje od Grada, po-trebno je zaračuna PDV.

Pri tome valja vodi računa i o tome koliki je iznos sufi nanciranja za ove kategorije kupaca, odnosno je li me namirena cjelokupna cijena koja se inače zara-čunava za iste usluge. Ovo proizlazi iz odredbi članka

Zakup imovine grada bez naknade – pitanja iz prakseIvan Čevizović *

Specifi čni odnosi između jedinica lokalne samouprave i njihovih povezanih trgovačkih društava i ustanova nerijetko izazivaju porezne nedoumice i kontroverze. Ovo posebice dolazi do izražaja kod upravljanja nekret-ninama. Jednu od situacija ilustrira primjer iz prakse koji autor analizira s poreznog stajališta.

* Dr. sc. Ivan Čevizović, Čevizović – porezno savjetovanje, jtd., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

45


33., stavaka 9. i 10. Zakona o porezu na dodanu vri-jednost, iz kojih proizlazi da je PDV potrebno obraču-na na tržišnu vrijednost, a istom se smatra ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjeca-nja morao pla pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrdi usporediva isporuka usluga, tada se tržišnom vrijednos smatra iznos koji nije niži od ukupnih utvrđenih troškova obavljanja usluga koje snosi porezni obveznik. Kako je ovdje lako odredi tržišnu vrijednost – cijena koja se inače redovno za-računava kupcima, ova cijena bi trebala bi naknada i za posebne kategorije kupaca.

U slučaju kada grad ne bi podmirivao razliku cijene smještaja do tržišne cijene, već bi društvo samo, o svom trošku osiguralo besplatan smještaj pojedinim osobama, ovo bi rezul ralo porezno neprizna m troš-kovima u trgovačkom društvu. Ovo proizlazi iz odred-be članka 7., stavka 1., točke 13. Zakona o porezu na dobit, kojom je propisano da se porezna osnovica kod poreznih obveznika poreza na dobit mora uveća za sve rashode, koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobi . Kako davanje besplatnog smještaja nedvojbe-no nije povezano s ostvarivanjem dobi , to je očito da svi rashodi koji nastaju u poslovanju trgovačkog društva razmjerno davanju besplatnog smještaja bi predstavljali porezno neprizna rashod za društvo.

Zakup bez naknade

Činjenica da grad daje objekt trgovačkom društvu bez naknade treba bi posebno analizirana, osobito u

slučaju da se društvo obvezuje na davanje određenih usluga bez naknade, a sukladno odluci grada. Naime, ovo davanje odmarališta u zakup bez naknade moglo bi se smatra naknadom za smještaj pojedinih kate-gorija kupaca. Drugim riječima, sklapanje ugovora ko-jim grad daje odmaralište na korištenju društvu bez naknade, ali društvo istovremeno ima obvezu pruža-nja besplatnih usluga osobama za koje to odredi grad, implicira da je upravo tržišna vrijednost h usluga na-knada za zakup koju društvo plaća gradu.

Sukladno tome, grad bi trebao ispostavi račun trgo-vačkom društvu za zakup odmarališta, a društvo bi potraživanje nastala obavljanjem djelatnos , odno-sno pružanjem usluga smještaja, u cijelos (ili dje-lomično) kompenziralo s obvezom koju ima prema gradu, a na temelju zakupa odmarališta. Pri tome je posebnu pažnju potrebno usmjeri činjenici da u ovom slučaju se i računi moraju ispostavlja na ovaj način, odnosno grad mora ispostavi račun trgovač-kom društvu za zakup prostora, a na temelju čega će bi priznato potraživanje koje će se kompenzira .

Dakako, grad mora vodi računa i o iznosu zakupnine koji se ostvari na ovaj način te se, u slučaju da iznos premaši 230.000,00 kuna, obavezno mora upisa u registar poreznih obveznika PDV-a od sljedeće godi-ne, i na svojim izlaznim fakturama zaračunava PDV. Svakako, potrebno je analizira ovu djelatnost i radi možebitne obveze upisa u registar obveznika pore-za na dobit na temelju obavljanja djelatnos zakupa prostora. Ovo vrijedi i prije prelaska praga za upis u registar obveznika PDV-a.

ŠKOLA POREZA U SUSTAVU PRORAČUNA I NEPROFITNOM SEKTORU:

14.9. Porez na dohodak15.9. Porez na dobit


*više o programu pročitajte na www.tim4pin.hr

46

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. Uvod Na temelju članka 18. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/15) ministar fi nancija je u lipnju 2016. donio novi Pravilnik o susta-vu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Stupanjem na snagu novog Pravilnika, prestaje važi Pravilnik o provedbi fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru iz 2011. (NN, br. 130/11). Novi Pravilnik pro-pisuje:

• Sadržaj i svrhu primjene okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru.

• Odgovorne osobe za primjenu okvira.• Smjernice za rad jedinica za fi nancije kod korisnika

proračuna u dijelu ak vnos povezanih s koordi-nacijom razvoja sustava unutarnjih kontrola.

• I provjeru primjene okvira za razvoj sustava unu-tarnjih kontrola.

2. Obveznici primjeneObveznici primjene novog Pravilnika su proračun-ski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvan-proračunskih korisnika i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: korisnici proračuna). Za korisnike proračuna obveza primjene novog Pravilnika nije posebna novost, jer su is i do sada bili obveznici primjene Pravilnika o provedbi fi -nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru iz 20 11., koji je regulirao predmetno područje.

Novost je da su obveznici primjene novog Pravilni-ka o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru trgovačka društva i druge pravne osobe obveznici podnošenja Izjave o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: trgovačka društva).

Potrebno je istaknu da se dio odredbi Pravilnika ne odnosi na trgovačka društva, a radi se o odredbama koje reguliraju:

• Smjernice za rad jedinica za fi nancije kod korisnika proračuna u dijelu ak vnos povezanih s koordi-nacijom razvoja sustava unutarnjih kontrola.

• Provjeru primjene okvira za razvoj sustava unutar-njih kontrola.

Trgovačka društva u obvezi su sukladno Okviru za ra-zvoj sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru, koji je propisan novim Pravilnikom primjenjiva i ra-zvija sustave unutarnjih kontrola za svoje potrebe.

3. Okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru

Sadržaj okvira i odgovornost za primjenu

Pravilnikom je razrađen sadržaj komponen unu-tarnjih kontrola čiji su osnovni elemen defi nirani člankom 10. Zakonom o sustavu unutarnjih kontro-la u javnom sektoru (NN, br. 78/15). Pet komponen unutarnjih kontrola: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komuni-kacija, praćenje i procjena razrađene su u posebnom dodatku Pravilnika po načelima, metodama i postup-cima, koje te komponente zah jevaju u primjeni. Razrađene komponente predstavljaju Okvir za ra-

Novi Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoruDanijela Stepić * Davor Kozina **

U Narodnim novinama broj 58/16 objavljen je novi Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Autori ukratko predstavljaju odredbe novog Pravilnika i što njihova primjena donosi za korisnike proračuna, a što za trgovačka društva i druge pravne osobe obveznike podnošenja Izjave o fi skalnoj odgovornos , ujed-no nove obveznike primjene ovog Pravilnika.

* Danijela Stepić, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Davor Kozina, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

47

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

zvoj sustava unutarnjih kontrola u kojem su sadrža-ni ključni zahtjevi koje ins tucije u javnom sektoru, uključujući korisnike proračuna i trgovačka društva trebaju primjenjiva u praksi, odnosno u svom poslo-vanju.

Okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola, kao što sam naziv kaže predstavlja okvir, a ne detaljne upute kako pojedina načela, metode i postupke konkretno primijeni u praksi. Razlog takvog pri-stupa je u tome, što provedbu načela, metoda i postupaka sadržanih u navedenom Okviru uređu-ju brojni zakonski i podzakonski ak i nemoguće je jednim aktom u detalje propisa primjenu.

Primjerice, u ispunjavanju ključnih zahtjeva koji se odnose na e čka načela i vrijednos u okviru kom-ponente kontrolno okruženje, korisnici proračuna državne razine postupat će u skladu s odredbama E čkog kodeksa državnih službenika (NN, br. 40/11 i 13/12). S obzirom na to da još uvijek ne postoji je-dinstveni e čki kodeks za službenike i namještenike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave, ključne zahtjeve povezane s primjenom e čkih načela korisnici proračuna s lokalne i područne (re-gionalne) razine ispunjavat će sukladno odredbama pojedinačnih kodeksa e ke koje donose za potrebe svojih ins tucija.

U ispunjavanju ključnog zahtjeva u okviru komponen-te kontrolno okruženje koje se odnosi na programsko planiranje i zahtjeva da su ciljevi programa sadržani u obrazloženjima programa uz proračun, odnosno fi nancijski plan s utvrđenim pokazateljima rezultata i učinaka – korisnici proračuna postupat će sukladno regula vi iz proračunskog sustava (Zakon o proraču-nu – NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15 i uputama Mini-starstva fi nancija za pripremu proračuna, odnosno fi nancijskog plana). Trgovačka društva, također tre-baju ispuni ovaj zahtjev, odnosno za programe na kojima temelje svoje fi nancijske planove trebaju ima defi nirane ciljeve programa te pokazatelje rezultata i učinaka.

Odgovorne osobe ins tucija, odnosno ministri, župa-ni, gradonačelnici, načelnici, predsjednici uprava tr-govačkih društava odgovorni su za primjenu načela, metoda i postupaka navedenih u Okviru u skladu sa zakonima i drugim propisima koji uređuju pojedina područja poslovanja. Potrebno je naglasi da se te-meljna zakonska i podzakonska regula va koja ure-đuje pojedina područja poslovanja često treba detalj-nije razradi za potrebe primjene na razini ins tucija radi preciznijeg defi niranja: tko? što radi? u kojim rokovima? koje postupke provodi? koje kontrolne ak vnos ?, i slično.

Stoga Pravilnik obvezuje prvenstveno čelnike, ali i rukovoditelje ustrojstvenih jedinica u skladu s njiho-vim ovlas ma i odgovornos ma da osiguraju razvoj dodatnih metoda i postupaka za primjenu Okvira sukladno posebnos ma u poslovanju. S m u vezi u Pravilniku se posebno is če obveza donošenja inter-nih akata kojima treba uredi ključne procese fi nan-cijskog upravljanja.

4. Ključni procesi i interni ak za fi nancijsko upravljanje

Pravilnikom su defi nirani ključni procesi fi nancij-skog upravljanja, tako da is obuhvaćaju procese planiranja, programiranja, izrade i izvršavanja pro-računa, odnosno fi nancijskog plana, nabave i ugo-varanja, računovodstva i izvještavanja.

Tijekom javne rasprave o nacrtu Pravilnika, u vezi s ovom odredbom česta su bila pitanja, znači li to da se sustav unutarnjih kontrola ograničava samo na proračunske procese, odnosno zašto su istaknu ovi procesi, a ne i ostali? Odgovor na ovo pitanje prije svega zah jeva jasno razumijevanje svrhe sustava unutarnjih kontrola, odnosno činjenice da prethodno pobrojani ključni procesi fi nancijskog upravljanja na direktan ili indirektan način vežu uz sebe sve ostale procese i ak vnos u poslovanju ins tucije.

Temeljna svrha sustava unutarnjih kontrola je osigu-ra dobro fi nancijsko upravljanje u javnom sektoru. Financijsko upravljanje, kako ga defi nira Zakon o su-stavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru prema članku 4. stavak 1. Zakona o sustavu unutarnjih kon-trola u javnom sektoru (NN, br. 78/15), predstavlja usmjeravanje i kontroliranje fi nancijskih učinaka po-slovanja radi ostvarenja poslovnih ciljeva koristeći pri tome sredstva na pravilan, e čan, ekonomičan, učin-kovit i djelotvoran način. Također sustavi unutarnjih kontrola u funkciji su zaš te sredstava od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim tro-šenjem i korištenjem, jačanja odgovornos za uspješ-no ostvarenje poslovnih ciljeva te osiguranja pouzda-nos i sveobuhvatnos fi nancijskih i drugih izvještaja.

U pozadini svake odluke, svake ak vnos , svega što se događa u poslovanju su fi nancijski učinci, pitanje je samo jesu li oni vidljivi direktno ili indirektno, prije ili kasnije. Ključni procesi fi nancijskog upravljanja jesu procesi povezani s planiranjem i izvršavanjem prora-čuna, odnosno fi nancijskog plana, računovodstvo, iz-vještavanje, javnu nabavu i ugovaranje. Razlog tome je što su upravo m procesima, odnosno u stanju prihoda, rashoda, imovine i obveza vidljive krajnje posljedice fi nancijskih učinaka poslovanja. Drugim riječima fi nancijski učinci poduze h ili ne poduze h ak vnos , realiziranih ili nerealiziranih odluka, pro-

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

vedenih inves cijskih projekata, propuštenih prilika, nesagledanih rizika, nedostatnih kontrola, nedostat-nih i/ili nepravovremenih informacija i sl. u konačnici će ima svoj pozi van ili nega van učinak na stanje prihoda, rashoda, imovine i obveza.

Važno je stoga da su sustavi unutarnjih kontrola ugra-đeni u sve značajne procese i ak vnos kako bi se fi nancijski učinci na vrijeme prepoznali, adekvatno usmjerili i kontrolirali te sredstva zaš la od gubitaka zbog lošeg upravljanja, neopravdanog trošenja i ko-rištenja. Isto tako, izuzetno je važno jasno defi nira sudionike u ključnim procesima fi nancijskog upravlja-nja, tko što radi, koje ovlas i odgovornos ima za upravljanje sredstvima koja su na raspolaganju za re-alizaciju ciljeva. Jasna pravila tko što radi i koje ovlas ima važan su preduvjet za jačanje sustava odgovor-nos .

Temeljna zakonska regula va povezana s područjem fi nancijskog upravljanja, primjerice u slučaju kori-snika proračuna to u prvom redu uključuje Zakon o proračunu, Zakon o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14), Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/15), nije dovoljna da bi ključni procesi za fi nancijsko upravljanje na razini po-jedine ins tucije bili dovoljno uređeni i jasno defi ni-rani u smislu tko, što radi, tko koga izvještava, koji se kontrolni mehanizmi primjenjuju i slično.

Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru stoga uvodi obvezu donošenja internih aka-ta (internih pravilnika, naputaka, odluka) koje dono-si odgovorna osoba ins tucije, a kojima se na teme-lju zakona i drugih propisa, uvažavajući posebnos u poslovanju ins tucije detaljnije uređuju ključni procesi za fi nancijsko upravljanje. Detaljnije uređi-vanje navedenih procesa podrazumijeva detaljniju razradu postupaka, defi niranje sudionika, njihovih ovlas i odgovornos , razradu kontrolnih ak vnos za smanjenje rizika, a radi osiguranja zakonitos , pra-vilnos , ekonomičnos , učinkovitos i djelotvornos u upravljanju sredstvima.

Pravilnik razlikuje interne akte, koje donosi odgo-vorna osoba ins tucije (čelnik) od uputa, smjernica i procedura koje donose rukovoditelji ustrojstvenih jedinica, a kojima se detaljnije razrađuje temeljno po-stupanje koje je određeno internim aktom.

5. Troškovno i upravljačko računovodstvo Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola defi nira poj-move troškovnog i upravljačkog računovodstva te razvoj ovih internih računovodstvenih sustava pro-pisuje kao jedan od ključnih zahtjeva u okviru kom-ponente informacije i komunikacija. Na taj su način

prvi put pojmovi troškovnog i upravljačkog računo-vodstva, kao i obveza njihova razvoja uvedeni u pod-zakonsku regula vu u području fi nancijskog uprav-ljanja u javnom sektoru. O važnos i značaju, kao i mogućnos ma primjene upravljačkog i troškovnog računovodstva za potrebe fi nancijskog upravljanja, Središnja harmonizacijska jedinica pisala je u Smjer-nicama za troškovno i upravljačko računovodstvo, ožujak 2012. (vidi više na h p://www.mfi n.hr/hr/regulatorni-okvir).

Novi Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru svojim odredbama u kojima propisuje obvezu razvoja ovih internih računovodstvenih sustava, ujed-no stvara i čvrstu regulatornu osnovu za daljnji razvoj ovog važnog instrumenta za potrebe kvalitetnijeg fi -nancijskog upravljanja u javnom sektoru.

Računovodstveni sustavi važan su dio sustava unu-tarnjih kontrola i to komponente informacije i komu-nikacije. Praksa pokazuje da računovodstveni sustavi kod većina ins tucija javnog sektora primarno osigu-ravaju informacije samo za potrebe propisanih raču-novodstvenih evidencija i fi nancijskih izvještaja. Takvi računovodstveni sustavi nisu dovoljni za potrebe ru-kovodstva i pružanja informacija za ocjenu uspješno-s poslovanja i fi nancijsko upravljanje. Nedostatni i/ili nedovoljno razvijeni interni računovodstveni susta-vi u smislu detaljnijih evidencija, baza podataka i iz-vještaja o prihodima, rashodima, imovini, obvezama, pokazateljima uspješnos te drugim fi nancijskim i ne-fi nancijskim informacijama za potrebe rukovodstva, odnosno onih koji odlučuju o poslovanju direktno smanjuju mogućnost za bilo kakvo procjenjivanje i ocjenjivanje ekonomičnos , učinkovitos i djelotvor-nos u poslovanju.

Dodatno, u okolnos ma kada javni sektor u Republi-ci Hrvatskoj radi smanjivanja defi cita ima evidentne potrebe za uštedama na određenim kategorijama rashoda, zadržavanje rashoda u granicama određe-nih standardnih troškova defi niranih Smjernicama za uspostavu standardnih materijalnih troškova kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna1 (studeni 2015.), pronalaženje prostora za racionalizaciju u poslovanju i druge mjere u svrhu učinkovi jeg upravljanja rashodima, evidentna je i potreba za jačanjem sustava kontrola, koji te mjere mogu direktno podrža , odnosno osigura njihovu realizaciju. U tom smislu evidentna je i potreba za razvojem troškovnog računovodstva u svrhu utvr-đivanja, klasifi ciranja, alociranja i praćenja troškova

1 Primjerice, utvrđeni su standardi za troškove službenih putova-nja, stručnog usavršavanja zaposlenika, uredskog materijala, energi-je, vozila, sitnog inventara, usluge telefona, pošte i prijevoza, usluge promidžbe i informiranja, komunalne usluge i dr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

49


usluga, procesa, ak vnos , projekata, programa za potrebe poboljšanja ekonomičnos , učinkovitos i djelotvornos u poslovanju.

6. Koordinacijska uloga jedinica za fi nancije kod korisnika proračuna

Ključne osobe koje su odgovorne za primjenu načela, metoda i postupaka sadržanih u Okviru za razvoj su-stava unutarnjih kontrola, za funkcioniranje navede-nih sustava i njihovu učinkovitost, kao što je već ista-knuto jesu odgovorna osoba ins tucije i rukovoditelji unutarnjih ustrojstvenih jedinica sukladno dodijelje-nim ovlas ma i odgovornos ma. Među m, rukovo-diteljima su za preuzimanje upravljačke odgovornos potrebna jasna pravila (tko, što radi, koje ovlas i od-govornos ima) te savje i potpora prvenstveno od strane fi nancijske struke.

Postojanje jasnih internih pravila, osobito u dijelu planiranja i izvršavanja fi nancijskog plana, vođenja računovodstvenih evidencija i izrade izvješća za po-trebe upravljanja prihodima, rashodima, imovinom i obvezama znatno olakšava rukovoditeljima preuzi-manje upravljačke odgovornos i postupanje u skla-du s njom, jer se jasnije ukazuje što se od njih očekuje i što treba napravi kako bi uzeli u obzir i kontrolirali fi nancijske aspekte poslovanja u planiranju i provo-đenju svojih ak vnos . S m u vezi, Zakonom o su-stavu unutarnjih kontrola jasno je defi nirano da koor-dinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola na razini korisnika proračuna provodi ustrojstvena jedinica za fi nancije prema članku 16. stavku 1. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/15).

Pravilnik tu odredbu detaljnije uređuje, odnosno de-fi nira ak vnos koje jedinice za fi nancije trebaju pro-vodi za potrebe realizacije koordinacijske uloge. U skladu s odredbama Pravilnika, jedinice za fi nancije kod korisnika proračuna prve razine, odnosno u mi-nistarstvima, županijama, gradovima i općinama za potrebe koordinacije razvoja sustava unutarnjih kon-trola trebaju provodi sljedeće ak vnos :

a) Izrađiva prijedloge internih akata za ključne pro-cese fi nancijskog upravljanja koje donosi odgovor-na osoba korisnika proračuna.

b) Pra primjenu internih akata koji uređuju ključne procese fi nancijskog upravljanja te predlaga nji-hove izmjene i dopune sukladno izmjenama zakona i drugih propisa na kojima se temelje, promjenama u poslovanju korisnika proračuna i korisnika prora-čuna iz nadležnos , rezulta ma vanjskih procjena te samoprocjene sustava unutarnjih kontrola.

c) Po potrebi izrađiva i dodatne upute i smjernice o primjeni internih akata koji uređuju ključne proce-

se fi nancijskog upravljanja, dava tumačenja i pru-ža izobrazbu u vezi s njihovom primjenom.

d) Razvija računovodstvene sustave, uključujući troškovno i upravljačko računovodstvo na razini korisnika proračuna i korisnika proračuna iz nad-ležnos , gdje je primjenjivo.

e) Pruža savjete i potporu rukovoditeljima ustroj-stvenih jedinica, uključujući rukovoditelje korisnika proračuna iz nadležnos , u oblikovanju i razvoju sustava unutarnjih kontrola kojima se osigurava da su fi nancijski učinci poslovanja za koje su od-govorni rukovoditelji, na vrijeme prepozna , ade-kvatno kontrolirani i usmjeravani radi osiguranja pravilnog, e čnog, ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog upravljanja sredstvima.

f) Koordinira provođenje samoprocjene sustava unutarnjih kontrola po Izjavi o fi skalnoj odgovor-nos u korisniku proračuna i ins tucijama iz nad-ležnos .

Jedinica za fi nancije u ministarstvima, županijama, gradovima sukladno odredbama Pravilnika treba pruža savjete i potporu jedinicama za fi nancije u korisnicima proračuna iz nadležnos radi primjene uputa i smjernica nadležnog korisnika proračuna, ra-zvoja i provođenja kontrola u poslovnim procesima, programima, projek ma i ak vnos ma, a radi osigu-ranja pravilnog, e čnog, ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog raspolaganja dodijeljenim fi nancijskim sredstvima.

U izvanproračunskim korisnicima državnog pro-računa te u proračunskim korisnicima državnog proračuna razine glave organizacijske klasifi kacije i u proračunskom i izvanproračunskom korisniku proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji imaju godišnje rashode i izdatke veće od 50.000.000,00 kuna, jedinice za fi nanci-je koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola provode prethodno navedenim ak vnos ma. Važno je među m istaknu da izradu internih akata, razvoj računovodstvenih sustava te pružanje savjeta i pot-pore rukovoditeljima ustrojstvenih jedinica, jedinice za fi nancije u ovoj grupi korisnika proračuna trebaju temelji na uputama i smjernicama korisnika prora-čuna u čijoj su nadležnos .

U slučajevima manjih gradova i općina koji nemaju ustrojenu jedinicu za fi nancije, koordinaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola provodit će osoba zadu-žena za fi nancije unutar jedinstvenog upravnog odje-la, primjenjujući prethodno navedene ak vnos , ali primjereno opsegu poslovanja manjeg grada, odno-sno općine. Važno je također naglasi da u izradi pri-jedloga internih akata za ključne procese fi nancijskog upravljanja koje trebaju inicira i pripremu prijedloga

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

akata koordinira jedinice za fi nancije, trebaju ak v-no sudjelova i rukovoditelji ustrojstvenih jedinica koji će ta pravila u konačnici primjenjiva . Uključe-nost rukovoditelja u izradu prijedloga internih akata važna je zato da bi rukovoditelji ukazali na određene specifi čnos u poslovanju, a koje je potrebno uvaži i adekvatno ugradi u pravila.

Za izradu internih akata u području javne nabave i ugovaranja bit će potrebna i ak vna uključenost ustrojstvenih jedinica nadležnih za područje javne nabave i postupke ugovaranja. Također, u vezi s ure-đivanjem sustava unutarnjih kontrola u procesima povezanim s plaćama i naknadama zaposlenicima, bit će potrebna i ak vna uključenost ustrojstvenih jedi-nica nadležnih za upravljanje ljudskim potencijalima i tome slično. Potreba da u izradi internih akata za ključne procese fi nancijskog upravljanja koje inicira i priprema jedinica za fi nancije trebaju bi ak vno uključeni rukovoditelji ostalih relevantnih ustrojstve-nih jedinica jasno je istaknuta u članku 8. Pravilnika o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru.

7. Provjera primjene okviraNa temelju članka 41. stavka 2. točke h) Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/15) Ministarstvo fi nancija, Središnja harmo-nizacijska jedinica nadležna je za provjeru primjene okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola radi od-govarajućeg praćenja razvoja kod korisnika proraču-na i prikupljanja informacija za njegovo poboljšanje. Pravilnik između ostaloga detaljnije uređuje provjeru primjene okvira, i to tako da defi nira:

• vrste i sadržaj provjere okvira• ciljeve provjere primjene okvira • obavljanje povremene provjere primjene okvira.

Pravilnikom su propisane dvije vrste provjera primje-ne okvira:

a) godišnja provjerab) povremena provjera.

Godišnja provjera obavlja se na temelju podataka iz Izjave o fi skalnoj odgovornos te drugih podataka koje su korisnici proračuna obvezni dostavlja Mini-starstvu fi nancija sukladno posebnim propisima. Cilj godišnje provjere je praćenje razvoja sustava unutar-njih kontrola radi izvještavanja Vlade Republike Hr-vatske. Povremena provjera obavlja se kod korisnika proračuna koji će se sukladno odredbama članka 9. stavka 4 Pravilnika o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru odabra na temelju:

• Rezultata analize Izjava o fi skalnoj odgovornos . • Rezultata analize provedbe preporuka unutarnje

revizije.

• Nalaza i mišljenja, odnosno informacija o stanju su-stava unutarnjih kontrola i upravljanju fi nancijskim sredstvima sadržanih u izvješćima vanjske revizije i ostalih dostupnih informacija.

Cilj povremene provjere je utvrdi razinu primjene okvira ili njegovog pojedinog dijela te prikupi infor-macije za poboljšanje metoda i postupaka u vezi s pri-mjenom okvira. Povremenu provjeru primjene okvi-ra provodit će zaposlenici Središnje harmonizacijske jedinice. Uz zaposlenike Središnje harmonizacijske jedinice u obavljanje povremene provjere mogu se angažira i zaposlenici Državne riznice, zaposlenici in-s tucija uključenih u sustav upravljanja fondovima Eu-ropske unije i/ili ministarstava nadležnih za strukturne reforme i reforme uprave, te drugih korisnika proraču-na koji prate provedbu zakona i podzakonskih propisa iz svoje nadležnos koji su osnova za primjenu nače-la, metoda i postupaka navedenih u okviru. Odluku o imenovanju osoba koje provode povremenu provjeru primjene okvira donijet će ministar fi nancija.

O obavljenoj provjeri kvalitete izrađuje se izvješće koje će se u fazi nacrta dostavi na očitovanje kori-sniku proračuna kod kojeg se obavlja provjera primje-ne okvira ili njegovog pojedinog dijela. Ako rezultat obavljene provjere primjene okvira budu određene preporuke u svrhu poboljšanja sustava unutarnjih kontrola kod korisnika proračuna, odgovorna osoba korisnika proračuna dužna je osigura njihovu pro-vedbu. Važno je istaknu da se provjera primjene okvira ne odnosi na korisnike proračuna koji su izrav-no odgovorni Hrvatskome saboru, te na trgovačka društva i druge pravne osobe.

8. ZaključakJedna od najvećih novos koju donosi novi Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru jest proširen opseg njegove primjene na trgovačka druš-tva. Okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola koji je sastavni dio Pravilnika i unutar kojeg su razrađene komponente unutarnjih kontrola ima svrhu posluži korisnicima proračuna i trgovačkim društvima u pri-mjeni i razvoju sustava unutarnjih kontrola. Uvažava-jući kompleksnost sustava unutarnjih kontrola odno-sno činjenicu da ovi sustavi u sebi integriraju brojna područja poslovanja, nemoguće je jedinim aktom da precizne upute za primjenu svakog od navede-nih elemenata sustava unutarnjih kontrola. S m u vezi Pravilnik obvezuje odgovorne osobe ins tucija, odnosno čelnike kao i rukovoditelje ustrojstvenih je-dinica da ključne zahtjeve sustava unutarnjih kontro-la, sadržane u posebnom dodatku Pravilnika provode uvažavajući zakone, druge propise i interne akte, koji uređuju pojedina područja poslovanja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

51


U Pravilniku se posebno is če obveza izrade internih akata kojima je na razini ins tucije potrebno, na te-melju zakona i drugih propisa, a uvažavajući posebno-s u poslovanju ins tucije, detaljnije uredi primjenu sustava unutarnjih kontrola u ključnim procesima fi nancijskog upravljanja. Ključni procesi fi nancijskog upravljanja, kako Pravilnik defi nira, uključuju procese planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proraču-na, odnosno fi nancijskog plana, nabave i ugovaranja, računovodstva i izvještavanja.

Dodatak – okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola U nastavku se daje prikaz Okvira za razvoj sustava unutar-njih kontrola, koji je sadržan u dodatku Pravilnika.

Okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola

Komponente, načela, metode i postupci u smislu ovoga Pravilnika su:

1. KONTROLNO OKRUŽENJE

1.1. E ka i integritet

Ključni zahtjevi:

1.1.1. E čki kodeks je usvojen i objavljen na mrežnim stra-nicama ins tucije ili na drugi prikladan način.

1.1.2. Zaposlenici su upozna s E čkim kodeksom i e č-kim vrijednos ma ins tucije.

1.1.3. Utvrđene su situacije potencijalnih sukoba interesa i mjere za sprečavanje potencijalnih sukoba interesa.

1.1.4. Imenovan je povjerenik za e ku i utvrđen je način po-stupanja po prijavljenim situacijama nee čnog ponašanja.

1.2. Misija, vizija i ciljevi

Ključni zahtjevi:

1.2.1. Misija i vizija ins tucije su defi nirane i objavljene na mrežnim stranicama ins tucije.

1.2.2. Poslovni ciljevi ins tucije defi nirani su kao strateški, programski i opera vni ciljevi.

1.2.3. Strateški ciljevi sadržani su u strateškim planskim dokumen ma, a defi nirani su tako da su konkretni, mjer-ljivi i vremenski određeni, s utvrđenim pokazateljima re-zultata i učinaka.

1.2.4. Ciljevi programa sadržani su u obrazloženjima pro-grama uz proračun, odnosno fi nancijski plan s utvrđenim pokazateljima rezultata i učinaka.

1.2.5. Opera vni ciljevi sadržani su u opera vnim plano-vima (godišnji plan rada, plan nabave, plan zapošljavanja, plan inves cija, plan tekućeg i inves cijskog održavanja, plan provedbe projekata i slično) u kojima su utvrđeni re-sursi za njihovu realizaciju.

1.2.6. Strateški, programski i opera vni ciljevi međusobno su usklađeni.

1.2.7. Ins tucije iz nadležnos upoznate su sa strateškim i programskim ciljevima nadležne ins tucije i uključene su u njihovu provedbu, što je na odgovarajući način doku-men rano.

1.2.8. Ins tucije iz nadležnos u okviru svojih opera vnih planova osiguravaju usklađenost sa strateškim i program-skim ciljevima nadležne ins tucije.

1.3. Organizacijsko ustrojstvo, ovlas , odgovornos i iz-vještavanje

Ključni zahtjevi:

1.3.1. Unutarnje organizacijsko ustrojstvo usklađeno je s regulatornim okvirom i postavljeno je tako da osigura ja-snu podjelu ovlas i odgovornos za realizaciju funkcija i poslovnih ciljeva unutar ins tucije, te za nadziranje ins -tucija iz nadležnos .

1.3.2. Unutarnje organizacijsko ustrojstvo uređeno je ured-bom, statutom ili pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu.

1.3.3. Odlukom ili drugim internim ak ma uređene su ovlas i odgovornos rukovoditelja ustrojstvenih jedinica za realizaciju ciljeva i upravljanje fi nancijskim sredstvima koja su im dodijeljena u nadležnost radi ostvarenja ciljeva.

1.3.4. Odlukom ili drugim internim ak ma uređene su ovlas i odgovornos za realizaciju projekata u kojima sudjeluje više ustrojstvenih jedinica i/ili ins tucija iz nad-ležnos .

1.3.5. Uspostavljene su linije izvještavanja koje rukovodi-teljima omogućavaju praćenje realizacije poslovnih ciljeva, dodijeljenih fi nancijskih sredstava, rezultata i učinaka te nadziranje rada ins tucija iz nadležnos .

1.4. Rukovođenje i s l upravljanja

Ključni zahtjevi:

1.4.1. Uspostavljena je redovita komunikacija između naj-više razine rukovodstva i ostalih rukovoditelja, uključujući rukovoditelje u ins tucijama iz nadležnos , radi prenoše-nja informacija o poslovnim ciljevima te očekivanim rezul-ta ma i učincima.

1.4.2. Uspostavljena je komunikacija između rukovoditelja i zaposlenika tako da su zaposlenici upozna s poslovnim ciljevima, rezulta ma i učincima koji se očekuju te na koji će način njihovi projek i ak vnos doprinije realizaciji poslovnih ciljeva ins tucije.

1.5. Upravljanje ljudskim potencijalima

Ključni zahtjevi:

1.5.1. Utvrđeni su stručni uvje (uključujući stupanj obra-zovanja, radno iskustvo, dodatnu izobrazbu, individualne vješ ne) koji se primjenjuju za odabir zaposlenika.

1.5.2. Svaki zaposlenik ima jasne poslove i odgovornos utvrđene opisom radnog mjesta.

1.5.3. Godišnje se provode ak vnos povezane s planira-njem broja zaposlenika i zapošljavanjem.

1.5.4. Ocjena rada i učinkovitos zaposlenika provodi se na temelju unaprijed utvrđenih kriterija.

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1.5.5. Izrađuju se planovi stručnog usavršavanja i provode se ak vnos povezane s unaprjeđenje vješ na zaposleni-ka potrebnih za poboljšanje učinkovitos .

1.5.6. Provodi se interna izobrazba, kako bi se osiguralo razumijevanje i postupanje u skladu sa zakonima, drugim propisima, internim ak ma te procedurama koje koris ins tucija radi smanjenja grešaka, nepravilnos i ekono-mičnog, učinkovitog i djelotvornog korištenja sredstava.

1.5.7. Utvrđena su radna mjesta odnosno osjetljivi poslovi, u obavljanju kojih zaposlenici mogu bi izloženi složenijim situacijama, koje bi mogle ima nega van utjecaj na po-slovanje.

1.5.8. Utvrđeni su kriteriji za odabir članova projektnih -mova te njihovi poslovi i odgovornos .

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA

2.1. Upravljanje rizicima

Ključni zahtjevi:

2.1.1. Za strateške, programske i opera vne ciljeve utvr-đeni su rizici koji uzimaju u obzir najznačajnije unutarnje i vanjske faktore, odnosno promjene u unutarnjem i vanj-skom okruženju ins tucije i ins tucija iz nadležnos .

2.1.2. Prilikom utvrđivanja rizika razmatraju se različi oblici prijevara poput krivotvorenja dokumentacije, dava-nja netočnih informacija o fi nancijskom položaju i uspješ-nos ispunjavanja postavljenih ciljeva, fi k vnih ugovora i računa, davanje mita i slično.

2.1.3. Rizici su procijenjeni tako da je procijenjena vjero-jatnost nastanka i učinak rizika.

2.1.4. Defi nirane su mjere za postupanje po utvrđenim ri-zicima i odgovorne osobe za njihovu realizaciju.

2.1.5. Rizici su dokumen rani u registru rizika.

2.1.6. Uspostavljen je sustav izvještavanja o utvrđenim rizicima i realizaciji mjera za njihovo smanjenje tako da odgovorna osoba ins tucije dobiva pravovremene infor-macije o najznačajnijim rizicima ins tucije i ins tucija iz nadležnos .

3. KONTROLNE AKTIVNOSTI

3.1. Interni ak i procedure

Ključni zahtjevi:

3.1.1. Usvojena su pisana pravila, odnosno interni ak i procedure (upute i smjernice) kojima se na temelju zakona i drugih propisa, detaljnije uređuju pravila postupanja, de-fi niraju sudionici, njihove ovlas i odgovornos , kontrol-ne ak vnos , uključujući prethodne i naknadne kontrole, propisuju obrasci i slično, što se smatra potrebnim uredi .

3.1.2. Za sve značajnije poslovne procese (osobito pro-cese povezane s: planiranjem; programiranjem; izvrša-vanjem proračuna odnosno fi nancijskog plana, nabavu i ugovaranje, evidenciju poslovnih događaja i transakcija; upravljanjem imovinom (materijalnom i nematerijalnom); upravljanjem projek ma, naplatu vlas h prihoda, povrat neopravdano utrošenih ili pogrešno isplaćenih fi nancijskih

sredstava) utvrđene su procedure bilo u knjigama/mapa-ma poslovnih procesa, pisanim pravilima ili drugim oblici-ma koje ins tucija smatra prikladnim.

3.1.3. Procedure su dostupne rukovoditeljima i zaposle-nicima te se ažuriraju ovisno o izmjenama zakona i drugih propisa na kojima se temelje, o promjenama u poslovanju ins tucije i ins tucija iz nadležnos te rezulta ma vanjske procjene sustava unutarnjih kontrola i samoprocjene su-stava unutarnjih kontrola.

3.2. Razdvajanje dužnos

Ključni zahtjevi:

3.2.1. Primijenjeno je načelo razdvajanja dužnos tako da ni jedan pojedinac nije istovremeno odgovoran za po-kretanje, odobrenje i eviden ranje transakcije, plaćanje, usklađivanje te pregledavanje izvješća.

3.2.2. U slučaju da nije moguće primijeni načelo raz-dvajanja dužnos zbog ograničenog broja zaposlenika, rukovoditelji su utvrdili druge mjere kako bi se smanjila izloženost riziku da jedna osoba bude u situaciji učini i sakri pogreške, nepravilnos i prijevare u obavljanju svo-jih dužnos .

3.3. Postupci odobrenja

Ključni zahtjevi:

3.3.1. Transakcije i poslovni događaji koji imaju fi nancijske učinke provode se tek nakon što su provedene provjere za-konitos i regularnos predložene transakcije, raspoloživo-s fi nancijskih sredstava, ekonomske ispla vos te odobre-ne od strane osoba kojima je to u djelokrugu ovlas .

3.3.2. Načelo dvostrukog potpisa implemen rano je za sve fi nancijske transakcije i ak vnos koje imaju fi nancij-ske učinke.

3.3.3. Postupci odobrenja primjenjuju se prilikom iskaziva-nja potreba, nastanka obveza i izvršenja plaćanja.

3.4. Nadzor

Ključni zahtjevi:

3.4.1. Rukovoditelji kon nuirano nadziru realizaciju po-slovnih ciljeva i zadataka zaposlenika kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno obavljanje poslova.

3.4.2. Provode se postupci praćenja kontrolnih ak vno-s kako bi se osiguralo da se kontrole primjenjuju kako je planirano i ažuriraju u skladu s promjenama poslovanja i uvje ma okruženja, da se eviden raju utvrđeni nedostaci u kontrolama, odnosno neželjeni događaji koji onemogu-ćuju realizaciju poslovnih ciljeva ins tucije, kao i ispravlja-nje nedostataka.

3.4.3. Provode se naknadne kontrole namjenskog isplaći-vanja i korištenja dodijeljenih donacija, transfera, pomoći, subvencija krajnjim korisnicima kako bi se provjerilo jesu li se dodijeljena fi nancijska sredstva koris la namjenski, a u slučajevima da nisu, osiguran je povrat nenamjenski utrošenih sredstava.

3.4.4. Provode se naknadne kontrole u obliku upravnih, inspekcijskih i sličnih nadzora, gdje je primjenjivo.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

53


3.5. Eviden ranje i odobrenje iznimaka

Ključni zahtjevi:

3.5.1. Iznimke od defi niranog postupanja su obrazložene, dokumen rane i eviden rane prije njihova podnošenja na odobrenje.

3.5.2. Iznimke od defi niranog postupanja su odobrene na odgovarajućoj razini prije izvršenja postupanja.

3.5.3. Iznimke od defi niranog postupanja se analiziraju kako bi se utvrdile okolnos zbog kojih je došlo do od-stupanja i mjere koje su poduzete radi njihova rješavanja, kako bi se izveli zaključci o načinu postupanja, planirale buduće ak vnos ili doradile procedure.

3.6. Kon nuitet poslovanja

Ključni zahtjevi:

3.6.1. Defi niran je način postupanja u pogledu osiguranja kon nuiteta rada.

3.6.2. Uspostavljen je proces upravljanja opremom koji uključuje primjeren odabir, nabavu, održavanje i sigurno korištenje opreme (sklapaju se ugovori o pružanju uslu-ga za održavanje opreme ili ugovori o nabavi za zamjenu opreme i slično).

3.6.3. Utvrđene su kontrolne ak vnos povezane s in-forma čkom infrastrukturom koje se odnose na fi zičku zaš tu i pristupna prava, održavanje hardvera i so vera, izradu sigurnosnih kopija, upravljanje korisničkim računi-ma, osiguravanje potrebne razine napajanja te sigurnost podataka.

3.6.4. Primjenjuju se odgovarajuće mjere zaš te od poža-ra i zaš te na radu.

3.6.5. Osigurava se zamjena u slučaju privremene odsut-nos zaposlenika.

3.6.6. Osigurana je naplata potraživanja, dobrog izvršenja ugovorenih poslova ili drugih obveza iz ugovornog odnosa.

3.6.7. Procjenjuje se potencijalni učinak uvođenja novih propisa, promjene postojećih procesa, promjene u nadlež-nos poslovanja ili uvođenja novih tehnologija.

3.7. Pristup imovini i informacijama

Ključni zahtjevi:

3.7.1. Defi nirana su ograničenja za pristup imovini i infor-macijama radi smanjenja rizika od njihovog neadekvatnog korištenja.

3.7.2. Vrsta ograničenja određena je ovisno o vrs imovi-ne i informacija te procijenjenom riziku mogućih gubitaka, zlouporabe i neovlaštenog otuđenja.

3.7.3. Provodi se godišnji popis imovine i obveza.

4. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJA

4.1. Informacije i komunikacija

Ključni zahtjevi:

4.1.1. Uspostavljen je interni sustav izvještavanja kojim se osiguravaju pravovremeni, točni i potpuni podaci i infor-

macije, te njihova razmjena između unutarnjih ustrojstve-nih jedinica za potrebe planiranja i izvršenja proračuna odnosno fi nancijskog plana, provedbe programa, projeka-ta i ak vnos , praćenja realizacije poslovnih ciljeva i utro-šenih fi nancijskih sredstava.

4.1.2. Poduzimaju se ak vnos povezane s razvojem raču-novodstvenih sustava, uključujući troškovno i upravljačko računovodstvo, te drugih sustava evidencija i baza poda-taka o ciljevima, rizicima te drugim fi nancijskim i nefi nan-cijskim informacijama ovisno o potrebama i posebnos -ma poslovanja.

4.1.3. Defi niran je postupak za upravljanje dokumen ma (organizirano je primanje i slanje, eviden ranje i pohra-njivanje dokumenata tako da su dokumen dostupni rukovoditeljima i zaposlenicima, kao i na zahtjev trećih strana osim, ako zakonom nije drukčije propisano), te je njihovo čuvanje u skladu s regulatornim okvirom i inter-nim ak ma.

4.1.4. Defi niran je način razmjene informacija između in-s tucije i ins tucija iz nadležnos .

4.1.5. Uspostavljen je sustav komunikacije s građanima odnosno s korisnicima usluga po kojima mogu da prijed-loge za unapređenja u pružanju usluga.

4.1.6. Izrađen je i primjenjuje se postupak za podnoše-nje pritužbe (pisano izraženo nezadovoljstvo) i prigovora (usmeno izraženo nezadovoljstvo).

4.1.7. Postoji kontakt adresa za anonimne prijave nepravil-nos , pritužbe i slično.

4.1.8. Imenovana je osoba za nepravilnos , gdje je primje-njivo.

4.1.9. Defi niran je način postupanja po prijavljenim ne-pravilnos ma i izvještavanja o uočenim nepravilnos ma u poslovanju.

4.1.10. Zaposlenici ins tucije i ins tucija iz nadležnos upozna su s načinom postupanja u slučaju uočenih ne-pravilnos .

5. PRAĆENJE I PROCJENA SUSTAVA

5.1. Stalno praćenje i samoprocjena

Ključni zahtjevi:

5.1.1. Ak vnos stalnog praćenja se odvijaju jekom po-slovanja, a uključuju redovne upravljačke i nadzorne ak- vnos , te druge radnje koje zaposlenici poduzimaju pri

obavljanju svojih dužnos .

5.1.2. Postupak samoprocjene provodi se najmanje jed-nom godišnje sukladno propisima kojima se uređuje dava-nje Izjave o fi skalnoj odgovornos .

5.1.3. Izrađuje se i provodi plan otklanjanja slabos i ne-pravilnos .

5.1.4. Pra se provedba plana otklanjanja slabos i nepra-vilnos u ins tuciji i u ins tucijama iz nadležnos .

54

REVIZIJA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. UvodOdredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak- vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11,

27/13, 48/13 – pročišćeni tekst, i 2/14), uređen je način fi nanciranja nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, stjecanje i trošenje sredstava te nadzor i revizija. Ne-zavisni zastupnici i članovi predstavničkog jela lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, ostvaruju prihode iz različi h izvo-ra u skladu s propisima, a mogu ih koris isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih vlas m programom rada i fi nancijskim planom. Nezavisni zastupnici i čla-novi predstavničkog jela lokalne i područne (regio-nalne) samouprave izabrani s liste grupe birača imaju određenu ulogu u poli čkom i javnom životu te odgo-vornost prema svojem izbornom jelu i široj javnos .

Reviziju nezavisnih zastupnika i članova predstav-ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, obavlja Državni ured za reviziju, a nadzor nad fi nancijskim poslovanjem i fi nanciranjem izborne promidžbe obavlja Državno izborno povjerenstvo. Nezavisni za-stupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, dužni su sastavlja fi nancijske izvještaje u skladu s propisima koji uređuju računovodstvo ne-

profi tnih organizacija, neovisno o vrijednos njihove imovine i visini ostvarenih prihoda.

S obzirom na to da nezavisni zastupnici ostvaruju prihode veće od 230.000,00 kn, obvezni su vodi po-slovne knjige i sastavlja fi nancijske izvještaje kako je utvrđeno propisima o vođenju računovodstva nepro-fi tnih organizacija, odnosno kao i poli čke stranke, te se kod revizije fi nancijskih izvještaja i poslovanja nezavisnih zastupnika postupa na jednako kao i kod revizije poli čkih stranaka. Od 1. siječnja 2015., u primjeni je Zakon o fi nancijskom poslovanju i raču-novodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14), kojim je uređen okvir fi nancijskog poslovanja i ele-men računovodstvenog sustava neprofi tnih organi-zacija, te se prema odredbama članka 46. navedenog Zakona, prvi fi nancijski izvještaji propisani ovim Zako-nom, sastavljaju za izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2015. U primjeni su također i Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 1/15), Pra-vilnik o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15), te Pravilnik o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija (NN, br. 119/15).

Temeljni fi nancijski izvještaji nezavisnih zastupnika su: Bilanca (obrazac BIL-NPF), Izvještaj o prihodima i rashodima (obrazac PR-RAS-NPF) i Bilješke (čl. 9. Pra-vilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija), a sastavljaju se za poslovnu godinu (od 1. siječnja do 31. prosinca). Članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave izabrani s liste gru-

Revizija nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih jela JLP(R)S-aNediljka Rogošić *

Sanja Mar nko **

Nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela JLP(R)S-a izabrani s liste grupe birača, dužni su sastavlja fi nancijske izvještaje u skladu s propisima koji uređuju računovodstvo neprofi tnih organizacija, neovisno o vrijednos njihove imovine i visini ostvarenih prihoda. U obavljanju revizije fi nancijskih izvještaja i fi nancij-skog poslovanja navedenih subjekata, primjenjuje se ista metodologija i postupci kao i kod revizije poli čkih stranaka. O nalazima pišu autorice u nastavku.

* Mr. sc. Nediljka Rogošić, Središnji ured Državne revizije, Zagreb.** Sanja Mar nko, dipl. oec., Središnji ured Državne revizije, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

55

UDK 657.21 REVIZIJA

pe birača, obvezni su prema odredbama članka 29. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, vodi Knjigu blagajne te Knjigu prihoda i rashoda, primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela u skladu s propi-sima koji uređuju neprofi tno računovodstvo.

Članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe bi-rača, sastavljaju Godišnji fi nancijski izvještaj (obrazac G-FIN-IZVJ), prema Pravilniku o načinu vođenja evi-dencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe i izvje-šćima o troškovima (rashodima) izborne promidžbe te fi nancijskim izvještajima za fi nanciranje izborne promidžbe (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13).

Navedeni fi nancijski izvještaji se sastavljaju za raz-doblje od siječnja do prosinca te dostavljaju Držav-nom uredu za reviziju i Državnom izbornom povje-renstvu u roku 60 dana nakon isteka obračunskog razdoblja. Uz temeljne fi nancijske izvještaje, nezavi-sni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, dužni su dostavi i godišnji pro-gram rada i fi nancijski plan, te izvješće o donacijama primljenima jekom godine (na početku mandata i program rada za mandatno razdoblje).

Revizija nezavisnih zastupnika i članova predstav-ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, provodi se svake kalendarske godine za prethodnu godinu, osim za nezavisne zastupnike i članove predstav-ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrane s liste grupe birača, čiji je go-dišnji prihod i vrijednost imovine iskazan u godišnjim fi nancijskim izvještajima, manji od 100.000,00 kn (čl. 31. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izbor-ne promidžbe). Reviziju navedenih nezavisnih zastu-pnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, Državni ured za reviziju nije obvezan obavlja , ali je može obavlja u skladu sa svojim pla-nom i programom rada, odnosno prema kriterijima utvrđenim Zakonom o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11). U obavljanju revizije fi nancijskih izvje-štaja i fi nancijskog poslovanja navedenih subjekata, primjenjuje se ista metodologija i postupci kao i kod revizije poli čkih stranaka.

2. Ciljevi i djelokrug revizijeCiljevi revizije se određuju prije početka svake revi-zije. Za reviziju fi nancijskih izvještaja i fi nancijskog poslovanja nezavisnih zastupnika i članova predstav-

ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, određeni su sljedeći ciljevi:

● Provjeri is nitost i vjerodostojnost fi nancijskih iz-vještaja.

● Provjeri primjenu zakona i drugih propisa u vezi s računovodstvenim i fi nancijskim poslovanjem.

● Provjeri pravilnost stjecanja prihoda.● Provjeri pravilnost ostvarenja rashoda, odnosno

provjeri jesu li fi nancijska sredstva korištena is-ključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i u skladu s fi nancijskim planom.

● I provjeri pravilnost izvršenja drugih transakcija.

Ciljevi revizije utječu na opseg i vrstu revizijskih ak v-nos koje je potrebno obavi . S obzirom na postav-ljene ciljeve, revizija obuhvaća sljedeća područja:

● planiranje i računovodstveno poslovanje● fi nancijske izvještaje● prihode● rashode● imovinu i obveze te● vlas te izvore.

3. Kriteriji za ocjenu pravilnos Kriteriji za ocjenu pravilnos fi nancijskih izvještaja i fi nancijskog poslovanja predstavljaju mjerne veličine s kojima se uspoređuju stvarni pokazatelji poslova-nja, a na temelju ocjene se izražava mišljenje o fi nan-cijskim izvještajima i fi nancijskom poslovanju članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, kao subjekata revizije. Kriteriji proizlaze iz zakona i drugih propisa te njihovih fi nancijskih planova i pro-grama rada.

Kriteriji za ocjenu pravilnos poslovanja nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača proizlaze iz sljedećih propisa i unu-tarnjih akata:

● Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe.

● Pravilnika o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe i izvješćima o troš-kovima (rashodima) izborne promidžbe te fi nancij-skim izvještajima za fi nanciranje izborne promidž-be (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13).

● Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija.

● Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i račun-skom planu.

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

● Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računo-vodstvu i Registru neprofi tnih organizacija.

● Pravilnika o sustavu fi nancijskog upravljanja i kon-trola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova ne-profi tnih organizacija.

● Godišnjeg programa rada i fi nancijskog plana.● Programa rada za mandatno razdoblje (za nezavi-

sne zastupnike i članove predstavničkih jela na početku mandata).

Nakon što su određeni ciljevi revizije, kriteriji za ocje-nu pravilnos i područja revizije, obavlja se provjera, odnosno ispi vanje dokumentacije u vezi sa svakim područjem revizije radi utvrđivanja činjenica, odno-sno radi usporedbe jesu li poslovni događaji i tran-sakcije obavljeni u skladu s propisima i programima rada, davanja ocjene jesu li podaci iskazani u fi nancij-skim izvještajima točni te pružaju li objek vnu i real-nu sliku o fi nancijskom poslovanju nezavisnih zastu-pnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača. Također se ocjenjuje, jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, koris li fi nancijska sredstva samo radi ostvarenja ciljeva utvrđenih fi nancijskim planom i godišnjim programom rada.

4. Postupci revizijeS obzirom na odredbe Zakona o fi nanciranju poli č-kih ak vnos i izborne promidžbe, postupci revizije se odnose na ispi vanje:

● fi nancijskih izvještaja● objave podataka na mrežnim stranicama● vođenja poslovnih knjiga● popisa imovine i obveza● pravilnos stjecanja prihoda ● ostvarenja rashoda te● provjeru jesu li nezavisni zastupnici i članovi pred-

stavničkih jela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, koji nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani za zastupnike u Hrvatski sabor, odnosno za člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili im mandat prestane prije isteka vremena na koji su izabrani, postupili u skladu s odredbama članka 8. Zakona o fi nancira-nju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe.

Uključuju provedbu više anali čkih postupaka kao što je analiza značajnih pokazatelja i kretanja, te ana-liza i provjera promjena i odnosa koji nisu dosljedni ili koji odstupaju od određenih predviđenih iznosa. Revizija se provodi na način i prema postupcima utvr-đenim okvirom revizijskih standarda Međunarodne

organizacije vrhovnih revizijskih ins tucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne e ke državnih revizora.

3.1. Financijski izvještaji

Revizijom fi nancijskih izvještaja se provjerava:

● Jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavnič-kih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača sastavili fi nancijske izvještaje u skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne pro-midžbe te propisa koji određuju računovodstveno poslovanje neprofi tnih organizacija?

● Jesu li fi nancijski izvještaji dostavljeni Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjeren-stvu u skladu s propisima?

● Jesu li podaci iskazani u fi nancijskim izvještaji-ma jednaki podacima eviden ranim u poslovnim knjigama, odnosno pružaju li fi nancijski izvješta-ji objek vnu i realnu sliku fi nancijskog položaja i poslovanja nezavisnog zastupnika, odnosno člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača?

● Jesu li uz fi nancijske izvještaje priloženi godišnji program rada, fi nancijski plan, te izvještaj o dona-cijama primljenim jekom godine sa specifi čnim podacima o fi zičkim i pravnim osobama koje su dale donacije, datumu uplate donacije, odnosno davanja proizvoda ili pružanja usluga bez naknade, o uplaćenom iznosu donacije, odnosno o tržišnoj vrijednos darovanog proizvoda ili usluge nazna-čenoj na računu koji ne podliježe napla , vrs sva-ke pojedine donacije te drugim podacima u skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak v-nos i izbore promidžbe.

3.2. Objava podataka

U vezi s objavljivanjem podataka na mrežnim strani-cama, potrebno je provjeri :

● Jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-

mouprave izabrani s liste grupe birača u skladu s odredbom članka 39. Zakona o fi nanciranju poli č-kih ak vnos i izborne promidžbe, objavili godiš-nje fi nancijske izvještaje na svojim mrežnim strani-cama ili na mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj poli čki djeluju, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, te je li objava trajala najmanje 90 dana.


mouprave izabrani s liste grupe birača koji su u pr-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

57

UDK 657.21 REVIZIJA

vih šest mjeseci tekuće godine primili donacije za potporu njihova poli čkog djelovanja, javno obja-vili izvješće o donacijama (polugodišnje izvješće) na svojim mrežnim stranicama ili mrežnim strani-cama jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave u kojoj poli čki djeluju, najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, odnosno jesu li objavili obavijest na navedenim mrežnim stranicama, ako u navedenom razdoblju nisu primili donacije, te je li objava trajala najmanje 30 dana (članak 26. Za-kona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe).

3.3. Poslovne knjige

U skladu s odredbama članka 29. Zakona o fi nanci-ranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, ne-zavisni zastupnici su dužni vodi poslovne knjige, na način koji je utvrđen propisima o vođenju raču-novodstva neprofi tnih organizacija. Prema odredbi članka 15. Zakona o fi nancijskom poslovanju i raču-novodstvu neprofi tnih organizacija, poslovne knji-ge se vode tako da osiguraju ispravnost i kontrolu unesenih podataka, čuvanje i mogućnost korištenja podataka, dobivanje uvida u promet i stanja na ra-čunima glavne knjige te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja. Is m člankom Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe je propisano da su, članovi predstavničkih jela jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave iza-brani s liste grupe birača, dužni vodi Knjigu blagajne te Knjigu prihoda i rashoda, primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela, u skladu s propisima o vođenju računovodstva nepro-fi tnih organizacija.

Revizija poslovnih knjiga se odnosi na provjeru:

● Jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavnič-kih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača vodili po-slovne knjige (glavne i pomoćne) u skladu s odred-bama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe te propisima o vođenju računo-vodstva neprofi tnih organizacija?

● Jesu li poslovni događaji u poslovnim knjigama evi-den rani prema odgovarajućim računovodstve-nim načelima?

● Je li unos podataka u poslovne knjige temeljen na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispra-vama, te jesu li knjigovodstvene isprave kontroli-rane prije unosa u poslovne knjige; je li knjigovod-stvena isprava uredna, odnosno može li se iz nje nedvosmisleno utvrdi mjesto i vrijeme njezina nastanka i njezin materijalni sadržaj, što znači na-rav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovnog doga-đaja povodom kojeg je sastavljena; knjigovodstve-

na isprava je vjerodostojna, ako potpuno i is nito odražava nastali poslovni događaj?

● Jesu li vođene evidencije o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i jesu li izdavane potvrde o pri-mitku dobrovoljnih priloga (donacija)?

3.4. Popis imovine i obveza

Popis imovine i obveza je propisan odredbama čla-naka 19., 20. i 21. Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija. Neprofi tne organizacije, pa tako i poli čke stranke su dužne naj-manje jednom i to na kraju svake poslovne godine popisa imovinu i obveze sa stanjem na datum bi-lance radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem. S obzirom na to da nezavisni zastupnici i čla-novi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača vode poslovne knjige na način koji je utvrđen propisi-ma o vođenju računovodstva neprofi tnih organizaci-ja, dužni su obavi popis imovine i obveza u skladu s navedenim propisima.

Revizijom se provjerava:

● je li obavljen popis imovine i obveza● je li popisom obuhvaćena sva imovina i obveze, te● je li knjigovodstveno stanje imovine, obveza i vla-

s h izvora usklađeno sa stvarnim stanjem utvr-đenim popisom.

3.5. Stjecanje prihoda

U skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju poli č-kih ak vnos i izborne promidžbe, nezavisni zastu-pnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, mogu stjeca prihode:

● iz proračuna (državnog proračuna, odnosno pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave)

● od dobrovoljnih priloga (donacija)● od izdavačke djelatnos ● od prodaje propagandnog materijala● od imovine nabavljene iz sredstava proračuna ili

donacija, odnosno iz drugih zakonom dopuštenih izvora, te

● iz drugih zakonom dopuštenih izvora.

Pravo na redovito godišnje fi nanciranje iz sredstava državnog proračuna imaju nezavisni zastupnici koji su izabrani s nezavisnih lista, a iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave izabrani s liste gru-pe birača. Odluku o raspoređivanju sredstava iz dr-žavnog proračuna donosi Odbor za Ustav, Poslovnik

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

i poli čki sustav Hrvatskoga sabora, a iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

Raspoređena sredstva se uplaćuju na poseban račun nezavisnog zastupnika, odnosno poseban račun člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabranog s liste grupe birača, tromjesečno u jednakim iznosima. Revizija stjecanja prihoda se odnosi na provjeru jesu li nezavisni zastu-pnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača ostvarili i iskazali prihode iz proračuna u skladu s propisima te potraživanja u slučaju kada na-vedena sredstava nisu doznačena u skladu s navede-nim odlukama (primjerice, u slučaju kada jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave nije upla -la sredstva u skladu s odlukom predstavničkog jela, član predstavničkog jela navedene lokalne jedinice treba iskaza potraživanje za navedene prihode).

Revizija prihoda od dobrovoljnih priloga (donacija) se odnosi na provjeru:

● Jesu li u poslovnim knjigama eviden rani i u fi nan-cijskim izvještajima iskazani ostvareni prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija)?

● Je li iznos ostvarenih prihoda od dobrovoljnih pri-loga (donacija) istovjetan iznosu objavljenom na mrežnim stranicama?

● Jesu li za dobrovoljne priloge (donacije) dane u obliku proizvoda ili usluga, fi zičke i pravne osobe ispostavile račune na kojima je naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, te na kojem je naznačeno da glasi na nezavisnog zastu-pnika i člana predstavničkih jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe birača i da ne podliježe napla .

● Je li iznos dobrovoljnih priloga (donacija) fi zič-kih osoba uplaćen nezavisnom zastupniku i članu predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača prelazio 30.000,00 kn u kalendarskoj godi-ni?

● Je li iznos dobrovoljnih priloga (donacija) pravnih osoba uplaćen nezavisnom zastupniku prelazio 100.000,00 kn, a iznos uplaćen članu predstav-ničkog jela jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave izabranom s liste grupe birača 30.000,00 kn u kalendarskoj godini.

● Je li iznos dobrovoljnog priloga (donacija), koji nije stečen u skladu s propisima, uplaćen u držav-ni proračun te jesu li Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu prijavljeni iznosi donacija koji prelaze iznose utvrđene odredbama

članka 11. stavaka 3. i 4. Zakona o fi nanciranju po-li čkih ak vnos i izborne promidžbe.


mouprave izabrani s liste grupe birača ostvarili do-brovoljne priloge (donacije) iz neimenovanih (ano-nimnih) izvora, od stranih pravnih osoba ili drugih osoba i ins tucija.

U vezi sa stjecanjem prihoda od izdavačke djelatno-s , prodaje propagandnog materijala, od imovine u vlasništvu te iz drugih zakonom dopuštenih izvo-ra, provjerava se jesu li navedeni prihodi ostvareni i iskazani u skladu s propisima i godišnjim programom rada.

3.6. Ostvarenje rashoda

Revizija rashoda se odnosi na provjeru rashoda za za-poslene, materijalne rashode, rashode amor zacije, fi nancijske rashode, rashode za donacije (pomoći) te druge rashode. U okviru materijalnih rashoda se provjeravaju rashodi za promidžbu i informiranje, koji su u pravilu vrijednosno značajniji u razdoblju održa-vanja parlamentarnih izbora (nezavisni zastupnici), odnosno lokalnih izbora (članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača).

Provjerava se i ocjenjuje jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave izabrani s liste gru-pe birača koris li ostvarene prihode za fi nanciranje rashoda u skladu s godišnjim programima rada i fi -nancijskim planovima.

3.7. Financiranje izborne promidžbe

Odredbe Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, primjenjuju se i na fi nanciranje iz-borne promidžbe poli čkih stranaka, nezavisnih lista, odnosno lista grupe birača i kandidata na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske, za zastupnike u Hrvatski sabor, za članove u Europski parlament, za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i grado-načelnika Grada Zagreba te za članove predstavnič-kih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave. Poš vanje odredbi ovoga Zakona koje se odnose na izbornu promidžbu, fi nancijske račune koji se odnose na fi nanciranje izborne promidžbe, priku-pljanje donacija i troškove izborne promidžbe, izvje-štavanje o fi nanciranju izborne promidžbe te ostale ak vnos u vezi s fi nanciranjem izborne promidžbe poli čkih stranaka, nezavisnih lista, odnosno lista grupe birača i kandidata, u suradnji s nadležnim iz-bornim povjerenstvima nadzire Državno izborno po-vjerenstvo Republike Hrvatske (www.izbori.hr).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

59

UDK 657.21 REVIZIJA

Nakon provedenog nadzora fi nanciranja izborne promidžbe jekom provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor, održanih 7., 8. i 15. studenoga 2015., Državno izborno povjerenstvo je donijelo Izvješće o provedenom nadzoru fi nanciranja izborne promidž-be na izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koje je objavljeno na mrežnim stranicama Državnog izbor-nog povjerenstva (www.izbori.hr). Nadzor fi nancira-nja izborne promidžbe je proveden nad 61 izbornim sudionikom, koji su bili u obvezi otvori poseban ra-čun za fi nanciranje izborne promidžbe te dostavi i objavi fi nancijska izvješća u vezi s fi nanciranjem izborne promidžbe. Izvješće, između ostalog, sadrži i detaljno pojašnjene utvrđene povrede Zakona o fi -nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (revizorski m provjerava dio nadzora koji se odnosi na nezavisnog zastupnika za kojeg se obavlja revi-zija). Na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva, također se mogu provjeri podaci o svim redovnim i prijevremenim lokalnim izborima, u vezi s članovima predstavničkih jela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača.

Državni ured za reviziju, jekom obavljanja revizije redovnog poslovanja nezavisnog zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, provjerava i uspoređuje podatke iskazane u fi nancij-skim izvještajima i eviden rane u poslovnim knjiga-ma s podacima iskazanim u fi nancijskim izvještajima o fi nanciranju izborne promidžbe (obrazac FIN-IZVJ), izvješćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe (obrazac IZ-DP) te izvješćima o primljenim donacijama za potporu poli čkog djelova-nja (obrazac IZ-D), ako su nezavisni zastupnici i čla-novi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, uplaćivali sredstva s redovnog žiroračuna na poseban žiroračun za fi nanciranje izborne promidžbe, te ako su nakon izbora, ponovno izabrani za nezavisnog za-stupnika i člana predstavničkog jela, a neutrošena sredstva ili višak sredstava s posebnog žiro računa za fi nanciranje izborne promidžbe upla li, odnosno vra- li na redovni žiro račun.

Ako na posebnom žiroračunu za fi nanciranje izborne promidžbe, nakon završetka svih transakcija u skla-du s odredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak- vnos i izborne promidžbe, preostanu neutrošena

sredstava donacija, nositelj nezavisne liste odnosno nositelj liste grupe birača dužan je do dana zatvara-nja računa neutrošena sredstva upla u jednakim dijelovima na posebne račune za redovito godišnje fi nanciranje nezavisnih zastupnika, odnosno člano-

va predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su izabrani s h lista. U slučaju kada nisu dobile zastupnika u Hrvatskom sa-boru, odnosno člana u predstavničkom jelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužni su neutrošena sredstva s posebnih računa za fi nancira-nje izborne promidžbe vra upla ocima, razmjerno doniranom iznosu (čl. 14. Zakona).

Prema mišljenju Ministarstva uprave (od 12. ožujka i 9. svibnja 2013.), nezavisni zastupnik može iz sredsta-va za redovito godišnje fi nanciranje (koje kao nezavi-sni zastupnik u Hrvatskom saboru dobiva iz državnog proračuna), fi nancira vlas tu izbornu promidžbu, uz uvjet da je navedeno predviđeno fi nancijskim pla-nom i programom rada. Financiranje vlas te izborne promidžbe iz navedenih sredstava se smatra fi nanci-ranjem iz vlas h sredstava, te u tom slučaju ne po-stoje ograničenja u visini iznosa koje nezavisni zastu-pnik uplaćuje na vlas račun za fi nanciranje izborne promidžbe koji je otvorio kao kandidat ili kao nositelj nezavisne liste.

3.8. Nalozi i preporuke

Nakon provjere fi nancijskih izvještaja i poslovanja ne-zavisnih zastupnika, odnosno članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-

uprave izabranih s liste grupe birača te utvrđenih či-njenica, Državni ured za reviziju sastavlja Izvješće o obavljenoj reviziji u kojem navodi činjenice u vezi s poslovanjem. Ako se jekom revizije utvrde nepra-vilnos i propus , Državni ured za reviziju u navede-nom izvješću daje naloge i/ili preporuke nezavisnom zastupniku, odnosno članu predstavničkog jela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača radi otklanjanja nepra-vilnos i propusta.

● Nalog ⬌ se daje ako je jekom reviziju utvrđeno da poslovanje nije obavljeno u skladu sa zakonom ili drugim propisom.

● Preporuka ⬌ se daje na temelju utvrđenih činje-nica u poslovanju/poslovnim procesima za koje nema izravnog uporišta u propisu, ali bi se izvrše-njem preporuke pos gli bolji učinci ili učinkovi je poslovanje subjekta revizije.

U tablici u nastavku daju se pitanja za provjeru fi nan-cijskih izvještaja i fi nancijskog poslovanja, po područ-jima revizije. Predlaže se nezavisnim zastupnicima, odnosno članovima predstavničkih jela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, da na njih odgovore i ocjene je li njihovo poslovanje usklađeno s propisima te prema potrebi poduzmu ak vnos radi otklanjanja nepravil-nos ili propusta.

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Tablica 1. Pitanja za provjeru fi nancijskih izvještaja i fi nancijskog poslovanja

Redni broj

Područje obuhvaćeno revizijom Pitanja

1 2

1. DJELOKRUG ● Provjeri osnovne podatke o nezavisnom zastupniku, odnosno članu predstavničkog jela jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača (djelokrug, sjedište ureda, status i promjene mandata i slič-no).

2. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA

● Je li uspostavljen učinkovit sustav kontrola (kako se provodi kontrola i ovjeravanje dokumentacije, plaćanja, ak vno-s i drugo)?

● Jesu li dokumen o poslovnim promjenama, na temelju kojih je obavljeno eviden ranje poslovnih događaja, prethod-no ovjereni i kontrolirani (je li nezavisni zastupnik odnosno član predstavničkog jela potvrdio da je isprava is nita i da realno pokazuje poslovni događaj)?

3.PLANIRANJE I RAČUNOVODSTVENO POSLOVANJE

3.1. Program rada i fi nancijski plan

● Je li donesen program rada za mandatno razdoblje (na početku mandata)?● Je li donesen godišnji program rada i fi nancijski plan?● Jesu li u godišnjem programu rada utvrđeni ciljevi koje nezavisni zastupnik, odnosno član predstavničkog jela jedini-

ce lokalne i područne (regionalne) samouprave izabran s liste grupe birača, planira ostvari ?● Jesu li uz planirane ak vnos navedeni rashodi za njihovo ostvarenje te izvori fi nanciranja?● Jesu li ak vnos obavljene u skladu s godišnjim programom rada?

3.2. Poslovne knjige

● Jesu li ustrojene poslovne knjige u skladu s propisima (čl. 29. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne pro-midžbe i propisi o vođenju računovodstva neprofi tnih organizacija)?

● Jesu li poslovni događaji eviden rani u poslovnim knjigama prema odgovarajućim računovodstvenim načelima?● Jesu li poslovni događaji eviden rani na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava koje nesumnjivo

pokazuju nastalu poslovnu promjenu, te jesu li knjigovodstvene isprave kontrolirane prije unosa u poslovne knjige?● Jesu li kod vođenja poslovnih knjiga primijenjena računovodstvena načela točnos , is nitos , pouzdanos i pojedi-

načnog iskazivanja poslovnih događaja?

3.3. Financijski izvještaji

● Jesu li sastavljeni svi temeljni fi nancijski izvještaji?● Jesu li fi nancijski izvještaji sastavljeni u skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne pro-

midžbe Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija te Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija (PR-RAS-NPF, BIL-NPF i Bilješke – nezavisni zastupnici, odnosno G-FIN-IZVJ – članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača)?

● Jesu li uz fi nancijske izvještaje, dostavljeni i sastavni dijelovi (godišnji program rada, fi nancijski plan, izvješće o dona-cijama – članak 30. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe)?

● Jesu li podaci iskazani u fi nancijskim izvještajima istovjetni podacima iskazanim u poslovnim knjigama, odnosno pru-žaju li objek vnu i realnu sliku fi nancijskog položaja i poslovanja nezavisnog zastupnika, odnosno člana predstavnič-kog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe birača?

● Sadrže li bilješke uz fi nancijske izvještaje detaljniju razradu i dopunu podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda (nezavisni zastupnik, članak 9. Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organi-zacija)?

● Jesu li fi nancijski izvještaji, sa sastavnim dijelovima dostavljeni Državnom uredu za reviziju u propisanom roku?

3.4. Popis imovine i obveza ● Je li obavljen popis imovine i obveza te je li popisom obuhvaćena sva imovina i obveze?● Je li knjigovodstveno stanje usklađeno sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom?

3.5. Potraživanja i obveze

● Jesu li u poslovnim knjigama osigurani podaci o potraživanjima i obvezama za svakog pojedinog poslovnog partnera i za svaki poslovni događaj?

● Jesu li poduzete mjere za naplatu potraživanja?● Jesu li obveze podmirivane u skladu s ugovorima?

4. NOVČANA SREDSTVA

● Je li nezavisni zastupnik i član predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabran s liste grupe birača otvorio poseban račun za redovito fi nanciranje svoje djelatnos (prema odredbama članka 7. stavka 3. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe - najkasnije u roku 15 dana od početka mandata)?

● Je li iznos novčanih sredstava iskazan u glavnoj knjizi istovjetan iznosu novčanih sredstava iskazanom na izvodu po-slovne banke i u blagajničkom izvještaju?

● Jesu li poslovni događaji u vezi s uplatom novca na žiro račun i u blagajnu pravilno iskazani u poslovnim knjigama?

5. PRIHODI ● Jesu li prihodi stjecani u skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe? (članak 29. do 37. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

61

UDK 657.21 REVIZIJA

Redni broj


5.1. Prihodi iz proračuna

● Jesu li prihodi iz proračuna ostvareni u skladu s odredbama 3. do 8. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izbor-ne promidžbe?

● Jesu li sredstva iz državnog proračuna doznačavana na poseban račun nezavisnog zastupnika, odnosno iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na poseban račun člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe birača, tromjesečno u jednakim iznosima? (čl. 32., odno-sno u pojedinim slučajevima i čl. 34. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)

● Provjeri je li ostvareno pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske i/ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s odredbama članka 18. Zakona o fi nancira-nju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe te je li navedena naknada isplaćena u skladu s propisima? (visinu naknade troškova iz navedenog članka Zakona utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom, najkasnije 7 dana od dana objave odluke o raspisivanju izbora te objavljuje u Narodnim novinama)

5.2.Prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija)

● Jesu li ostvareni prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija)?● Jesu li donacije u novcu uplaćene na poseban račun nezavisnog zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica

lokalne i područne (regionalne) izabranih s liste grupe birača?● Jesu li vođene evidencije te izdavane potvrde o primitku dobrovoljnih priloga (donacija)?● Jesu li fi zičke i pravne osobe za dane dobrovoljne priloge (donacije) u obliku proizvoda ili usluge, priložile odnosno

izdale račune na kojima je naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, naziv nezavisnog zastupnika ili člana predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe birača i da ne podliježu napla ?

● Jesu li godišnji dobrovoljni prilozi (donacije) pojedinih fi zičkih osoba prelazili 30.000,00 kn?● Jesu li godišnji dobrovoljni prilozi (donacije) pravnih osoba uplaćeni nezavisnim zastupnicima prelazili 100.000,00 kn,

odnosno članovima predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranim s liste grupe birača 30.000,00 kn u kalendarskoj godini?

● Jesu li primani dobrovoljni prilozi (donacije) od neimenovanih (anonimnih) izvora?● Jesu li iznosi dobrovoljnih priloga (donacija) pojedinih fi zičkih i pravnih osoba koji su godišnje prelazili navedene

iznose i iznosi neimenovanih (anonimnih) izvora prijavljivani Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom po-vjerenstvu te uplaćivani u korist državnog proračuna, najkasnije u roku osam dana od dana primljene uplate? (čl. 34. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)

5.3.Prihodi od prodaje propagandnog materijala

● Jesu li ostvareni prihodi od prodaje propagandnog materijala u skladu s godišnjim programom rada?

5.4. Prihodi od imovine ● Jesu li ostvareni prihodi od imovine u skladu s godišnjim programom rada?5.5. Prihodi iz drugih izvora ● Jesu li ostvareni prihodi iz drugih izvora u skladu s godišnjim programom rada?

6. RASHODI

● Jesu li fi nancijska sredstva korištena isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i fi nancij-skim planom?

● Jesu li fi nancijska sredstva korištena za osobne potrebe nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača ili drugih osoba?

● Jesu li rashodi iskazani prema načelu nastanka poslovnog događaja?● Je li na računima navedeno na koje se ak vnos rashodi odnose, odnosno jesu li rashodi povezani s ak vnos ma

navedenim u godišnjem programu rada?● Jesu li rashodi ostvareni u skladu s fi nancijskim planom?

6.1. Rashodi za zaposlene ● Jesu li utvrđeni i iskazani rashodi za zaposlene u skladu s propisima (čl. 39. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)?

6.2. Materijalni rashodi ● Obuhvaćaju li materijalni rashodi troškove korištenja usluga i dobara potrebnih za redovno funkcioniranje i obavlja-nje ak vnos (čl. 40. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)?

6.3. Rashodi amor zacije ● Jesu li utvrđeni i iskazani rashodi amor zacije u skladu s propisima (čl. 41. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)?

6.4. Financijski rashodi ● Jesu li utvrđeni i iskazani rashodi u skladu s propisima (čl. 44. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)?

6.5. Rashodi za donacije (pomoći)

● Jesu li rashodi za donacije (pomoći) iskazani u skladu s propisima (čl.45. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)?

● Jesu li donacije (pomoći) odobrene na temelju vjerodostojne dokumentacije?

6.6. Drugi rashodi ● Jesu li drugi rashodi iskazani u skladu s propisima (čl. 46. i 47. Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu)?

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Redni broj


7.ZABRANA FINANCIRANJA I POGODOVANJA

● Je li nezavisni zastupnik i član predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabran s liste grupe birača fi nanciran od strane:a) Stranih država, stranih poli čkih stranaka, stranih pravnih osoba?b) Državnih jela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlas ma, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u

kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave?

c) Udruga radnika i poslodavaca?d) Udruga, zaklada i fondacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne

(regionalne) samouprave?e) Vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprofi tnih udruga i organizacija?f) Fizičkih i pravnih osoba pro v kojih se vodi postupak za naplatu dospjelih, a nepodmirenih obveza prema proračunu

ili zaposlenicima?● Jesu li donacije iz nedopuštenih izvora prijavljene Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu, te

jesu li uplaćena sredstva doznačena u državni proračun?

8.OBJAVLJIVANJEPODATAKA

● Je li nezavisni zastupnik i član predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabran s liste grupe birača objavio fi nancijske izvještaje na mrežnim stranicama u skladu s odredbama članka 39. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe?

● Je li nezavisni zastupnik i član predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavio izvje-šće o donacijama na mrežnim stranicama u skladu s odredbama članka 26. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe.

9.POSTUPANJE NAKON ISTEKA MANDATA

Je li nezavisni zastupnik i član predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabran s liste grupe birača koji nakon isteka mandata nije ponovno izabran za zastupnika u Hrvatski sabor, odnosno za člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili mu mandat prestane prije isteka vremena na koji je izabrani, u roku 60 dana od dana kons tuiranja novog saziva Hrvatskoga sabora, odnosno predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno od prestanka mandata prije isteka vremena na koji su izabrani, vra o u državni proračun, odnosno proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: ● neutrošena fi nancijska sredstva dobivena iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave za redovito godišnje fi nanciranje njihove djelatnos te● novčani iznos tržišne protuvrijednos imovine nabavljene sredstvima dobivenim iz državnog proračuna, odnosno

proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za redovito godišnje fi nanciranje njihove djelatnos (članak 8. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe).

Je li nezavisni zastupnik i član predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabran s liste grupe birača zatvorio poseban račun za redovito fi nanciranje svoje djelatnos , najkasnije u roku 6 mjeseci od dana kons tuiranja novog saziva Hrvatskoga sabora, odnosno predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno od prestanka mandata prije isteka vremena na koji su izabrani (članak 8. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe)?Je li nezavisni zastupnik i član predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabran s liste grupe birača sastavio i dostavio fi nancijski izvještaj u propisanom roku nakon isteka mandata (članak 30. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe – u roku 30 dana od zatvaranja posebnog računa za redovito fi nanciranje svoje djelatnos )?

LITERATURA● Zakon o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne pro-

midžbe (NN, br. 24/11, 61/11, 27/13, 48/13 – pročišćeni tekst i 2/14).

● Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu nepro-fi tnih organizacija (NN, br. 121/14).

● Pravilnik o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, iz-vješćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe i izvješćima o troškovima (rashodima) izborne promidžbe, te fi nancijskim izvještajima za fi nanciranje iz-borne promidžbe (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13).

● Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom pla-nu (NN, br. 1/15).

● Pravilnik o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15).

● Pravilnik o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih orga-nizacija (NN, br. 119/15).

● Zakon o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11).● Okvir revizijskih standarda Međunarodne organizacije vr-

hovnih revizijskih ins tucija – INTOSAI (NN, br. 132/14).● Priručnik za fi nancijsku reviziju, Državni ured za reviziju,

Zagreb, 2008.● Smjernice za obavljanje revizije nezavisnih zastupnika,

odnosno članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, Zagreb, 2016.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

63

UDK 342.9 PRAVO

1. Prikupljanje podataka o radnikuPrema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja eviden-cije o radnicima (NN, br. 32/15. i 97/15; dalje u tekstu: Pravilnik) poslodavac je obvezan vodi dva skupa po-dataka: evidenciju o radnicima i evidenciju o radnom vremenu. Osim Pravilnika koji uređuje sadržaj evi-dencija o radnicima, a koji je kao podzakonski akt do-nesen na temelju Zakona o radu, obveze poslodavca u zaš osobnih podataka, koje je obvezan prikuplja- , uređene su i Zakonom o zaš osobnih podataka

(dalje u tekstu: Zakon). Ovim je Zakonom uređena za-š ta osobnih podataka o fi zičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka.

Obvezne su ga primjenjiva fi zičke ili pravne osobe koje prikupljaju i obrađuju osobne podatke fi zičkih osoba. Stoga su, radi ispunjavanja svojih obveza za eviden ranjem na koje ih obvezuje radno zakono-davstvo, na zbirke podataka koje vode o radnicima poslodavci obvezni primijeni i mjere i postupke za zaš tu osobnih podataka propisane Zakonom.

2. Zakonske defi nicijeU uvodnom dijelu sam Zakon defi nira značenje poj-mova važnih kod zaš te osobnih podataka i navodi osobe koje se o zaš brinu. Osobni podatak je sva-ka informacija koja se odnosi na iden fi ciranu fi zičku osobu ili fi zičku osobu čiji se iden tet može utvrdi izravno ili neizravno, posebno na osnovi iden fi kacij-skog broja (OIB) ili jednog ili više obilježja specifi čnih za njezin iden tet. Zbirka osobnih podataka je svaki strukturirani skup osobnih podataka bez obzira na to kojom se tehnikom bilježi i obrađuje. Zbirku osobnih podataka čine svi podaci prikupljeni o radnicima i su-

radnicima. Evidencija se može vodi pisano u obliku knjige ili u elektroničkom obliku.

Za svaku zbirku treba imenova osobu koja je njen vo-ditelj, a zakonska defi nicija kaže da je voditelj zbirke osobnih podataka fi zička ili pravna osoba koja utvr-đuje svrhu i način obrade osobnih podataka. Budući da govorimo o zbirci osobnih podataka radnika, to je poslodavac. Službenik za zaš tu osobnih podataka je osoba koju imenuje voditelj zbirke osobnih podata-ka, a koja vodi brigu o zakonitos obrade osobnih po-dataka i ostvarivanju prava na zaš tu osobnih poda-taka. Agencija za zaš tu osobnih podataka je pravna osoba koja obavlja nadzor nad obradom osobnih po-dataka. U obavljanju poslova Agencija je samostalna i odgovara Hrvatskom saboru. Mrežne stranice Agen-cije pronaći ćete na adresi www.azop.hr.

3. Što je obrada podataka?Obrada osobnih podataka je svaka radnja ili skup radnji kao što je, primjerice, prikupljanje, uvid, kori-štenje, svrstavanje itd. te provedba logičkih, mate-ma čkih i drugih operacija s m podacima. O obradi možemo razmišlja kao o postupku kojim se obrađu-je ono što već imamo pa je ovdje važno uoči da izra-zom obrada Zakon označava već i samo prikupljanje podataka, kao i uvid u podatke. Ni jedno ni drugo ne odgovara uobičajenoj predodžbi da je obrada ak van čin koji započinje onog trenutka u kojem s već priku-pljenim podacima nešto dalje radimo.

4. Evidencija osobnih podataka suradnikaPravilnik poslodavca obvezuje na vođenje evidencije i o suradnicima. Tako su poslodavci dužni vodi eviden-ciju o radnicima privremeno ustupljenima od poveza-nog društva, osobama na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, redovi m stu-den ma koji rade preko studentskog servisa, redovi-

Zaš ta osobnih podataka radnika i suradnikaGordana Muraja *

Radi zaključivanja ugovora o radu i ostvarivanja prava iz rada poslodavac od radnika mora prikupi razli-čite osobne podatke. Osim propisa iz radnog zakonodavstva, koji poslodavca obvezuju na čuvanje i zaš tu osobnih podataka radnika, na zaš tu osobnih podataka poslodavca obvezuje i poseban propis kojim je ovo područje uređeno. Radi se o Zakonu o zaš osobnih podataka koji je u primjeni od donošenja u 2006. go-dini doživio dvije izmjene, a u Narodnim novinama, br. 106/12 objavljen je i pročišćeni tekst.

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica u Velikoj Gorici.

64

PRAVO UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

m učenicima na praksi i onima koji kod poslodavca rade posredovanjem ovlaštenih srednjoškolskih usta-nova te o osobama koje kod poslodavca obavljaju rad za opće dobro u skladu s općim propisom.

Zbog prak čnih razloga, odnosno radi pravilnog obračuna i uplate poreza i doprinosa osobne podatke treba prikupi i od osoba koji za poslodavca obavljaju povremene poslove za koje se naknada isplaćuje kao drugi dohodak, kao i od autora s kojima se zaključuje autorski ugovor. To je također situacija u kojoj ispla -telj drugog dohotka mora zaš podatke koje je do-bio radi ispunjavanja obveza prema primatelju ispla-te. Možemo reći da je poslodavac obavezan brinu i zaš sve podatke koje je za bilo koju svrhu prikupio od fi zičkih osoba te da prikupljene podatke bez pri-vole osobe o kojoj se radi ne smije koris ni za koju drugu svrhu osim svrhe radi koje ih je prikupljao.

5. Evidencija o zbirci osobnih podatakaVoditelj zbirke obavezan je za svaku zbirku osobnih podataka koju vodi uspostavi i vodi evidenciju s temeljnim informacijama o zbirci propisanim član-kom 14. Zakona o zaš osobnih podataka. Način vođenja Zbirke, kao i obrazac koji se kod izrade evi-dencije koris detaljnije su propisani Uredbom o na-činu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (NN, br. 105/04). Na mrežnim stranicama Agencije pronaći ćete više podataka o sadržaju evi-dencije te uputu o načinu njenog vođenja.

Ako se radi o zbirci osobnih podataka koji se vode na temelju propisa radnog prava i ako se podaci ne izno-se iz Republike Hrvatske, poslodavac koji zapošljava do pet radnika i poslodavac koji je imenovao službe-nika za zaš tu osobnih podataka obavezan je uspo-stavi evidenciju, ali je oslobođen obveze dostavlja-nja evidencije Agenciji.

6. Voditelj zbirke i službenik za zaš tu osobnih podataka

Iz defi nicije o voditelju zbirke jasno slijedi da se taj pojam odnosi na poslodavca, a da bi se odgovornost za ispunjavanje obveza na koje Zakon obvezuje vo-ditelja zbirke vezala za konkretnu osobu, i da bi taj osoba dobila ovlas koje su joj potrebne u provođe-nju mjera zaš te, Zakon uvodi pojam službenika za zaš tu osobnih podataka. I Zakon o radu (NN, br. 93/14) obvezuje poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika na imenovanje osobe koja mora uživa povjerenje radnika i koja je osim samog poslodavca ovlaštena nadzira prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom (čl. 29. st. 6. Zakona o radu). Prekršaj koji

čini poslodavac koji ne izvršava ovu obvezu svrstan je u grupu težih prekršaja poslodavca.

Poslodavcu koji zapošljava više od 20 radnika i Zakon o zaš osobnih podatka nalaže da u pisanom obliku imenuje službenika za zaš tu podataka (čl. 18a. Zako-na o zaš osobnih podataka). Da službenik za zaš tu podataka mora bi osoba od povjerenja, Zakon do-datno naglašava me što propisuje da službenikom za zaš tu osobnih podataka ne može bi imenova-na osoba pro v koje se vodi postupak zbog povre-de službene dužnos , odnosno radne obveze, pro v koje je izrečena mjera povrede službene dužnos , odnosno radne obveze, te kojoj je izrečena mjera po-vrede normi e čkog kodeksa i drugih pravila ponaša-nja donesenih od strane poslodavca.

Nakon imenovanja službenika za zaš tu osobnih po-dataka poslodavac treba u roku od mjesec dana od dana donošenja odluke obavijes Agenciju za za-š tu osobnih podataka radi upisa odluke u Registar službenika za zaš tu osobnih podataka. Službene podatke za kontakt s imenovanim službenikom za zaš tu osobnih podataka poslodavac je dužan učini- javno dostupnima na svojim mrežnim stranicama

ili na drugi odgovarajući način. Iako nemaju obvezu, poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika ta-kođer mogu imenova službenika za zaš tu osobnih podataka.

Kad to učine i obavijeste Agenciju o imenovanju, to ih oslobađa obveze da Agenciji dostave evidenciju o zbirci podataka koje se vode na temelju propisa radnog prava, pod uvjetom da se podaci ne iznose iz Republike Hrvatske. Službenik za zaš tu osobnih podataka u obavljanju svojih dužnos i ispunjavanju obveza propisanih Zakonom vodi brigu o zakonitos obrade, upozorava poslodavca i osobe na obradi po-dataka na obveze, uspostavlja i vodi evidenciju o zbir-ci osobnih podataka, osobama čiji su podaci upisani u zbirku daje potvrde, obavijes , izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka, brine o ispravljanju netoč-nih podataka u zbirci te surađuje s Agencijom na pro-vedbi nadzora nad obradom podataka.

Zbirku podataka treba stalno održava , pa je Zakon kao jednu od obveza utvrdio i dužnost da se zbirka vodi potpuno i točno. Iz toga slijedi da je obveza ime-novanog službenika za zaš t osobnih podataka da osigura ispunjavanje tog zahtjeva. Cijeli je ovaj Zakon posvećen zaš osobnih podatka pa je razumljivo propisuje da je službenik za zaš tu osobnih podataka dužan čuva povjerljivost svih informacija i podataka koje sazna u obavljanju svojih dužnos . Obveza čuva-nja povjerljivos proteže se i na vrijeme nakon pre-stanka obavljanja dužnos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

65

UDK 369.5 PLAĆE I NAKNADE

1. UvodPočevši od 1. srpnja 2013., Zakonom o radu (NN, br. 93/14; dalje u tekstu: ZR) ukinuta je papirnata radna knjižica, a Hrvatskom zavodu za mirovinsko osigura-nje (dalje u tekstu: Zavod), kao jelu nadležnom za vođenje podataka o osiguranicima sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13,151/14, 33/15, 93/15; dalje u tekstu: ZOMO), propisana je dužnost vođenja elektroničkog zapisa o podacima osiguranika, u okviru elektroničke baze podataka. Elektroničke usluge Zavoda od 10. lipnja 2014. posta-le su dio elektroničkih javnih usluga u okviru projekta e-Građani, preko kojeg se omogućuje pristup svim elektroničkim javnim uslugama na jednom mjestu, na internetskoj adresi www.gov.hr.

Najčešće korištena usluga, na korisničkim stranicama Zavoda (www.mirovinsko.hr), odnosno usluge e-Gra-đani je – izdavanje elektroničkog zapisa o radnoprav-nom statusu (e-zapis) i provjera njegove vjerodostoj-nos (dalje u tekstu: usluga ERPS).

2. Usluga izdavanja elektroničkog zapisa o radnopravnom statusu i provjera njegove vjerodostojnos

Da bi građani mogli koris uslugu ERPS, trebaju u poslovnicama FINA-e zatraži jedinstveni elektro-nički iden tet (korisničko ime i lozinku) i prijavi se na navedenoj web-stranici. Nakon prijave i traženja e-zapisa, korisnicima se e-zapis dostavlja na e-mail

adresu, odnosno mogu ga preuze s korisničkih stra-nica Zavoda. Korištenjem usluge ERPS mogu zatraži i dobi : e-zapis o radnopravnom statusu – e-radnu knjižicu, te provjeru vjerodostojnos izdanog e-za-pisa (e-zapis sadrži auten fi kacijske podatke pomo-ću kojih zainteresirana strana, primjerice potencijal-ni poslodavac, na internetskim stranicama Zavoda može provjeri vjerodostojnost).

E-zapis izdaje se odmah nakon podnesenog zahtjeva i sadrži podatke u trenutku izdavanja e-zapisa. Zavod e-zapis izdaje svim kategorijama osiguranika, te ga su-kladno članku 3. Pravilnika, izdaje na zahtjev: osigura-nika fi zičke osobe (hrvatskog ili stranog državljanina koji je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos , u skladu s poseb-nim propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje), fi zičke osobe koja u Zavodu nema priznato svojstvo osiguranika, kao i jela s javnim ovlas ma, u skladu s posebnim propisima o zaš osobnih podataka.

Budući da svi korisnici ne koriste računalo, u skladu s člancima 159. i 160. Zakona o općem upravnom po-stupku (NN, br. 47/09, dalje u tekstu: ZUP) i člankom 107. stavkom 2. ZOMO-a omogućeno je i izdavanje potvrde u papirnatom obliku s podacima navedenim u elektroničkom zapisu izdanom web-om, koju osi-guranik može osobno zatraži u svim ustrojstvenim jedinicama Zavoda. E-zapis ovjerava se naprednim elektroničkim potpisom u skladu s odredbama Za-kona o elektroničkom potpisu (NN, br. 10/02, 80/08 i 30/14) i označava kontrolnim brojem i bar-kodom, kojim se može verifi cira .

Promjena elektroničkog potpisa na e-zapisu prove-dena je u skladu s člankom 16. Uredbe o organiza-

Novine u sadržaju elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosaSanja Ro m *

Usluga izdavanja elektroničkog zapisa/potvrde e-radne knjižice (pored e-prijava) jedna od najviše korište-nih usluga na korisničkim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (kako od strane osoba/osiguranika, tako i poslodavaca zbog provjere vjerodostojnos ). Najnovije sadržajne izmjene povezane s e-zapisom/potvrdom odnose se na: omogućavanje prikaza podataka o eventualnom poništavanju stečenog obrazovanja, odnosno brisanju obveznika doprinosa iz Sudskog registra, te novoj strukturi elektroničkog potpisa, o čemu autorica piše detaljnije u nastavku.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

66

PLAĆE I NAKNADE UDK 369.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

cijskim i tehničkim standardima za povezivanja na državnu informacijsku infrastrukturu, donesenoj na temelju Zakona o državnoj informacijskoj infra-strukturi (NN, br. 92/14), a kojom je između ostalog defi niran i fond kontrolnih podataka koje treba sadr-žava e-zapis. Tako je umjesto dosadašnjeg elektro-ničkog potpisa na e-zapisu kreiran elektronički potpis koji sadržava sljedeće kontrolne podatke: naziv izda-vatelja dokumenta, vrijeme izdavanja dokumenta, izdavatelja cer fi kata, serijski broj cer fi kata, algori-tam potpisa, broj zapisa, kontrolni broj, elektronički pečat, informacije za provjeru dokumenta i napome-ne kako provjeri elektronički dokument (čl. 16., st. 6.). Osiguranik može e-zapis proslijedi poslodavcu, koji vjerodostojnost e-zapisa može provjeri preko Internetskog servisa Zavoda (link provjera vjerodo-stojnos e-zapisa) upisom kontrolnog broja i broja dokumenta.

3. Obveze poslodavca – obveznika doprinosa

Zavod ma čnu evidenciju vodi prema jedinstvenim metodološkim načelima i kodeksu šifara, preuzima-njem i unošenjem podataka u baze Zavoda, s prijava za vođenje ma čne evidencije propisanih Pravilnikom o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13, 22/15, 57/15 i 125/15 – dalje u tekstu: Pravilnik) koje su u smislu članka 108. i 112. ZOMO-a obveznici doprinosa dužni Zavodu uspostavlja u propisanim rokovima. Obveza poslodavca je da u propisanom roku obvezno uspo-stavi odgovarajuću prijavu o svom poslovanju (prijavu o početku poslovanja M-11P/ eM-11P, prestanku po-slovanja M-12P/eM-12P, promjeni poslovanja M-13P/eM-13P), kao i prijavu za osiguranika: prijavu o po-četku osiguranja za svakog novozaposlenog radnika ( skanica M-1P/obrazac eM1-P), prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/obrazac eM2-P), za sva-kog radnika kojem je prestao radni odnos, prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P/obrazac eM3-P) za svakog radnika kod kojeg nastupi promje-na jekom osiguranja.

Za točnost podataka odgovara obveznik uspostavlja-nja navedenih prijava, a o točnos i pravovremenom dostavljanju ovise prava osiguranika kao i povezi-vanje, razmjenjivanje i uparivanje podataka izme-đu povezanih ins tucija (Zavoda, REGOS-a, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje). Člankom 291. a, stavkom 2. ZR-a poslodavac se obvezuje u elektro-ničku bazu podataka dostavi podatke o radniku s kojim je zaključio ugovor o radu, kao i sve promje-ne podataka do kojih dođe jekom trajanja radnog odnosa.

4. Sadržaj elektroničkog zapisa/potvrde Sadržaj e-zapisa propisan je Pravilnikom o elektro-ničkom zapisu podataka (NN, br. 32/15 – dalje u tek-stu: ZR). Razlika između e-zapisa i potvrde je samo u načinu izdavanja, pa e-zapis sadrži bar-kod, podatke o elektroničkom potpisu, kontrolni broj i broj doku-menta, dok potvrda sadrži pečat i potpis ovlaštenog radnika. Podatke e-zapisa/potvrde možemo podijeli- u dvije kategorije: za koje je Zavod temeljni registar

(prijava za vođenje ma čne evidencije) i za koje Zavod nije temeljni registar (OIB, državljanstvo, te po daci o stečenom obrazovanju: temeljnom i dodatnom). Zavod svoje postojeće baze podataka dopunjuje i podacima o stečenom obrazovanju, državljanstvu, OIB-u koje nisu sastavni dio prijava za vođenje ma- čne evidencije.

Svaki e-zapis/potvrda sadrži klasu, urudžbeni broj, mjesto i datum izdavanja, te pravnu osnovu za izda-vanje i sljedeće grupe podataka:

1) Iden fi kacijske podatke: (ime i prezime, datum rođenja, osobni broj) – iz prijava za vođenje ma č-ne evidencije, a državljanstvo i OIB-a- iz OIB servisa Porezne uprave).

2) Podatke o stečenom obrazovanju: temeljnom (naziv i sjedište obrazovne ustanove, obrazovni program, stečena kvalifi kacija, stupanj stručne spreme, klasa i ur. broj svjedodžbe/diplome), te do-datnom (naziv i sjedište ustanove, opis dodatnog obrazovanja, klasa i ur. broj dokumenta, prestanak važenja). Novina je prikaz podataka u slučaju po-ništavanja stečenog obrazovanja.

3) Podatke o prijavama na mirovinsko osiguranje:• Poslodavac/obveznik doprinosa – posljednji

naziv poslodavca iz prijave M-11P/eM-11P ili M-13P/e M-13P, te OIB i registarski broj obve-znika doprinosa (REGOB). Novina je prikaz da-tuma brisanja obveznika iz Sudskog registra u slučaju, ako je is obveznik brisan iz Sudskog registra, a za osiguranika prethodno nije uspo-stavio prijavu o prestanku osiguranja (M-2P/eM2P). Od 4. lipnja 2015. na snazi je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju ma- čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko

osiguranje (NN, br. 57/15), koji propisuje da Za-vod, kao korisnik OIB-a, koji u službenoj eviden-ciji eviden ra podatak o prestanku poslovanja obveznika doprinosa – pravne osobe, na temelju usuglašenog protokola s Ministarstvom fi nancija – Poreznom upravom, može preuze i eviden -ra podatak o prestanku pravne osobe, ako to obveznik doprinosa, pravna osoba iz članka 7. Pravilnika, nije učinio.

• Osnova osiguranja – M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

67


• Početak i prestanak osiguranja – M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P i M-2P/eM-2P.

• Radno vrijeme – broj sa dnevno (M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P).

• Stvarna stručna sprema (najviše završeno obra-zovanje), M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P.

• Potrebna stručna sprema (obrazovanje potreb-no za obavljanje poslova prema ugovoru o radu) – M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P.

• Općina rada/prebivališta – M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P.

• Ugovor o radu sklopljen na: puno/nepuno rad-no vrijeme, na određeno/neodređeno (vodi se od 2005. god.), M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P.

• Trajanje staža osiguranja – izračunava se na te-melju prijavno-odjavnih podataka, te podatka o dnevnom radnom vremenu osiguranika i tjed-nom radnom vremenu obveznika.

5. Promjene podataka o stečenom obrazovanju i novine u sadržaju

Zavod podatke o stečenom obrazovanju, eviden ra u Bazu stečenih kvalifi kacija (BSK) na zahtjev osobe/osi-guranika, na temelju izvornika dokumenta nadležnih obrazovnih ustanova, unosom navedenih podataka na šalterima Zavoda. Važno je naglasi da se podaci o stečenom obrazovanju (temeljnom i dodatnom) ne prikazuju na e-zapisu/potvrdi, ako nisu uneseni u BSK. Neposredno eviden ranje podataka o steče-nom obrazovanju u BSK provodit će se sve dok se ne omogući njihovo preuzimanje iz temeljnih registara elektronički, odnosno iz Registra utemeljenog pre-ma odredbama Zakona o hrvatskom kvalifi kacijskom okviru (NN, br. 22/13 – dalje u tekstu: ZHKO, stupio na snagu 2. ožujka 2013.).

Budući da poslodavac prijavom o početku osiguranja (obrazac M-1P/eM-1P), odnosno prijavom o promjeni jekom osiguranja (obrazac M-3P/eM-3P) prijavljuje

i podatak o: stvarnoj stručnoj spremi, te potrebnoj stručnoj spremi, navedeni podaci vidljivi su u dijelu e-zapisa/potvrde pod Prijave na mirovinsko osigu-ranje u razdoblju kako slijedi: pod kolonom Stvarna stručna sprema, odnosno Potrebna stručna sprema (npr. SSS, VŠS, VSS). Među m, neovisno o prijavi po-slodavca, da bi se detaljni podaci o stečenom obra-zovanju, koji nisu sadržaj prijava ma čne evidencije, (naziv i sjedište obrazovne ustanove, obrazovni pro-gram, stečena kvalifi kacija, stupanj stručne spreme, klasa i ur. broj svjedodžbe/diplome) prikazali u dije-lu zapisa/potvrde pod stečeno obrazovanje, potreb-no je da osoba/osiguranik neposredno na šalteru Zavoda podnese zahtjev za upis navedenih podata-ka, uz predočenje izvornog dokumenta na temelju kojeg će se podaci eviden ra u BSK.

Kako bi se mogla pra kronologija promjena podat-ka stvarne i potrebne stručne spreme unutar prijav-no-odjavnog razdoblja (prijavljene od poslodavca), u dijelu potvrde Prethodni podaci o stvarnoj i po-trebnoj stručnoj spremi koji su naknadno mijenjani, prikazuju se podaci o stvarnoj i potrebnoj stručnoj spremi za obavljanje posla eviden rani u Zavodu prije nego je obveznik – poslodavac uspostavio pri-javu o promjeni M-3P/eM-3P jednog od navedenih ili oba podatka (stvarna stručna sprema do datuma promjene i potrebna stručna sprema do datuma promjene).

Zadnje važeći (promijenjeni podatak o stvarnoj/po-trebnoj stručnoj spremi) vidljiv je u dijelu elektronič-kog zapisa/potvrde pod Prijave na mirovinsko osigu-ranje u razdoblju kako slijedi, pod kolonom Stvarna stručna sprema, odnosno Potrebna stručna sprema (npr. SSS, VŠS, VSS), a datum promjene u dijelu potvr-de Prethodni podaci o stvarnoj i potrebnoj stručnoj spremi koji su naknadno mijenjani.

5.1. Promjene bez sudske presude

Prema članku 60. stavku 3. Zakona o upravnom po-stupku (NN, br. 47/09), ako postoji sumnja u vjerodo-stojnost isprave, službena osoba provjerava po služ-benoj dužnos ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog jela koji su takvu ispravu izdali (npr. javnih sveučilišta, vi-sokih škola, znanstvenih ins tuta). Člankom 5. Pravil-nika o elektroničkom zapisu podataka propisano je da podnositelj zahtjeva iz članka 3. stavka 1. istoga Pravilnika (npr. jela s javnim ovlas ma – st. 1. t. 3.), koji smatra da podaci na zapisu nisu točni ili potpuni, može zah jeva od Zavoda ispravak podataka u roku od 15 dana od dana primitka potvrde (čl. 107. st. 3. ZOMO-a).

Člankom 11., stavkom 1. točkom 3. Pravilnika pro-pisano je da se podaci uneseni u ma čnu evidenciju kako je propisano ZOMO-om i Pravilnikom mogu na-knadno izmijeni , ako se naknadno, provjerom poda-taka u postupku kontrole ili na drugi način (npr. kon-tak ranjem javnopravnog jela koje je izdalo ispra-vu-dokument o obrazovanju), utvrdi da su u ma čnu evidenciju uneseni neispravni, netočni ili nepotpuni podaci. Prema članku 20. stavku 2. Zakona o zaš - osobnih podataka (NN, br. 106/2012 – pročišćeni

tekst) neovisno o zahtjevu ispitanika, u slučaju ako voditelj zbirke osobnih podataka (npr. Zavod) utvrdi da su osobni podaci nepotpuni, netočni ili neažurni, dužni su ih sami dopuni ili izmijeni .

Iz navedenog proizlazi da je Zavod ovlašten (bez pret-hodnog vođenja sudskog postupka o proglašenju javne isprave nevažećom i donošenje odgovarajuće

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

presude) nakon kontak ranja javno pravnog jela koje je ispravu (npr. diplomu) izdalo i ono potvrdi da isprava nije vjerodostojna (osoba nije diplomirala na tom javnom učilištu, visokoj školi ili srednjoškolskoj ustanovi), u evidencijama Zavoda izmijeni podatak o stručnoj spremi. O toj je činjenici Zavod obvezan izvi-jes osobu na koju se podaci odnose i poslodavca (obveznika podnošenja prijave) u roku od 30 dana u smislu članka 20., stavka 3. Zakona o zaš osobnih podataka.

5.2. Promjene na temelju sudske presude

U praksi se događa da uredi državne uprave u župa-nijama Zavodu dostavljaju zaprimljene sudske odluke koje se odnose na krivotvorene, nevaljane ili ponište-ne obrazovne isprave i kao takve su pravni temelj za ispravak netočnih podataka eviden ranih u bazama Zavoda na temelju izvorne dokumentacije, za koju se naknadno ustanovi da je nevaljana (krivotvorena), što posljedično rezul ra prikazom u e-zapisu/potvr-di. U slučaju promjene podataka stečenog obrazova-nja eviden ranih na temelju izvorne dokumentacije, za koju se naknadno ustanovi da je nevaljana (krivo-tvorena), radnik Zavoda uspostavi će internu prija-vu o promjeni jekom osiguranja (M-3P), kojom će poniš ranije unesen podatak o stručnoj spremi, a na elektroničkom zapisu/potvrdi, pod Temeljno ob-razovanje u koloni Klasa i ur. broj svjedodžbe/diplo-me bit će naveden tekst: poništeno, pravomoćnom odlukom, uz naziv suda i broj odluke.

U dijelu prijava na mirovinsko osiguranje, u retku u kojem je poslodavac prijavom (M-1P/eM-1P, odno-sno M-3P/eM-3P) prijavio određeni stupanj spreme utemeljen na krivotvorenoj svjedodžbi/diplomi, pod kolonom Stvarna stručna sprema pisat će PON* (pri-mjer 2. elektroničkog zapisa). Među m, u slučaju da podaci o stečenom obrazovanju nisu neposred-no eviden rani na temelju izvorne dokumentacije u Bazu stečenih kvalifi kacija, poništavanje netočnih podataka o stečenom obrazovanju neće bi vidljivo na zapisu/potvrdi u rubrici Stečeno obrazovanje, već samo u dijelu koji se odnosi na Prijave na mirovinsko osiguranje, uz pripadajuću prijavu o početku osigura-nja (PON* uz poništenu stručnu spremu), i to na te-melju interne prijave o promjeni jekom osiguranja (M-3P), kojom ovlašteni radnik Zavoda poništava ra-nije unesen podatak o stručnoj spremi.

Primjer elektroničkog zapisaNa prikazanom oglednom primjeru osiguranik pod-nosi zahtjev u elektroničkom obliku po korisničkim stranicama Zavoda za ispis elektroničkog zapisa. Postoje podaci o stečenim kvalifi kacijama (temelj-nom obrazovanju), jer su na temelju izvornika doku-menta neposredno uneseni u Zavodu, s m da je u navedenom primjeru uneseni podatak o stečenom temeljnom obrazovanju naknadno poništen pravo-moćnom sudskom odlukom. Osiguranik Ivano Iva-nović koji ima završenu srednju stručnu spremu je s poslodavcem A.B.C. d. o. o. sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vreme-nom, za radno mjesto srednje stručne spreme, na temelju kojeg poslodavac Zavodu uspostavlja prija-vu o početku osiguranja (eM-1P) s datumom stjeca-nja svojstva osiguranika 1. siječnja 2016., srednjom stvarnom stručnom spremom (SSS), te srednjom stručnom spremom potrebnom za obavljanje posla. Prijavno-odjavni podaci nepotpuni su iz razloga što prethodni poslodavac T.M.T d.o.o., Tuškanac 25, 10000 Zagreb, nije za osiguranika uspostavio prija-vu o prestanku osiguranja, iako je brisan iz Sudskog registra 25. 8. 2015. U međuvremenu osiguranik novom poslodavcu dostavlja diplomu Tehničkog fa-kulteta Sveučilišta u Rijeci o završenoj visokoj struč-noj spremi (VSS) s danom 1. lipnja 2016. Dana 15. lipnja 2016., prema novom ugovoru o radu kojim se osiguranik počevši od 15. lipnja 2016. zapošlja-va na neodređeno vrijeme, s punim radnim vreme-nom, na radnom mjestu za koje je potrebna visoka stručna sprema, poslodavac uspostavlja prijavu o promjeni podataka (eM-3P) kojom prijavljuje stvar-nu visoku stručnu spremu s datumom promjene 1. lipnja 2016., te visoku stručnu spremu potrebnu za obavljanje posla s datumom promjene 15. lipnja 2016. Osiguranik je Zavodu dostavio izvornik svjedodžbe i diplome radi upisa u Bazu stečenih kvalifi kacija. Među m, naknadno Ured državne uprave Zavodu dostavlja pravomoćnu presudu Općinskog suda u Zagrebu kojom se poništava visoka stručna sprema zbog kaznenog djela krivotvorenja dokumenata. Na temelju presude Zavod uspostavlja internu prijavu o promjeni podataka (M-3P) kojom briše iz evidencija podatak o stvarnoj visokoj stručnoj spremi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

69


HRVATSKI ZAVOD ZA

MIROVINSKO OSIGURANJE

2800be549

KLASA: 034-04/15-03/135

UR. BROJ: 341-25-05/8-15-44

MJESTO I DATUM: Zagreb, 5. 4. 2016.

Na temelju članka 159. i 160. Zakona o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09.), članka 6. Zakona o radu (NN, br. 93/14.) i članka 3. Pravilnika o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa (NN, br. 32/15.) izdaje se

ELEKTRONIČKI ZAPIS

o podacima eviden ranim u ma čnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje:

IME IVANOPREZIME IVANOVIĆDATUM ROĐENJA 22. 3. 1984.DRŽAVLJANSTVO HRVATSKOOSOBNI BROJ 03333322222OIB 32546987111

STEČENO OBRAZOVANJE

Temeljno obrazovanje

RB Naziv i sjedište obrazovne ustanove

Obrazovni program

Stečena kvalifi kacija

Stupanj stručne spreme

Klasa i ur. broj svjedodžbe/diplome

1.SVEUČILIŠTE U RIJECI, TEHNIČKI FAKULTET, RIJEKA

ELEKTROTEHNIKA MAGISTAR ELEKTROTEHNIKE

DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ

034-222/13333PONIŠTENOpravomoćnom odlukom – Općinski sud u Zagrebu, br. 9 K -146/16 -10KLASA:117-03/13-01/16URBROJ: 12-13-16-1Odluka pravomoćna 3. 4. 2016.

Prijave na mirovinsko osiguranje u razdoblju kako slijedi:

RB Poslodavac/obveznik doprinosa

Osnova osiguranja

Početak osiguranja

Prestanak osiguranja

Radno vrijeme

(broj sa dnevno)

Stvarna stručna sprema

Potrebna stručna sprema

Općina rada/prebi-vališta

Ugovor o radu

sklopljen na:

Trajanje staža

osiguranja

1.

T.M.T d.o.o.,Tuškanac 25, 10000 ZagrebOIB: 12345678901REGOB: 3044045451BRISAN IZ SR: 25. 08. 2015.

RADNI ODNOS KOD FIZIČKE OSOBE

1. 1. 2009. 8,0 SSS SSS

Neodređeno – puno radno vrijeme

2.

A.B.C. d.o.o.,Ilica 5, 10000 ZagrebOIB: 22344678912REGOB: 3145634545

RADNI ODNOS KOD FIZIČKE OSOBE

1. 1. 2016. 8,0 VSS PON* VSS

Neodređeno – puno radno vrijeme

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Prethodni podaci o stvarnoj / potrebnoj stručnoj spremi koji su naknadno mijenjani:

Rb Poslodavac / obveznik doprinosa

Stvarna stručna sprema do datuma promjene

Datum promjene Potrebna stručna sprema do datuma promjene

Datum promjene

1. A.B.C. d.o.o.,Ilica 5, 10000 ZagrebOIB: 22344678912REGOB: 3145634545

SSS 1. 6 . 2016. SSS 15. 6. 2016.

Elektronički zapis sadrži podatke eviden rane u bazama podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu-ranje u trenutku izdavanja zapisa.

Elektronički zapis je oslobođen od plaćanja pristojbe.

PON* – Poništena stvarna stručna sprema na temelju pravomoćne odluke/potvrde javno-pravnog jela.

Podatak o radnom odnosu na određeno/neodređeno vrijeme prikazuje se za razdoblja nakon kolovoza 2005.

U nazivu: Poslodavac / obveznik doprinosa – prikazuje se posljednji naziv koji je obveznik-poslodavac u baze podataka HZMO-a eviden rao prijavama o promjeni podataka, u sladu s provedenom promjenom u odgova-rajućem registru.

Napomena: U ukupno trajanje mirovinskog staža nije uračunat mirovinski staž za osiguranike koji su sami ob-veznici plaćanja doprinosa, staž osiguranja s nepunim radnim vremenom, staž osiguranja s povećanim traja-njem, staž osiguranja ostvaren po osnovi isplaćenog drugog dohotka i obavljanja druge djelatnos , poseban staž i mirovinski staž ostvaren sudjelovanjem u Domovinskom ratu. U trajanje staža osiguranja nije se moglo uračuna razdoblje kod poslodavca/obveznika doprinosa, ako nije eviden ran datum prestanka osiguranja. Za navedena razdoblja provedena u osiguranju trajanje mirovinskog staža utvrdit će se pri ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja.

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Datum i vrijeme izdavanja elektroničkog zapisa: 9. 3. 2016 10:53Izdavatelj cer fi kata: …………… HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJESerijski broj: …………………………………….Algoritam potpisa: ……………………………………….Broj dokumenta: 180D7518CKontrolni broj: 16111888

Elektronički pečat: …………………………………………………………Informacije za provjeru dokumenta:

Elektronički zapis se čuva najmanje tri mjeseca od trenutka generiranja.Na internetskoj adresi h ps://erps.hr možete provjeri točnost podataka navedenih u ovom elektroničkom zapisu. Očitavanjem bar-koda ili upisom broja elektroničkog zapisa ispod bar-koda, te upisom kontrolnog broja u predviđena polja za to prikazat će se izvornik ovog elektroničkog zapisa. U slučaju da je ovaj zapis iden čan prikazanom izvorniku u elektroničkom obliku, Zavod potvrđuje točnost elektroničkog zapisa i stanja podataka u trenutku izrade elektroničkog zapisa.

Napomena: Elektronički pečat kreiran je cer fi katom ………………………….

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

71

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

1. UvodIako važeći Zakon o javnoj nabavi u značajnom dijelu sadrži odredbe koje su već usklađene s odredbama no-vih direk va, Republika Hrvatska formalno nije prenije-la iste direk ve u roku za transpoziciju. Slijedom svega navedenog, Ministarstvo gospodarstva je na portalu javne nabave objavilo mišljenje u vezi s izravnim učin-kom direk va EU i primjene Provedbene uredbe Ko-misije (br. 2016/7) o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi, u razdoblju do donošenja novog Zakona o javnoj nabavi. U istome se, u bitnome, navodi da bi naručitelji u smi-slu Zakona o javnoj nabavi u postupcima javne nabave velike vrijednos , započe m od 18. travnja 2016., uz odredbe Zakona o javnoj nabavi, morali uze u obzir i odredbe Direk ve 2014/24/EU i Direk ve 2014/25/EU, koje su bezuvjetne i dovoljno određene.

S druge strane, gospodarski subjek u postupcima javne nabave velike vrijednos započe m od 18. travnja 2016. godine, mogu dostavi ESPD umjesto potvrda koje izdaju nadležna jela, a naručitelji su ESPD dužni prihva , odnosno ne smiju odbi ponu-du ili zahtjev za sudjelovanjem koji sadrži ESPD, samo iz tog razloga. Shodno tome, Ministarstvo gospodar-stva je mišljenja da bi naručitelji morali priloži obra-zac ESPD-a u dokumentaciji za nadmetanje.

Internetska adresa na kojoj se nalazi cjelovito mišlje-nje Ministarstva gospodarstva (adresa: h p://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=5107)

2. Transparentnija pravila o jednostavnoj nabavi

Tržište jednostavne nabave (tzv. bagatelne nabave) čini cca. 9,3 mlrd. kuna, što je otprilike 22 % tržišta

javne nabave. Stoga se radi transparentnos postu-panja predviđa uvođenje obveze za naručitelje, jav-ne i sektorske, da opći akt kojim utvrđuju pravila o jednostavnoj nabavi (a to je nabava ispod pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi) objave na inter-netskim stranicama, kao i da određene jednostavne nabave robe provode sustavom elektroničkog tržišta, ako isto tržište funkcionira.

Važeće zakonsko rješenje ne obvezuje naručitelja da javno objavljuju interni akt o jednostavnoj nabavi. Naručitelji su obvezni u planu nabave naves sve na-bave jednake ili veće od 20.000 kuna, ali nisu obvezni navodi ugovore jednostavne nabave u registru ugo-vora i okvirnih sporazuma.

Iako se Zakon ne primjenjuje ispod pragova od 200.000,00 odnosno 500.000,00 kuna, propisuje se obveza za naručitelja da donese opći akt o nabavi is-pod h pragova te is objavi na internetskim strani-cama, kako bi se gospodarski subjek mogli upozna s „pravilima igre“ odnosno s procedurama nabave koje će naručitelj primijeni prilikom sklapanja ta-kvih ugovora. Pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom uzimajući u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije.

Predloženim Zakonom propisuje se obveza naru-čiteljima da donose i objavljuju planove nabave za sve vrijednos iznad 20.000 kn kako bi se s jedne strane naručitelje prisililo da na vrijeme planiraju nabave, a s druge strane gospodarskim subjek ma omogućio uvid u potencijalne prilike na tržištu i prije samog formalnog početka postupka. Također, na te-melju planova nabave nadzorna jela (Ministarstvo gospodarstva; Državni ured za reviziju, i sl.) mogu učinkovito kontrolira dijeli li naručitelj predmete nabave radi izbjegavanja primjene propisa o javnoj nabavi.

U susret novom Zakonu o javnoj nabaviAnte Loboja *

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 8. lipnja 2016. godine utvrdila je Prijedlog Zakona o javnoj nabavi te is upu la Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje. U nastavku teksta iznose se najvažnije no-vine, koje donose nove direk ve EU u području javne nabave, a koje su predmet prijedloga novoga Zakona o javnoj nabavi.

* Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva – Uprava za su-stav javne nabave.

72

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Nabava robe od 20.000 kuna do 200.000 kuna su-stavom elektroničkog tržišta donijet će uštede naru-čiteljima i omogući bolje tržišno natjecanje te veću transparentnost u postupcima jednostavne nabave, bez nametanja dodatnih administra vnih tereta na-ručiteljima i ponuditeljima. Također, naručitelji će bi obvezni u registru ugovora o nabavi eviden ra i ugovore (narudžbenice) jednostavne nabave, čija je vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna.

3. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi

Prijedlog novoga Zakona o javnoj nabavi, sukladno rješenjima iz novih direk va EU, ide u smjeru značaj-nog smanjenja formalizma u postupcima javne naba-ve. U tom smislu preuzima se novo rješenje iz Direk -ve Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU, a koje se odnosi na europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi – ESPD, kao ažuriranu, službenu izjavu gos-podarskog subjekta, natjecatelja ili ponuditelja, koja služi kao prethodni dokaz u postupku javne nabave, a koji se daje umjesto potvrda koje izdaju jela javne vlas ili treće strane. ESPD je dakle, službena izjava gospodarskog subjekta da se ne nalazi u jednoj od situacija, u kojoj se gospodarski subjek isključuju ili se mogu isključi , da ispunjava odgovarajuće kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvje sposobnos ) i da, prema potrebi, ispunjava objek vna pravila i kriterije koji su određeni u svrhu ograničavanja broja inače kvalifi ciranih natjecatelja, koji će se pozva na sudjelovanje.

Europska komisija je 5. siječnja 2016. godine doni-jela Provedbenu uredbu (br. 2016/7) o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu do-kumentaciju o nabavi. Uredba je obvezujuća i izrav-no se primjenjuje u svim državama članicama EU, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Uredbom se utvrđuje se standardni obrazac (Prilog 2. Uredbe), koji se ko-ris za potrebe izrade ESPD-a, iz članka 59. Direk ve 2014/24/EU. ESPD je alat koji olakšava sudjelovanje u postupcima javne nabave.

Novo rješenje, dakle, obvezuje naručitelja da u za-htjevu za sudjelovanje ili u ponudi, koje dostavlja gospodarski subjekt, prihva ESPD kao preliminarni dokaz umjesto potvrda (cer fi kata), koje izdaju jela javne vlas ili treće osobe, a kojim se potvrđuje da određeni gospodarski subjekt, natjecatelj ili ponudi-telj u postupku javne nabave, ispunjava sljedeće uv-jete, i to:

• Da nije u nekoj od situacija zbog kojih se gospodar-ski subjek moraju isključi ili mogu bi isklju čeni (npr. kažnjavanost; neplaćeni porezi; stečaj).

• Da zadovoljava kriterije za odabir (odnosno pro-pisane uvjete sposobnos za izvršenje ugovora) – sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnos odnosno pravnu i poslovnu sposobnost; fi nancij-sku sposobnost; tehničku i stručnu sposobnos t).

• Da ispunjava objek vna pravila i kriterije u vezi sa smanjivanjem broja, inače kvalifi ciranih natjeca-telja, koji će sudjelova u 2. stupnju ograničenog postupka; natjecateljskog postupka uz pregovore (odnosno pregovaračkog postupka s prethodnom objavom), natjecateljskog dijaloga, i sl.), gdje je pri-mjenjivo, odnosno ako naručitelj koris ovu mo-gućnost u navedenim postupcima javne nabave, pa je odredio objek vne i nediskriminirajuće krite-rije ili pravila u obavijes o nadmetanju (pozivu na nadmetanj e).

Prijelaznim odredbama Prijedloga Zakona predviđa se odgoda propisivanja obveze dostavljanja ESPD-a isključivo u elektroničkom obliku, na standardnom obrascu kojeg je utvrdila Europska komisija do 18. travnja 2018. godine. Elektroničke i papirnate verzije ESPD-a mogu postoja istodobno najkasnije do nave-denog datuma.

Korištenje ESPD-a naručiteljima i gospodarskim subjek ma omogućen je pomoću besplatnog ser-visa ESPD-a, Europske komisije (h ps://webgate.acceptance.ec.europa.eu/growth/tools-databases/ecer s2/resources/espd/index.html), koji Europska komisija stavlja na raspolaganje naručiteljima, gos-podarskim subjek ma, pružateljima elektroničkih usluga i drugim zainteresiranim stranama. Besplatni web-servis Europske komisije omogućuje naručite-ljima izradu, odnosno kreiranje i ponovno korištenje ESPD obrasca s osnovama za isključenje, a gospodar-skim subjek ma ispunjavanje, učitavanje i printanje ESPD-a u postupku javne nabave.

Naručitelj je obvezan prije donošenja odluke u po-stupku javne nabave velike vrijednos , a u postupci-ma javne nabave male vrijednos može, od ponudi-telja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatraži da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 dana, dostavi ažurne popratne dokumente, osim ako već posjeduje te dokumente. Ta obveza se ne odnosi na situaciju kada naručitelj sklapa ugovore na temelju okvirnog sporazuma, u tom slučaju neće traži takve popratne dokumente, jer su is već bili dostavljeni u postupku javne nabave u kojemu je sklopljen okvir-ni sporazum. Naručitelj može pozva gospodarske subjekte da nadopune ili pojasne dostavljene doku-mente.

Naručitelj može u bilo kojem trenutku jekom po-stupka javne nabave, ako je to potrebno za pravilno provođenje postupka, provjeri informacije navede-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

73


ne u ESPD-u kod nadležnog jela za vođenje službe-ne evidencije o m podacima (npr. kaznena eviden-cija) sukladno posebnom propisu i zatraži izdavanje potvrde o tome, uvidom u popratne dokumente ili dokaze koje već posjeduje, ili izravnim pristupom elektroničkim sredstvima komunikacije besplatnoj nacionalnoj bazi podataka.

Ova mogućnost osobito je važna kod provedbe dvo-stupanjskih postupaka (ograničeni postupak; natjeca-teljski postupak uz pregovore, odnosno pregovarački postupak s prethodnom objavom, po važećem Za-konu, natjecateljski dijalog, i sl.). Ako već posjeduje popratne dokumente koji su dostavljeni u postupku javne nabave, naručitelj nije ovlašten ponovno ih tra-ži od ponuditelja.

Ako naručitelj može dobi popratne dokumente ili drugu dokaznu dokumentaciju izravno, pristupa-njem besplatnoj nacionalnoj bazi podataka u nekoj državi članici, (kao što je nacionalni registar naba-ve, virtualni dosje poduzeća, elektronički sustav pohrane dokumenata ili pretkvalifi kacijski sustav), ESPD mora sadržava i podatke koji su potrebni u tu svrhu, kao što je internetska adresa baze podataka, svi iden fi kacijski podaci i, prema potrebi, izjava o pristanku.

Gospodarski subjekt koji sam podnosi ponudu i ne oslanja se na sposobnost drugih subjekata kako bi ispunio kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvjete sposobnos ) dužan je ispuni jedan ESPD. S druge strane, gospodarski subjekt koji sam podnosi ponudu, ali se oslanja na sposobnos najmanje jed-nog drugog subjekta mora ispuni ESPD za sebe i za svakog gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja. Ako zajednice ponuditelja ili natjecatelja su-djeluju u postupku nabave, nužno je dostavi zase-ban ESPD u kojem su utvrđeni podaci zatraženi na temelju dijelova II. – V. (podaci o gospodarskom su-bjektu; osnove za isključenje; kriteriji za odabir, itd.) za svakog gospodarskog subjekta.

Ako je predmet nabave podijeljen u grupe i kriteriji za odabir (tj. uvje pravne i poslovne; fi nancijske te tehničke i stručne sposobnos ) gospodarskog subjek-ta se razlikuju od grupe do grupe, za svaku grupu (ili skupinu grupa s is m kriterijima za odabir) natjeca-telj odnosno ponuditelj treba ispuni zaseban ESPD.Države članice mogu propisa upotrebu ESPD-a ili prepus tu odluku naručiteljima, i u okviru postu-paka nabave koji ne podliježu detaljnim postupovnim pravilima direk va 2014/24/EU ili 2014/25/EU ili im podliježu djelomično, primjerice za nabavu ispod od-govarajućih pragova ili nabave podložne posebnim pravilima koja se primjenjuju na socijalne i druge po-sebne usluge (tzv. blagi režim).

U tom smislu, kada je u pitanju prijedlog novoga Za-kona o javnoj nabavi, treba istaknu da se u postup-cima javne nabave uglavnom primjenjuju ista pravi-la, neovisno o tome radi li se o nabavi male ili velike vrijednos . Stoga će i primjena ESPD-a bi obvezna u postupcima javne nabave robe, radova ili usluga, neovisno o tome radi li se o nabavi male ili velike vrijednos .

4. Ekonomski najpovoljnija ponudaPrijedlog novoga Zakona o javnoj nabavi donosi novo rješenje u vezi s kriterijem odabira najpovoljnije po-nude. Ekonomski najpovoljnija ponuda postaje jedini kriterij odabira ponude. Sukladno novim EU direk -vama ekonomski najpovoljnija ponuda, sa stajališta naručitelja, utvrđuje se na temelju (1) cijene ili (2) troška (primjenom pristupa ispla vos , kao što je trošak životnog vijeka), te može uključiva (3) najbo-lji omjer cijene i kvalitete.

Uvođenjem kriterija ekonomski najpovoljnije ponude kao jedinog kriterija, nauštrb kriterija najniže cijene, ispunjavaju se očekivanja stručne i cjelokupne zainte-resirane javnos , osobito poduzetnika, ali i naručite-lja te se očekuju značajni fi nancijski i drugi učinci kao posljedica povećane primjene istog kriterija odabira ponude u postupcima javne nabave i podizanje razine kvalitete nabavljenih radova, robe i usluga – sve radi ostvarenja načela najbolja vrijednost za novac. Nai-me, prema sta s čkim izvješćima o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj upotreba ovoga kriterija odabira najpovoljnije ponude u postupcima javne nabave do-sada je bila minimalna, oko 1,5 % na godišnjoj razini.

Kako bi se dodatno potakla prak čna primjena ovo-ga kriterija Prijedlog novoga Zakona o javnoj nabavi propisuje da naručitelj ne smije odredi samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za odabir ponude. Rela vni ponder (značaj, vrijednost) cijene ili troška, u okviru kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, ne smije bi veći od 90 %. Iznimka se predviđa u:

• Pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva na nadmetanje.

• Postupku sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma.

• Postupku dodjele ugovora za društvene i druge po-sebne usluge.

• U slučaju javne nabave za potrebe obrane i sigur-nos .

U navedenim slučajevima rela vni ponder cijene ili troška smije bi i veći od 90 %, odnosno i 100 %. Da-kle, u navedenim slučajevima kriterij odabira ponude može bi samo cijena ili samo trošak. Radi potrebe prilagodbe sustava javne nabave u prijelaznim i završ-

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

nim odredbama Prijedloga zakona predviđen je od-godni učinak ovih odredaba, koje bi se primjenjivale od 1. siječnja 2017. godine.

Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, kada je u pi-tanju odabir najpovoljnije ponude na temelju najbo-lji omjer cijene i kvalitete, može obuhvaća :

1. Kvalitetu, uključujući tehničku vrijednost, estetske i funkcionalne značajke, pristupačnost, rješenje za sve korisnike, društvene, okolišne i inova vne zna-čajke te trgovanje i uvjete trgovanja.

2. Organizaciju, kvalifi kacije i iskustvo osoblja anga-žiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kva-liteta angažiranog osoblja može značajno utjeca na razinu uspješnos izvršenja ugovora.

3. Usluge nakon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke (datum isporuke, proces isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja).

Prijedlog Zakona predviđa da u slučaju ako je cijena određene robe (npr. lijekovi, i sl.) ili naknada za odre-đene usluge propisana posebnim zakonom ili drugim propisom, naručitelj ne smije u postupcima javne na-bave koris cijenu kao kriterij za odabir ponude.

Kriteriji za odabir ponude:

• ne smiju bi diskriminirajući• moraju bi povezani s predmetom nabave, te • moraju omogući učinkovito nadmetanje.

Kriteriji za odabir ponude povezani su s predmetom nabave, ako se odnose na radove, robu ili usluge koji se pružaju u okviru tog ugovora u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihovog životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u:

1. određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgo-vine m radovima, robom ili uslugama, ili

2. određenom postupku za drugu fazu njihovog ži-votnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihovog materijalnog sadržaja.

Naručitelj mora odredi kriterije za odabir ponude na način koji mu omogućuje učinkovi pregled i ocjenu ponuda te provjeru informacija dostavljenih od po-nuditelja, a u slučaju dvojbe, mora učinkovito provje-ri točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi.

Trošak životnog vijeka proizvoda, usluge ili radova obuhvaća sve ili dio sljedećih troškova:

1. Troškove kao što su:a. troškovi nabaveb. troškovi uporabe, kao što je potrošnja energije i

drugih resursac. troškovi održavanjad. troškovi zbrinjavanja, kao što su troškovi pri-

kupljanja i recikliranja.

2. Troškovi utjecaja proizvoda, usluga ili radova je-kom njihovog životnog vijeka na okoliš (npr. troš-kovi emisije stakleničkih plinova, emisije drugih zagađivača i sl.).

Prijedlog Zakona predviđa da čelnik središnjeg je-la državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga naputkom propisa rela vne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s me da rela v-ni ponder cijene ili troška ne smije bi veći od 90 %. Na navedeni način daje se mogućnost čelniku središ-njeg jela državne uprave da, uvažavajuću okolnos konkretnog slučaja, a osobito specifi čnos pojedinog predmeta nabave (npr. arhitektonske usluge; usluge projek ranja; konzultantske usluge, i sl., gdje je primje-reno da kriterij cijene ili troška bude značajno manji od zakonskog limita od 90 %), odredi odgovarajuće pon-dere kriterija odabira (cijene; troška; kvalitete, i sl.)

5. Nova izuzeća od primjene ZakonaPrijedlog novoga Zakona o javnoj nabavi, kao značaj-nu novinu, uvodi nova izuzeća od primjene Zakona odnosno propisa o javnoj nabavi sukladno odredba-ma novih direk va, ponajprije u odnosu na pravne usluge (odvjetničke i javnobilježničke). U tom smislu, nova izuzeća su:

1. Usluge pravnog zastupanja stranaka od strane od-vjetnika u:a) arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji

ili pred međunarodnom instancom arbitraže ili mirenja, ili

b) postupku pred sudovima, tribunalima ili jelima javne vlas u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili ins tu-cijama.

2. Usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža jekom pripreme navedenih postupaka ili ako po-

stoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi posta pred-met takvih postupaka.

3. Javnobilježničke usluge odnosno usluge ovjerava-nja i potvrđivanja dokumenata koje pružaju javni bilježnici.

4. Naručitelji, javni i sektorski također neće više mo-ra primjenjiva Zakon o javnoj nabavi na nabavu zajmova odnosno kredita.

6. In house ugovoriVažeći Zakon o javnoj nabavi, odredbom članka 10. stavka 1. točke 12., propisuje izuzeće od primjene Za-kona u slučajevima kada ugovore sklapa javni naruči-telj s pravnom osobom kojoj je osnivač/vlasnik, pod uvje ma iz podtoč. a) do f) iste točke. Navedeno za-konsko rješenje proizlazi iz sudske prakse Europskog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

75


suda, a nije postojalo u prethodnim direk vama EU iz 2004. godine.

Nove direk ve Europskog parlamenta i Vijeća, su-kladno praksi Europskog suda propisuju navedeno izuzeće od primjene propisa o javnoj nabavi (članak 12. Direk ve 24), a koje Prijedlog Zakona o javnoj na-bavi preuzima člancima od 33. do 35.

Sukladno odredbi članka 33. stavka 1. Prijedloga za-kona, is Zakon se ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi ako:

1. Nad tom pravnom osobom javni naručitelj samo-stalno ili zajedno s drugim javnim naručiteljima obavlja kontrolu sličnu onoj koju provodi nad svo-jim poslovnim jedinicama.

2. Pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80 % svojih djelatnos u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio jedan ili više javnih naručitelja koji nad njome provode kontrolu ili koje su joj povjerile dru-ge pravne osobe nad kojima jedan ili više h javnih naručitelja provode kontrolu.

3. I nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba po-sebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu.

Potrebno je naglasi da su odredbe Prijedloga zako-na o javnoj nabavi, koje se odnose na ovo izuzeće, znatno fl eksibilnije u odnosu na odredbu iz važećeg Zakona. Tako, primjerice, prema novom zakonskom rješenju, pravna osoba s kojom javni naručitelj sklapa takav in house ugovor, ako nije javni naručitelj, nije obvezna primjenjiva propise o javnoj nabavi, za na-bavu robe/usluga/radova/ potrebnih za izvršenje ta-kvog ugovora.

Svrha ovoga ins tuta pobliže se objašnjava u uvodnoj izjavi br. 32, Direk ve 24 na sljedeći način:

Javni ugovori dodijeljeni pravnim osobama pod nad-zorom ne bi trebali bi podložni primjeni postupaka javne nabave, ako javni naručitelj nad tom pravnom osobom izvršava kontrolu sličnu onoj koju izvršava nad vlas m poslovnim jedinicama, pod uvjetom da pravna osoba pod nadzorom izvršava najmanje 80 % svojih ak vnos u okviru izvršavanja zadaća koje mu je povjerio javni naručitelj koji ga nadzire ili dru-ge pravne osobe koje taj javni naručitelj nadzire, bez obzira na korisnike predmeta ugovora. Izuzeće se ne bi trebalo proširi na slučajeve kada privatni gospo-darski subjekt izravno sudjeluje u kapitalu pravne oso-be pod nadzorom, jer u takvim slučajevima dodjela javnog ugovora bez natjecateljskog postupka pruža

privatnom gospodarskom subjektu koji sudjeluje s kapitalom u pravnoj osobi pod nadzorom nepoštenu prednost pred njegovim konkuren ma.

Među m, s obzirom na osobite značajke javnih je-la s obveznim sudjelovanjem, poput organizacija koje su odgovorne za upravljanje ili izvršavanje određenih javnih usluga, to se ne bi trebalo primjenjiva na slu-čajeve u kojima je sudjelovanje određenih privatnih gospodarskih subjekata u kapitalu pravnih osoba pod nadzorom obavezno na temelju nacionalnih zakono-davnih odredbi u skladu s Ugovorima, pod uvjetom da takvo sudjelovanje nema značajke kontroliranja i blokiranja te ne omogućuje odlučujući utjecaj na od-luke pravne osobe pod nadzorom. Odlučujući element je samo izravno privatno sudjelovanje u kontroliranoj pravnoj osobi. Dakle, kada postoji udio privatnog ka-pitala u javnom naručitelju ili javnim naručiteljima koji je nadziru, to ne isključuje dodjelu javnih ugovora pravnoj osobi pod nadzorom, bez primjene postupaka javne nabave, jer takvi udjeli ne utječu nega vno na tržišno natjecanje među privatnim gospodarskim su-bjek ma.

7. Komunikacija naručitelja i gospodarskih subjekata

Naručitelj i gospodarski subjek , osim iznimno, ko-municiraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sred-stvima komunikacije (objava poziva na nadmetanje i dokumentacije o nabavi; zahtjev za pojašnjenje do-kumentacije; dostava ponuda; dostava zahtjeva za sudjelovanje, zahtjev za pojašnjenje i upotpunjava-nje; zahtjev za dostavu ažurnih popratnih dokume-nata; dostava traženih dokumenata i pojašnjenja, i sl.). Ala i uređaji za komunikaciju elektroničkim sredstvima, kao i njihova tehnička obilježja, moraju bi nediskriminirajuća, općedostupna i interopera-bilna s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi i ne smiju ograničava pristup gospodarskim subjek ma postupku javne nabave.

U smislu navedenoga novinu predstavlja odredba prema kojoj je naručitelj obvezan sve odluke koje do-nosi u postupcima javne nabave (odluka o odabiru; odluka o poništenju; odluka o nedopus vos sudjelo-vanja, i sl.) dostavi sudionicima po EOJN-u RH:

1. Neposredno svakom pojedinom sudioniku, ili2. Javnom objavom (u kojem slučaju se odluka smatra

dostavljenom istekom dana javne objave.).

Iznimno, ako postoji opravdan razlog, naručitelj može odluku sudionicima dostavi i na drugi dokaziv način. Naručitelj je obvezan uz odluku dostavi i zapisnik o pregledu i ocjene, ako postoji.

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

8. Istraživanje tržišta i prethodno savjetovanje

Predloženi Zakon donosi odredbe prema kojima naru-čitelj prije pokretanja postupka javne nabave, u pravilu provodi analizu tržišta, u svrhu pripreme nabave i in-formiranja gospodarskih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi s nabavom. U tom smislu, naručitelj smije traži ili prihva savjet neovisnih stručnjaka, nadležnih jela ili sudionika na tržištu koji može koris - u planiranju i provedbi postupka nabave te izradi do-

kumentacije o nabavi, pod uvjetom da takvi savje ne dovode do narušavanja tržišnog natjecanja, te da ne krše načela zabrane diskriminacije i transparentnos .

Također, prije pokretanja postupka javne nabave ra-dova ili postupka javne nabave velike vrijednos za nabavu robe ili usluga, naručitelj je obvezan:

• opis predmeta nabave• tehničke specifi kacije• kriterije za kvalita vni odabir gospodarskog su-

bjekta• kriterije za odabir ponude i • posebne uvjete za izvršenje ugovora,

stavi na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjek ma u trajanju od najmanje 5 dana. Nakon provedenog savjetovanja, javni naručitelj obvezan je razmotri sve primjedbe i prijedloge zain-teresiranih gospodarskih subjekata, izradi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijed-lozima, te ga objavi na internetskim stranicama.

9. Podjela predmeta nabaveVažeće zakonsko rješenje podjelu predmeta nabave predviđa kao mogućnost za naručitelja, a ne kao ob-vezu. Naručitelji mogu podijeli predmet nabave na grupe na temelju objek vnih kriterija primjerice pre-ma vrs , svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Nisu obvezni posebno obrazlaga svoje postupanje odnosno nema obveze navođenja razloga zašto predmet nabave nije podijeljen na grupe. Prema Prijedlogu novoga Zakona o javnoj nabavi, naručitelj može podijeli predmet nabave na grupe na temelju objek vnih kriterija, primjerice prema vrs , svojstvi-ma, namjeni, mjestu ili vremenu ispunjenja, u kojem slučaju određuje predmet i veličinu pojedine grupe, uzimajući u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih gospodarskih subjekata postupku javne nabave. Ako naručitelj u postupku javne nabave velike vrijednos nije podijelio predmet nabave na grupe, obvezan je u dokumentaciji o nabavi te u izvješću o javnoj nabavi naznači glavne razloge za takvu odluku.

Ako je podijelio predmet nabave na grupe, naručitelj je obvezan u pozivu na nadmetanje odredi mogu li

se ponude dostavi za jednu, nekoliko ili za sve gru-pe. Također, naručitelj može ograniči broj grupa koje se mogu dodijeli jednom ponuditelju, čak i u slučaju kada je dopušteno podnošenje ponuda za nekoliko grupa ili sve grupe predmeta nabave, ako je maksi-malan broj grupa po ponuditelju naznačen u pozivu na nadmetanje.

Naručitelj je obvezan u dokumentaciji o nabavi odre-di objek vne i nediskriminirajuće kriterije ili pravi-la koja će primijeni kako bi odredio koje će grupe predmeta nabave bi dodijeljene pojedinom ponudi-telju u slučaju kada bi primjenom kriterija za odabir ponude tom ponuditelju trebao dodijeli više grupa od određenog maksimalnog broja.

Iako naručitelj i dalje samostalno određuje predmet nabave te odlučuje hoće li is podijeli na grupe, novina je u tome što u slučaju odluke da ne podijeli predmet na grupe ima obvezu u dokumentaciji o na-bavi obrazloži razloge zbog kojih is nije podijelio na grupe. Ako se predmet nabave dijeli na grupe, veličina pojedinih ugovora trebala bi bi prilagođena kapacite- ma malih i srednjih poduzeća (podjela na kvan ta- vnoj osnovi) ili na način da se sadržaj pojedinih ugo-

vora bolje prilagodi specijaliziranim sektorima malih i srednjih poduzeća ili u skladu s različi m naknadnim fazama projekta (podjela na kvalita vnoj osnovi).

9. Jamstvo za ozbiljnost ponudeSukladno važećem zakonskom rješenju visina jamstva za ozbiljnost ponude može iznosi do 5 % od procije-njene vrijednos nabave. Prema novom zakonskom rješenju jamstvo za ozbiljnost ponude određuje se u apsolutnom iznosu koji ne smije bite veći od 3 % pro-cijenjene vrijednos nabave. Također, propisuje se da visina jamstva za uredno izvršenje ugovora smije iznosi najviše 10 % vrijednos sklopljenog ugovora, bez PDV-a. Važeći Zakon ne određuje dozvoljeni iznos jamstva za uredno izvršenje ugovora.

Osim navedenog, izrijekom se određuje da je opcija u vezi sa sredstvom jamstva tzv. novčanim pologom, samo u korist gospodarskog subjekta, a ne za naru-čitelja. Također se određuje da proračunski korisnici državnog proračuna koji posluju preko jedinstvenog računa državnog proračuna nisu obvezni dostavi tražena jamstva.

10. Pojašnjenje i upotpunjavanjeIns tut pojašnjenja i upotpunjavanja ponude daje mogućnost naručitelju da otklanjanjem formalnih ne-dostataka u dokumen ma i dostavljenoj ponudi oda-bere najbolju ponudu, te učinkovito troši proračunska i druga javna sredstva. Naime, i važeći ali i predloženi

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

77


Zakon o javnoj nabavi sadrže odredbu prema kojoj je naručitelj obvezan primjenjiva odredbe istoga Zako-na na način koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu, te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava.

Predloženim Zakonom propisuje se šira mogućnos korištenja ins tuta pojašnjenja i upotpunjavanja do-stavljenih dokumenata i ponude u postupku pregle-da i ocjene ponuda, uz izričito zakonsko određenje da pojašnjenje i upotpunjavanje ne smije doves do pre-govaranja u vezi kriterija za odabir ponude ili ponuđe-nog predmeta nabave (čl. 293. PZJN-a). Nova odred-ba glasi: ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostavi gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određe-ni dokumen , javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnos , zah jeva od do čnih gospodarskih subjekata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumenta-ciju u primjerenom roku ne kraćem od 5 dana.

Praksa je pokazala da je važeća zakonska norma ogra-ničavajuća, no s obzirom na fazu postupka, moguće zlouporabe kao i obvezu poš vanja načela jednakog tretmana izrijekom se propisuje da takvo postupanje ne smije doves do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude te predmetom nabave. Važeće zakon-sko rješenje omogućuje pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda samo u dijelu razloga isključenja i uvjeta spo-sobnos gospodarskih subjekata, te pojašnjenje po-jedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Novo zakonsko rješenje omogući će naručiteljima pojašnjenje i upotpunja-vanje i u odnosu na druge elemente ponude, primje-rice, u odnosu na jamstvo za ozbiljnost ponude, teh-ničku dokumentaciju u vezi s predmetom nabave, i sl., što do sada nije bilo moguće.

Predloženi Zakon donosi i odredbu prema kojoj je naručitelj, koji ne koris mogućnost pojašnjenja i upotpunjavanja dostavljenih dokumenata i ponude u postupku javne nabave, obvezan u zapisniku o pre-gledu i ocjeni ponuda obrazloži razloge takvog ne-postupanja. Na navedeni način iz samog zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda trebalo bi bi razvidno je li naručitelj provodio postupak javne nabave na način koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu te ekono-mično i svrhovito trošenje javnih sredstava.

11. Partnerstvo za inovacijePrijedlog novoga Zakona o javnoj nabavi u bitnome propisuje iste postupke javne nabave koje provode naručitelji, javni ili sektorski, radi nabave robe/rado-va/usluga, a to su: 1. otvoreni postupak, 2. ograničeni postupak, 3. natjecateljski postupak uz pregovore, za javne naručitelje, odnosno pregovarački postupak s

prethodnom objavom poziva na nadmetanje za sek-torske naručitelje, 4. natjecateljski dijalog, i 6. pre-govarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje. Osim navedenih, Prijedlog ZJN predviđa još jedan postupak javne nabave, i za javne i za sek-torske naručitelje: partnerstvo za inovacije.

Ovaj postupak naručitelj provodi u slučaju kada ima potrebu za razvojem inova vnog proizvoda ili usluge ili inova vnih radova te za naknadnom kupnjom te robe, usluga ili radova, koju nije moguće zadovolji rješenjima koja su već dostupna na tržištu.Tim poseb-nim postupkom omogućuje se naručiteljima da uspo-stave dugoročno inovacijsko partnerstvo za razvoj i naknadnu kupnju novog, inova vnog proizvoda, uslu-ge ili radova pod uvjetom da taj inova vni proizvod, usluga ili inova vni radovi mogu zadovolji dogovo-rene razine uspješnos i troškova bez potrebe za po-sebnim postupkom nabave za tu kupnju.

Partnerstvo za inovacije temelji se na postupovnim pravilima koja se primjenjuju u slučaju natjecatelj-skog postupka uz pregovore (za javne naručitelje) od-nosno pregovaračkog postupka s prethodnom obja-vom poziva na nadmetanje za sektorske naručitelje), a ugovori bi se trebali dodjeljiva na temelju eko-nomski najpovoljnije ponude – isključivo na temelju najboljeg omjera između cijene i kvalitete. Naručitelj može uspostavi partnerstvo za inovacije s jednim ili više partnera provodeći odvojene ak vnos istraži-vanja i razvoja. U dokumentaciji o nabavi određuju se potrebe za inova vnom robom, uslugom ili radovima i navode koji elemen iz opisa čine minimalne zahtje-ve koje sve ponude trebaju zadovolji . Partnerstvo za inovacije strukturirano je u uzastopnim fazama po-štujući redoslijed koraka u procesu istraživanja i ino-vacija, koji mogu uključi proizvodnju robe, pružanje usluga ili dovršenje radova.

12. Dinamički sustav nabaveDinamički sustav nabave, kao tehnika i instrument za elektroničku i zbirnu nabavu, koris se za kupnju uobičajenih predmeta nabave koji su opće dostupni na tržištu, a vodi se kao potpuno elektronički proces. Dakle, komunikacija u okviru dinamičkog sustava na-bave provodi se isključivo elektroničkim sredstvima. Dinamički sustav nabave je jekom cijelog razdoblja trajanja otvoren svim gospodarskim subjek ma koji ispunjavaju kriterije za odabir (uvjete sposobnos ), bez naknade.

U dinamičkom sustavu nabave svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostavi zahtjev za sudje-lovanje jekom čitavog razdoblja njegova trajanja, a svi natjecatelji koji udovoljavaju kriterijima za odabir gospodarskog subjekta imaju pristup sustavu jekom

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

čitavog razdoblja njegova trajanja. Dinamički sustav nabave kao tehnika nabave omogućuje naručitelju, i javnom i sektorskom, da na raspolaganju ima poseb-no širok spektar ponuda, te da na taj način osigura op malno korištenje javnih sredstava putem raspro-stranjenog natjecanja povezanog sa široko korištenim ili lako dostupnim proizvodima, radovima ili usluga-ma koje su široko dostupni na tržištu.

Naručitelj pri nabavi u okviru dinamičkog sustava na-bave primjenjuje pravila ograničenog postupka javne nabave, na odgovarajući način.

13. Natjecateljski postupak uz pregovoreJavni naručitelji mogu radi nabave robe/usluga/ra-dova provodi natjecateljski postupak uz pregovore. Ne radi se o novom postupku javne nabave za javne naručitelje, već o novom nazivu za pregovarački po-stupak javne nabave s prethodnom objavom, kojeg poznaje važeći Zakon, a kojeg su javni naručitelji mo-gli provodi primjerice, ako su u provedenom otvo-renom ili ograničenom postupku javne nabave ili u natjecateljskom dijalogu sve dostavljene ponude bile nepravilne ili neprihvatljive, ili u iznimnim slučajevi-ma kada priroda robe ili rizici povezani s me one-mogućuju prethodno cjelovito određivanje cijene, i sl. Prijedlog novoga Zakona o javnoj nabavi, suklad-no novoj tzv. klasičnoj direk vi, 2014/24/EU, donosi fl eksibilnije odredbe, u odnosu na zakonske pretpo-stavke za primjenu ovoga postupka za javne naruči-telje. Sektorski naručitelji će i dalje moći primjenjiva pregovarački postupak s prethodnom objavom po-ziva na nadmetanje s m da predloženi Zakon, kao i važeći, ne sadrži nikakve preduvjete za primjenu tog postupka za sektorske naručitelje.

14. E-katalogE-katalog sastavlja natjecatelj ili ponuditelj u skladu s tehničkim specifi kacijama i u obliku koji je propisao naručitelj. Elektronički katalozi format su za pred-stavljanje i organiziranje informacija na način koji je zajednički svim sudjelujućim ponuditeljima, te koji se može elektronički obrađiva . Primjer mogu bi ponude u obliku proračunskih tablica. Naručitelji će moći zah jeva upotrebu elektroničkih kataloga u svim dostupnim postupcima u kojima se zah jeva upotreba elektroničkih načina komunikacije. Elek-troničkim katalozima po če se tržišno natjecanje te pojednostavljuje javna nabava, pogotovo u pogledu uštede vremena i novca.

15. Kraći rokoviPredloženi Zakon o javnoj nabavi, sukladno novim di-rek vama EU, donosi kraće rokove za dostavu ponuda

i zahtjeva za sudjelovanje. Naručitelj je obvezan prili-kom određivanja rokova za dostavu zahtjeva za sudje-lovanje i ponuda posebno uze u obzir složenost pred-meta nabave i vrijeme potrebno za izradu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, poštujući minimalne rokove propisane odredbama Zakona o javnoj nabavi. Roko-vi za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, kao i prema važećem zakonu, određuju se tako da se utvrdi točan datum i vrijeme do kojeg se zahtjevi za sudjelo-vanje i ponude mogu pravodobno dostavi .

U otvorenom postupku velike vrijednos minimalni rok za dostavu ponuda je 35 dana od dana slanja po-ziva na nadmetanje, u EOJN-u RH. Također, uz kraći redovni (minimalni) rok za dostavu ponuda, naručite-lji imaju mogućnost koris u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednos i skraćene rokove za dostavu ponuda:

a) U slučaju objave prethodne informacijske obavijes- , koja ne služi kao sredstvo poziva na nadmetanje,

naručitelj može u otvorenom postupku velike vri-jednos minimalni rok za dostavu ponuda skra na 15 dana, ako su ispunjeni svi sljedeći uvje :1. Prethodna informacijska obavijest sadrži sve in-

formacije koje su potrebne za obavijest o nad-metanju u Prilogu V. dijelu B odjeljku I. Zakona.

2. Prethodna informacijska obavijest poslana je na objavu u razdoblju između 35 dana i 12 mjeseci prije dana slanja obavijes o nadmetanju.

b) Kada se ponude u otvorenom postupku dostavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije, naručitelj može rok za dostavu ponuda, skra za pet dana.

c) Ako žurna situacija propisno opravdana od strane naručitelja čini neprak čnim rok iz članka 228. Za-kona (koji iznosi 35 dana), naručitelj može odredi- kraći rok za dostavu, ali ne kraći od 15 dana od

dana slanja poziva na nadmetanje.

U postupcima javne nabave male vrijednos mini-malni rokovi mogu se skra na 20 dana s me da nije dopušteno skraćivanje rokova zato što se ponu-de u otvorenom postupku dostavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije. Također, predloženi Zakon donosi kraće rokove za dostavu zahtjeva za sudjelo-vanje i ponuda u dvostupanjskim postupcima (ograni-čeni postupak, natjecateljski postupak uz pregovore), i to 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje od-nosno poziva na dostavu (inicijalnih) ponuda. Uz to, novinu predstavlja i mogućnost za decentralizirane naručitelje (županije, gradovi, općine, jela javnog prava), da odrede sporazumni rok za dostavu ponuda u ograničenom postupku i u natjecateljskom postup-ku uz pregovore. Ako ne postoji sporazum o roku za dostavu ponuda, minimalni rok za dostavu ponuda je 10 dana od dana slanja poziva na dostavu ponuda.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

79


16. Jedinstveni rok za žalbuPredloženim Zakonom propisuje se jedinstveni rok za žalbu od 10 dana, neovisno o procijenjenoj vrijednos predmeta nabave (nabava male ili velike vrijednos ). Navedeno će omogući bolju pravnu zaš tu poduzet-nicima. Važeće zakonsko rješenje razlikuje rok za žalbu za nabave male i velike vrijednos , u trajanju od pet odnosno 10 dana. Tako se u otvorenom postupku jav-ne nabave žalba izjavljuje u roku od 10 dana, od dana:

1. Objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi.

2. Objave obavijes o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka.

3. Objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije.

4. Otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje na-ručitelja da valjano odgovori na pravodobno do-stavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi te na postupak otvaranja ponuda.

5. Primitka odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda, ili razloge poništenja.

Pravo na žalbu, prema novom zakonskom rješenju, ima svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni in-teres za dobivanje određenog ugovora o javnoj naba-vi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja i koji je pretrpio ili bi mogao pre-trpje štetu od navodnoga kršenja subjek vnih prava. U tom smislu, s obzirom na to da je prema zakonskoj defi niciji gospodarski subjekt fi zička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno jelo ili zajednica h osoba ili jela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili po-sla, isporuku robe ili pružanje usluga, pravo na žalbu je šire nego prema važećem Zakonu, prema kojem tzv. podružnica, koja nema pravnu osobnost, nema ni pravo na izjavljivanje žalbe u postupku javne nabave.

Dakle, podružnica, prema novom zakonskom rješenju, je ak vno legi mirana za izjavljivanje žalbe u postupku javne nabave. Uz to, s obzirom na defi niciju ugovora o javnoj nabavi robe kao ugovora o javnoj nabavi čiji je predmet kupnja robe, najam robe, zakup robe, lea-sing s ili bez opcije kupnje robe, u obrazloženju odred-be članka 401. Prijedloga Zakona, kojom je propisano tko ima pravo na žalbu, is če se da bi pravni interes za izjavljivanje žalbe na dokumentaciju o nabavi trebalo prizna i isporučitelju predmeta leasinga.

17. Naknada žalbenog postupkaPredloženim Zakonom predlaže se smanjuje iznosa naknade za pokretanje žalbenog postupka za proci-

jenjene vrijednos nabave do 750.000,00 kuna. Sma-njenje iznosa žalbene naknade za procijenjenu vrijed-nost nabave do 750.000,00 kuna, s 10.000,00 kuna na 5.000 kuna, poveća će se pravna zaš ta, posebice za male i srednje poduzetnike. S druge strane, s obzirom na to da se u postupcima javne nabave mora omogu-ći učinkovita pravna zaš ta gospodarskim subjek ma koji imaju pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi, a što prak čno može doves do zlouporaba od strane profesionalnih žalitelja, izrijekom se propisuje da se žalbena naknada mora pla odmah uz žalbu. Državna komisija neće poziva žalitelje na uređenje žalbe u slučaju kad nije plaćena naknada za pokreta-nje žalbenog postupka, već će takvu žalbu odbaci kao neurednu. Sadašnje zakonsko rješenje propisuje donji iznos žalbene naknade od 10.000 kuna za nabave pro-cijenjene vrijednos do 1.5 mln. kuna.

Također, popisuje se fi ksni iznos naknade za pokre-tanje žalbenog postupka za žalbu na dokumentaciju o nabavi. Propisivanjem fi ksne naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi od 5000,00 kuna stavlja se jači naglasak nužnos zakonitog defi niranja doku-mentacije, koja predstavlja temelj svakog postupka javne nabave i ključna je za učinkovito provođenje postupka, ali i efi kasno izvršenje ugovora. Osim toga, ovakva mjera djelovat će des mulirajuće na izbjega-vanje kvalitetnog angažmana naručitelja u fazi javne rasprave o dokumentaciji. S druge strane, propisiva-njem obvezne dostave dokaza o upla žalbene na-knade uz žalbu pod prijetnjom odbacivanja žalbe i bez pozivanja Državne komisije da žalitelj uredi žalbu, onemogućuje se profesionalnim žaliteljima da op-struiraju provedbu postupka.

18. Upravna pristojbaPrijedlog Zakona predviđa oslobađanje žalitelja od plaćanja upravne pristojbe za žalbu. Radi se o uku-pnom proračunskom prihodu u godišnjem iznosu od cca. 100.000,00 kuna, kojim će se rastere podu-zetnici, s obzirom na toda se uz žalbenu naknadu koja se plaća u rasponu od 5000,00 do 100.000,00 kuna dodatno plaćala pristojba u državnim biljezima, u iznosu od 70,00 kuna po žalbi. Uz to, pozi van učinak predstavlja i administra vno rasterećenje gospodar-skih subjekata.

19. Nadležnost Visokog upravnog sudaSadašnje zakonsko rješenje predviđa da u upravnim sporovima pro v odluka DKOM-a rješavaju nadležni upravni sudovi. Predloženim zakonom utvrđuje se nadležnost Visokog upravnog suda za rješavanje u upravnim sporovima pro v odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, te objava pre-

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

suda i rješenja na internetskim stranicama Državne komisije, bez anonimizacije. S obzirom na to da su u upravnim sporovima pro v odluka Državne komisije do sada rješavali upravni sudovi u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, isto je dovelo do neujednačene prav-ne prakse. Na predloženi način ujednači će se sud-ska praksa i poveća pravna sigurnost. Propisuje se da DKOM objavljuje presude upravnih sudova kako bi se svima omogućio uvid u pravna shvaćanja sudova, a koja mora poš va DKOM u svojim budućim odlu-kama. Time će se također poveća pravna sigurnost.

20. Osobito bitne povrede postupka javne nabave

Prijedlogom Zakona određuju se osobito bitne povre-de postupka javne nabave na koje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave pazi po službenoj dužnos , neovisno o fazi postupka u kojoj je žalba iz-javljena. Proširuju se ovlas Državne komisije tako da se izrijekom propisuju određene osobito bitne povre-de na koje se pazi po službenoj dužnos neovisno je li žalitelj naveo takvu povredu u svojoj žalbi. Važeće zakonsko rješenje suženo propisuje bitne povrede na koje se pazi po službenoj dužnos i ne omogućava Dr-žavnoj komisiji da odlučuje izvan žalbenih navoda.

U tom smislu, osobito bitne povrede postupka jav-ne nabave su: 1. određivanje kraćeg roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje od minimalnog roka propisanog Zakonom, 2. (ako) ispravak obavijes nije poslan na objavu, a postojala je obveza sukladno odredbama Zakona, 3. rok za dostavu ponuda ili za-htjeva za sudjelovanje nije produljen, a postojala je obveza sukladno odredbama Zakona, 4. nema kriterija za odabir ponude ili ponderi nisu određeni sukladno članku 286. Zakona, 5. natjecatelj ili ponuditelj je mo-rao bi isključen iz postupka javne nabave, jer postoje obvezne osnove za njegovo isključenje, 6. nakon isteka roka za dostavu ponuda u otvorenom ili ograničenom postupku, naručitelj je vodio pregovore ili je ponuditelj izmijenio svoju ponudu suprotno odredbama Zakona, 7. naručitelj nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu izvora prava, što je bilo od utjecaja na zakonitost postupka, a za koju žalitelj nije znao ni mo-gao zna u trenutku izjavljivanja žalbe.

21. Inspekcijski nadzorPrijedlogom novoga Zakona o javnoj nabavi predvi-đa se kontrola izvršenja sklopljenih ugovora o javnoj

nabavi ili okvirnog sporazuma inspekcijskim nadzo-rom, kojeg obavlja tržišna inspekcija središnjeg je-la državne uprave nadležnog za poslove inspekcija u gospodarstvu. S obzirom na činjenicu da u izvrše-nju ugovora postoji visok korup vni rizik te postoji mogućnost manipulacije i odstupanja od propisanih uvjeta iz dokumentacije i odabrane ponude jekom izvršenja ugovora uvodi se inspekcijski nadzor u izvr-šenju ugovora o javnoj nabavi. Propisuju se odgova-rajuće prekršajne sankcije ako naručitelj pri izvršenju odstupa od ugovorenih uvjeta. Sadašnje zakonsko rješenje ne propisuje inspekcijski nadzor nad izvrše-njem ugovora javne nabave.

22. ZaključnoPrijedlog novoga Zakona o javnoj nabavi donosi odredbe koje imaju za cilj povećanje transparentno-s i fl eksibilnos postupaka javne nabave, smanje-nje troškova sudjelovanja u postupku javne nabave za naručitelje i gospodarske subjekte, te smanjenje administra vnog tereta, korištenjem elektroničkih sredstava komunikacije i Europske jedinstvene doku-mentacije o nabavi. Uvođenjem kriterija ekonomski najpovoljnije ponude kao jedinog kriterija, nauštrb kriterija najniže cijene, očekuju se značajni fi nancijski i drugi učinci kao posljedica povećane primjene istog kriterija odabira ponude u postupcima javne nabave i podizanje razine kvalitete nabavljenih radova, robe i usluga – sve radi ostvarenja načela: najbolje vrijed-nos za novac.

Prenošenje novih rješenja iz EU direk va rezul ra će značajnim smanjenjem i pojednostavljivanjem proce-dura u području javne nabave, smanjenjem admini-stra vnog opterećenja i kod naručitelja i kod ponu-ditelja, te osobito smanjenjem troškova sudjelovanja u postupcima javne nabave malim i srednjim podu-zetnicima, koji možda ne raspolažu s odgovarajućim administra vnim i stručnim kapacite ma.

Očekuje se da će pojednostavljenje procedura u jav-noj nabavi i smanjenje troškova sudjelovanja rezul ra- povećanim interesom malih i srednjih poduzetnika

za sudjelovanje u tržištu javne nabave, što bi trebalo pridonije većoj razini tržišnog natjecanja odnosno povećanjem prosječnog broja ponuda u postupcima javne nabave, s pozi vnom posljedicom učinkovi -jeg trošenja javnih sredstava. Također, izmjenama u sustavu pravne zaš te očekuje se povećanje pravne sigurnos sudionika u postupku javne nabave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

81

UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajed-ničkih izazova, koji su zajednički iden fi cirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnos , posebno u odnosu na po-vezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i pro-metnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neod-govarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženos između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraži-vanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunika-cijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, nega vnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao bi iskorištavanje neiskorištenih potenci-jala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih ins tucija, uključujući sveučilišta, ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije.

Jačanjem prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, po-većanju međunarodne konkurentnos hrvatskih pogranič-nih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakos među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja.

Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. – 2020.

Fokus programa je razmjena znanja te iskustava, razvija-nje i provedba pilot ak vnos , tes ranje izvedivos no-vih poli ka, proizvoda i usluga te podržavanje inves cija. Program će pridonije oslobođenju potencijala plavog rasta u obje zemlje ulaganjem u istraživanje i inves ranje u sektore plavog gospodarstva, te unaprijedi zajedničko praćenje klimatskih promjena i sprječavanje prirodnih ri-zika. Ujedno će pomoći razvoju pomorskog prometa radi održivos turizma i bolje prostorne raspodjele kretanja po-

sje telja u regiji. Ukupan proračun Programa suradnje izno-si 236.890.849 eura. Ukupan doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 201.357.220 eura.

Odabrana tematska područja za ulaganje sukladno te-matskim ciljevima defi niranim Uredbom (EU) 1303/2013, člankom 9., su kako slijedi:

Prioritetna os 1 – Plave inovacije (tematski cilj 1)Prioritetna os 2 – Sigurnost i otpornost (tematski cilj 5)Prioritetna os 3 – Okoliš i kulturna baš na (tematski cilj 6)Prioritetna os 4 – Pomorski prijevoz (tematski cilj 7)

Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020.

Program prekogranične suradnje između Mađarske i Hrvat-ske slijednik je programa iz prethodne fi nancijske perspek- ve (2007. – 2013.), i on se u slučaju obje zemlje fi nancira

iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Zbog svojeg ograničenog opsega i specifi čnos prekograničnog statu-sa, program je usmjeren na pružanje potpore odabranim strateškim ak vnos ma i pilot projek ma iz prioritetnih područja, dok veća infrastrukturna ulaganja nisu planirana. Naglasak je ponajprije stavljen na po canje gospodarske suradnje, rješavanjem problema slabe povezanos i ne-povoljnog gospodarskog okruženja; poboljšanje i zaš tu okoliša i prirodnih resursa, odnosno sprječavanje njiho-vog gubitka; po canje umreženos lokalnih i regionalnih upravljačkih struktura; te poboljšanje komunikacije između odgojno-obrazovnih ins tucija i ključnih dionika lokalnih gospodarstava. Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 73.900.027 eura. Ukupan doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 60.824.406 eura.


Pregled Programa prekogranične suradnjeAlen Halilović *

Europska teritorijalna suradnja, kao jedan od ciljeva kohezijske poli ke za fi nancijsko razdoblje 2014. – 2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, re-gionalnoj i nacionalnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije te trećih zemalja obuhvaćenih potporom instrumenata vanjske poli ke Unije. U kontekstu programa teritorijalne suradnje, cilj je smanjivanje nega vnog utjecaja granica kao i jačanje društvene, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije po zajedničkom pristupu na odgovarajućoj administra vno-teritorijalnoj razini. Europskom teritorijalnom su-radnjom po če se prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja radi ostvarenja pametnog, odr-živog i uključivog rasta. Autor u članku daje detaljan pregled programskih i tematskih područja te ukupnog pro-računa po svim programima prekogranične suradnje u kojima izravno sudjeluje Hrvatska kao zemlja suradnik.

* Alen Halilović, mag. oec., Zagreb.

82

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Prioritetna os 1 – Ekonomski razvoj (tematski cilj 3)Prioritetna os 2 – Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara (tematski cilj 6)Prioritetna os 3 – Suradnja (tematski cilj 11)Prioritetna os 4 – Ulaganje u obrazovanje (tematski cilj 10).

Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020.

Program suradnje Slovenija – Hrvatska ima za cilj promi-canje održivog, sigurnog i vitalnog graničnog područja te njegovanje pametnih pristupa očuvanja, mobilizacije i upravljanja prirodnim i kulturnim bogatstvima za do-brobit ljudi koji žive i rade ili samo posjećuju programsko područje. Primarni fokus bit će iskorištavanje prirodnih i kulturnih vrijednos za uspostavu inova vnih, pametnih i učinkovi h rješenja za pomoć očuvanju i unaprjeđenju kvalitete okoliša i njegove raznolikos s jedne strane te njegovog socioekonomskog potencijala s druge strane. Osiguravanje sigurnog i vitalnog područja je od iznimne važnos za ljude, što bi se trebalo osigura povećanjem kapaciteta ins tucionalne suradnje na svim razinama.

Dodatno se usredotočilo na nacionalne prioritete i pro-grame podržane od europskih strukturnih i inves cijskih fondova (ESI fondovi), dodane vrijednos prekograničnih pristupa i očekivani utjecaj i izvedivost provedbe. Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 55.690.913 eura. Uku-pan doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj izno-si 46.114.193 eura.


Prioritetna os 1 – Integrirano upravljanja rizicima od popla-va na prekograničnim riječnim slivovima (tematski cilj 5)Prioritetna os 2 – Očuvanje i održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa (tematski cilj 6)Prioritetna os 3 – Zdrava, sigurna i pristupačna pogranična područja (tematski cilj 11)

INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020.

PA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. značajna je novost u odnosu na prethodno programsko razdoblje s obzirom na to da je nastao spajanjem dvaju bilateralnih programa prekogranične suradnje iz prethodnog razdoblja: Hrvatska – Bosna i Hercegovina i Hrvatska – Crna Gora, te s obzirom na činjenicu da će Republika Hrvatska preuze dužnost upravljačkog jela Programa. Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 67.241.552 eura. Ukupan doprinos iz Eu-ropskog fonda za regionalni razvoj iznosi 57.155.316 eura.

Prioritetne osi novog Programa koje je Radna skupina za programiranje odabrala na temelju situacijske analize pro-gramskog područja te provedenih javnih konzultacija su sljedeći:

Prioritetna os 1 – Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdrav-stvenih usluga u programskom području (tematski cilj 1)Prioritetna os 2 – Zaš ta okoliša i biološke raznolikos , poboljšanje prevencije rizika te promicanje održive ener-gije i energetske učinkovitos (tematski cilj 2)Prioritetna os 3 – Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baš ne (tematski cilj 4)Prioritetna os 4 – Jačanje konkurentnos i razvoja poslov-nog okruženja u programskom području (tematski cilj 7).

INTERREG IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014. – 2020.

IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014. – 2020., nastavak je suradnje dviju država, odnosno pograničnih regija iz prethodnog programskog razdoblja, osnaživanja postojećih i izgradnje novih partnerstva, nado-gradnje pos gnu h rezultata i daljnje razmjene iskustava između dviju država sudionica programa. Ukupan prora-čun Programa suradnje iznosi 40.344.930 eura. Ukupan doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 34.239.188 eura.

Prioritetne osi novog Programa koje je Radna skupina za programiranje odabrala na temelju situacijske analize pro-gramskog područja su sljedeći:Prioritetna os 1 – Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdrav-stvenih usluga u programskom području (tematski cilj 1)Prioritetna os 2 – Zaš ta okoliša i biološke raznolikos , poboljšanje prevencije rizika te promicanje održive ener-gije i energetske učinkovitos (tematski cilj 2)Prioritetna os 3 – Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baš ne (tematski cilj 4)Prioritetna os 4 – Jačanje konkurentnos i razvoja poslov-nog okruženja u programskom području (tematski cilj 7).

Napomene:

• Stopa sufi nanciranja za sve Programe suradnje iznosi do mak-simalno 85 %, dok preostalih 15 % trebaju osigura projektni partneri iz vlas h izvora.

• Aplikacije se podnose po elektroničkom sustavu za praćenje (electronic Monitoring System). Elektronički sustav za praćenje (electronic Monitoring System, eMS) je računalni informacijski sustav koji omogućuje popunjavanje i dostavu prijava projek-tnih prijedloga, odobrenje, ugovaranje, upravljanje i admini-straciju projekata u kontekstu Interreg programa, omogućuje prikupljanje svih potrebnih informacija o dostavljenim i odo-brenim projek ma, njihovu provedbu i pos gnuća, promjene i zatvaranje, bilježi ukupne podatke o napredovanju na projek-tnoj i programskoj razini, omogućuje komunikaciju programskih jela i korisnika programa te zahtjeva unos pojedinog podatka

samo jednom i dalje koris već unesene podatke. • U projektnom partnerstvu moraju bi uključena najmanje dvije

organizacije od kojih jedna mora bi iz Hrvatske. • Prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga Programa prekogra-

nične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. – 2020. planira se za drugu polovicu 2016. godine.

• Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska za raz-doblje 2014. – 2020. se izvodi na osnovi otvorenog javnog pozi-va, što znači da je projektne prijave moguće neprekidno podno-si od otvaranja poziva sve dok postoje slobodna sredstva.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

83

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. UvodSrpanj je pred vra ma, a samim me neprofi tne or-ganizacije kreću s pripremama za sastavljanje i pre-daju fi nancijskog izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. U skladu s člankom 10. Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Regi-stru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15; dalje u tekstu: Pravilnik) fi nancijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja predaju se u roku od 30 dana po isteku izvještajnog razdoblja.

Kako je 30. srpnja 2016. subota, rok za predaju fi nan-cijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. prolongira se na ponedjeljak 1. kolovo-za 2016. Polugodišnji fi nancijski izvještaj na Obrascu: PR-RAS-NPF predaje se isključivo Financijskoj agenciji (FINA-i). Obrazac: PR-RAS-NPF je dan u prilogu Pravil-nika i iden čan je obrascu koji se koris o prethodne godine.

Podsjećamo da neprofi tne organizacije neće bi u mogućnos preda fi nancijski izvještaj, ako pret-hodno nisu upisane u Registar neprofi tnih organi-zacija i nemaju RNO broj. Sve informacije u vezi s upisom raspoložive su na h p://www.mfi n.hr/hr/registar-npf.

Financijska agencija neće zaprima fi nancijske iz-vještaje nakon predviđenog roka što će se posebno apostrofi ra i u Upu o izradi i predaji fi nancijskog izvještaja neprofi tnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. Uputa će kao i u pret-hodnim razdobljima bi objavljena na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija počekom srpnja 2016.g.

2. Obveznici predaje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja

Pravilnik defi nira obvezu polugodišnjeg fi nancijskog izvještavanja u ovisnos o tome je li neprofi tna or-ganizacija obveznica vođenja dvojnog knjigovodstva ili se odlučila za vođenje jednostavnog knjigovodstva. Polugodišnji fi nancijski izvještaj predaju neprofi t-ne organizacije koje su obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva. Neprofi tne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo ne sastavljaju polugodiš-nji fi nancijski izvještaj. Neprofi tna organizacija se tek nakon proteka prve tri godine od osnivanja, može odluči za vođenje jednostavnog knjigovodstva, i to pod sljedećim uvje ma:

• ako joj je vrijednost imovine na kraju svake od pret-hodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i

• ako joj je godišnji prihod u svakoj od prethodne tri go-dine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje.

U tom slučaju, da bi vodila jednostavno knjigovod-stvo, neprofi tna organizacija mora donije Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela i o tome na Obrascu: RNO-P obavijes Ministarstvo fi nancija. To konkretno znači da je neprofi tna organizacija bila obvezna dostavi Obrazac: RNO-P do 1. ožujka 2016. na adresu: Ministarstvo fi nancija (Sektor za izvršava-nje državnog proračuna), Katančićeva 5, 10 000 Za-greb. Bilo je važno poš va navedeni rok, jer je već u travnju 2016. postojala obveza predaje tromjesečnih fi nancijskih izvještaja za one neprofi tne organizacije koje su obveznici dvojnog knjigovodstva i one koje udovoljavaju uvje ma za vođenje jednostavnog, ali su se odlučile za dvojno knjigovodstvo. Ustrojeni Re-gistar, koji se ažurira uz pomoć obrazaca: RNO-P, služi upravo za provjeru dostavljenih fi nancijskih izvještaja u odnosu na obveznike.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj za neprofi tne organizacijeIvana Jakir-Bajo *

Autorica ovim člankom podsjeća neprofi tne organizacije na rok predaje i sadržaj polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja. Kako se podzakonski akt koji uređuje područje izvještavanja nije mijenjao jekom ove godine, polugodišnji fi nancijski izvještaj koji se predaje na Obrascu: PR-RAS-NPF iden čan je onome s polugodišta 2015. godine.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

84

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Odluka o vođenju jednostavnog knjigovodstva i pri-mjeni novčanog računovodstvenog načela je važeća sve dok neprofi tna organizacija zadovoljava propisa-ne uvjete, odnosno do opoziva. To znači da one ne-profi tne organizacije koje su prethodne godine doni-jele ovakvu Odluku i o njoj na Obrascu: RNO-P izvije-s le Ministarstvo fi nancija, a i u 2016. udovoljavaju kriterijima i nastavljaju vodi jednostavno knjigovod-stvo, Ministarstvu fi nancija ne dostavljaju ponovo Obrazac: RNO-P.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj obvezne su preda- i neprofi tne organizacije, koje su odlučile vodi

dvojno knjigovodstvo iako udovoljava uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva. Vjerske zajed-nice primjenjuju odredbe Pravilnika koje se odnose na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sred-stava. Zakonom o fi nancijskom poslovanju i raču-novodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14; dalje u tekstu: Zakon) su vjerske zajednice izuzete obveze sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja i upisa u Registar, te stoga odredbe Pravilnika slijede takvo zakonsko određenje.

Među m, pravne osobe kojima su osnivači vjerske za-jednice, a nisu osnovane radi ostvarivanja dobi (pri-mjerice Caritasi) obveznici su sastavljanja i predaje po-lugodišnjeg fi nancijskog izvještaja (ako ne udovoljavaju uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva).

3. Način i rok predaje polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja

Neprofi tna organizacija obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva i neprofi tna organizacija, koja udovo-ljava uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovod-stva, a nije donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela, sastavlja fi nancijske izvještaje za poslovnu go-dinu i za razdoblja: od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30. rujna. Financijski izvještaji sastavljaju se i podnose na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova.

Neprofi tna organizacija sastavlja za razdoblja od 1. si-ječnja do 30. lipnja 2016. Izvještaj o prihodima i ras-hodima na Obrascu: PR-RAS-NPF i predaje ga FINA-i do 1. kolovoza 2016.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj na propisanom obras-cu i nadalje će prikuplja FINA za potrebe Ministar-stva fi nancija i to fi nancijski izvještaj u elektroničkom obliku objavljen na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija. Neprofi tna organizacija uz fi nancijski iz-vještaj u elektroničkom obliku predaje i Referentnu stranicu ovjerenu potpisom zakonskog zastupnika i

pečatom. Referentna stranica objavljena je u prilogu Pravilnika i jednaka je za sve fi nancijske izvještaje.

Neprofi tna organizacija može preda FINA-i fi nancij-ske izvještaje i u papirnatom obliku, ali na obrascima propisanim Pravilnikom. Ministarstvo fi nancija i FINA uvijek preporučavaju predaju fi nancijskih izveštaja u elektroničkom obliku, jer ovi obrasci imaju ugrađene matema čke i logičke kontrole što omogućuje brzu kontrolu ispravnos obrazaca i svakako bržu obradu. Financijski izvještaj za polugodišnje razdoblje čuva se do predaje fi nancijskog izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine.

Neprofi tne organizacije neće bi u mogućnos pre-da polugodišnji fi nancijski izvještaj, ako prethodno nisu upisane u Registar i nemaju RNO broj, a Finan-cijska agencija (dalje u tekstu: FINA) neće zaprima fi nancijske izvještaje nakon predviđenog roka. Na in-ternetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr – Neprofi tne organizacije – Registar neprofi tnih organizacija) nalazi se prijava za upis (Obrazac: RNO). Nakon što neprofi tna organizacija dostavi obrazac prijave, dokaz o upisu pronalazi na internetskoj stra-nici Ministarstva fi nancija. Dakle, Ministarstvo fi nan-cija ne izdaje izvadak iz Registra neprofi tnih organiza-cija, već je kao dokaz o upisu neprofi tne organizacije u Registar dovoljno ispisa stranicu s podacima dobi-venim nakon pretrage Registra na internetskoj strani-ci Ministarstva fi nancija.

Kao što je vidljivo iz prethodnog teksta, rok predaje polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja nije se mijenjao u odnosu na prethodnu godinu, ali su se okolnos u kojima se predaje ovogodišnji polugodišnji fi nancijski izvještaj promijenili. Novim zakonskim rješenjem su-stavno se uredilo pitanje prekršaja i kazni, poglavito u slučajevima nesastavljanja fi nancijskih izvještaja ili nepoš vanja roka njihove predaje. Člankom 45. Za-kona su predviđene novčane kazne ako se ne sastavi fi nancijski izvještaj, odnosno ako se ne preda u zako-nom utvrđenom roku, i to za neprofi tnu organizaciju koja vodi dvojno knjigovodstvo u iznosu od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna, a za zakonskog zastupni-ka u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna.

Nakon jedne godine primjene novog Zakona, stvo-rene su sve pretpostavke za primjenu predviđenih novčanih kazni u slučajevima nesastavljanja polugo-dišnjeg fi nancijskog izvještaja, odnosno njegove ne-predaje do 1. kolovoza 2016.

4. Specifi čnos popunjavanja Obrasca: PR-RAS-NPF

Kod sastavljanja fi nancijskog izvještaja za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2016. popunjavaju se svi stupci

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

85


Obrasca: PR-RAS-NPF, dakle i stupac 4 Ostvareno u istom razdoblju prethodne godine i stupac 5 Ostva-reno u izvještajnom razdoblju (1. siječnja do 30. lipnja). Iznimno, stupac 4 – Ostvareno u istom raz-doblju prethodne godine – ne popunjava:

• neprofi tna organizacija koja je osnovana jekom 2016. godine

• neprofi tna organizacija koja je u 2016. prešla s jednostavnog na dvojno knjigovodstvo

• i pravna osoba koja je jekom 2016. prešla iz pro-računskog na računovodstvo neprofi tnih organi-zacija.

U dijelu dodatnih podataka Obrasca: PR-RAS-NPF (od AOP 150 do AOP 155), traži se iskazivanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu. Is obrazac – Obrazac: PR-RAS-NPF Izvještaja o priho-dima i rashodima popunjava se na polugodištu i za poslovnu godinu. Stoga, neprofi tne organizacije kod popunjavanja Obrasca: PR-RAS-NPF na polugodištu ne treba zbuni AOP oznaka 138 Obveza poreza na dobit po obračunu. Obrazac je prilagođen i onim ne-profi tnim organizacijama, koje su u sustavu poreza na dobit.

Ovaj AOP neprofi tne organizacije u sustavu dobi- popunjavaju isključivo kod sastavljanja Izvještaj o

prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca. Jasno, neprofi t-ne organizacije koje nisu u sustavu poreza na dobit, odnosno one koje jesu, ali nemaju obvezu poreza na dobit po obračunu za poslovnu godinu, ovu AOP oznaku ne popunjavaju. Dakle, na polugodištu se ova AOP oznaka ne popunjava. Navedeno će također bi posebno istaknuto u Upu Ministarstva fi nancija po-vezanoj sa sastavljanjem i predajom polugodišnjeg fi nancijskog izvještaja.

Nadalje, iznimno je važno u stupcu Ostvareno u izvje-štajnom razdoblju tekuće godine Obrasca: PR-RAS-NPF dobro iskaza preneseni rezultat iz prethodne 2015. Samo u iznimnim slučajevima višak/manjak koji je prenesen s 31. prosinca 2015. i iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima za 2015. godinu nije iden -čan višku/manjku koji se iskazuje na AOP oznakama Obrasca: PR-RAS-NPF za prvo polugodište 2016. To su sljedeći slučajevi u kojima je jekom prvog polu-godišta 2016. provedena korekcija viška/manjka pre-nesenog s 31. prosinca 2015.:

1. Povrata sredstava na teret rezultata npr. u veljači 2016. po zahtjevu donatora, jer su se sredstva ko-ris la nenamjenski.

2. Ili ispravak pogrešnih knjiženja iz 2015. ili ranijih godina npr. korisnik je dva puta eviden rao is ra-čun.

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA NEPROFITNE

ORGANIZACIJE

Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene

i porezne aktualnosti

13. srpnja 2016.Zagreb

Naknada za sudjelovanje:

750,00 kn

(uključen PDV, radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN Magazin,Računski plan za neprofi tne organizacije)

Više o programu pročitajte na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr

PROGRAM SEMINARA

1. Specifi čna knjiženja u poslovanju neprofi tnih organizacija

2. Financijsko izvještavanje i revizija

3. Kako izraditi procedure iz Upitnika o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola

4. Nova metodologija planiranja za 2017. godinu

5. Porezne specifi čnosti u poslovanju neprofi tnih organizacija

6. Odgovori na pitanja i rasprava

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. Obveznici revizije i uvida za 2016. godinu

Na temelju članka 32. Zakona o fi nancijskom poslo-vanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14) fi nancijski izvještaji neprofi tne organiza-cije koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod od tri do uključivo 10 milijuna kuna podliježu revi-zijskom uvidu, dok fi nancijski izvještaji neprofi tne organizacije koja je u prethodnoj godini imala uku-pan prihod iznad 10 milijuna kuna podliježu reviziji. Članak 47. stavak 7. istog Zakona propisuje da se prvi godišnji fi nancijski izvještaji koji se daju na uvid, od-nosno revidiraju po ovlaštenom revizoru, odnose na 2015. godinu, što znači da su u 2016. godini svi ob-veznici morali angažira ovlaštenog revizora koji će obavi reviziju ili uvid u fi nancijske izvještaje za 2015. godinu. Ova obveza vrijedi i nadalje.

Navedeno znači da ako u obrascu PR-RAS-NPF u 2015. godini organizacija ima iskazano više od tri mi-lijuna kuna ukupnih prihoda, a manje od 10 milijuna kuna ukupnih prihoda organizacija mora angažira revizora da obavi revizijski uvid u fi nancijske izvješta-je za 2015. godinu, a ako organizacija ima više od 10 milijuna kuna ukupnih prihoda iskazanih na obrascu PR-RAS-NPF u 2015. godini, mora angažira revizora da obavi reviziju fi nancijskih izvještaja organizacije za 2015. godinu. Prema članku 29. stavku 1. Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija fi nancijski izvještaji neprofi tne organiza-cije jesu izvještaji o stanju i strukturi te promjenama u vrijednos i obujmu imovine, obveza, vlas h izvo-ra, prihoda i rashoda.

Pravilnik o izvještavanju u neprofi tnom računovod-stvu i registru neprofi tnih organizacija detaljnije de-fi nira te izvještaje kao bilancu na obrascu BIL-NPF i Izvještaj o prihodima i rashodima na obrascu PR-RAS-NPF. Važno je uz obrasce naves i bilješke uz fi nancij-ske izvještaje, jer su bilješke sastavni dio fi nancijskih izvještaja. U bilješkama je važno i objavi bilješke koje su propisane člankom 9. Pravilnika, a povezane su s pregledom ugovornih odnosa koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu posta obveza ili imovina ne-profi tne organizacije. Primjerice, potrebno je naves sporove koje neprofi tna organizacija vodi, a gubitak ili dobitak spora može rezul ra fi nancijskim obveza-ma ili imovinom, te je obvezno objavi pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih kredita i fi nancijskih naj-mova (leasinga).

Neprofi tne organizacije dužne su do 30. lipnja teku-će godine objavi , na svojim mrežnim stranicama, revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji fi nancijskih izvještaja, odnosno o uvidu u fi nancijske izvješta-je za prethodnu godinu. Javna objava na mrežnim stranicama ne odnosi se na sindikate i udruge po-slodavaca koji su dužni do 30. lipnja tekuće godine dostavi Ministarstvu fi nancija revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji, odnosno o uvidu u fi nancijske izvještaje.

Procijenjeni troškovi uvida u fi nancijske izvještaje za neprofi tne organizacije koje ostvaruju od tri do 10 milijuna kuna prihoda iznose od 10 suća pa do 30 -suća kuna bez PDV-a, ovisno o broju zaposlenih, pri-hodima i veličini imovine kojom raspolažu. Što su or-ganizacije kompleksnije to će i cijena uvida bi veća. Procijenjeni trošak revizije za neprofi tne organizacije s prihodima iznad deset milijuna kuna može iznosi i

Revizija i fi nancijski uvid u fi nancijske izvještaje neprofi tnih organizacija za 2016. godinuVedran Marinić *

Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija obvezuje neprofi tne organizacije koje su u 2015. godini imala ukupan prihod iznad,odnosno 10 milijuna kuna da izaberu ovlaštenog revizora i provedu revizijski uvid, odnosno reviziju fi nancijskih izvještaja. Izbor revizora potrebno je proves do konca rujna. O ovim obvezama piše autor u članku.

* Vedran Marinić, mag. oec., ovlašteni revizor.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

87


preko 60 suća kuna bez PDV-a. Ovo je samo isku-stvena procjena potencijalnih troškova koja je u skla-du s procjenom koju je dalo Ministarstvo fi nancija. Opseg posla u reviziji obuhvatniji je nego kad se radi o uvidu, pa je me i cijena uvida niža od cijene revizi-je fi nancijskih izvještaja. Odgovornost je na osobama ovlaštenim za zastupanje neprofi tne organizacije da s ovlaštenim revizorom dogovori cijenu usluge.

2. Propisi koji uređuju reviziju i uvid u fi nancijske izvještaje

Revizija fi nancijskih izvještaja obavlja se sukladno Zakonu o reviziji (NN, br. 146/05, 139/08 i 144/12) i prema Zakonu ona se obavlja neovisno, samostalno i objek vno, te u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima koje je prevela i objavila Komora revi-zora, pravilima revizijske struke te drugim pravilima i propisima poštujući Kodeks profesionalne e ke re-vizora. Obavljanje uvida uređuje Međunarodni stan-dard za angažmane uvida u fi nancijske izvještaje 2400 (MSU). To znači da se na angažmane uvida najprije odnosi standard MSU 2400 (izmijenjeni) Angažmani uvida u povijesne fi nancijske izvještaje. Među m, osim spomenutog standarda revizor treba ima na umu i odredbe Zakona o reviziji, Međunarodne stan-darde kontrole kvalitete 1 (MSKK 1), te treba postu-pa sukladno Kodeksu profesionalne e ke revizora.

Razlika između revizije i uvida u fi nancijske izvješta-je je u mišljenju koje daje revizor. U reviziji fi nancij-skih izvještaja revizor daje razumnu razinu uvjerenja i navodi da su fi nancijski izvještaji u svim značajnim odrednicama fer prezen rani, dok kod uvida revizor daje takozvano nega vno uvjerenje gdje izjavljuje da na temelju revizijskog uvida ništa nije skrenulo pozor-nost, a što bi uzrokovalo da povjeruje kako fi nancijski izvještaji neprofi tne organizacije nisu sastavljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu sa Zakonom o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14). Dakle, kod uvida revi-zor treba prikupi dostatne i primjerene dokaze te steći ograničeno uvjerenje, prvenstveno obavljanjem upita i anali čkih postupaka, o tome jesu li fi nancijski izvještaji kao cjelina bez značajnih pogrešnih prikazi-vanja, te jesu li fi nancijski izvještaji u skladu s primje-njivim okvirom fi nancijskog izvještavanja.

3. Odabir revizora i rokovi za reviziju i uvidTreba ima na umu da su rokovi za odabir i imeno-vanje samostalnog revizora ili revizorskog društva strogo defi nirani Zakonom o reviziji. Tako je Zakonom o reviziji člankom 6. određeno da skupš na pravne osobe bira i imenuje revizorsko društvo ili samostal-nog revizora najkasnije do 30. rujna godine na koju

se revizija odnosi. Dakle, neprofi tna organizacija, koja je obveznik revizije mora odabra revizora naj-kasnije do 30. rujna 2016. godine. Prema članku 68. stavka 1. Zakona o reviziji kazna za neprofi tnu organi-zaciju, koja je obveznik revizije, a koja pravodobno ne ugovori reviziju fi nancijskih izvještaja predviđena je novčana kazna od 20 suća do 100 suća kuna, dok je za odgovornu osobu u neprofi tnoj organizaciji pred-viđena novčana kazna u iznosu od 10 suća kuna.

Rokovi za ugovaranje uvida nisu predviđeni, ali treba vodi brigu o tome da se novčanom kaznom u iznosu od pet suća kuna do 200 suća kuna može kazni- za prekršaj neprofi tna organizacija koja ne objavi,

na svojim mrežnim stranicama, revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih fi nancijskih izvještaja, od-nosno o uvidu u fi nancijske izvještaje za prethodnu godinu (čl. 45., st. 19. ZoFPiRNP).

4. Sklapanje ugovora o reviziji Zakon o reviziji u članku 12. navodi da se međusob-na prava i obveze revizorskog društva ili samostalnog revizora i pravne osobe kod koje se obavlja revizija uređuju ugovorom o reviziji. Ugovor o reviziji mora bi zaključen u pisanom obliku. Revizorsko društvo ili samostalni revizor ne smiju ugovorene poslove ustupa drugim revizorskim društvima i samostalnim revizorima. Ugovor o reviziji se može otkaza jedino iz opravdanih razloga, a razlike u mišljenjima koje se odnose na područja računovodstva i revizije, pred-stavnika pravne osobe kod koje se obavlja revizija i revizorskog društva te samostalnog revizora ne mogu bi opravdana osnova za raskid ugovora.

Naknada za usluge revizije odnosno uvida, utvrđuje se ugovorom te ne smije bi uvjetovana pružanjem dodatnih usluga ni bilo čime što bi ugrozilo neovi-snost i objek vnost revizora. Cijena revizijskih usluga nije propisana, ali ovisi o više faktora od kojih su naj-značajniji revizijski rizik, visina imovine, visina priho-da, broj zaposlenih, kompleksnost organizacije i po-treba angažiranja vanjskih stručnjaka.

5. Sklapanje ugovora o uviduKao i kod prethodno opisanih usluga revizije, i kod usluge uvida međusobna prava i obveze revizorskog društva ili samostalnog revizora te neprofi tne orga-nizacije će se regulira ugovorom o pružanju usluga uvida. Forma nije stroga kao kod Ugovora o reviziji, ali isto ima nekoliko elemenata koje je potrebno uklju-či u ugovor. Ugovorom o uvidu se ne smije ugrozi revizorova neovisnost. Nije određena maksimalna ni minimalna cijena revizijskog uvida i ovisit će kao i kod revizije o revizijskom riziku, visini imovine, visini pri-hoda, broju zaposlenih, kompleksnos organizacije i

88


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

potrebi angažiranja vanjskih stručnjaka, ali je u pravi-lu manja od cijene revizije.

Važno je napomenu da zakonski zastupnik neprofi t-ne organizacije mora prihva i razumje svoje od-govornos (MSU 2400.30(b)) i takva se izjava uklju-čuje u ugovor o uvidu. Odgovorna osoba neprofi tne organizacije izjavljuje da razumije i prihvaća odgovor-nost za sastavljanje fi nancijskih izvještaja u skladu s primjenjivim okvirom fi nancijskog izvještavanja kao i za njihovu fer prezentaciju, te da je odgovorna za im-plementaciju internih kontrola koje bi omogućile sa-stavljanje fi nancijskih izvještaja koji su bez značajnih pogrešnih prikazivanja zbog prijevare ili pogreške, te da će omogući pristup revizoru svim informacijama za koje je menadžment uvjeren da su relevantne za sastavljanje fi nancijskih izvještaja. Odgovorna oso-ba u organizaciji mora osigura neograničen pristup svim zaposlenicima unutar neprofi tne organizacije i svim dodatnim podacima za koje revizor utvrdi da su nužni za dobivanje dokaza.

6. Revizorsko izvješćeKrajnji rezultat obavljenog postupka revizije u nepro-fi tnoj organizaciji, koja je obveznik revizije je revizor-sko izvješće. Forma izvješća je regulirana Zakonom o reviziji (NN, br. 146/05) te izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (NN, br. 139/08), te se obvezno uz revizorsko izvješće prilažu fi nancijski izvještaji koji su bili predmet revizije (BIL-NPF, PR-RAS-NPF i bilješke). Revizorsko izvješće sastavlja ovlašteni revizor i potpi-suje u svoje ime, te ga potpisuje i ovlašteni predstav-nik revizorskog društva u ime društva.

Revizor će izrazi pozi vno mišljenje kada zaključi da su fi nancijski izvještaji neprofi tne organizacije sa-stavljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom fi nancijskog izvještavanja te is nito i fer prikazuju fi nancijski položaj i uspješnost neprofi tne organizacije inače će modifi cira (kvalifi -cira ) svoje mišljenje u skladu s MRevS-om 705. Tri su moguće vrste modifi cirajućeg mišljenja: mišljenje s rezervom, nega vno mišljenje i suzdržavanje od mi-šljenja.

Revizor će izrazi mišljenje s rezervom kada je priku-pio dovoljno revizijskih dokaza i kada zaključi da je pogrešno prikazivanje, pojedinačno ili ukupno, ma-terijalno značajno, ali nije prožimajuće za fi nancijske izvještaje. Isto tako, mišljenje s rezervom revizor će izrazi kad ne može pribavi dostatne i primjerene revizijske dokaze na kojima bi temeljio mišljenje, ali revizor zaključi da bi mogući efek neotkrivenog po-grešnog prikazivanja na fi nancijske izvještaje, ako bi ih i bilo, bili značajni, ali ne i prožimajući. Revizor će izrazi nega vno mišljenje kada na temelju prikuplje-

nih revizijskih dokaza zaključi da je pogrešno prikazi-vanje u fi nancijskim izvještajima, pojedinačno i uku-pno, materijalno značajno i prožimajuće.

Revizor će se suzdrža od mišljenja kada ne može pribavi dostatne i primjerene revizijske dokaze na kojima bi temeljio mišljenje, te revizor zaključi da bi mogući učinci neotkrivenih pogrešnih prikazivanja na fi nancijske izvještaje, ako ih ima, bili materijalno zna-čajni i prožimajući (MRevS 705).

7. Izvješće o uviduRevizor u izvješću o uvidu daje nega vno uvjerenje kojim izjavljuje da na temelju revizijskog uvida ništa nije skrenulo pozornost, što bi uzrokovalo da povje-ruje kako fi nancijski izvještaji neprofi tne organizaci-je nisu sastavljeni u svim značajnim odrednicama, u skladu sa Zakonom o fi nancijskom poslovanju i raču-novodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14). Ako je revizor uočio pogreške koje imaju utjecaj na izjavu nega vnog uvjerenja, revizor će modifi cira izjavu tako da izrazi rezervu na dano nega vno uvje-renje ili nega vnu izjavu da fi nancijski izvještaji ne pružaju fer i is nit prikaz. Moguće je i da revizor ne da nikakvo uvjerenje, ako su ograničenja značajna i prožimajuća za cjelokupne fi nancijske izvještaje i re-vizor ih nije u mogućnos kvan fi cira .

8. Postupak revizije u neprofi tnoj organizaciji

Revizija fi nancijskih izvještaja i uvida obično se obav-lja u dvije faze. Prethodna revizija se obavlja u jeku tekuće godine za koju se obavlja revizija. Prethodna revizija uključuje upoznavanje s poslovanjem nepro-fi tne organizacije, razgovor o poslovnim rezulta ma i očekivanjima za kraj godine, razgovor i ocjenu funk-cioniranja internih računovodstvenih kontrola, razgo-vor o ključnim rizicima s kojima se neprofi tna orga-nizacija susreće u svojem poslovanju. U prethodnoj reviziji detaljno se tes raju prihodi i rashodi koje je organizacija ostvarila do datuma prethodne revizi-je, te se uključuje i prisustvovanje godišnjem popisu imovine neprofi tne organizacije.

Završna revizija obično se obavlja poslije godišnjeg obračuna ili istodobno sa sastavljanjem godišnjeg obračuna te uključuje konfi rmiranje potraživanja i obveza koje organizacija ima, upite odvjetniku orga-nizacije o sudskim postupcima u jeku ili potencijal-nim sudskim tužbama, detaljno tes ranje materijalno značajnih bilančnih stavki te tes ranje prihoda i ras-hoda za period od prethodne do završne revizije.

Obveza neprofi tne organizacije je da osigura odgo-varajući radni prostor revizoru za rad te da dostavi

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

89


pravovremeno sve informacije potrebne za obavlja-nje revizije, kao što su: izvod iz registra udruga, popis vanjskih odvjetnika, zapisnike sa skupš ne i nadzor-nih odbora, popis bankovnih računa, kopije svih važ-nijih ugovora o donacijama i projek ma, zapisnike i rješenja Porezne uprave ako je bilo nadzora, pravilnik o radu, popis zaposlenika s brojem dana neiskorište-nih godišnjih odmora, mjesečne rekapitulacije plaća, ugovore o kreditu i leasingu, listu povezanih osoba, fi nancijske izvještaje, planove o poslovanju, pregled prihoda i troškova po projek ma, izvještaj o prove-denim projek ma, brutobilancu, knjigu osnovnih sredstava, pregled hipoteka nad imovinom, vlasničke listove nekretnina, starosnu strukturu potraživanja, starosnu strukturu zaliha, anali čke konto kar ce zaliha, anali čke konto kar ce dobavljača i potraži-vanja, pregled utuženih spornih potraživanja, obra-čuni kamata po kredi ma i zajmovima, konto kar ce Porezne uprave s detaljnim pregledom stanja poreza i doprinosa, izvode otvorenih stavaka leasing kuća, blagajničke izvještaje, konfi rmacije banaka te anali- čke konto kar ce koje revizor zatraži.

Revizor je dužan raspravi pitanja koja su proizašla iz revizije fi nancijskih izvještaja s odgovornim osobama u neprofi tnoj organizaciji. Revizor će, između ostalog, raspravi s odgovornom osobom neprofi tne organi-zacije pristup i sveukupni cilj revizije kao i vremen-ski raspored revizije na prvom sastanku. U narednim sastancima revizor će raspravlja s odgovornim oso-bama o pitanjima kao što su odabir ili primjena zna-čajnijih računovodstvenih poli ka i prakse koja ima ili može ima značajne učinke na fi nancijske izvještaje neprofi tne organizacije, moguće učinke na fi nancijske izvještaje zbog bilo kojeg značajnijeg rizika i izloženo-s , poput sudskog spora, kojeg treba objavi u fi nan-cijskim izvještajima, značajne neizvjesnos koje se odnose na događaje i uvjete koji mogu doves u sum-nju sposobnost subjekta da vremenski neograničeno posluje, slabos internih kontrola te očekivane modi-fi kacije revizorovog izvješća (MRevS 260). To znači da bi za cijelo vrijeme obavljanja revizije trebala postoja- dvosmjerna komunikacija između odgovornih oso-

ba u neprofi tnoj organizaciji i revizora kako bi nepro-fi tna organizacija imala dovoljno vremena da korigira odstupanja ili dostavi dodatnu dokumentaciju, da ne bi došlo do modifi kacije revizorovog izvješća.

9. Postupak uvida u neprofi tnoj organizaciji

Postupak uvida u fi nancijske izvještaje je manje za-htjevan i opsežan od revizije i zah jeva manje revi-zijskih dokaza. Revizor će htje steći razumijevanje poslovanja subjekta i djelatnos u kojoj posluje i postavljat će upite povezane s računovodstvenim

načelima i praksom subjekta, upite povezane s po-stupcima subjekta pri eviden ranju, razvrstavanju, sažimanju transakcija, prikupljanju informacija za objavljivanje u fi nancijskim izvještajima i pripremanju fi nancijskih izvještaja, upite povezane sa značajnim tvrdnjama u fi nancijskim izvještajima. Revizor će pro-ves anali čke postupke oblikovane za utvrđivanje međuodnosa stavki i pojedinačnih stavki, koji se čine neuobičajenim.

Usporedi će fi nancijske izvještaje s izvještajima iz prethodnih razdoblja i postavi upite o značajnim promjenama u odnosu na prošlu godinu. Postavi će upite povezane s ak vnos ma poduze m na sastan-cima Upravnog odbora i Nadzornog odbora i drugim sjednicama koje mogu utjeca na fi nancijske izvješta-je. Pročitat će fi nancijske izvještaje radi razmatranja i utvrđivanja jesu li fi nancijski izvještaji u skladu s na-značenim računovodstvenim poli kama. Ako revizor ima razloga vjerova da informacije podvrgnute uvi-du mogu bi značajno pogrešno prikazane, obavi će dodatne postupke ili će detaljnije tes ra sekcije.

Obveza neprofi tne organizacije je da osigura odgova-rajući radni prostor za rad revizora, te da odgovorne osobe odvoje dovoljno vremena za razgovor s revi-zorom. Za razliku od revizije koja je fokusirana na re-vizijske dokaze i detaljno tes ranje, uvid je fokusiran na postavljanje upita odgovornim osobama, anali č-ke procedure i usklađivanje anali ke i sinte ke. Re-vizor može zatraži dodatnu dokumentaciju za sek-cije za koje smatra da mogu bi značajno pogrešno prikazane. Dokumentacija koju će revizor zatraži pri uvidu uključuje izvod iz registra udruga, popis vanj-skih odvjetnika, računovodstvene poli ke, zapisnike sa skupš ne i Nadzornih odbora, ugovore o kreditu i leasingu, listu povezanih osoba, fi nancijske izvještaje, planove o poslovanju, pregled prihoda i troškova po projek ma, izvještaje o provedenim projek ma, bru-tobilancu, pregled hipoteka nad imovinom, godišnju rekapitulaciju plaća, pravilnik o radu i anali čke kon-to kar ce radi usklade sa sinte kom.

Revizor će raspravi pitanja koja su proizašla iz uvi-da fi nancijskih izvještaja s odgovornim osobama u neprofi tnoj organizaciji. Komunikacija između odgo-vorne osobe u neprofi tnoj organizaciji i revizora tre-ba bi pravovremena kako bi neprofi tna organizacija imala vremena proves korekcije fi nancijskih izvje-štaja prije javne objave na stranicama organizacije.

Revizija i uvid u fi nancijske izvještaje neprofi tnih or-ganizacija će osigura veću transparentnost i javnost djelovanja neprofi tnih udruga po objavi revidiranih podataka i dokumenta na stranicama neprofi tnih or-ganizacija, te isto tako pomoći u jačanju povjerenja građana u rad neprofi tnih organizacija.

90


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Pitanje: Dobili smo rješenje Gradskog ureda za upra-vu Grada Zagreba o upisu promijene adrese sjedišta udruge. Možete li nam pomoći i reći koje državne ins tucije ili urede u Republici Hrvatskoj trebamo obavijes o promjeni adrese sjedišta naše udruge i na koji način (elektronsički obavijes ili fi zički nosi dokaz o promjeni adrese sjedišta)?

Odgovor: Nakon dobivenog rješenja o upisu promje-na u Registru udruga, osoba ovlaštena za zastupanje udruge dužna je u roku od sedam radnih dana o pro-mjenama obavijes Ministarstvo fi nancija po obras-cu Promjene u Registru neprofi tnih organizacija kako bi se promjena podataka provela i u Registru nepro-fi tnih organizacija. Obrazac RNO-P u elektroničkom obliku možete pronaći na stranicama Ministarstva fi nancija. Ispunjen i ovjeren obrazac dostavljate po-štom na adresu: Ministarstvo fi nancija, Služba za državno računovodstvo i računovodstvo neprofi tnih organizacija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb.

Što se če obveza prema ostalim ins tucijama, savje-tujemo da ih svakako kontak rate direktno po nave-denom pitanju – primjerice, na internetskoj stranici Državnog zavoda za sta s ku, u rubrici Često postav-ljana pitanja u vezi s Registrom poslovnih subjeka-ta, možete pronaći informacije o prijavi promjena na poslovnom subjektu poput adrese, naziva poslovnog subjekta i sl., kao i kontakt broj telefona: (01) 4893-501, i adresa e-pošte: [email protected].

Pitanje: Mogu li se vjerskim zajednicama sredstva iz proračuna jedinice lokalne samouprave dodje-ljiva izravno (kao za npr. Crveni križ, Vatrogasnu zajednicu), bez provođenja natječajnog postupka, uzimajući u obzir odredbe Zakona o pravnom polo-žaju vjerskih zajednica, te ima li razlike u odnosu na

dodjelu sredstava za redovnu djelatnos u odnosu na izgradnju i obnovu objekata?

Odgovor: Uredbom se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci koje nadležna jela državne uprave, Vladi-ni uredi i jela te druge javne ins tucije, raspolažući sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom fi -nanciranja i ugovaranja programa i/ili projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Kriteri-je, mjerila i postupke iz Uredbe na odgovarajući način primjenjuju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Uredba se ne primjenjuje na fi nanciranje vjerskih za-jednica. Među m, odredbe ove Uredbe koje se od-nose na udruge, na odgovarajući način primjenjuju se i u odnosu na druge organizacije civilnoga društva (zaklade, privatne ustanove, vjerske zajednice i dru-ge neprofi tne organizacije), kada su one, u skladu s uvje ma javnog natječaja za fi nanciranje programa i projekata, prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri. Vjerske zajednice nemaju obvezu upisa u Registar ne-profi tnih organizacija (RNO), ali postoji mogućnost da se na svoj zahtjev upišu u RNO i predaju fi nancijske izvještaje, ako se žele prijavi na natječaj za proved-bu programa i projekata odnosno pružanje usluga od interesa za opće dobro.

Općina kao davatelj fi nancijskih i nefi nancijskih sredstava uređuje samostalno internim ak ma je-dinice lokalne samouprave fi nanciranje vjerskih za-jednica, u skladu sa Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12, 15/15). Na temelju odredbi Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN, br. 83/02, 73/13), vjerskoj zajednici može se iz državnog prora-čuna i proračuna jedinica lokalne samouprave i pro-računa jedinica područne (regionalne) samouprave dodjeljiva i namjenska potpora, osobito za izgradnju i obnovu objekata vjerske zajednice (čl. 17). Vjerska zajednica podnosi nadležnom jelu obrazloženi za-htjev za dodjelu sredstava.

Iz poslovanja udruga – neka aktualna pitanjaVesna Lendić Kasalo *

U tekstu autorica daje odgovore na česta pitanja u primjeni Zakona o udrugama (NN, br. 74/14, dalje u tek-stu: Zakon) i Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN, br. 26/15, dalje u tekstu: Uredba).

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., Vladin ured za udruge, Zagreb

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

91


Pitanje: S obzirom na to da su u indika vnom planu natječaja OP Učinkovi ljudski potencijali prihvatljivi prijavitelji i pravne osobe vjerskih zajednica registri-rane kao neprofi tne organizacije, podrazumijeva li to da su pravne osobe vjerskih zajednica registrirane kao neprofi tne organizacije? Naime, prema Zakonu o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu nepro-fi tnih organizacija, pravne osobe vjerskih zajednica izuzete su od obaveza sastavljanja i predaje fi nancij-skih izvještaja i upisa u RNO.

Odgovor: Zakon o fi nancijskom poslovanju i računo-vodstvu neprofi tnih organizacija ne izuzima pravne osobe vjerskih zajednica (caritasi, katoličke škole, vr- ći i sl.) od obaveza sastavljanja i predaje fi nancijskih

izvještaja i upisa u Registar neprofi tnih organizacija, nego vjerske zajednice koje su dužne dostavlja samo izvještaje o potrošnji proračunskih sredstava davate-ljima h sredstava. S druge strane, pravne osobe vjer-skih zajednica dužne su se upisa u Registar neprofi t-nih organizacija i podnosi fi nancijska izvješća kao i sve ostale neprofi tne prave osobe, stoga će i jedan od uvjeta za takve prijavitelje na natječaj bi da su upisani u RNO, te da vode transparentno fi nancijsko poslovanje u skladu s propisima o računovodstvu ne-profi tnih organizacija, što podrazumijeva dostavljeni fi nancijski izvještaj (minimalno godišnji račun prihoda i rashoda od 1. siječnja do 31. prosinca 2015., bilancu i bilješke uz fi nancijske izvještaje).

Pitanje: Na kojim web-stranicama se nalazi obavi-jest o tome da su udruge dužne prijavi se Agen-ciji za zaš tu osobnih podataka, jer smo to saznali slučajno, a i naša referen ca u gradu to nije znala. Obavijes o tom jasno nigdje ne pišu i udruge ne znaju to. Također trebalo bi razglasi te informacije po drugim portalima, jer u Zakonu o udrugama to ne piše, a i nigdje se ne poziva da udruge to učine.

Odgovor: Na internetskim stranicama Ureda za udru-ge Vlade RH u rubrici Najčešća pitanja pod Druge ob-veze udruge nalazi se informacija o obvezi prijave evi-dencije članova udruge u Središnji registar evidencija zbirki osobnih podataka. Naime, udruga kao voditelj zbirki osobnih podataka obvezna je, prema članku 14. Zakona o zaš osobnih podataka (NN, br. 106/12 – pročišćeni tekst), uspostavi i vodi evidenciju o zbirci osobnih podataka o fi zičkim osobama, za svaku zbirku osobnih podataka koju vodi (npr. članovi udru-ge, korisnici usluga, dobavljači, video nadzor, posje -telji, nagradna igra, sudionici konferencije, snimanje telefonskih razgovora korisnika call centra, i sl.). Ako vodi zbirke osobnih podataka o fi zičkim osobama u svom poslovanju obveza joj je dostavi evidencije o zbirkama osobnih podataka u Agenciju za zaš tu

osobnih podataka (odnosno unije evidencije zbirki u Središnji registar). Voditeljima zbirki omogućen je direktan unos podataka u Središnji registar o uspo-stavi, izmjenama i dopunama evidencija o zbirkama osobnih podataka koje vode. Upute za rad s aplikaci-jom Središnjeg registra nalaze se na stranicama Sre-dišnjeg registra Agencije za zaš tu osobnih podataka.

Za direktan unos podataka u Središnji registar vo-ditelji zbirki osobnih podataka (u udruzi) moraju se registrira u Agenciji za zaš tu osobnih podataka. Za registraciju je potrebno na stranicama Središnjeg registra popuni tražene podatke, ispisa ih u dva primjerka, te jedan primjerak ovjeren pečatom i pot-pisom odgovorne osobe udruge dostavi u izvorniku Agenciji. Odmah po primitku ovjerenih podataka u Agenciji, voditelju zbirke bit će omogućen unos poda-taka o zbirkama osobnih podataka koje vodi. Ako je voditelj zbirke naveo adresu e-pošte, obavijest o ak- vaciji pristupa bit će automatski dostavljena e-po-

štom.

Pitanje: Na gotovo svim natječajima traži se da udruge moraju ima općim aktom uspostavljen model dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola, te način sprječavanja sukoba interesa pri raspolaganju javnim sredstvima. Mora li to bi posebni akt/pra-vilnik, ili je dovoljno da u Statutu imamo odredbe koje govore o npr. sprečavanju sukoba interesa (što imamo) i još neke koje reguliraju fi nancijsko uprav-ljanje (imamo neke, ali koliko je dovoljno?) Razgova-rala sam i s nekim kolegama i kolegicama iz drugih udruga pa svatko ima neko svoje tumačenje.

Odgovor: Kako bi bio siguran da udruga s kojom će zaključi ugovor o fi nanciranju ima organizacijske i ljudske resurse za upravljanje javnim sredstvima u provedbi programa ili projekta od interesa za opće dobro, davatelj fi nancijskih sredstva traži od udruge da dokaže da sukladno svom statutu ima uspostav-ljen model dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola te način sprječavanja sukoba interesa pri raspolaganju javnim sredstvima, što je i zakonska obveza udruge. Naime, ovisno o brojnos članstva i korisnika udruge i registriranim djelatnos ma udruga svojim statutom može utvrdi odgovarajući organizacijski ustroj koji jamči da udruga može provodi ak vnos i upravlja javnim sredstvima sukladno propisima. Osim skupš -ne koja je obvezno jelo, udruga može ima i izvršna jela (npr. upravni ili izvršni odbor), te jela nadzo-

ra (npr. nadzorni odbor), kao i jela koja će rješava eventualne sporove ili sukob interesa koji se može po-javi u raspolaganju javnim sredstvima (npr. sud čas ). Pored toga, udruga treba dokaza da ima i prikladan način javnog objavljivanja programskog i fi nancijskog izvještaja o radu za proteklu godinu (na mrežnim stra-

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

nicama udruge, odnosno na drugi odgovarajući na-čin), čime osigurava transparentno upravljanje javnim sredstvima. Ovisno o vrs programa ili projekta za koji traži fi nanciranje i visini sredstava koja će joj bi do-dijeljena, udruga treba dokaza da ima odgovarajuće organizacijske kapacitete i ljudske resurse za provedbu programa ili projekta, programa javnih potreba, javnih ovlas , odnosno pružanje socijalnih usluga.

Pitanje: Može li is član udruge obnaša dužnost i tajnika i dopredsjednika iste udruge? Može li član jedne udruge može bi tajnik ako već obnaša duž-nost tajnika u nekoj drugoj udruzi?

Odgovor: Zakon nikome ne priječi članstvo u više udruga istovremeno ni izrijekom određuje tko, pri-mjerice, može bi tajnik udruge ni može li neka osoba bi tajnik u više udruga, te može li is član udruge obnaša dužnost i tajnika i dopredsjednika iste udru-ge. Udruge djeluju na načelu neovisnos što znači da udruga samostalno utvrđuje svoje područje djelova-nja, ciljeve i djelatnos , kao i svoj unutarnji ustroj, a sukladno načelu demokratskog ustroja udrugom upravljaju članovi tako da unutarnji ustroj udruge mora bi zasnovan na načelima demokratskog zastu-panja i demokratskog načina očitovanja volje člano-va. Dakle, članstvo u udruzi te prava i obveze člano-va su pitanja unutarnjeg ustroja o kojemu osnivači/članovi udruge samostalno odlučuju. Iz navedenog slijedi da ne postoje pravne zapreke, ako članovi neke udruge/Skupš na demokratski, sukladno svo-me Statutu odluči da dopredsjednik koji je ujedno i tajnik njihove udruge bude osoba koja je već tajnik neke druge udruge. Pri tome treba vodi računa da jela upravljanja udrugom moraju bi dobro promi-

šljena i razrađena statutom. To se posebno odnosi na način kandidiranja, izbora i opoziva članova udruge u ta jela, prava, obveze i odgovornos jela i njihov međusobni odnos, izbjegavajući pritom situacije zbog kojih može doći do sukoba nadležnos ili uloga u or-ganizaciji, odnosno sukoba interesa.

Pitanje: U svezi članka 6. stavka 3., alineja 1. i 4. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nan-ciranja i ugovaranja programa i projekata od inte-resa za opće dobro koje provode udruge, koji su to opravdani i iznimni slučajevi koji nas kao davatelja fi nancijskih sredstava obvezuju da u suradnji s udru-gama žurno djelujemo, koje su to ak vnos koje se iz opravdanih razloga nisu mogle planira u godiš-njem planu udruga? Konkretno ima li udruga pravo na izravnu dodjelu sredstava za susret koji je već tra-dicionalni i odvija se svake godine već dulji niz go-dina no udruga za isto nije dobila sredstva od naše JLS, jer nije ispunila uvjete natječaja.

Odgovor: Spomenuta udruga nema pravo na izravnu dodjelu sredstava za susret koji je već tradicionalni i odvija se svake godine već dulji niz godina, čak ni onda kada nije ispunila uvjete natječaja. Naime, su-kladno članku 6., stavak 3. Uredbe fi nancijska sred-stva, bez objavljivanja javnog natječaja dodjeljuju se izravno samo:

• U opravdanim i iznimnim slučajevima, kada ne-predviđeni događaji obvezuju davatelja fi nancijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće proves standar-dni natječajni postupak i problem je moguće rije-ši samo izravnom dodjelom fi nancijskih sredstava (primjerice, u slučaju neke nepredviđene prirodne katastrofe kada će sredstva bi dodijeljena udru-gama koje će moći brzo djelova i njihovo je djelo-vanje poznato davatelju fi nancijskih sredstava).

• Kada se fi nancijska sredstva dodjeljuju udruzi ili sku-pini udruga koje imaju isključivu nadležnost u po-dručju djelovanja i/ili zemljopisnog područja za koje se fi nancijska sredstva dodjeljuju ili je udruga jedina organizacija opera vno sposobna za rad na područ-ju djelovanja i/ili zemljopisnom području na kojem se fi nancirane ak vnos provode (kao u slučaju Hr-vatske gorske službe spašavanja, sukladno Zakonu o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, NN, br. 79/06),

• Kada se fi nancijska sredstva dodjeljuju udruzi koja je na temelju propisa izrijekom navedena kao pro-voditelj određene ak vnos (primjerice Zakonom o Crvenom križu, NN, br. 61/91, 92/01, 71/10).

• Kada se prema mišljenju nadležnog povjerenstva jednokratno dodjeljuju fi nancijska sredstva do 5.000 kuna za ak vnos koje iz opravdanih razlo-ga nisu mogle bi planirane u godišnjem planu udruge, a ukupan iznos tako dodijeljenih sredstava iznosi najviše 5 % svih sredstava planiranih u pro-računu za fi nanciranje svih programa i projekata udruga (primjerice, kod prikupljanja sredstava za neku konkretnu humanitarnu ak vnost).

Čak i kada se fi nancijska sredstva dodjeljuju bez objavljivanja javnog natječaja ili javnog poziva, dava-telj fi nancijskih sredstava obvezan je poš va osnov-ne standarde fi nanciranja u vezi s planiranjem fi nan-cijskih sredstava, ugovaranje, praćenje fi nanciranja, javno objavljivanje i izvještavanje. Tako je davatelj fi nancijskih sredstava obvezan s udrugom kao kori-snikom fi nancijskih sredstava sklopi ugovor o dodje-li sredstava. Također, davatelj fi nancijskih sredstava obvezan je pisano i javno obrazloži svoju odluku o neraspisivanju javnog poziva, odnosno javnog natje-čaja, čime se osigurava transparentnost u trošenju fi nancijskih sredstava, odnosno omogućuje praćenje kvalitete provedbe ak vnos i namjensko trošenje sredstava.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

93


Inače, svaka dodjela fi nancijskih sredstava treba bi utemeljena na procjeni postojećeg stanja u pojedi-nom području društvenog djelovanja i na potrebama lokalne zajednice, tako da se priorite određuju pre-ma tome što će se fi nancira (projekt/program), a ne koga će se fi nancira (udruga). Zato je važno da se u proračunu planira fi nancijski iznos za određeno pod-ručje djelovanja (prioritetnu ak vnost), a ne za kon-kretnu udrugu. Time se osigurava transparentnost dodjele fi nancijskih sredstava i omogućuje dobivanje što većeg broja kvalitetnih prijava odnosno odabir najkvalitetnijih programa i projekata koji su od inte-resa za opće dobro. Prema tome, jer se radi o javnim sredstvima napominjemo da udruge koje ne poštu-ju natječajnu proceduru ili ne udovoljavaju uvje ma natječaja, odnosno mjerilima koje moraju ispunjava udruge niste obvezni fi nancira .

Naime, ne postoji obveza fi nanciranja udruga ni iz državnog ni iz lokalnog ili regionalnog prorač una, te stoga udruge trebaju aplicira s projek ma na na-tječaje sukladno javnim natječajima i pozivima, a ako je riječ o udrugama koje se uobičajeno fi nanciraju iz proračuna (npr. javne potrebe u kulturi, sportu i teh-ničkoj kulturi), te ako je sredstva potrebno osigura za plaće zaposlenih djelatnika u udrugama, onda se mogu primijeni pravila o privremenom fi nanciranju. Svaki davatelj fi nancijskih sredstava koji po javnom natječaju ili javnom pozivu dodjeljuje javna sredstva za fi nanciranje programa i projekata udruge sam od-lučuje o pravilima i kriterijima prihvatljivos prijavi-telja na te javne natječaje. Pritom se naravno mora pridržava osnovnih standarda fi nanciranja progra-ma i/ili projekata propisanih člankom 4. stavkom 1. Uredbe, odnosno javnim natječajem mora propisa uvjete za prijavu, mjerila za ocjenjivanje prijava, po-stupak odobravanja fi nancijskih sredstava te postu-pak za podnošenje prigovora. Prema tome, kao što je vidljivo u ovom slučaju, ako udruge prijavljene na natječaj nisu zadovoljile uvjete natječaja – sredstva im ni ne mogu bi dodijeljena, jer se me krše odred-be Uredbe.

KAKO DONIRATI I SPONZORIRATI UDRUGE

14. srpnja 2016.Zagreb

PROGRAM RADIONICE

1. Predstavljanje predavača i sudionika radionice te uvod u radionicu

2. Okvir za djelovanje i fi nanciranje udruga● Uvje za dodjelu sredstava od strane davatelja● Mjerila za fi nanciranje koje moraju ispunjava

udruge

Pauza za kavu

3. Osnovni standardi fi nanciranja – planiranje natječaja● Utvrđivanje prioriteta za financiranje i

raspisivanje natječaja za donacije● Izbjegavanje sukoba interesa

4. Osnovni standardi fi nanciranja – provedba natječaja

● Priprema i objava natječajne dokumentacije ● Zadaće jela nadležnih za provedbu natječaja

Pauza za ručak

5. Osnovni standardi fi nanciranja – provedba natječaja

● Odluka o fi nanciranju ● Vježba – izrada ugovora ● Ugovaranje, izmjene i dopune ugovora

6. Osnovni standardi fi nanciranja – praćenje ● Izvještaji i terenske posjete ● Izvještavanje o primjeni Uredbe

7. Zaključne napomene ● Koordinacija u primjeni Uredbe

Naknada za sudjelovanje:

850,00 kn

(uključen PDV, radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN Magazin,

kava i ručak u pauzi)

Više o programu pročitajte na internetskoj stranici: www. m4pin.hr

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. UvodSustav i uvje priređivanja igara na sreću uređeni su Zakonom o igrama na sreću, koji između ostalog propisuje što se smatra igrom na sreću, razvrstava ih u če ri osnovne skupine, te propisuje tko i pod ko-jim uvje ma ima pravo priređivanja pojedinih igara na sreću. U temeljnim odredbama Zakona, igrom na sreću smatra se igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobit-ka u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, pri čemu dobitak ili gubitak ovisi pretežito o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju.

Igre na sreću razvrstavaju se u če ri skupine:

1) lutrijske igre2) igre u kasinima3) igre klađenja i 4) igre na sreću na automa ma.

Lutrijske igre jesu::

1) Igre čiji je rezultat uvjetovan izvlačenjem brojeva ili simbola nakon zaključenja prodaje: loto i slične igre, brojčane lutrije, bingo i slične igre, keno i slič-ne igre, tombola i slične igre, dodatne igre uz igre iz ove točke.

2) Igre s unaprijed određenim (rezultatom) dobicima: ekspres lutrije, instant lutrije, druge slične igre.

3) Igre čiji je rezultat uvjetovan ishodom natjecanja: sportska prognoza, druge slične igre.

4) Igre čiji je rezultat uvjetovan igračevim odabirom puta, redoslijeda odigravanja pojedinih elemenata

igre: srećke sa slučajnim odabirom broja i simbola, druge slične igre.

Igre u kasinima jesu:

1) Igre koje igrači igraju pro v kasina ili jedan pro v drugoga na stolovima za igru s kuglicama, kartama ili kockicama u skladu s međunarodnim pravilima.

2) Razne vrste turnira u kojima nije unaprijed odre-đen broj igrača ni je poznat broj uplata.

Igre klađenja jesu:

1) Igre klađenja na rezultate pojedinačnih ili skupnih sportskih natjecanja.

2) Igre klađenja na ostale događaje.

Igre na sreću na automa ma jesu: igre na elektro-mehaničkim, elektroničkim ili sličnim uređajima (automa ma za igre) na kojima igrači uplatom odre-đenog iznosa imaju mogućnost ostvarenja dobitka. Pravo priređivanja svih navedenih igara na sreću ima Hrvatska Lutrija d.o.o. Monopol u priređivanju lutrijskih igara postoji u gotovo svim državama svi-jeta. Razlika je jedino u tome što je on u pojedinim državama, kao što je slučaj u Hrvatskoj, dan trgo-vačkom društvu u vlasništvu države, dok u nekim državama monopol imaju privatna trgovačka druš-tva. Iako monopol u priređivanju lutrijskih igara ima Hrvatska Lutrija d.o.o., Zakon predviđa iznimku, te člankom 20. propisuje da neprofi tne pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske mogu prigodno jednokratno, jedanput godišnje, priređi-va tombolu radi prikupljanja sredstava za fi nan-ciranje djelatnos koje su određene općim ak ma priređivača.

Prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću Niko Rimac *

Zakon o igrama na sreću (NN, br. 87/09, 35/13, 158/13, 41/14 i 143/14; čl. 20.) predviđa da neprofi tna pravna osoba sa sjedištem na području Republike Hrvatske može jednokratno, jedanput godišnje, priredi tombolu radi prikupljanja sredstava za fi nanciranje djelatnos koje su određene općim ak ma priređivača. Navedena igra (tombola) može se priređiva isključivo na temelju posebnog odobrenja Ministarstva fi nanci-ja, uz uvjet da se srećke mogu prodava najdulje 30 dana, a u izvlačenje su uključene samo prodane srećke. Priređivač, neprofi tna pravna osoba, koji organizira sportska natjecanja smije u prostorima sportske usta-nove, stadiona ili dvorane, u kojima se natjecanja održavaju, prigodno jednom godišnje priredi klađenja u svezi s m natjecanjima. S obzirom na povlašteni porezni položaj ovih ak vnos opravdano se može govori o jednoj od društvenokorisnih mjera našeg poreznog sustava u korist neprofi tnih organizacija.

* Niko Rimac, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

95


Uz navedenu lutrijsku igru neprofi tne pravne osobe, koje organiziraju sportska natjecanja, smiju prigodno jednom godišnje priredi klađenje u svezi s m natje-canjem. Zakonom je propisano da se uvje za priređi-vanje pojedine lutrijske igre propisuju pravilima koja za svaku vrstu igre donosi priređivač, a primjenjuju se nakon dobivenog odobrenja Ministarstva fi nan-cija. Uvje za priređivanje lutrijske igre na sreću uz sudjelovanje više inozemnih priređivača propisuju se pravilima igre, a koja se primjenjuju nakon dobivenog odobrenja Ministarstva fi nancija. Pravila bez dobive-nog odobrenja Ministarstva fi nancija ništava su.

Pravila lutrijskih igara obvezno moraju sadržava :

1) Naziv i sjedište priređivača, naziv jela priređivača koje je donijelo odluku o priređivanju igre, te da-tum i broj odluke.

2) Naziv i opis igre, područje i vrijeme priređivanja, uvjete za sudjelovanje, cijenu i fond dobitaka, ro-kove uključenja u igru i isplate.

3) Način provođenja nadzora izvlačenja, odnosno utvrđivanja dobitne kombinacije ili priređivanja same igre.

4) Način obavještavanja zainteresiranih.5) Postupak u slučaju otkazivanja igre odnosno izvla-

čenja.

2. Neprofi tne pravne osobePojam neprofi tnih pravnih osoba (neprofi tnih organi-zacija) nema eksplicitnu pravnu defi niciju u postoje-ćim zakonskim tekstovima Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske1 proglašava slobodu udruživanja jednim od temeljnih poli čkih prava (čl. 43). Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaš te nji hovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospo-darska, po li čka, nacionalna, kulturna ili druga uvje-renja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osni-va sindikate i druge udruge, uklju čiva se u njih ili iz njih istupa u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugroža-vanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisno-s , jedinstvenos i teritorijalne cjelovitos Republike Hrvatske.

Iako ne postoji pravna defi nicija neprofi tnih organi-zacija, moguće je izdvoji određene pravne karakte-ris ke neprofi tnih organizacija. Prva karakteris ka je da te pravne osobe postoje i djeluju prije svega s nekom svrhom različitom od stjecanja dobi . Ovdje nije naglasak na izbjegavanju stvaranja dobi u smi-slu nastajanja viška prihoda iz svih izvora u odnosu na troškove svih oblika, već postojanje pretežite svrhe

1 Ustav Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/09, 76/10, 85/10 i 05/14)

od javnog interesa. Druga je karakteris ka neprofi t-nih organizacija da im je zabranjeno dijeli ostvarenu dobit trećim osobama, koje bi mogle zbog svojeg po-ložaja utjeca na rad samih organizacija radi stjecanja osobne koris .

Treća pretpostavka upućuje na činjenicu da karak-teris ke neprofi tnih organizacija ne ovise nužno o njezinom pravnom obliku, odnosno od presudne su važnos djelatnos i svrha organizacije, a ne karakter njezine pravne osobnos . Temeljni oblici neprofi tnih organizacija u Republici Hrvatskoj su udruge, zakla-de i fundacije, dok ustanove predstavljaju osnovne pravne subjekte za trajno obavljanje djelatnos bez primarne svrhe stjecanja dobi , a svima je zajednička karakteris ka da se radi o organizacijama koje služe javnom interesu i koje ne dijele dobit. Osim izravnog državnog fi nanciranja na temelju posebnih propisa, neprofi tne organizacije mogu se fi nancira sredstvi-ma pribavljenim iz drugih izvora (npr. primanje daro-va, potpora, donacija i priloga, prihodi od pasivnih inves cija itd.), te pružanjem usluga i prodajom proi-zvoda, pod uvjetom da se ostvarena dobit mora upo-trebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnos neprofi tne organizacije.

Stjecanje dobi i redovitost obavljanja djelatnos važni su elemen u razgraničavanju gospodarskih djelatnos , koje su defi nirane kao djelatnost redovi-te, ak vne prodaje dobara i usluga radi stjecanja do-bi , od djelatnos koje obavljaju neprofi tne organi-zacije. Jedna od takvih djelatnos koje se uobičajeno ne smatraju gospodarskom (trgovačkom, poslovnom) djelatnošću su pojedinačne, neredovite i povremene djelatnos , koje se doduše sastoje od prodaje dobara i usluga, ali se ne obavljaju učestalo i trajno, što je stvojstveno trgovačkom sektoru. Takva djelatnost je i prigodno jednokratno priređivanje lutrijskih igara od strane neprofi tnih organizacija, što predstavlja oblik fi nanciranja, a ne gospodarsku djelatnost, jer se ne obavlja redovito i radi stjecanja dobi .

3. Uvje povremenog jednokratnog priređivanja lutrijskih igara

U dijelu Zakona o igrama na sreću, koji se odnosi na lutrijske igre na sreću, propisani su uvje pod kojima neprofi tne pravne osobe mogu iznimno priređiva lutrijske igre na sreću (čl. 20., 21. i 22.). Tako Zakon propisuje da neprofi tne pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske mogu prigodno, jed-nokratno, jedanput godišnje priredi tombolu radi prikupljanja sredstava za fi nanciranje djelatnos koje su određene općim aktom priređivača. Navedena lu-trijska igra može se priređiva isključivo na temelju posebnog odobrenja Ministarstva fi nancija.

96


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Zahtjevu za izdavanje odobrenja neprofi tna pravna osoba – priređivač mora priloži izvadak iz općeg akta iz kojeg je vidljiva djelatnost priređivača, odlu-ku ovlaštenog jela priređivača o priređivanju igre na sreću s navođenjem odgovorne osobe, pravila igre na sreću, te fi nancijski izračun iz kojeg je vidljivo koliko se najmanje srećaka mora proda da bi se osigura-la isplata dobitaka i plaćanje proračunskih prihoda. Zakon je u svojim odredbama ograničio kako duljinu prodaje, tako i ukupnu vrijednost izdanih srećaka, te cijenu pojedine srećke. Tako je propisano da se sreć-ke za tombolu koju priređuje neprofi tna pravna oso-ba mogu prodava najdulje 30 dana, a u izvlačenje su uključene samo prodane srećke.

Ukupna vrijednost izdanih srećaka za pojedine igre na sreću ne smije prijeći 300.000,00 kn. Cijena pojedi-ne srećke ne smije bi veća od vrijednos najmanjeg dobitka. Tako je neprofi tnim organizacijama omogu-ćeno priređivanje lutrijske igre kao dodatnog načina fi nanciranja, a istovremeno je, navedenim ograniče-njem zaš ćen monopol Hrvatske Lutrije d.o.o. kao je-dinog priređivača lutrijskih igara na sreću na područ-ju Republike Hrvatske.

Od prihoda ostvarenog prodajom srećaka priređi-vač mora u korist državnog proračuna upla na-knadu u iznosu 5 % od osnovice za obračun, koju čini zbroj ukupnih uplata za sudjelovanje u pojedi-noj jednokratnoj, prigodno priređenoj igri. Obveza plaćanja naknade dospijeva u roku od sedam dana od dana objave izvlačenja dobitaka, o čemu se u istom roku mora Ministarstvu fi nancija dostavi izvješće o konačnom obračunu, s dokazom o upla . Zakonske odredbe o obveznom sadržaju pravila lutrijskih igara koje priređuje Hrvatska Lutrija d.o.o. odgovarajuće se primjenjuje na pravila lutrijskih igara, koje prigodno, jednokratno priređuju neprofi tne organizacije.

Sukladno odredbama članka 10., stavka 4. Zakona pravila lutrijskih igara obvezno moraju sadržava :

1) Naziv i sjedište priređivača, naziv jela priređivača koje je donijelo odluku o priređivanju igre, te da-tum i broj odluke.

2) Naziv i opis igre, područje i vrijeme priređivanja, uvjete za sudjelovanje, cijenu i fond dobitaka, ro-kove uključenja u igru i isplate.

3) Način provođenja nadzora izvlačenja, odnosno utvrđivanja dobitne kombinacije ili priređivanja same igre.

4) Način obavještavanja zainteresiranih.5) Postupak u slučaju otkazivanja igre odnosno izvla-

čenja.

Prilikom odlučivanja o zahtjevu za prigodno jed-nokratno priređivanje lutrijskih igara (tombola, kla-đenje), Ministarstvo fi nancija osobito uzima u obzir:

1) Svrhu priređivanja igre2) Ukupnu vrijednost izdanih srećaka3) Ukupnu vrijednost dobitaka4) Cijenu pojedinačne srećke5) Sredstva kojima priređivač osigurava isplatu dobi-

taka6) Usklađenost pravila igre s odredbama ovoga Zako-

na.

4. Jednokratno priređivanje klađenjaZakonom je propisano da priređivač, neprofi tna prav-na osoba, koja organizira sportska natjecanja smije u prostorima sportske ustanove, stadiona ili dvorane, u kojima se natjecanja održavaju, prigodno jednom godišnje priredi klađenja u svezi s m natjecanjima. Zakonske odredbe koje se odnose na povremeno jed-nokratno priređivanje tombole odgovarajuće se pri-mjenjuju i na jednokratno priređivanje kladioničkih igara. U skladu s m priređivač podnosi Ministarstvu fi nancija zahtjev za izdavanje odobrenja za jednokrat-no priređivanje klađenja, koji uz podatke o priređi-vaču, dokazu da se radi o neprofi tnoj pravnoj osobi, sadrži i pravila igre na sreću – klađenje.

U Republici Hrvatskoj jednokratno klađenje najče-šće priređuju konjički klubovi, a u nešto manjoj mjeri nogometni i ostali sportski klubovi, registrirani kao neprofi tne pravne osobe. Budući da je konjički sport u nas rela vno slabo zastupljen u odnosu na druge sportove, čemu u prilog govori činjenica da se u Za-grebu godišnje održava samo 10 trkaćih dana (u pra-vilu svake prve subote u mjesecu, kada se u jednom danu održi desetak utrka u različi m disciplinama), klađenje na konjske utrke, koje se održavaju u Hrvat-skoj, rijetko se nalaze u ponudi kladionica. To je do-datni razlog konjičkim klubovima da sami organiziraju kladioničke igre jednom godišnje za vrijeme održava-nja konjičkih utrka, a sve radi popularizacije konjičkih utrka i konjičkog sporta u cjelini, kao i radi prikuplja-nja sredstava za obavljanje svoje djelatnos .

5. Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću

Zakonom je propisano da porez na dobitke od lutrij-skih igara plaćaju fi zičke osobe koje stječu dobitke od igara na sreću. Osnovica za obračun poreza na novča-ne dobitke jest novčani iznos pojedinačnog dobitka, a osnovica poreza na dobitak onih dobitaka koji se sa-stoje od stvari, usluga ili prava jest tržišna vrijednost stvari, usluga ili prava koje čine pojedinačni dobitak. Najnovijim izmjenama Zakona o igrama na sreću (NN, br. 143/14) propisano je da se porez na dobitke pla-ća po stopi od 10 % na dobitke do 10.000,00 kuna, po stopi od 15 % na dobitke iznad 10.000,00 kuna do

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

97


30.000,00 kuna, po stopi od 20 % na dobitke iznad 30.000,00 kuna do 500.000,00 kuna te po stopi od 30 % na dobitke iznad 500.000,00 kuna.

6. Financiranje programa neprofi tnih organizacija u skladu sa Zakonom o igrama na sreću

Uz odredbe kojima neprofi tne pravne osobe imaju pravo priređivanja lutrijskih igara radi prikupljanja sredstava za obavljanje svoje djelatnos , Zakon o igra-ma na sreću znatan dio prihoda od svih igara na sre-ću izdvaja za fi nanciranje programa organizacija koje se bave neprofi tnom djelatnošću. Zakon propisuje iz-dvajanje u visini od 50 % prihoda od igara na sreću. Takva zakonska regula va ima za posljedicu znatno povećanje sredstava kojima se pomaže rad nevladinog sektora. Na temelju odredbi članka 8. Zakona, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. prosinca 2013 godine donijela Uredbu o kriterijima za utvrđiva-nje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2015. godinu2 (NN, br. 151/13). Uredba je na snazi od 01. siječnja 2014 godine.

Naime, odredbama članka 8. Zakona propisano je da će se spomenu m prihodima fi nancira organizacije koje:

1) promiču razvoj sporta2) pridonose borbi pro v zlouporabe droga i svih dru-

gih oblika ovisnos 3) bave se socijalnom i humanitarnom djelatnošću4) bave se problemima i zadovoljavanjem potreba

osoba s invaliditetom5) bave se tehničkom kulturom6) bave se kulturom7) bave se izvanins tucionalnom naobrazbom te od-

gojem djece i mladih8) pridonose razvoju civilnog društva.

Za fi nanciranje programa navedenih organizacija iz-dvaja se u skladu sa Zakonom:.

1) 50 % godišnje naknade od priređivanja igara na sreću u kasinima (čl. 38., st. 1. i 2.)

2) 50 % mjesečne naknade od priređivanja igara na sreću u kasinima (čl. 38., st. 3. i 9.)

3) 50 % godišnje naknade od igara klađenja (čl. 51., st. 1. i 2.)

4) 50 % mjesečne naknade od igara klađenja (čl. 51., st. 3.)

5) 50 % godišnje naknade od priređivanja igara na sreću na automa ma (čl. 58., st. 1.)

6) 50 % mjesečne naknade od priređivanja igara na sreću na automa ma (čl. 58., st. 4.)

2 Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2015. godinu (NN, br. 17/15)

7) 50 % mjesečne naknade od priređivanja lutrijskih igara na sreću (čl. 17., st.1.),

8) 50 % ostvarene dobi Hrvatske Lutrije d.o.o. (čl. 9., st. 6.).

Prilikom određivanja kriterija i korisnika za raspodje-lu prihoda rukovodilo se nacionalnom strategijama i programima zadovoljavanja javnih potreba u odgo-varajućim djelatnos ma, te sukladno programima za po canje razvoja civilnoga društva, a iskazuju se udje-lom pojedinih programskih ak vnos u ukupnom di-jelu prihoda od igara na sreću, određenih člankom 8. stavkom 2. Zakona.

Tako je odredbama članka 2., stavka 2. navedene Uredbe propisano da se od predviđenih prihoda iz-dvaja za organizacije, i to:

1) 30,96 % onima koje promiču razvoj sporta2) 5,14 % onima koje pridonose borbi pro v zloupo-

rabe droga i svih drugih oblika ovisnos 3) 10,39 % onima koje se bave socijalnom i humani-

tarnom djelatnošću4) 20,00 % onima koje se bave problemima i zadovo-

ljavanjem potreba osoba s invaliditetom5) 4,78 % onima koje se bave tehničkom kulturom6) 11,85 % onima koje se bave kulturom7) 2,67 % onima koje se bave izvanins tucionalnom

naobrazbom i odgojem djece i mladih8) 14,21 % onima koje pridonose razvoju civilnoga

društva.

Sredstva namijenjena fi nanciranju navedenih ne-profi tnih organizacija uplaćuju se na račun državnog proračuna i njegov su prihod, a odredbama članka 3. Uredbe propisane su pozicije u državnom proračunu na koje se raspoređuju sredstva odnosno o tome ko-jim su organizacijama namijenjena.

7. ZaključakPri donošenju zakonskih odredbi kojima se neprofi t-nim organizacijama daje pravo na jednokratno, pri-godno priređivanje lutrijske igre – tombole, te jed-nokratno priređivanje klađenja, osnovna namjera zakonodavca bila je osigura dodatni način fi nanci-ranja navedenih organizacija. Budući da se radi o ne-profi tnim pravnim osobama, koje postoje i djeluju u svrhu javnog interesa, porezni tretman priređivanja lutrijskih igara, u vidu plaćanja spomenute naknade od 5 % od ukupnih uplata za sudjelovanje u pojedinoj jednokratno prigodno priređenoj lutrijskoj igri, razli-kuje se od obveze Hrvatske Lutrije d.o.o. kod priređi-vanja lutrijskih igara.

Naime, priređivanje lutrijskih igara na sreću od stra-ne Hrvatske Lutrije d.o.o. oporezuje se porezom na dodanu vrijednost po stopi od 25 %. Osnovica opore-

98


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

zivanja je ukupna vrijednost emisije srećaka kod svih oblika lutrija, a kod tombole, lota, binga, kene i drugih igara ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru. U slučaju jednokratnog priređivanja klađenja neprofi tne pravne osobe također su u neusporedivo povoljnijem položaju od ostalih trgovačkih društava koja se bave priređivanjem kladioničkih igara, jer ne moraju ispunjava ni jedan od propisanih uvjeta za priređivanje klađenja, a koji se odnose na temeljni ka-pital društva, jamstveni polog radi osiguranja isplate dobitaka igračima, prostorno – tehničke uvjete u ko-jima se primaju uplate za klađenje i sl.

Usporedimo li navedene porezne i ostale zakonom propisane obveze Hrvatske Lutrije d.o.o. i ostalih trgovačkih društava koja se bave priređivanjem iga-ra na sreću, u odnosu na neprofi tne organizacije, te tome dodatno fi nanciranje programa neprofi tnih or-

ganizacija u skladu s odredbama članka 8. Zakona o igrama na sreću, opravdano se može govori o jednoj od društveno korisnih mjera našeg poreznog sustava u korist neprofi tnih organizacija.

Zakonom o igrama na sreću propisano je da porez na dobitke od lutrijskih igara plaćaju fi zičke osobe koje stječu dobitke od igara na sreću. Osnovica za obra-čun poreza na novčane dobitke jest novčani iznos pojedinačnog dobitka, a osnovica poreza na dobitak onih dobitaka koji se sastoje od stvari, usluga ili prava jest tržišna vrijednost stvari, usluga ili prava koje čine pojedinačni dobitak. Najnovijim izmjenama Zakona o igrama na sreću (NN, br. 143/14) propisane su osnovi-ce i stope na koje se plaća porez na dobitak.

U nastavku teksta je primjer odluke o priređivanju tombole.

Rukometni klub „Mladost” Izvršni odborBroj: IO-O-16/01Zagreb, 10. siječnja 2016 godine

Izvršni odbor RK „Mladost” iz Zagreba na sjednici održanoj 10. siječnja 2016 godine, na temelju odredbi članka 15. Statuta udruge, donosi

ODLUKUo priređivanju tombole

Čl. 1.

Ovom odlukom određuje se način i svrha priređivanja tombole.

Čl. 2.

Svrha priređivanja tombole je osiguranje sredstava za nabavku opreme za mlađe članove (tenisice, trenirke, sportske tor-be), uređenje pratećih prostorija sportske dvorane, te nabavka i postavljanje novih refl ektora u dvorani. Posredna svrha je masovnije uključivanje mladeži u organizirano bavljenje sportom, kao načinu borbe pro v ovisnos mladih o drogi, alkoholu i pušenju.

Čl. 3.

Ukupna vrijednost izdanih tombolskih karata (srećki) određuje se u visini od 100.000,00 kn, a cijena pojedine srećke izno-si 10,00 kn, odnosno u prodaji će bi 10 000 srećki. Ukupna vrijednost dobitaka određuje se u visini najmanje 50.000,00 kn, s m da se najmanje polovina potrebnog iznosa za dobitke treba osigura putem sponzorskih i/ili donatorskih ugo-vora. Datum izvlačenja dobitaka je 20. veljače 2016. godine. Ostali uvje priređivanja tombole opisani su Pravilima tom-bole, koja su sastavni dio ove odluke.

Čl. 4.

Ovlašćuje se Petar Perić, predsjednik kluba, da poduzme sve potrebne radnje pred nadležnim jelima u svrhu dobivanja odobrenja za priređivanje tombole. Statutom sportske udruge, ovlašćuje se predsjednik, dopredsjednici i tajnik udruge, za ugovaranje i potpisivanje sponzorskih i donatorskih ugovora.

Čl. 5.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik

Petar Perić

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

99


Rukometni klub „Mladost” iz Zagreba, Sportska ulica 10 (dalje u tekstu: organizator), na temelju odluke Izvršnog odbora broj: IO-O-16/0 od 10. siječnja 2016 godine donosi

PRAVILA TOMBOLESPORTSKA ZIMA

Čl. 1.Tombola je igra na sreću u kojoj se dobitak određuje izvla-čenjem srećke tombole iz bubnja u koji ulaze sve srećke koje zadovoljavaju uvijete

Čl. 2.Tombola „Sportska zima” organizira se u trajanju od 15. siječnja do 14. veljače 2016 godine.

Čl. 3.Pravo sudjelovanja u tomboli imaju svi građani Republike Hrvatske. Sudionikom u igri postaje se kupnjom i posjedo-vanjem srećke (tombolske karte), a pravo na dobitak ima donositelj odreska vjerodostojne i neoštećene srećke.

Čl. 4.Tombola se organizira na području Grada Zagreba, a sreć-ke se mogu kupi na određenim mjes ma u prodavaoni-cama, ugos teljskim i drugim objek ma ili po ovlaštenim prodavačima – članovima udruge, koji svojstvo ovlaštenog prodavača dokazuju potvrdom kluba.

Čl. 5.Cijena pojedine srećke je 10,00 kn, a krajnji rok za kupnju srećke je 14. veljače 2016 godine do 12 sa .

Čl. 6.U emisiji je 10 000 srećki ukupne vrijednos 100.000,00 kn.

Čl. 7.Izgled srećke: na odresku srećke veličine cca. 15 cm x 4 cm je s lizirana slika rukometaša uz koju se nalazi o snuto slovo pojedine serije (A; B; C; D ili E), te natpis Rukometni klub „Mladost”, Zagreb, Tombolska karta „Sportska zima”, cijena 10,00 kn, izvlačenje 20. veljače 2016 godine u 18,00 sa u sportskoj dvorani kluba, Sportska ulica 10. U bijelom pravokutniku nalazi se serijski broj srećke. Na kontrolnom kuponu o snuto je slovo serije i serijski broj srećke iden- čno oznakama na odresku srećke.

Čl. 8.Srećke su podijeljene u serije A, B, C, D i E, a u svakoj je seriji emi rano 2 000 srećki serijskih brojeva od 0001 do 2000.

Čl. 9.Prije početka izvlačenja organizator utvrđuje broj proda-nih srećki. Neprodane srećke se zapečaćuju pred nadzor-nom komisijom i javnim bilježnikom.

Čl. 10.Izvlačenje dobitaka održat će se 20. veljače 2016 godine u 18,00 sa , u sportskoj dvorani RK „Mladost” u Zagrebu, Sportska ulica 10. Izvlačenje i utvrđivanje dobitaka obavlja se pod nadzorom tročlanog povjerenstva, kojeg čine dva predstavnika kluba i predstavnik sportskog saveza, te javni bilježnik Svaki član povjerenstva ima svog zamjenika kojeg određuje organizator. Povjerenstvo vodi zapisnik o izvlače-nju i utvrđivanju dobitaka. Javni bilježnik ovjerava zapisnik kojega vodi nadzorna komisija.

Čl. 11.Način utvrđivanja dobitaka:

● Kontrolni kuponi svih prodanih srećki za tombolu stav-ljaju se u posebnu posudu i dobro se promiješaju,

● Prije početka izvlačenja za određivanje pojedinog dobit-ka, voditelj izvlačenja javno i nedvosmisleno objavljuje koji je dobitak na redu.

● Izvlačenje dobitaka neposredno obavljaju mlađi članovi kluba, gos , predstavnici drugih klubova Grada Zagre-ba, kao i ostali zainteresirani, koji prisustvuju izvlačenju.

Čl. 12.

Podizanje dobitaka obavlja se u sjedištu organizatora, u Zagrebu, Sportska ulica 10, odnosno za dobitke koji se na-laze na čuvanju kod dobavljača, izdaje se potvrda o slo-bodnom preuzimanju. Rok za preuzimanje dobitaka, od-nosno potvrda o ostvarenom dobitku je 30 dana od dana objavljivanja rezultata izvlačenja. Rezulta izvlačenja bit će objavljeni u lokalnom sku, najkasnije sedam dana od dana izvlačenja.

Čl. 13.

Fond dobitaka iznosi 30.000,00 kn, a glavna nagrada je motor Piaggio Zip 50.

Čl. 14.

Sve nagrade su kupljene čime je ujedno plaćen porez na njih. Sukladno Zaknu o igrama na sreću porez na prodane srećke plaća udruga, a porez na dobitak fi zička osoba, do-bitnik nagrade.

Čl. 15.

Za srećke koje su na bilo koji način nestale sudioniku u igri organizator ne snosi odgovornost.

Čl. 16.

Organizator je dužan čuva sve neprodane (poništene) i izvučene srećke do isteka roka od 30 dana od dana služ-benog objavljivanja. Nakon isteka tog roka organizator je dužan sačuva jedino one srećke koje su predmet eventu-alnog sudskog spora.

Čl. 17.

Ova pravila objavljuju se u lokalnom tjednom sku, a dos-tupna su i vidljivo istaknuta na svim prodajnim mjes ma, odnosno mogu se dobi u sjedištu organizatora ili od ovla-štenih prodavača.

Čl. 18.

Plan dobitaka s vrijednos ma dobitaka sastavni je dio ovih Pravila.

Čl. 20.

U slučaju otkazivanja izvlačenja, sudionici imaju pravo na povrat uloženog novca na prodajnim mjes ma ili u sjedi-štu organizatora.

U Zagrebu, 10. siječnja 2016. godine.

Predsjednik Petar Perić

100


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Naknada za prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću

Obveznik plaćanja naknade Osnovica za obračun naknade Svota naknade Krajnji rok za plaćanje naknade

priređivač jednokratne igre na sreću

● ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru● zbroj ukupnih uplata za sudjelovanje u jednokratnoj

nagradnoj igri

5 % od osnovice(čl. 22. Zakona)

7 dana od dana objave izvlačenja dobitaka

Uplatni račun za naknadu prikazan je u nastavku.

X Upisuje se OIB – osobni iden fi kacijski broj poreznog obveznika (11 znamenki).

Izvješće i rokovi podnošenja

Naziv izvješća Obveznik podnošenja Krajnji rok podnošenjaIzvješće o konačnom obračunu Priređivač jednokratne prigodne igre na sreću 7 dana od dana objave izvlačenja dobitaka

Drugi propisi

● Opći porezni zakon (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 I 73/13, 26/15 I 44/16)● Pravilnik o obveznim evidencijama za obračun naknade od priređivanja igara na sreću (NN, br. 8/15)● Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih

javnih potreba u 2014. godini (NN, br. 26/16).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

101

UDK 336.2 – 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. UvodMinistarstvo fi nancija je već krajem 2014. godine, a posebno jekom 2015. godine održalo niz razgovora, prezentacija, seminara i savjetovanja da bi upoznalo neprofi tne organizacije s odredbama Zakona o fi -nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14; dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio je na snagu početkom 2015. godine. Na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr) uređen je dio namijenjen isključivo neprofi t-nim organizacijama, a koji sadrži dokumente, obras-ce, upute i ostale informacije za zakonito i učinkovito djelovanje neprofi tne organizacije.

Internetska stranica namijenjena neprofi tnim organi-zacijama sadrži: 1. Ins tucionalni okvir, 2. Financijsko izvještavanje, 3. Registar neprofi tnih organizacija, 4. Pitanja, upute i ostalo, 5. Direk ve Vijeća EU i 6. Ar-hivu. U dijelu Ins tucionalni okvir nalaze se ključni zakonski i podzakonski propisi koji uređuju sustav fi nancijskog poslovanja i računovodstva neprofi tnih organizacija (uključujući i Računski plan za neprofi t-ne organizacije). Dio Financijsko izvještavanje sadrži sve fi nancijske izvještaje u excelu prilagođene elek-troničkom unosu podataka, te upute za sastavljanje i predaju fi nancijskih izvještaja za svako razdoblje iz-vještavanja još od 2008. godine.

Na dijelu stranice pod nazivom Registar neprofi tnih organizacija (dalje u tekstu: Registar) omogućen je ulaz u Registar svim zainteresiranim fi zičkim i pravnim osobama, pregled podataka o neprofi tnoj organizaci-ji te uvid u godišnje fi nancijske izvještaje. Tu se nalazi i obrazac prijave za upis u Registar (Obrazac: RNO) i obrazac za promjenu podataka u Registru (Obrazac: RNO-P). Nadalje, na dijelu Pitanja, upute i ostalo daju se odgovori na najčešća pitanja koja su neprofi tne or-

ganizacije postavljale Ministarstvu fi nancija. Nakon svih konzultacija, uputa i odgovora, Ministarstvu fi -nancija i nadalje dnevno s žu mnoga pitanja u vezi s osnivanjem, djelovanjem i prestankom djelovanja neprofi tne organizacije, fi nancijsko poslovanje i izvje-štavanje, izradu fi nancijskih planova i slična pitanja.

Zakonom je detaljno uređen okvir fi nancijskog po-slovanja i elemen računovodstvenog sustava nepro-fi tnih organizacija, računovodstvena načela i po slove, fi nancijsko izvještavanje i upis u Registar, te druga područja koja se odnose na fi nancijsko po slovanje i računovodstvo neprofi tnih organizacija. Pitanja koja postavljaju neprofi tne organizacije odnose se najve-ćim dijelom na problema ku koju uređuje spomenu Zakon ili podzakonski ak donesenim na temelju Za-kona, a u vezi su s postupkom prijave u Registar ili promjene podataka u Registru, koje knjigovodstvo vodi , koje fi nancijske izvještaje predava i kome, rokove predaje fi nancijskih izvještaja i druga slična pitanja. Budući da su na ova pitanja već obrađena u mnogim člancima, u nastavku se daju odgovori na neka pitanja koja su postavljena nakon stupanja Za-kona na snagu.

2. Pitanja o izvještavanju

Mogu li se fi nancijski izvještaji preda Ministarst-vu fi nancija nakon propisanog roka i što s fi nanci-jskim izvještajem kojeg neprofi tna organizacija nije predala na vrijeme?

Ministarstvo fi nancija ne zaprima fi nancijske izvje-štaje, već se fi nancijski izvještaji dostavljaju isključivo ins tuciji koju je Ministarstvo fi nancija ovlas lo za za-primanje i obradu fi nancijskih izvještaja, a to je Finan-cijska agencija (dalje u tekstu: FINA-i). FINA dostavlja Ministarstvu fi nancija bazu s prikupljenim fi nancij-skim izvještajima neprofi tnih organizacija. Naknadno nije moguće uvrs (učita ) podatke iz fi nancijskih

Što neprofitne organizacije pitaju Ministarstvo financija? Hajdica Filipčić *

Autorica u tekstu navodi neka od pitanja na koja djelatnici Ministarstva fi nancija odgovaraju svakodnevno, a povezana su s fi nancijskim poslovanjem i računovodstvom neprofi tnih organizacija. Budući da se na inter-netskoj stranici Ministarstva fi nancija objavljeni odgovori na dio pitanja u vezi s ovom problema kom, ista u tekstu nije obrađena, a čitatelje se upućuje i na h p://www.mfi n.hr/hr/pitanja-upute-i-ostalo.

* Hajdica Filipčić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

102

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 336.2 – 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

izvještaja u bazu, (kako izvještaja tekuće poslovne go-dine, tako ni izvještaje iz prijašnjih godina), jer Mi-nistarstvo fi nancija, nakon roka predaje fi nancijskih izvještaja, navedenu bazu s fi nancijskim izvještajima prosljeđuje Državnom zavodu za sta s ku, Držav-nom uredu za reviziju i Hrvatskoj narodnoj banci. Ove ins tucije koriste podatke u sta s čke svrhe.

Neprofi tne organizacije obvezne su čuva fi nancijske izvještaje koje nisu uspjele preda Financijskoj agan-ciji na vrijeme u svojoj arhivi s m da će podatke iz navedenih fi nancijskih izvještaja (koji nisu predani na vrijeme i ne nalaze se u bazi FINA-e) koris kod izra-de fi nancijskih izvještaja za sljedeću godinu, u dijelu popunjavanja stupca Ostvareno prethodne godine.

Kome se dostavlja Izvještaj o potrošnji proračun-skih sredstava i kada?

Neprofi tna organizacija koja ostvaruje sredstva iz jav-nih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezno sastavlja izvještaj o potroš-nji proračunskih sredstava za poslovnu godinu i do-stavlja ga davatelju sredstava u roku od 60 dana od isteka poslovne godine. Izvještaj se može sastavlja i za razdoblja u jeku poslovne godine, ako to zatraži davatelj sredstava, odnosno davatelj sredstava može utvrdi drugi rok za dostavu izvještaja, ako je takav rok utvrđen drugim propisima ili ak ma.

Ministarstvo fi nancija je Pravilnikom o izvještava-nju u neprofi tnom računovodstvu i Registru nepro-fi tnih organizacija (NN, br. 31/15) propisalo izgled i sadržaj izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava na Obrascu: PROR-POT, ali se is dostavlja davatelju sredstava samo ako drugim propisima ili ak ma nije utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava. Neprofi tna organi-zacija koja je primatelj javnih sredstava obvezna je, na zahtjev davatelja sredstava, dostavi i kopiju vje-rodostojne dokumentacije na temelju koje je rashod odnosno izdatak, iskazan u izvještaju o potrošnji pro-računskih sredstava.

3. Pitanja o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola

Na koga se odnose odredbe Pravilnika o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola te izradi i iz-vršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih i or-ganizacija?

Odredbe Pravilnika o sustavu fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova neprofi tnih i organizacija (NN, br. 121/15) odnose se na neprofi tne organizacije obveznice vo-

đenja dvojnog knjigovodstva. Navedeno znači da se odredbe Pravilnika odnose i na novoosnovane nepro-fi tne organizacije, jer su one po Zakonu obvezne prve tri godine od osnivanja vodi dvojno knjigovodstvo. Odredbe Pravilnika ne odnose se na neprofi tne orga-nizacije koje vode dvojno knjigovodstvo iako udovo-ljavaju uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovod-stva, a nisu donijele Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstve-nog načela.

Što je samoprocjena učinkovitosti i djelotvornosti funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola, tko je i zašto provodi te kome se dostavlja?

Neprofi tne organizacije koje primjenjuju odredbe Pravilnika o sustavu fi nancijskog upravljanja i kon-trola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova ne-profi tnih i organizacija obvezne su provodi samo-procjenu učinkovitos i djelotvornos funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola (dalje u tekstu: samoprocjena). Cilj samoprocjene rada susta-va fi nancijskog upravljanja i kontrola je potvrda da se sredstva koriste zakonito, namjenski i svrhovito, te da sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno.

Zakonski zastupnik neprofi tne organizacije provodi samoprocjenu za svaku godinu poslovanja popunja-vanjem Upitnika o funkcioniranju sustava fi nancij-skog upravljanja i kontrola (dalje u tekstu: Upitnik). O provedenoj samoprocjeni izvještava se najviše jelo neprofi tne organizacije, odnosno jelo koje je na te-melju statuta neprofi tne organizacije za to ovlašteno, a isto ga prima na znanje. Upitnik se ne dostavlja Mi-nistarstvu fi nancija, već ostaje kod neprofi tne organi-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

103

UDK 336.2 – 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

zacije koja je dužna is čuva najmanje sedam godina od završetka godine na koju se Upitnik odnosi.

Samoprocjena, odnosno popunjavanje Upitnika za poslovnu godinu provodi se najkasnije u roku od 30 dana od roka predviđenog za podnošenje godišnjih fi nancijskih izvještaja za tu poslovnu godinu.

Obveza provođenja samoprocjene izrazito je važna za neprofi tnu organizaciju koja ostvaruje sredstva iz jav-nih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jer je obveza neprofi tne organizacije, a na zahtjev davatelja sredstava, dostavi tom jelu dokaz o provedenoj samoprocjeni funkcioniranja su-stava fi nancijskog upravljanja i kontrola.

4. Računovodstvena pitanja

Koja je razlika između jednostavnog i dvojnog knjigovodstva?

Razlika između jednostavnog i dvojnog knjigovodstva vidljiva je u načinu knjiženja poslovnih promjena, na-čelima na kojima se temelje, cilju koji se želi ostvari i poslovnim knjigama koje se vode. Pri vođenju jedno-stavnog knjigovodstva, u poslovnim knjigama se iska-zuju poslovne promjene tek kada nastanu prome gotovog novca te prihodi i rashodi prema novčanom načelu. Novčano računovodstveno načelo znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju ne kada nastanu, već kada se primi ili ispla novac i/ili novčani ekvivalent. Osnovno obilježje dvojnoga knjigovodstva je da se svaku poslovnu promjenu obvezno eviden ra usporedo na dva različita računa iz računskog plana na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode. Dvoj-no knjigovodstvo omogućuje automatsku kontrolu, jer je iznos proknjižen na dugovnoj strani računa jed-nak iznosu proknjiženom na potražnoj strani.

Ima li neprofi tna organizacija koja vodi jednostav-no knjigovodstva obvezu provođenja popisa imo-vine?

Člankom 53. Pravilnika o neprofi tnom računovod-stvu i Računskom planu (NN, br. 1/15) propisano je da neprofi tna organizacija koja vodi jednostavno knji-govodstvo, između ostalih obveznih poslovnih knjiga, vodi i popis dugotrajne nefi nancijske imovine. Nepro-fi tna organizacija dužna je popisa imovinu na počet-ku poslovanja, najmanje jednom, i to na kraju svake poslovne godine i u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postup-ka likvidacije. Popis dugotrajne nefi nancijske imovine sadrži podatke o dugotrajnoj imovini: vrstu dugotraj-ne imovine s osnovnim iden fi kacijskim obilježjem (naziv, marka i sl.), datum i broj dokumenta po kojem

je imovina nabavljena, nabavnu vrijednost, datum i opis otuđenja (prodaja, donacija, uništenja).

Koja je razlika između prihoda po posebnim propi-sima i donacija?

Prihodi od donacija, obuhvaćaju novac i drugu imo-vinu koju, bez obveze vraćanja ili protučinidbe, ne-profi tna organizacija dobije iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od inozemnih vlada i međunarodnih ins tucija, od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, te od građana i kućanstava. Prihodi po poseb-nim propisima utvrđeni su zakonom i drugim propisi-ma, za njih trebaju bi utvrđena jasna mjerila i način ostvarivanja čime postaju predvidiv i siguran izvor sredstava neprofi tne organizacije, dok se za donaci-je ne može sigurno predvidje kolike će bi jekom godina. Sredstva koje neprofi tne organizacije dobiju iz državnog proračuna ili bilo kojeg drugog izvora na temelju prijavljenih i odobrenih projekata ne klasifi ci-raju se kao prihodi po posebnim propisima, već kao donacije.

Što znači da se troškovi nabave dugotrajne imovi-ne kapitaliziraju?

Pojam kapitalizacije znači da transakcijom nabave nastaje trošak koji se iskazuje kao imovina. Troškovi nabave dugotrajne imovine ne priznaju se u rasho-de u trenutku nabave, već u korisnom vijeku trošenja imovine, a prihod se priznaje usporedo s nastankom rashoda u vezi s navedenom imovinom. Amor zacija je nenovčani trošak, jer iako je iskazana kao rashod ne uzrokuje novčani odljev. Priljevom novca u visini amor zacije iz prihoda neprofi tne organizacije osigu-rava se povrat novca koji je utrošen za nabavu dugo-trajne imovine.

5. Pitanja o gospodarskoj djelatnos neprofi tnih organizacija

Smije li neprofi tna organizacija obavlja gospo-darsku djelatnost?

Neprofi tna organizacija može, sukladno zakonskim propisima koji reguliraju djelovanje pojedinih nepro-fi tnih organizacija, obavlja gospodarsku djelatnost, ako je to propisano statutom ili drugim najvišim ak-tom neprofi tne organizacije, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvje za obavljanje te vrste djelatnos . Gospodarsku djelatnost neprofi tna organizacija može obavlja pored osnovne (neprofi t-ne) djelatnos kojom se ostvaruju njezini ciljevi utvr-đeni statutom, ali je ne smije obavlja radi stjecanja dobi za svoje članove ili treće osobe. Ako u obav-ljanju gospodarske djelatnos neprofi tna organizacija

104

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 336.2 – 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora, su-kladno statutu, koris isključivo za ostvarenje cilje-va neprofi tne organizacije utvrđene statutom.

Obveza je neprofi tne organizacije obavljanje one gos-podarske djelatnos čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu prijavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave osam dana prije početka obavljanja takve djelatnos , kako bi Porezna uprava izvršila upis neprofi tne organizacije u registar poreznih obveznika radi utvrđivanja obveza poreza na dobit.

Kako se računovodstveno pra gospodarska dje-latnost neprofi tne organizacije u sustavu poreza na dobit?

Računovodstvo neprofi tnih organizacija propisano je Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju Zakona, pa je potrebno sve poslovne promjene, što znači i poslovne događaje koje se odnose na gospo-darsku djelatnost, pra unutar propisanih poslovnih knjiga neprofi tnog računovodstva, u jednoj jedin-stvenoj glavnoj knjizi. Neprofi tna organizacija koja obavlja oporezivu gospodarsku djelatnost, obvezna je vodi dvojno knjigovodstvo. Računski plan za ne-profi tno računovodstvo propisan je na razini odjeljka što omogućuje detaljnu razradu anali čkih konta za eviden ranje poslovnih događaja djelatnos kojima se ostvaruju ciljevi neprofi tne organizacije utvrđene statutom ili drugim ak ma i gospodarske djelatnos neprofi tne organizacije.

Za ispravno eviden ranje poslovnih događaja koji se odnose na obje vrste djelatnos , bitno je utvr-di način raspodjele prihoda i rashoda. Za rashode povezane s obavljanjem obje djelatnos istovreme-no, potrebno je odredi ključ po kojem će se dijeli troškovi navedenih djelatnos . Ključ po kojem će se

dijeli zajednički troškovi bitno utječe na rezultat po-slovanja, a povezano s me i obračun poreza na dobit za gospodarsku djelatnost neprofi tne organizacije. Računovodstvo neprofi tne organizacije koja obavlja i oporezivu gospodarsku djelatnost, mora se temelji na Zakonu i pravilnicima za neprofi tno računovod-stvo. Eventualne razlike u eviden ranju poslovnih do-gađaja, u odnosu na računovodstvo za poduzetnike, usklađuju se s prijavom poreza na dobit.

Neprofi tna organizacija koja obavlja oporezivu gos-podarsku djelatnost, na kraju poslovne godine, uz fi nancijske izvještaje propisane Pravilnikom o izvje-štavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru ne-profi tnih organizacija koje predaje u FINA-u, dostavlja Poreznoj upravi obračun poreza na dobit. Uz Obrazac PD (Prijava poreza na dobit) prilaže se bruto bilanca s vidljivom anali čkom razradom osnovnih računa, te na temelju navedene bilance za neprofi tne organiza-cije sastavljen Račun dobi i gubitka

Može li neprofi tna organizacija slobodno raspola-ga ostvarenom dobi iz gospodarske djelatnos ?

Neprofi tnim organizacijama temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobi . Pojedinačni zako-ni koji propisuju djelovanje neprofi tnih organizacija (kao na primjer: Zakon o udrugama, Zakon o ustano-vama, Zakon o zakladama i fondacijama i drugi) za-branjuju neprofi tnoj organizaciji obavljanje djelatno-s radi stjecanja dobi za članove ili za treće osobe. Neprofi tna organizacija može obavlja gospodarsku djelatnost samo radi fi nanciranja osnovne djelatno-s , a kad u obavljaju te djelatnos ostvari dobit, ona se mora, u skladu sa statutom, koris isključivo za obavljanje i unaprjeđenje osnovne, neprofi tne djelat-nos kojom se ostvaruju ciljevi propisani statutom i drugim osnivačkim ak ma neprofi tne organizacije.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

105

UDK 347.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. Uvod Djelatnost parkiranja i naplate korištenja parkirnog mjesta za svaku je urbanu sredinu od životnog znače-nja. Među m, u pravnom sustavu Republike Hrvat-ske norma vna regulacija navedene djelatnos je ne-dostatna, a svakodnevne potrebe za parkirnim mje-s ma u praksi rješavaju se na različite načine. Jedna od novina je pojava privatnih parkirališta na nekretni-nama u privatnom vlasništvu, pri čemu valja razluči privatno vlasništvo nekretnine na kojoj je smješteno parkiralište od obavljanja djelatnos održavanja par-kirališta i naplate korištenja parkirnog mjesta i po pri-vatnoj osobi (operateru). U ovom članku ukazujemo na pitanja koja se pojavljuju u praksi i na potrebu de-taljnijeg norma vnog uređenja de lege ferenda.

2. Pojam parkiranjaParkiranje označava proces smještaja i ostavljanja vozila, koje je ograničeno vremenskim dolaskom i od-laskom vozila, dok korisnik vozila nastavlja ak vnos zbog kojih he poduzeo putovanje. Ponuda parkiranja označava fi zičku infrastrukturu sačinjenu za smještaj i ostavljanje vozila (pod m se razumijevaju i sve pro-metne površine), može bi jedno ili više mjesta za parkiranje. Temeljna podjela ponude parkiranja dijeli se u odnosu na namjenu korištenja mjesta za parkira-nje na javnu i privatnu namjenu1.

Javna namjena podrazumijeva da su parkirališna mjesta dostupna svim potencijalnim korisnicima, bez obzira na njihovo vlasništvo. Često su i privatna par-kirališta u funkciji javne namjene (parkirališna mjesta pokraj trgovina, mjesta privatnih objekata u funkciji javne namjene). Javna namjena parkirališne ponude

* Desanka Sarvan dipl. iur., Županija Istarska, Pula.1 Brčić, Davor, Šoštarić, Marko: Parkiranje i garaže, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanos , Zagreb 2012, str. 16 – 17.

u funkciji je ukupnih prometnih potreba područja te je sastavni dio prometne i parkirališne poli ke koju kreira i provodi lokalna uprava. Ulična parkirališna mjesta u pravilu su javnog obilježja, a mogu bi pod naplatom i vremenskim ograničenjem ili samo pod naplatom. U funkciji su kratkotrajnog parkiranja ili, izuzetno, parkiranja srednje dužine trajanja. Izvanu-lična parkirališna mjesta u formi parkirališta ili garaža često su u javnoj uporabi.

Vlasništvo može bi javno (u vlasništvu jedinice lokal-ne samouprave) ili privatno. Ovisno o namjeni, mogu bi pod naplatom ili besplatna. U funkciji su kratkotraj-nog ili parkiranja srednje dužine trajanja. Čest je slučaj da su objek izvanulične parkirališne ponude javne namjene u privatnom vlasništvu, ili podijeljenog vla-sništva pa joint venture – kako je atrak vnost parki-rališne ponude na pojedinim lokacijama i u određenim područjima izrazito velika, privatni kapital nalazi inte-res ulaganja u parkirališnu ponudu takvog pa.

Privatna namjena mjesta za parkiranje u funkciji je specifi čnih potreba vlasnika – često su to mjesta za stanare i zaposlene ili dio zaposlenih i poslovne goste. U pravilu je ponuda izvanuličnog karaktera, u formi parkirališta ili objekta – garaže, a većinom su bez na-plate i vremenskog ograničenja parkiranja. Drugi p izvanulične parkirališne ponude privatnog vlasništva vezan je za poslovne objekte i trgovinu – uz trgovinu, a naročito velike trgovačke centre ponuda parkiranja je u pravilu besplatne, neograničene dužine trajanja i namijenjena je kupcima – posje teljima. Uz poslov-ne objekte i proizvodne pogone ponuda parkiranja je većim dijelom produkt standarda potrebnih mje-sta za parkiranje, ugrađenih u propise o urbanizmu i građenju. Korisnici su većinom zaposlenici i poslovni partneri. Kako je ponuda parkiranja u privatnom vla-sništvu, a objek se nalaze na atrak vnom području, lokalna uprava je zbog toga često nemoćna u namje-

Parkirališta i naplata korištenja parkirnog mjesta Desanka Sarvan *

Pitanje obavljanja djelatnos održavanja parkirališta i naplate parkiranja u zakonodavstvu Republike Hr-vatske nedostatno je uređeno. Do sustavnijega zakonskog reguliranja, rješavanja pitanja pravnih odnosa vlasnika privatnog parkirališta i JLS-i moraju uredi u okviru postojećih zakona. U članku autorica iznosi postojeći pravni okvir i poznatu praksu.

106

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

ri da provodi smišljenu prometnu poli ku i poli ku parkiranja. Djelatnost parkiranja je u Nacionalnoj klasifi kaciji djelatnos (NN, br. 58/07) navedena pod klasifi kacijskim brojem 82.92.

3. Zakonska nedorečenost u pravnom području parkiranja

Ustavni sud je jekom 2007. – 2008. godine zaprimio je preko dvadeset prijedloga za ocjenu suglasnos s Ustavom i zakonom različi h općih akata (odluka i pravilnika) više jedinica lokalne samouprave (Grada Biograda na moru, Grada Dubrovnika, Grada Krka, Grada Omiša, Grada Osijeka, Grada Pule, Grada Ri-jeke, Grada Rovinja, Grada Splita, Grada Varaždina, Grada Zagreba), kojima se uređuje promet na njiho-vom području u dijelu koji se odnosi na parkirališne površine i način parkiranja, zabranu parkiranja i mje-sta ograničenog parkiranja.

Prema Izvješću o uočenim pojavama neustavnos u norma vnom uređenju parkiranja na području jedini-ca lokalne samouprave Ustavnog suda Republike Hr-vatske2, broj: U-X-5105/2008 od 10. prosinca 2008. godine, Ustavni sud dao je pregled zakonodavstva mjerodavnog za uređenje prometa na području JLS (iz obrazloženja): u dijelu koji se odnosi na parkira-lišne površine i način parkiranja, zabranu parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja: Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01., 60/01. – vjerodostojno tumačenje, 129/05. i 109/07.), Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pro-čišćeni tekst, 82/04. i 178/04.), Zakona o sigurnos prometa na cestama (NN, br. 67/08) i Zakona o obve-znim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08)3.

Ispitujući mjerodavne odredbe navedenih zakona Ustavni je sud primije o da ni u jednom od h zakona nisu propisana nikakva bliža objek vna mjerila, koja bi davala jedinicama lokalne samouprave zakonodavni okvir za uređenje parkiranja na njihovim područjima. Nadalje, Ustavni je sud primije o (iz obrazloženja): da se zbog konkurencije dvaju zakona (Zakona o sigurno-s prometa na cestama i Zakona o komunalnom gos-podarstvu) prepušta jedinicama lokalne samouprave da same odlučuju hoće li poslove parkiranja odredi

2 Sukladno članku 128. alineji 5. Ustava Republike Hrvatske i članku 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Ustavni sud o uočenim pojavama neustavnos izvješćuje Hrvatski sabor.3 U tekstu su navedeni su brojevi Narodnih novina kako su na-vedeni u Izvješću o uočenim pojavama neustavnos u norma v-nom uređenju parkiranja na području jedinica lokalne samouprave Ustavnog suda Republike Hrvatske, Broj: U-X-5105/2008 od 10. prosinca 2008. godine.

komunalnom djelatnošću ili ne, pa dolazi do uređenja tog pitanja prema dva različita pravna sustava.

Razmatranjem prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnos i zakonitos općih akata u području parkiranja više JLS i ispi vanjem sadržaja mjerodav-nih zakona kojima se uređuje to pitanje, Ustavni je sud došao do zaključka da postojeća zakonska nedo-rečenost (podnormiranost) u tom pravnom području, uz istodobnu konkurenciju više mjerodavnih zakona koje primjenjuju jedinice lokalne samouprave, dovodi do pojave neustavnos koja se očituje u narušavanju jedinstvenos njegova uređenja na nacionalnoj razi-ni. Pojedina rješenja koja na temelju tog nedorečenog i međusobno konkurentnog zakonodavstva prihvaća-ju jedinice lokalne samouprave u svojim općim ak -ma dovode i do pojave neustavnos koja se očituje u nametanju građanima ustavnopravno neprihvatljivih obveza i tereta.

U navedenom Izviješću Ustavni sud je napomenuo kako članak 134. stavak 3. (prva rečenica) Ustava Re-publike Hrvatske glasi: Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Stoga svi zakoni, pa tako i zakoni kojima se uređuju poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga, mo-raju zadovoljava zahtjeve koje pred njih postavlja vladavina prava, najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske koja je temelj za tumačenje Us-tava (čl. 3. Ustava). To u prvom redu znači da zakoni moraju zadovoljava zahtjeve dostupnos , jasnoće, preciznos , izvjesnos i predvidljivos te ne smiju omogućava samovolju u postupanju javnih vlas .

Zahtjeve koje zakoni moraju ispunjava da bi bili uskla-đeni s načelom vladavine prava Ustavni sud je nazna-čio u točkama 10. i 11. obrazloženja odluke i rješenja broj: U-I-659/1994 i dr. od 11. listopada 2000. (NN, br. 31/00 i 107/00). Ustavni sud je u navedenim ak ma istakao kako vladavina prava je više od samog zahtjeva za postupanjem u skladu sa zakonom: ona uključuje i zahtjeve koji se ču sadržaja zakona. Stoga vladavina prava sama po sebi ne može bi pravo u istom smislu u kojem su to zakoni koje donosi zakonodavac.

Vladavina prava nije samo vladavina zakona, već vla-davina po pravu koja – uz zahtjev za ustavnošću i zakonitošću, kao najvažnijim načelom svakog ure-đenog pravnog poretka – sadrži i dopunske zahtjeve koji se ču samih zakonâ i njihova sadržaja. U tom smislu Sud je osobito istaknuo da u pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava: zakoni moraju bi opći i jednaki za sve, a zakonske posljedice trebaju bi izvjesne za one na koje će se zakon primijeni , te da zakonske posljedice moraju bi primjerene legi mnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

107


U Izvješću o uočenim pojavama neustavnos u norma vnom uređenju parkiranja na području JLS Ustavnog suda Republike Hrvatske Ustavni sud je ocijenio da uočene pojave neustavnos u prometu na području jedinica lokalne samouprave u dijelu koji se odnosi na parkirališne površine i način parkiranja, zabranu parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja zah jevaju preciznije, jasnije i predvidljivije zakon-sko uređenje kako bi se pos gla unutarnja pravna dosljednost (konzistentnost) objek vnog pravnog poretka u tom pravnom području. Ono je nužno i za zaš tu građana od nametanja im ustavnopravno ne-prihvatljivih obveza i tereta pri korištenju javnih par-kirališnih površina.

4. Pravna narav djelatnos parkiranja i uređenje naplate za korištenje parkirnog mjesta

U odluci broj: U-II-355/2007 i U-II-3924/2007 od 10. prosinca 2008. Ustavni sud ispitao je opću pravnu na-rav djelatnos u vezi s parkiranjem i uređenjem na-plate za korištenje parkirnog mjesta, te je zaključio:

● Da je kako je riječ o javnoj usluzi koju je sukladno članku 134. stavku 1. i članku 136. Ustava i na te-melju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi dužna organizira JLS.

● Da JLS propisuje uvjete (u obliku općih pravila) za uređenje parkirališta i postupak naplate nakna-de za njihovo korištenje, koji uvje za sve vrijede jednako i sve jednako obvezuju, te nisu i ne mogu bi predmet pregovaranja između davatelja usluge parkiranja i korisnika te usluge.

● Da, sukladno članku 3. stavku 13. Zakona o komu-nalnom gospodarstvu, predstavničko jelo JLS-a može odlukom odredi djelatnos od lokalnog značenja koje se pod uvje ma iz članka 1. stavka 2. tog Zakona smatraju komunalnim djelatnos ma, što obuhvaća i djelatnost organizacije parkiranja i uređenja naplate za korištenje parkirnog mjesta. Drugim riječima, odlukom JLS-a, ta se djelatnost može obavlja kao djelatnost pružanja komunal-nih usluga. JLS može usluge organiziranja parkira-lišta na svom području povjeri koncesionaru na temelju sklopljenog ugovora o koncesiji. U slučaju prijenosa ovlas JLS u pogledu pružanja usluga or-ganizacije parkirališta i naplate za njegovo korište-nje na koncesionara, međusobna prava i obveze stranaka određuju se suglasnom voljom u obliku sklopljenog ugovora o dodjeli koncesije.

Prvi zakon koji uređuje djelatnost održavanja parki-rališta i naplate parkiranja je Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09,

79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15), ali ne defi nira ovu djelatnost kao komunalnu djelatnost. Parkirališta se kao komu-nalni objek u ZKG-u izrjekom ne spominju, ali jer su parkirališta javno prometne površine, može se sma-tra da su parkirališta kao komunalni objek implicite obuhvaćena stavkom 7. članka 3. ZKG-a u komunalnoj djelatnos održavanja javnih površina, koja podrazu-mijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, tr-gova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih po-vršina, te dijelovi javnih cesta koje prolaze naseljem, kad se dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnomu zakonu.

Prema stavku 13. članka 3. ZKG-a, osim djelatnos navedenih u stavku 1. toga članka predstavničko je-lo JLS-a može odlukom odredi djelatnos od lokal-nog značenja koje se pod uvje ma iz članka 1. stavka 2. toga Zakona4 smatraju komunalnim djelatnos ma, a su uvje : osiguranje trajnog i kvalitetnog obav-ljanja komunalnih djelatnos , osiguranje održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnos , osiguranje obavljanja komunalnih dje-latnos na načelima održivog razvoja i osiguranje jav-nos rada.

Predstavničko jelo JLS odlukom određuje djelatno-s od lokalnog značenja koje je odlukom utvrdila kao komunalne djelatnos , koje će se obavlja dodjeljiva-njem koncesije, te utvrđuje pripremne radnje i postu-pak davanja koncesije sukladno posebnom zakonu (st. 2., čl. 11. ZKG-a). Slijedom navedenoga, predstavničko jelo JLS-a može djelatnost održavanja parkirališta i

naplate parkiranja na javnim parkirališ ma u vlasniš-tvu grada proglasi komunalnom djelatnos , kao i mogućnost obavljanja te djelatnos po koncesiji.

Drugi zakon koji uređuje navedenu pravnu materiju je prema točki 6., stavka 1. članka Zakon o sigurno-s prometa na cestama (NN, br. 67/08 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15; dalje u tekstu: ZSJC). Prema točki 6. stavka 1. članka 5. toga Zakona, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama toga Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svom području tako da određuju (između ostaloga) parkirališne površine i način parkiranja, za-brane parkiranja i mjesta ograničenog parkiranja.

Prema stavku 4. istog članka, poslove nadzora ne-propisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja

4 U stavku 13. članka 3. ZKG-a navedena je pogrešna enumeracija: naveden je članak 1., dok ispravno treba glasi : „članka 2“, jer su uvje za obavljanje komunalnih djelatnos navedeni u stavku 2. članka 2. ZKG-a.

108

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

prometom te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, sukladno odredbama ovoga Zako-na, mogu, osim ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, obavlja i jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Možemo zaključi kako je i dalje u norma vnom uređenju parkiranja na području JLS-a nije riješeno pitanje obavljanja djelatnos održava-nja i naplate parkirališta, koja je djelatnost naročito u vrijeme turis čke sezone od posebnog značaja za građane i gospodarstvo.

5. Privatna parkiralištaNedostatak dovoljnog broja parkirališnih mjesta u pojedinim urbanim sredinama potaknuo je vlasnike neizgrađenih građevinskih čes ca na korištenje h površina kao parkirališta, što otvara brojna pitanja u odnosu na pravno uređenje odnosa između vlasnika h nekretnina i JLS. Pojedine JLS u Republici Hrvat-

skoj su općim ak ma predstavničkog jela o uređe-nju prometa obuhva le i pitanje privatnih parkirališta kao površina određenih za javna parkirališta.

Tako, primjerice, prema članku 4. Odluke o javnim parkirališ ma na području Općine Omišalj i visini na-knade za parkiranje vozila javna parkirališta mogu se organizira i na privatnoj parceli, sukladno dokumen- ma prostornog uređenja, po prethodno pribavlje-

nom odobrenju Općinskog načelnika Općine Omišalj. Odobrenje Općinski načelnik daje na zahtjev vlasnika parcele. Prema članku 6. iste Odluke, na javnim par-kirališ ma iz članka 2. točki 1., 3. 8. i 10. i članka 3. točke 1., 3. i 4. vršit će se naplata parkiranja vozila u razdoblju od 1. lipnja do 1. rujna svakog dana od 7,00 do 21,00 sat. Naplata parkiranja vozila može se vrši i na parkirališ ma u privatnom vlasništvu navedenim u članku 1. Odluke5.

Grad Mali Lošinj donio je Opće uvjete o javnim par-kirališ ma na kojima se vrši naplata, načinu naplate parkiranja i visini naknade za parkiranje6, prema koji-ma je stavkom 4. članka 2. privatno parkiralište defi -nirano kao površina u vlasništvu fi zičke ili pravne oso-be koja je namijenjena za parkiranje vozila vlasnika ili trećih osoba s dozvolom vlasnika. Odredbom članka 4. stavak 1. Pravilnika o organizaciji i načinu naplate parkiranja Općine Vrbnik7 propisano je kako su stalna javna parkirališta s naplatom u općini Vrbnik: Trg Sv. Ivana – centar, Vajavina, Gospoji (kod restorana Gos-

5 http://www.omisalj.hr/hr/110/odluka-o-javnim-parkiralisti-ma-na-podrucju-opcine-omisalj-i-visini-naknade-za-parkira-nje-vozila.6 h p://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=27626.7 h t t p : / / w w w. o p c i n a - v r b n i k . h r / w p - c o n t e n t / u p l o a d -s/2013/09/2014-PRIJEDLOG-PRAVILNIK-naplata-parkiranje.pdf.

poja), Namori, Plaža Sv. Marek, parkiralište autobusa i privatno parkiralište (ulaz iz ulice Braće Trinajs ć).

Iz navedenih općih akata nije razvidno na koji način su uređeni pravni odnosi između privatne fi zičke ili pravne osobe – vlasnika nekretnine na kojoj se nalazi javno parkiralište tj. je li vlasnik parkirališta ovlašten obavlja djelatnost uređenja, održavanja i naplate parkirališta koje se nalazi na nekretnini u njegovom vlasništvu ili tu djelatnost obavlja trgovačko društvo, koje je za obavljanje djelatnos uređenja, održavanja i naplate parkirališta osnovala JLS, a vlasniku JLS-a plaća najam privatne nekretnine koja se koris kao javno parkiralište.

Stanje u ovoj djelatnos najbolje prikazuje opis stanja u Gradu S.8 u kojem se navodi kako je: pod pri skom raznovrsnih dnevno poli čkih razloga, došlo do točke da su danas u Gradu S. javna parkirališta i garaže u vlasništvu Grada dane na raspolaganje po raznim ob-licima pravnih poslova čitavoj lepezi subjekata. Sva-kom od ovih operatora je davanje parkirališnih kapa-citeta u vlasništvu Grada regulirano ugovorima na te-melju neposredne dodjele bez provedenog natječaja pri čemu su pojedine dodjele izvršene prema različi m osnovama. Tako se javljaju sljedeći povi ugovora: davanje na upravljanje (korištenje), prenošenje prava naplate parkiranja, uređenja i održavanja, prenošenje prava obavljanja poslova održavanja i naplate parkin-ga, koncesija za upravljanje i održavanje. Pritom neki od ugovora pojedinih operatora pretpostavljaju pla-ćanje određene (koncesijske) naknade, a neki isklju-čuju plaćanje bilo kakve naknade. Pored parkirališta i garaža u vlasništvu Grada i Republike Hrvatske, us-luge parkiranja uz naplatu dostupne javnos u S. pru-žaju i mnogi drugi subjek na zemljištu ili u objek ma u njihovom vlasništvu ili uze m u zakup od vlasnika radi pružanja usluga parkiranja. Rad ovih obrta i dru-štava osim u pojedinačnim slučajevima nije uključen u sastav javnog parkiranja i u tom smislu njihov rad na pružanju usluga parkiranja nije ničim defi niran u po-gledu režima rada, cijena i drugih relevantnih uvjeta.

6. Umjesto zaključkaMožemo zaključi kako je pitanje obavljanja djelat-nos održavanja parkirališta i naplate parkiranja u zakonodavstvu Republike Hrvatske potrebno detalj-nije uredi , ali da se do tada pitanja pravnih odnosa vlasnika privatnog parkirališta i JLS moraju uredi u okviru postojećih zakona tj. odredbi ZKG-a i ZSJC-a. Ishodište za pravno uređenje privatnih parkirališta

8 Prilog studiji ocjene opravdanos objedinjavanja pružanja usluga parkiranja (prometa u mirovanju) u Gradu Splitu, Grad Split, Splitsko-Dalma nska županija, veljača 2016. godine www.split.hr/lgs.axd?t=16&id=15553.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

109


je odredba točke 6. stavka 1. članka 5. ZSJC-a pre-ma kojoj JLS uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svom području tako da određuju (između ostaloga) parkirališne površine i način parkiranja, zabrane par-kiranja i mjesta ograničenog parkiranja. To znači da je u odnosu na nekretnine u vlasništvu privatnih osoba (tj. neizgrađene građevinske čes ce), kako bi se mo-gle koris kao parkirališne površine potrebno da te površine prethodno budu defi nirane kao javne par-kirališne površine odlukom predstavničkog jela JLS, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Drugo je pitanje organizacije obavljanja djelatno-s parkiranja. Smatramo predstavničko jelo JLS-a može djelatnost održavanja parkirališta i naplate par-kiranja na javnim parkirališ ma u vlasništvu JLS-a9

9 Slično tome, prema stavku 9. članka 3. ZKG-a komunalnom dje-latnos tržnice na malo razumijeva se upravljanje i održavanje pro-stora i zgrada izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu s tržnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima. Iz navedenog proizlazi, kako nema pravne zapreke da se djelatnost tržnice na malo obavlja na zemljištu u vlasništvu privatnih osoba od strane privatnih fi zičkih ili pravnih osoba (ali ne kao komunalna

proglasi komunalnom djelatnos , kao i mogućnost obavljanja te djelatnos po fi zičkim i pravnim osoba-ma po koncesij. U tom smislu, smatramo da JLS može s vlasnikom javnog parkirališta u privatnom vlasniš-tvu zaključi ugovor o zakupu, te nekretnine i obav-lja djelatnost parkiranja kao komunalnu djelatnost i na parkiralištu u vlasništvu privatne fi zičke ili pravne osobe.

Među m, kada vlasnik nekretnine koja je defi nirana kao javno parkiralište odlukom predstavničkog je-la JLS-a ima namjeru obavlja djelatnost parkiranja osobno ili po njemu ovlaštenoj osobi, smatramo da za to nema pravnih zapreka, pod uvjetom da parkirali-šte ispunjava tehničke standarde propisane ZSJC-om. Zaključno, smatramo kako bi de lege ferenda pitanje obavljanja djelatnos parkiranja na javnim parkirali-š ma u vlasništvu JLS-a kao komunalne djelatnos bilo potrebno pobliže uredi zakonom.

djelatnost tj. javna usluga, već kao tržišna djelatnost), pod uvjetom da je namjena tog zemljišta kao tržnice na malo sukladna doku-men ma prostornog uređenja.

110

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

U visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

U visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

U visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice u zemlji (do osam sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno1

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno2

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

Do propisanog iznosa za korisnike državnog

proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 8/06, primjena od

18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi – per diemDo propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu pre-ma Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3.

Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku na vr šenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

6. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

U ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

Ukupan iznos primitaka8

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih pet godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

1 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).2 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos terenskog dodatka umanjuje se za 30 % odnosno za 60 %, ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).3 Sukladno članku 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14 i 103A/15).4 Sukladno članku 9., stavku 2., točki 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14, 136/15), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno članku 9., stavku 1., točki 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 6 Sukladno članku 10., točki 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopo-rezivo do 500,00 kn mjesečno.7 Agencija za mobilnost i programe EU.8 Sukladno članku 7., stavku 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

111

TIM4PIN INFO

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja9 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (članak 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44. stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi

prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-

samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz gla-se na neprofi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (NN, br. 26/16), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2016. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2016. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora*

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u javnim

službamaDnevnica za službeni

put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

* Dodatak II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatak II. Kolek v-nog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – ispravak 153/13).

2.3. Jubilarna nagrada

Sve do 11. lipnja 2015. odnosno do sklapanja Odluke o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama (NN, br. 65/15) i 17. lipnja 2015., odnosno do sklapanja Sporazuma o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, jubilarna na-grada se isplaćivala po umanjenoj osnovici, kako za 2013., tako i za 2014. te 2015. godinu. Naime, danom stupanja na snagu Odluke i Sporazuma, isplaćuju se razlike za 2014., te za 2015. godinu od isplaćene uma-njene osnovice od 500,00 kuna do pune osnovice od 1.800,00 kuna. Navedena odredba ne odnosi se i na nagrade isplaćene u 2013. godini. 9 Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja

(NN, br. 46/14).

112

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2016. godini prema dodacima kolek vnih ugovora do donošenja Od-luke i Sporazuma

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Isplaćeno prema

Dodatku II TKU i

Dodatku II KU

Sporazum i Odluka Vlade RH Razlika

za isplatu(3 – 2)

Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada

Neopore-zivi iznos

razlike(4 – 5)

Oporezivi iznos

razlike(4 – 6)

Osnovica: 500,00 kn

Osnovica: 1.800,00

kn

1 2 3 4 5 6 7

5 500 1.800 1.300 Oporezivo u cijelos 0 1.300

10 625 2.250 1.625 1.500 875 75015 750 2.700 1.950 2.000 1.250 70020 875 3.150 2.275 2.500 1.625 65025 1.000 3.600 2.600 3.000 2.000 60030 1.250 4.500 3.250 3.500 2.250 1.00035 1.500 5.400 3.900 4.000 2.500 1.40040 2.000 7.200 5.200 5.000 3.000 2.20045 2.500 9.000 6.500 5.000 2.500 4.000

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14, 157/14, 36/15) u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2015. bilo je uskraćeno pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za državne služ-benike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %. U 2016. godini navedeno pravo se ostvaruje.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja Prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje

privatnog automobila u službene svrhe2,00 kn po prijeđenom

kilometruTerenski dodatak 150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečnoNaknada za odvojeni život kada je

osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sred-stava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.).

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2016. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine iznosi 3.120,00 kuna.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2016. godinu iznosi 2.812,95 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2016. godinu; NN, br. 125/15).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 48.222,00 kuna. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan brutoiznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 578.664,00 kuna i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

113

TIM4PIN INFO

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 5. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-šljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovi-ce staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po -canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom10, uz 1,7 % doprinosa za zapošlja-vanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvr-đuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s inva-liditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i pove-ćani doprinos za mirovinsko osiguranje na brutoplaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 6.

Tablica 6. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno članku 1., točki 3., te članku 17, točki 2. Zakona o do-prinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14).

3.1.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka (članak 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog borav-ka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

10 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, inte-gra vnih i zaš tnih radionica.

• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 7. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2016. godini 2.812,95Stopa 20 %Iznos doprinosa 562,59

* Sukladno članku 14., stavku 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14 i 143/14): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga član-ka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozem-stvu obračunava se po stopi od 20 %.

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu29 30 31

Dnevna osnovica u kn 97,00 93,77 90,74Dnevna obveza u kn 19,40 18,75 18,15

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu duže od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su prvu godinu plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zako-na).

b) Poslodavci su oslobođeni pet godina plaćanja doprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5., čl. 7., st. 54. Zakona).

114

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođe-nje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) Nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne go-dine eviden ranog staža u zvanju za koje se obra-zovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu.

b) Dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se na temelju ugovora o radu.

Kod podnošenja poreznih prijava za 2015., važno je naglasi da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju osobe, čiji opore-zivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 13.000,00 kn godišnje. Na temelju članka 36. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 13.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:

• Socijalnih potpora• Doplatka za djecu• Primitaka za opremu novorođenog djeteta• Obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

3.2. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2016. godinu

Tablica 9. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica PropisDržavni službenici i namještenici

5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14) primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.3. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. u visini od 3.120,00 kuna. Primjenjuje se od 1. siječnja 2016. godine.

Tablica 10. Iznos minimalne plaće

Brutoiznos za puno radno vrijeme

Za razdobljeOd 1. 6.

2011. do 31. 5.

2012.

Od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

Od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

Od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

Od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

Od 1.1.2016. do

31.12. 2016.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 kn

2.814,00 kn

2.984,78 kn

3.017,61 kn

3.029,55 kn

3.120,00 kn

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11 – ispravak

60/12 51/13 156/13 151/14 140/15

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno se-dam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje posloda-vac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugo-vorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13–137/13), Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08-152/14) u tablici 11., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 11. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena nes-

posobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od osmog dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseca

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana


Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci


70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

115

TIM4PIN INFO

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana


Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjesec

-100 % od osnovice, bez ograničenja

9. Roditeljski dopust:od šest mjeseci do prve godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80 kn

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn

10. Roditeljski dopust:Od prve godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od šest do 12 mjeseci.

² Prema članku 24., stavku 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim pot-porama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja

u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu, koja iznosi 1.663,00 kuna (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (članak 56. Zako-na o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kuna) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima.b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likov-ne djelatnos , djelatnos povezan s skom, ra-diom, televizijom i zabavnim priredbama.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Regi-star poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvr-đuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

116

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iz nosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO – 20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci – ne

Doprinos za MIO – ne

Stopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni izdaci –

30 %Stopa

poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene

udrugeNeoporezivi dio – 25 %Paušalni

izdaci – 30 %Stopa poreza

– 25 %1 2 3 4 5

0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,702128 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709402 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563914,00 1,748252 1,398601 1,249219 1,14711815,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigu-ranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 13. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini (NN, br. 12/15 i 103/15)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14)11 uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

11 Izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

117

TIM4PIN INFO

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo-stalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj na-knadi u broju 11/2015 TIM4PIN magazina.

7. Financijske obavijes Tablica 14. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10

i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 15. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon

30. lipnja 2013.Od 30. 6. do

31. 12. 2013.

Od 1. 1. do 30. 6. 2014.

Od 1. 7. do

31. 12. 2014.

Od 1. 1. do 30. 6. 2015.

Od 1. 7. do 31. 7. 2015.

Od 1. 8. do

31. 12. 2015.

Od 1. 1. do 30. 6. 2016.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 % 15 % 15 % 10,14 %

10,05 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 % 12 % 12 % 8,14 % 8,05 %

Tablica 16. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI/2014. – I/2015. 8.028 5.668 I/2015. 7.977 5.656 2004. 5.985 4.173XII/2014. – II/2015. 7.961 5.646 II/2015. 7.837 5.565 2005. 6.248 4.376I/2015. – III/2015. 7.974 5.648 III/2015. 8.108 5.723 2006. 6.634 4.603II/2015. – IV/2015. 7.985 5.655 IV/2015. 8.011 5.676 2007. 7.047 4.841III/2015. – V/2015. 8.045 5.693 V/2015. 8.017 5.679 2008. 7.544 5.178IV/2015. – VI/2015. 8.078 5.722 VI/2015. 8.207 5.810 2009. 7.711 5.311V/2015.-VII/2015. 8.098 5.735 VII/2015. 8.069 5.716 2010. 7.679 5.443VI/2015.-VIII/2015. 8.112 5.746 VIII/2015. 8.058 5.712 2011. 7.796 5.441VII/2015.-IX/2015. 8.024 5.689 IX/2015 7.945 5.640 2012. 7.875 5.478VIII/2015.-X/2015. 8.026 5.691 X/2015 8.076 5.720 2013. 7.939 5.515IX/2015.-XI/2015. 8.069 5.738 XI/2015 8.185 5.855 2014. 7.953 5.533X/2015.-XII/2015. 8.139 5.782 XII/2015. 8.157 5.772 2015. 8.055 5.711XI/2015.-I/2016. 8.017 5.758 I/2016. 7.709 5.646XII/2015.-II/2016. 7.867 5.690 II/2016. 7.735 5.652I/2016.-III/2016. 7.756 5.673 III/2016. 7.825 5.722II/2016.-IV/2016. 7.064 6.354 IV/2016. 5.633 7.688

118

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

016.

8. Ostale informacijeTablica 17. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon

dvije godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive

isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.

Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa 6.

Do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca*2.

Osobno uvjetovani

otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na

radu ili pro-fesionalne

boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude

vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo

od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca*

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kuna *

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

* Čl. 13., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

Tablica 18. Pregled radnih sa po mjesecima u 2016. godini

Siječanj 168 Srpanj 168Veljača 168 Kolovoz 184Ožujak 184 Rujan 176Travanj 168 Listopad 168Svibanj 176 Studeni 176Lipanj 176 Prosinac 176

Ukupan broj radnih sa u 2016. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 19. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u srpnju 2016.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 16183 12. 16194 23. 162052. 16184 13. 16195 24. 162063. 16185 14. 16196 25. 162074. 16186 15. 16197 26. 162085. 16187 16. 16198 27. 162096. 16188 17. 16199 28. 162107. 16189 18. 16200 29. 162118. 16190 19. 16201 30. 162129. 16191 20. 16202 31 16213

10. 16192 21. 1620311. 16193 22. 16204

Tablica 20. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u ko-lovozu 2016.

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 16214 12. 16225 23. 162362. 16215 13. 16226 24. 162373. 16216 14. 16227 25. 162384. 16217 15. 16228 26. 162395. 16218 16. 16229 27. 162406. 16219 17. 16230 28. 162417. 16220 18. 16231 29. 162428. 16221 19. 16232 30. 162439. 16222 20. 16233 31. 16244

10. 16223 21. 1623411. 16224 22. 16235

Tablica 21. Blagdani i neradni dani u srpnju i kolovozu 2016.

5. kolovoza (petak) Dan pobjede i domovinske zahvalnos i Dan hrvatskih branitelja

15. kolovoza (ponedjeljak) Velika Gospa

Tablica 22. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u srp-nju i kolovozu 2016. godine za proračune, pro-računske korisnike, JLP(R)S i neprofi tne organi-zacije

Obrasci u srpnju i kolovozu

Obrazac JOPPD• na dan isplate primitka ili sljedeći dan• u roku od 8 dana od primitka dohotka

iz inozemstvaPDV za mjesečne obveznike do 20. srpnja 2016. za lipanj 2016.

do 22. kolovoza 2016. za srpanj 2016.Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. srpnja 2016. za lipanj 2016.do 22. kolovoza 2016. za srpanj 2016.

Tablica 23. Rokovi za podnošenje fi nancijskih izvještaja u srpnju i kolovozu 2016. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S i neprofi tne or-ganizacije

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

Proračunski korisnici državnog

proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)

• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)

• Bilješke

do 11. srpnja 2016.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE) nadležnom razdjelu

Razdjeli državnog

proračuna

Konsolidirani izvještaj• Izvještaj o obvezama (Obrazac:

OBVEZE)

do 15. srpnja 2016.

FINA-i

Konsolidirani izvještaj• Izvještaj o prihodima i

rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)

• Bilješke

do 20. srpnja 2016.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2016.

119

TIM4PIN INFO

Proračunski korisnici

proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave



• Bilješke

do 11. srpnja 2016.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE) nadležnoj jedinici

Jedinice lokalne i područne




• Bilješke

do 11. srpnja 2016.


Jedinice lokalne i područne


Konsolidirani izvještaj• Izvještaj o prihodima i

rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)


• Bilješke

do 20. srpnja 2016.


Izvanproračunski korisnici državnog

proračuna



• Bilješke

do 20. srpnja 2016.


Izvanproračunski korisnici

proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave



• Bilješke

do 20. srpnja 2016.


Neprofi tne organizacije

• Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF

do 1. kolovoza

2016. FINA-i

Napomena: Razdjeli državnog proračuna koji u svojoj nadležnos nemaju proračunske korisnike obvezni su preda fi nancijske izvještaje razine 11 i 12. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bez proračunskih korisnika u nadležnos obvezne su preda fi nancijske izvještaje razine 22 i 23.

Tablica 24. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa 50/16 9.6.2016.

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dobit 50/16 9.6.2016.

Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika 50/16

Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi 55/16 23.6.2016.

Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifi kaciji djelatnos 2007. – NKD 2007.

55/16 23.6.2016.

Odluka Ustavnog suda RH broj UI-2088/2014. i dr.- od 1. lipnja 2016. - ukida se članak 39. stavak 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12., 25/13. i 93/14.)

55/16

Odaberite jedno od izdanja iz naše ponude i pošaljite nam ispunjenu narudžbenicu.

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN Magazin je specijalizirani asopis u cjelosti usmjeren na aktualne nancijske, ekonomske i pravne teme s podru ja poslovanja javnog i nepro tnog sektora

Godišnja pretplata 1.100,00 kn Polugodišnja pretplata 600,00 kn

NAŠA IZDANJA

Ra unovodstvo prora unskih i nepro tnih organizacija 290,00 kn Udžbenik za sustavno sagledavanje i ra unovodstveno pra enje poslovanja prora unskih i nepro tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije 300,00 knPregled strateških dokumenata, skra eni prikaz usvojenih operativnih programa s naglaskom na prihvatljive aktivnosti i korisnike, sastavnice projektne aplikacije, prakti ne upute za izradu projektnog prijedloga i prora una, javna nabava, izvještavanje

JAVNA NABAVA – službeni stavovi i sudska praksa 290,00 knSažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Fiskalna odgovornost 150,00 knZa sve obaveznike – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješ a

Primjena kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama 150,00 knSpeci na pitanja i službeni stavovi

Ra unski plan prora una 2015. 60,00 knPravilnik o prora unskom ra unovodstvu i ra unskom planu

Ra unski plan za nepro tne organizacije 2015. 50,00 knAnaliti ki ra unski plan za nepro tne organizacije i propisi

NAZIV INSTITUCIJE NARUDŽBENICA BROJ

ADRESA NAZIV IZDANJA

POŠTANSKI BROJ KOMADA

IME I PREZIME NARU ITELJA JEDINI NA CIJENA

KONTAKT TELEFON UKUPNO

FAX NAPOMENA Za naru enih 5 i više primjeraka istog izdanja ostvaruje se popust od 20%. Navedene cijene izdanja uklju uju PDV.Prilikom pla anja: “poziv na broj” OIB PRAVNE OSOBE, “model” 00; IBAN HR3323400091110546815Svrha uplate Kupnja _____________________________________________Naru ene primjerke izdanja u vrijednosti od __________________kn

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

UKUPNO

– za polugodišnju

pretplatu na

Postanite dio TIM4PIN-a i budite u toku sa svakodnevnim

Novosti putem e-newslettera

Posebno izdanje s poslovnim informacijama TIM4PIN INFO

) 600,00 kn

na TIM4PIN magazin za 2016. godinu

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN

Polugodišnja pretplata

NAZIV INSTITUCIJE

ADRESA

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

UKUPNO

OIB 00 HR3323400091110546815; Svrha uplate TIM4PIN

NAPOMENA:

Od 2016. POSEBNA POGODNOST za naše pretplatnike:

SPECIJALIZIRANE RUBRIKE PO DJELATNOSTIMA: komunalno

: 01/5532-755

01/5531-335

2016www.spi.hr

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

Ne zaboravite rezervirati mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje u Panorami!

/otvaranje prijava krajem srpnja 2016. putem stranice www.lc-panorama.com/

Zadovoljstvo korisnika glavna je nit vodilja našeg poslovanja, te stoga LC Konferencija Panorama postaje centralno mjesto stjecanja novih znanja, razmjene iskustava, ali i ugodnog druženja.

28.09.-30.09.2016. Panorama Zagreb Hotel

Trg Krešimira Ćosića 9 , Zagreb

www.tim4pin.hr

/8srpanj/kolovoz 2016.

Novine u sustavu unutarnjih kontrola

nepravilnostima

POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI

@

Vlastiti i namjenski prihodi

Revizija neprofitnih organizacija

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

srp

anj/ko

lovo

z •

2016.

Documents

28.09.-30.09.2016. Panorama Zagreb Hotel · Ivana Jakir-Bajo 14 Vlastiti i namjenski prihodi izuzeti od uplate u državni proračun Mladenka Karačić 20 Najmovi u poslovnoj praksi