3. Analiza Obrazovnih Programa u Sektoru Obrazovanja Odraslih

7/21/2019 3. Analiza Obrazovnih Programa u Sektoru Obrazovanja Odraslih

1/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 1

Prof. dr. sc. Nedeljko tefani, dipl. ing. stroj

Zagreb, 2014.

ANALIZA OBRAZOVNIH PROGRAMA U SEKTORU

OBRAZOVANJA ODRASLIH


2/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 2

Ova analiza izraena je uz pomo Europske unije.Za sadraj ove publikacije odgovoran je Instruktani centar Krievcii ne odraava stavove Europske unije.

IPA - OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

Program Europske unije za Hrvatsku

Instrument predpristupne pomoi (IPA) - Lokalne inicijative za poticanje zapoljavanja

Projekt je financiran sredstvima Europske unije

Lokalne inicijative za poticanje zapoljavanja:Razvoj ljudskih potencijala u svrhu poveanja upotrebe solarne energije

Provedbeno tijelo:

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO

Nositelj projekta:

Instruktani centar ustanova za obrazovanje odraslih

Partneri na projektu:

Bjelovarsko- bilogorska upanijaKoprivniko- krievaka upanijaHZZ podruni ured BjelovarHZZ podruni ured KrievciInstruktani centar d.o.o.

Struni suradnik:Ema Kelin, mag. oec.

Autor:

Prof. dr. sc. Nedeljko tefani, dipl. ing. stroj

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u ZagrebuCulmena d.o.o.

Zagreb, 2014.


3/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 3

SADRAJ1. UVOD ..........................................................................................................................................5

1.1. Problem, predmet i objekt istraivanja................................................................................5

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze ....................................................................................6

1.3. Svrha i ciljevi istraivanja .....................................................................................................6

1.4. Znanstvene metode .............................................................................................................7

1.5. Struktura rada .....................................................................................................................8

2. OBRAZOVANJE ODRASLIH ...........................................................................................................9

2.1. Pojam i znaenje obrazovanja odraslih................................................................................9

2.2. Zakonodavni okvir obrazovanja odraslih ............................................................................ 10

2.3. Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj ....................................................................... 12

3. KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRITA I SUVREMENI TRENDOVI................. 14

3.1. Obrazovanje odraslih i njegova vanost za osobni i/ili profesionalni razvoj......................... 14

3.2. Cjeloivotno uenje i samozapoljavanje............................................................................ 16

3.2.1. Bitne odrednice cjeloivotnog uenja i samozapoljavanja ......................................... 17

3.3. Suvremeni trendovi i kretanja u obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

.19

4. OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH ................................................ 22

4.1. Institucionalni okvir obrazovanja odraslih na razini Koprivniko-krievake upanije.......... 22

4.1.1. Puko otvoreno uilite Koprivnica ............................................................................. 22

4.1.2. Srednja kola Koprivnica............................................................................................ 25

4.1.3. Obrtnika kola Koprivnica ......................................................................................... 28

4.1.4. Obrtniko uilite POUKA ........................................................................................... 30

4.1.5. Puko otvoreno uilite Krievci ................................................................................. 31

4.1.6. Instruktani centar Krievci ........................................................................................ 33

4.2. Institucionalni okvir obrazovanje odraslih na razini Bjelovarsko-bilogorske upanije.......... 35

4.2.1. Puko otvoreno uilite Bjelovar ................................................................................ 35

4.2.2. Puko otvoreno uilite Daruvar................................................................................ 39

4.2.3. Puko otvoreno uilite Marinkovi Garenica........................................................... 40


4/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 4

4.2.4. Obrtnika kola Bjelovar............................................................................................ 43

4.2.5. Srednja kola Bartola Kaia Grubino Polje............................................................... 45

4.2.6. Komercijalna i trgovaka kola Bjelovar ...................................................................... 46

4.2.7. Srednja kola azma .................................................................................................. 47

4.2.8. Tehnika kola Daruvar .............................................................................................. 47

4.2.9. Ekonomska i turistika kola Daruvar......................................................................... 47

4.2.10. Medicinska kola Bjelovar .......................................................................................... 47

4.2.11. Ekonomska i birotehnika kola Bjelovar .................................................................... 47

4.3. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih .................................................................... 48

4.3.1. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Norveke.......................................... 48

4.3.2. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Austrije ............................................ 51

4.3.3. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Malte ............................................... 52

4.3.4. Primjeri dobre prakse u obrazovanju odraslih iz Poljske ............................................. 53

5. INSTITUCIONALNA OSNOVA ...................................................................................................... 54

5.1. Stanje u Europskoj uniji ..................................................................................................... 54

5.2. Stanje u Hrvatskoj .............................................................................................................. 56

5.3. Osnovni ciljevi i zadae sudionika sustava cjeloivotnog uenja......................................... 59

6. OGRANIENJA I PREPORUKE ..................................................................................................... 62

6.1. Zeleni poslovi kao vaan imbenik u smanjenju nezaposlenosti ......................................... 63

7. ZAKLJUAK ................................................................................................................................ 67

8. LITERATURA .............................................................................................................................. 69

9. SAETAK .................................................................................................................................... 72


5/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 5

1. UVOD

Analizom obrazovnih programa u sektoru eli se dati presjek trenutnog stanja u sektoru obrazovanja

odraslih i suvremenih trendova i potreba na tritu rada, razmotriti trenutnu ulogu koju koncept

obrazovanja odraslih ima i koju bi ulogu sektor obrazovanja odraslih mogao imati u kontekstu

strategija razvoja zapoljavanja i samozapoljavanja, te ponuditi ideje, saznanja i indikatore za razvoj

buduih strategija u obrazovanju odraslih.

Analizom e istraiti i analizirati trenutno stanje ponude obrazovnih programa u sektoru obrazovanja

odraslih, te njihove komparacije sa suvremenim trendovima i potrebama na tritu rada. Ujednoanalizom e se ustanoviti indikatori za razvoj strategije unapreenja obrazovnih programa za odrasle.

1.1. Problem, predmet i objekt istraivanja

Sektor obrazovanja odraslih suoen je s mnogobrojnim problemima od kojih su posebno istaknuti

problemi: sveprisutne globalizacije, suvremenih trendova na tritu, novih tehnologija koje otvaraju

nova trita, te ujedno trae nove obrazovne profile, potrebe za cjeloivotnim uenjem te problemi

usklaivanja kurikuluma, obrazovnih politika, strategija i obrazovnih programa s trendovima i

potrebama trita. Svi navedeni problemi istraivanja ujedno su problemi analize obrazovnih

programa u sektoru.

Iz problema istraivanjaproizlaze dva predmeta istraivanja: Istraiti i analizirati ponudu obrazovnih

programa u sektoru obrazovanja odraslih, te istraiti i analizirati koncept obrazovanja odraslih na

primjerima dobre prakse u svijetu, kako bi se utvrdile mogunosti i pretpostavke za moderniziranjem

postojeih obrazovnih programa i razvojem novih, te indikatori smjernice za razvoj buduih

strategija u obrazovanju odraslih.

Problem i predmeti istraivanja odnose se na objekt istraivanja: Analiza obrazovnih programa u

sektoru.


6/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 6

1.2. Radna hipoteza i pomone hipoteze

Imajui na umu prethodno naveden problem istraivanja, predmete istraivanja i objekt istraivanja

mogue je postaviti temeljnu radnu hipotezu: Hrvatska, koja je za razliku od veine europskih

zemalja, tek nedavno otpoela s promjenama nastavnih programa za obvezno obrazovanje, jo uvijek

nema nacionalni kurikulum koji bi bio usklaen s kurikulumom razvijenih zemalja u pogledu

zastupljenosti temeljnih kompetencija za drutvo znanja, to podrazumijeva i usklaenost u sektoru

obrazovanja odraslih.

Postavljena radna hipoteza moe se konkretizirati s vie pomonih hipoteza:

P.H. 1) Analizom trenutnog stanja obrazovnih programa u sektoru mogue je odrediti usklaenost

ponude i potranje obrazovnih programa na tritu rada.

P.H. 2) Stjecanje novih kompetencija nuno je unutar sustava cjeloivotnog uenja i obrazovanja

odraslih.

P.H. 3) Prilagodba obrazovnih programa nuna je s razvojem i potrebama trita rada.

1.3. Svrha i ciljevi istraivanja

Svrha istraivanja je analizirati obrazovne programe u sektoru obrazovanja odraslih i prezentirati

mogunosti za modernizaciju i usklaenost postojeih obrazovnih profila i programa obrazovanja

odraslih, potrebe za razvojem novih programa te razvoj strategije budueg unapreenja obrazovnih

programa za odrasle u Republici Hrvatskoj.

Ovim radom nastoji se doprinjeti razumijevanju ekonomske, socijalne i kulturne uloge nove,

odgovorne i odrive politike u sektoru obrazovanja odraslih u korelaciji postojeih programa

obrazovanja odaslih s potrebama na tritu rada, te mogunostima njihovog suvremenog

oblikovanja.


7/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 7

Cilj istraivanjaprimarno je ukazati na razliite potencijale koji postoje u institucijama za obrazovanje

odraslih, a kroz pojanjenje problematike ovog rada i u skladu s njegovom svrhom, nastavno se

postavljaju sljedei ciljevi istraivanja:

Uvid i analiza postojeeg stanja obrazovnih institucija i kapaciteta u sektoru

obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj s naglaskom na Koprivniko-krievaku i

Bjelovarsko-bilogorsku upaniju.

Uvid i analiza obrazovnih programa u sektoru obrazovanja odraslih u Republici

Hrvatskoj s naglaskom na Koprivniko-krievaku i Bjelovarsko-bilogorsku upaniju.

Uvid i analiza potreba na tritu rada.

Predstaviti indikatore za moderniziranje obrazovnih programa u kontekstu mogueg

razvoja buduih strategija u obrazovanju odraslih.

1.4. Znanstvene metode

Definirani ciljevi i postavljena hipoteza su relevantni i aktualni za sadanji trenutak razvoja sektora

obrazovanja odraslih i biti e valorizirani temeljem dosadanjih teoretskih i praktinih spoznaja

dobivenih primjenom suvremenih znanstvenih metoda:

Analiza i sinteza predstaviti ese i prikupiti podaci iz raznih sekundarnih izvora u

svrhu kreiranja potrebnih informacija,

Induktivno i deduktivno razmiljanje koristiti e se tijekom izrade cjelokupnog rada,

Kompilacija podatakae biti koritena pri izradi referentnog rada,

Metoda klasifikacijeponajvie e se koristiti prilikom segmentacije,

Metoda brojanjatakoer je koritena pri segmentaciji trita, Deskripcija e se upotrebljavati tijekom identificiranja indikatora za smjernice i

strategije u sektoru obrazovanja odraslih, a fokusira se na opis pojedinih / referntnih

profila s naglaskom na Koprivniko-krievaku i Bjelovarsko-bilogorsku upaniju.

Metoda generalizacije i specijalizacije koristiti e se tijekom izrade cjelokupnog

rada.


8/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 8

1.5.

Struktura rada

Ovaj rad se sastoji od devet meusobno povezanih sadrajnih dijelova i etiri formalna dijela.

U prvom dijelu - UVODU, definiran je problem, predmet i objekt istraivanja. Navedena je radna i njoj

pripadajue pomone hipoteze, nastavno su pojanjeni svrha i ciljevi istraivanja, kao i koritene

znanstvene metode, te prikaz strukture rada.

Drugi dio, naslova OBRAZOVANJE ODRASLIH, daje uvid u osnovne pojmove, pojanjenje

zakonodavnog okvira obrazovanja odraslih, te ulogu i znaaj u kontekstu obrazovanja u cjelini.

Ujedno, daje kratki uvid u postojee stanje u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.

Naslov treeg dijela glasi KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRITA I SUVREMENI

TRENDOVI koji sadrajno ini istraivaki dio ovog rada gdje se u poetku nastavlja uvid i prezentacija

postojeeg stanja u sektoru obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj u uem kontekstu.

etvrti dio pod naslovom OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH opseniji je

dio ovog rada koji analizira ponudu programa obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj s naglaskom

na Koprivniko-krievakui Bjelovarsku-bilogorsku upaniju.

INSTITUCIONALNA OSNOVA je peti dio ovog rada u kojem se prezentiraju indikatori, odnosno

smjernice mogueg razvoja buduih strategija u obrazovanju odraslih.

esti dio OGRANIENJA I PREPORUKE sadrava ogranienja i preporuke prepoznate u u ovom radu.

U sedmom dijelu, ZAKLJUKU, dana je sinteza rezultata istraivanja kojima je dokazana postavljena

hipoteza.

Osmi dio, LITERATURA, ukljuuje popis koritene literature.

U zakljunom dijelu nalazi se SAETAK ovog rada.


9/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 9

2. OBRAZOVANJE ODRASLIH

Obrazovanje odraslih vana je komponenta sustava cjeloivotnog uenja. Na generalnoj je

konferenciji UNESCO-a jo 1976. godine koncept obrazovanja odraslih definiran na nain da ukljuuje

skup svih organiziranih obrazovnih procesa, sadraja, razina i metoda, bez obzira na to nastavlja li

osoba kolovanje, razvija svoje sposobnosti i proiruje znanje ili poboljava svoje tehnike ili strune

kvalifikacije. Takve aktivnosti mijenjaju stavove ili ponaanje u perspektivi osobnog razvoja pojedin ca

i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteenom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom

razvoju.

2.1. Pojam i znaenje obrazovanja odraslih

Obrazovanje odraslih (adult education) je pojam koji se na meunarodnoj razini razliito definira.

OECD (2003.) istie da u Europi ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji obrazovanja odraslih

zbog sljedeega: a) teko je odrediti odraslog uenika - uenje, okruenje i dob uenika razlikuju se po

tipu programa i regionalno, b) minimalna dob za definiranje odraslog uenika varira, c) zemlje se

razlikuju u pristupima strukovnom i nestrukovnom uenju.

Neke od postojeih definicija odreuju obrazovanje odraslih kao: 1. cijeli skup procesa uenja,

formalnih i ostalih, u kojem odrasle osobe (u skladu s definicijom odrasle osobe u drutvima u kojima

pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogauju svoje znanje i unapreuju svoje tehnike ili

profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih

drutva (UNESCO); 2. svioblici uenja odraslih osoba poduzeti nakon to su zavrile inicijalni ciklus

obrazovanja i osposobljavanja zapoet u djetinjstvu, bez obzira na to koliko ciklus traje - pa se stoga

visoko obrazovanje zapoeto prije ulaska na trite rada ne smatra obrazovanjem odraslih (Europska

komisija); 3. svi oblici nestrukovnog uenja odraslih, bez obzira na to izvodi li se formalno,

neformalno ili informalno (EU, UK).


10/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 10

2.2. Zakonodavni okvir obrazovanja odraslih

U Hrvatskoj je obrazovanje odraslih istaknuto kao vana sastavnica sustava obrazovanja, a svoju

potvrdu dobiva nizom vanih stratekih dokumenata. Najvaniji su koraci u razvoju sustava

obrazovanja odraslih Vladino prihvaanje Strategije obrazovanja odraslih u studenome 2004. godine,

osnivanje Agencije za obrazovanje odraslih Vladinom Uredbom u svibnju 2006. te izglasavanjem

Zakona o obrazovanju odraslih u veljai 2007. godine. Izglasavanjem Zakona o obrazovanju odraslih

uspostavlja se normativni okvir i stvaraju pravne pretpostavke daljnjem razvoju obrazovanja odraslih

kao punopravnog dijela cjelokupnog obrazovnog sustava RH. Danas se djelatnosti obrazovanja

odraslih odvijaju u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koja je osnovana

Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Prvim lankom Zakona o obrazovanju odraslih, obrazovanje odraslih u Hrvatskoj je definirano kao:

cjelina procesa uenja odraslih namijenjenih ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti,

osposobljavanja za zapoljivost (stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikacije, stjecanje i

produbljivanje strunog znanja, vjetina i sposobnosti) i osposobljavanje za aktivno graanstvo. U

Hrvatskoj obrazovanje odraslih ukljuuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina.

Zakonom je odreeno da se obrazovanje odraslih temelji na naelima: cjeloivotnog uenja;

racionalnoga koritenja obrazovnih mogunosti, teritorijalne blizine i dostupnosti obrazovanja svima

pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima; slobode i autonomije pri izb oru naina

sadraja, oblika, sredstava i metoda; uvaavanja razliitosti i ukljuivanja; strune i moralne

odgovornosti andragokih djelatnika; jamstva kvalitete obrazovne ponude i potovanja osobnosti i

dostojanstva svakog sudionika. Ono se odvija kao formalno i neformalno obrazovanje te kao

informalno i/ili samousmjereno uenje.

Formalno obrazovanje odraslih oznaava djelatnost koja se izvodi u institucionalnim i javno

verificiranim oblicima obrazovanja radi stjecanja strunog znanja, vjetina i sposobnos ti. Formalno

obrazovanje odraslih obuhvaa:

a) osnovno kolovanje odraslih,


11/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 11

b) srednjokolsko obrazovanje odraslih; stjecanje srednje kolske ili strune spreme, nie

strune spreme, prekvalifikacije, osposobljavanje i usavravanje,

c) visoko obrazovanje.

Formalno obrazovanje odraslih provodi se u skladu s posebnim propisima kojima se ureuju ove

djelatnosti, osim u pitanjima koja su ureena Zakonomo obrazovanju odraslih.

Neformalno obrazovanje odraslih oznaava organizirane procese uenja usmjerene na

osposobljavanje odraslih osoba za rad, za razliite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj.

Informalno uenje odraslihoznaava aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaa stajalita i pozitivne

vrednote te vjetine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje

okoline.

Samousmjereno uenje odraslihoznaava aktivnosti u kojima odrasla osoba samostalno uspostavlja

kontrolu nad procesom uenja kao i odgovornost za rezultate uenja.

Zakon o obrazovanju odraslih popraen je etirima pravilnicima koji poblie ureuju djelatnost

obrazovanja odraslih:

Pravilnik o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u

ustanovama za obrazovanje odraslih

Pravilnik o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije

Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih

Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih

Obrazovanje odraslih prema Zakonu o obrazovanju odraslih mogu provoditi puka otvorena

uilita, osnovne kole, srednje kole, visoka uilita, kole stranih jezika, ustanove za smjetaj i skrb

osoba s posebnim potrebama te penoloke i druge ustanove ako ispunjavaju uvjete propisane

Zakonom o obrazovanju odraslih.


12/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 12

U Republici Hrvatskoj vie od 460 ustanova izvodi programe formalnog obrazovanja, a vie od 1700

razliitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge, vjerske zajednice, dravne institucije) izvodi

programe neformalnog obrazovanja.

2.3. Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj

Hrvatska provodi europsku obrazovnu politiku (Rezolucija o cjeloivotnom uenju iz 2002.,

Preporuke Europskog parlamenta i Vijea iz 2008. o uspostavljanju Europskog kvalifikacijskog okvira

za cjeloivotno uenje), a cjeloivotno uenje je ukljueno u strateke dokumente obrazovne politike

primjerice u Strateki plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2013. 2015.godine, u Strategiju razvoja sustava strukovnog obrazovanja RH 2008.2013., Strategiju obrazovanja

odraslih i Zakon o obrazovanju odraslih te podzakonske akte vezane uz obrazovanje odraslih, a i

konano u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije Republike Hrvatske o kojoj je javna rasprava

zapoela u rujnu 2013. godine.

Kao nastavak provedbe europske obrazovne politike te promoviranja obrazovanja odraslih i

cjeloivotnog uenja u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na nekvalificirane i slabo osposobljene

graane, Odjel za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti, obrazovanja

i sporta u razdoblju od 2012. do 2014. godine provodi projekt pod nazivom Implementacija

Europske agende obrazovanja odraslih koji je dio Programa cjeloivotnog uenja Grundtvig Izvrne

Agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Projektom se implementira i

promovira Rezolucija Vijea Europske unije o obnovljenoj europskoj strategiji za obrazovanje odraslih

(2011/C 372/01). Posebnu pozornost projekt posveuje i povezivanju te umreavanju dionika u

sustavu obrazovanja odraslih na lokalnoj i nacionalnoj razini. Implementacijom Preporuka

Europskoga parlamenta i Vijea o kljunim kompetencijama za cjeloivotno uenje (2006/962/EC)

promovira stjecanje kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje, s posebnim naglaskom na

nekvalificirane i slabo osposobljene graane Hrvatske, kao osnove za njihov daljnji o sobni i

profesionalni razvoj.


13/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 13

Iako je 31. prosinca 2012. godine zavrila provedba projekta Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta Za Hrvatsku pismenosti Put do poeljne budunosti: Desetljee

pismenosti u Hrvatskoj 2003. 2012., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je zbog rezultata i

vanosti projekta nastavilo financirati osnovno obrazovanje odraslih.

Strateki plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2013. 2015. godine, pored

ostaloga, navodi da je, kao jedan od prioriteta jaanja politike cjeloivotnog uenja, potrebno

osigurati bolju dostupnost i poveati broj osoba koje pohaaju programe obrazovanja odraslih te da

je nuno osobitu pozornost posvetiti promoviranju atraktivnosti obrazovanja odraslih i irenju mree

programa i ustanova za obrazovanje odraslih. U tom kontekstu, predvia se nastaviti pruati potporu

osnovnom obrazovanju i osposobljavanju odraslih osoba u sklopu projekta opismenjivanja, odnosno

podizanju tog projekta na razinu stjecanja temeljnih vjetinakako bi se osobe koje nemaju zavreno

osnovno obrazovanje s uspjehom ukljuile u proces cjeloivotnog uenja.

Cjeloivotno uenje je kao jedna od temeljnih smjernica ukljueno i u novu Strategiju znanosti,

obrazovanja i tehnologije Republike Hrvatske o kojoj je javna rasprava zapoela u rujnu 2013. godine.


14/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 14

3. KONCEPCIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH, POTREBE TRITA I SUVREMENI TRENDOVI

Za razliku od razmiljanja o cjeloivotnom uenju od prije pedesetak godina, kada se govorilo na

razini globalnih termina i sadraja, danas se sve vie o njemu razmilja na razini odnosa rastuih

problema na tritu rada i moebitnog utjecaja znanja, obrazovanja i kulture rada. Taj odmak od

openitih sadraja cjeloivotnog obrazovanja dodatno je potakla ekonomska neizvjesnost koja je

postala jedina stabilna injenica u ivotu pojedinca. Nekadanja matrica pismenosti odraslog

stanovnitva i anse opstanka na tritu rada danas su zamijenjene novim zahtjevima. Tu se, prije

svega, misli na novi koncept radne kar ijere pojedinca, na ulogu znanja i uenja u procesu osobnog

razvoja pojedinca, te na primjereno institucionalno ureenje obrazovanja odraslih ukazivanjem na

vanost cjeloivotnog uenja kao trenda u suvremenom tritu rada (Bari, 2011).

3.1.Obrazovanje odraslih i njegova vanost za osobni i/ili profesionalni razvoj

Percepcija radne karijere pojedinca u prolim vremenima polazila je od karijere koja je obeavala

individualni put kroz svijet rada. Priprema za karijeru odvijala se jo od djetinjstva, a prilagodb a u

ranoj srednjoj dobi. Odabrani put pruao je veliku nadu koja je osiguravala ivot pojedinca.

Kontinuitet zaposlenja u utemeljenoj profesionalnoj kulturi i napredak bez uspostavljene hijerarhije

bile su kljune sastavnice pozicioniranja pojedinca na tritu rada. Karijera je bila jedna od centralnih

institucija koja je podupirala trinu ekonomiju. Danas je karijera u silaznoj putanji. Nove

informacijske i komunikacijske tehnologije uzrokuju gubljenje nekadanjeg standardnog znaenja

industrije i zanimanja. Silazna putanja vanosti karijere nee se pojaviti podjednako na svim

podrujima djelatnosti: ipak, to ne znai da e se moi ivjeti u izoliranom svijetu. Vrijednost

profesionalnih kvalifikacija biti e verificirana tek svojom originalnosti u svladavanju prepreka koje

donosi ekonomska i druga neizvjesnost. U svijetu novih tehnologija nove e vjetine znaiti vie i

imati e prednost pred starim znanjima. Sa stajalita protoka informacija potrebno je istai da e

nove tehnologije biti slijepe prema dravnim granicama: pojedinci e morati imati potrebne

kompetencije na globaliziranom tritu rada. Za razliku od ranijih vremena, sigurnost radnoga mjesta

biti e znaajno ugroena: rastui diskontinuitet zaposlenja otvoriti e brojna pitanja trita rada,

ouvanja zdravlja i pitanja vezana za skupljanje godina mirovinskog staa (Bari, 2011).


15/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 15

U strunim raspravama o cjeloivotnom uenju sve vei naglasak se stavlja na znanje i njegove glavne

pokretae: iskustvo i uenje. Znanje je resurs kojeg se usko vee uz fenomen ljudskog kapitala.

Ljudski je zato to znanje postaje dio ovjeka, a kapital to pojedincu donosi monetarne o

nemonetarne koristi. Stoga i diseminacija znanja postaje kljunom sastavnicom poboljanja ljudskog

kapitala veine pojedinaca. Znanje kroz protok vremena zastarijeva: zbog neprekidnog mijenjanja

vidika svijeta nastaje nova stepenica znanja koja ranije steena znanja stavlja u kontekst nitavnosti.

Ublaavanje sve izvjesnijih problema zastarijevanja znanja povezuje se s nizom akcija obrazovanja,

uenja, razvoja, treninga. Za proces stvaranja znanja posebno je vano istraivanje. Istraivanje kao

proces generiranja novog znanja oituje se u koritenju ve postojeeg fonda znanja (starog znanja) injegovog transformiranja u novo znanje, tj. nove informacije (knowhow).

Govori se o dvije vrste novih informacija: a) one koje se transformiraju u nove oblike strunosti i

znanja, koje kad su jednom usvojene ine oblike ljudskog kapitala (human capital), i b) one koje su

transformirane u nove materijale, koje kad su ostvarene ine nove oblike materijalnog kapitala (non-

human capital).

Sa stajalita temeljne strukture osobina i znanja efikasne komunikacije pojedinaca, potrebno je istai:

konceptualna znanja, funkcionalnu pismenost i osobne karakteristike pojedinca. Konceptualna znanja

podrazumijevaju poznavanje sadraja poslovnog upravljanja, upravljanja ljudskim potencijalima,

posjedovanje sposobnosti komunikacije i timskoga rada. Funkcionalna pismenost u trinoj ekonomiji

javlja se kao potreba za adekvatnim obrazovanjem onih koji su davno stekli odreene kvalifikacije

koje vie ne odgovaraju novim uvjetima rada. Rije je, prije svega, o znanju stranih jezika i odreenim

vjetinama povezanih s radom na raunalu. Funkcionalna nepismenost pogaa i m lade ljude koji nisu

zavrili kolu i sve one koji imaju suboptimalno obrazovanje. U vremenu brzih promjena u okruenju

poeljne su sljedee osobne karakteristike pojedinca: sposobnost brzog uenja, mobilnost, fizika i

psihika izdrljivost i tonost (Bari, 2011).

Obrazovanje odraslih je viedimenzionalni proces. Polazi od psiholokih ciljeva edukacije, socijalnih i

profesionalnih razloga. Unutarnji cilj obrazovanja jesu eljene kognitivne, psihomotorne i afektivne

promjene osobe (psiholoki razvoj pojedinca) koje su rezultat organiziranog uenja.


16/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 16

Posebnost psihologije cjeloivotnog uenja sastoji se u tome to ona istrauje specifine zakonitosti

mijenjanja ljudi pomou obrazovanja u razliitim ivotnim razdobljima, a ne samo u djetinjstvu i

mladosti. Sa stajalita poloaja pojedinca na tritu rada, mogu se istai neke vanije funkcije

obrazovanja odraslih: prilagodba promjenama novih tehnologija, unaprjeivanje vjetina putem

stalnog strukovnog obrazovanja, stvaranje uvjeta za napredovanje na radnom mjestu,

nadoknaivanje nedostajuih a potrebnih kvalifikacija, te popravljanje zastarjelih vjetina u skladu s

potrebama trita rada. Ovdje je potrebno istai vrlo vanu injenicu: obrazovanje bez odgovarajueg

zaposlenja te osposobljavanje za specifine vjetine bez poslova koji zahtijevaju takve vjetine mogu

biti vrijedni sami za sebe, no oni ne mogu poboljati ekonomske uvjete! Potrebno je uiniti dodatnenapore: stvoriti uvjete za zapoljavanje, stvoriti potrebni kapital, stvoriti institucije koje na lo kalnoj

razini kroz odgovarajue programe mogu ostvariti stalnost uvjeta privreivanja (Bari, 2011).

Vanost razvoja sustava obrazovanja odraslih posebno istie i Europska unija. Rezolucija Europskog

vijea o obnovljenom planu za obrazovanje odraslih (usvojena u studenome 2011.) naglaava da je

kriza u EU ukazala koliko vanu ulogu moe imati obrazovanje odraslih u postizanju ciljeva Europe

2020 vezanih uz zapoljivost. No, esto puta se naglasak stavlja na stjecanje strunih kompetencija

koje su vezane uz pojedina zanimanja ili kvalifikacije, a zaboravlja da i stjecanje kljunih kompetencija

vodi do kompetentnijeg i aktivnijeg graana, to e ga u konanici lake dovesti i do zaposlenja. Stoga

je Europska komisija Novi plan za obrazovanje odraslih za razdoblje 2012-2014 nazvala ONE STEP

UP. Cilj je Plana poticanje osnovnog obrazovanja odraslih i stjecanja kljunih kompetencija ime se

stvara preduvjet za daljnje cjeloivotno uenje i aktivno sudjelovanje pojedinca u drutvu. Istraivanja

pokazuju da je ravnomjerna distribucija vjetina u populaciji ima jak utjecaj na ukupne gospodarske

aktivnosti, a podizanje osnovnih vjetina svih ljudi imaju vei dugoroni uinak na gospodarski rast.

3.2.

Cjeloivotno uenje i samozapoljavanje

Globalizacija je dominantan proces koji dizajnira suvremeno meunarodno odnosno planetarno

trite. Utjecajem globalizacije dogaaju se revolucionarne promjene ekonomskog sustava.

Marginaliziraju se naela tradicionalne, tj. masovne proizvodnje, a na vanosti dobivaju nematerijalni

initelji. Proizvodni elementi poput kapitala i zemlje nisu vie odluujui za stvaranje nove dodatne

ekonomske vrijednosti.


17/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 17

Ljudi i njihov kreativan potencijal koji se ispreplie s informacijom, tj. znanjem te vremenom kao

resursom, potvruju se kao nova proizvodna i drutvena snaga. U prvi plan stavlja se potreba sa

specifinim znanjima te konstantno usavravanje istoga kroz cjeloivotni vijek pojedinca. Ukazuje se

potreba za cjeloivotnim uenjem kao novim alatom za poveanje poslovne efikasnosti i efektivnosti

te poticanje pojedinca na samozapoljavanje.

3.2.1.Bitne odrednice cjeloivotnog uenja i samozapoljavanja

Cjeloivotno uenje podrazumijeva integraciju formalnog, neformalnog i informalnog uenja kako bi

se stekle mogunosti za stalno unapreenje kvalitetaivljenja.

U strunim raspravama o cjeloivotnom uenju sve vei naglasak se stavlja na znanje i njegove glavne

pokretae: iskustvo i uenje. Znanje je resurs kojeg se usko vee uz fenomen ljudskog kapitala.

Ljudski je zato to znanje postaje dio ovjeka a kapital to pojedincu donosi monetarne i

nemonetarne koristi. Stoga i diseminacija znanja postaje kljunom sastavnicom poboljanja ljudskog

kapitala veine pojedinaca. Znanje kroz protok vremena zastarijeva: zbog neprekidnog mijenjanja

vidika svijeta nastaje nova stepenica znanja koja ranije steena znanja stavlja u kontekst nitavnosti.

Ublaavanje sve izvjesnijih problema zastarijevanja znanja povezuje se s nizom akcija obrazovanja,

uenja, razvoja, treninga tj. cjeloivotnim uenjem.

Brzina i dinamika promjena koje se dogaaju u svijetu, te u drutvu i gospodarstvu Europske unije,

iniciraju potrebu za konstantnim nadograivanjem i inoviranjem znanja i stjecanjem novih radnih

vjetina i kompetencija. Cjeloivotno uenje i stjecanje novih znanja u svakom drutvu kljuni je

imbenik razvoja i od prioritetne je vanosti zbog ubrzanog drutvenog i gospodarskog rasta i razvoja

koji se moe zasnivati samo na kvalitetno obrazovanim i kompetentnim poduzetnicima,

menaderima i zaposlenicima. Za Republiku Hrvatsku, koja je u procesu predpristupnih pregovora za

ulazak u Europsku uniju i ubrzane poduzetnike tranzicije s ciljem stvaranja razvijenog,

konkurentnog, trinog i poduzetnikog drutva i njegovog ukljuivanja u trite Europske unije,

veliku vanost ima cjeloivotno uenje svih kategorija drutva, a posebno poduzetnika.


18/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 18

Koliko je vano usklaivanje vjetina sa potrebama trita rada potvruje i program Nove vjetine za

nove poslove koji se bavi jednim od najvanijih prioriteta EU: kako bolje predvidjeti vjetine koje e

biti potrebne graanima i poslodavcima, kako reformirati sustav obrazovanja i usvajanja vjetina

kako bi bolje pripremili ljude za poslove budunosti i poboljali usklaenost politike zapoljavanja i

politike obrazovanja.

Predvia se dae u budunosti vie od 60 posto ljudi imati visoko obrazovanje, 30 posto srednje a

samo nekoliko posto nie obrazovanje; to znai da fiziki radnik kojeg je poznavala dosadanja

civilizacija nestaje i ustupa mjesto originalnoj kreativnoj individualnosti (Bajza, 1992., str. 168). Osim

toga sve se vie ljudi u suvremeno doba zapoljava u tercijarnim (uslunim) djelatnostima,

naputajui primarno i sekundarno podruje. Podaci pokazuju da su nastale znatne promjene u ta tri

podruja, kako ih je prvi put upotrijebio A. G. B. Fisher 1935. u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Dok

je 1800. u primarnom podruju bilo 80 90%, u sekundarnom oko 7% i tercijarnom 10% zaposlenih,

u 2000. je godini u primarnom podruju 7%, u sekundarnom 10% i tercijarnom 80 90%.

Meutim, u suvremeno se doba govori o privreivanju u etiri podruja, kako ih je podijelio M. Porat

1976., a to su: poljoprivreda, industrija, usluge i informatika. Poekom 20. st. odnos izmeu njih bio

je: industrija, poljoprivreda, usluge, informatika. Poredak je na kraju 20. st. sljedei: informatika,

usluge, industrija, poljoprivreda (Ekonomski leksikon, 1995., str. 730). Sasvim je izvjesno da su ti

procesi oslonjeni na znanje i da su u njemu imali pokretaku snagu; poticali su stvaranje i stjecanje

novih znanja, omoguili odlazak zaposlenih iz pojedinog podruja, najee iz primarnog u tercijarni

(usluni), te stvarali nova zanimanja. Moderno doba trai da svaki pojedinac odgovori na posljedice

tih procesa te se smatra da je to mogue ukljuivanjem u cjeloivotno uenje.

Cjeloivotno je uenje, kao globalni koncept, sveukupna i kontinuirana aktivnost uenja tijekom

ivota, a cilj je unapreivati znanje, sposobnosti i vjetine (kompetencije) radi stvaranja osobne i

graanske te drutvene perspektive u kojojzaposlenje ima osobitu vanost. Obuhvaa uenje u svim

ivotnim razdobljima i u svim oblicima, kao to su formalno, neformalno i informalno. etiri su

osnovna, meusobno povezana cilja koja se vezuju uz cjeloivotno uenje: osobno zadovoljstvo i

razvoj pojedinca, aktivno graanstvo, drutvena ukljuenost i zapoljivost (Puljiz, ivi, 2009., str.

115).


19/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 19

Valja razlikovati cjeloivotno uenje (lifelog learning) i cjeloivotno obrazovanje (lifelog education).

Prvi je pojam iri i moe se ostvariti organizirano ili neorganizirano (prirodno, iskustveno), a kada

govorimo o cjeloivotnom obrazovanju, mislimo na organizirano uenje. Vaan zamah za praktino

djelovanje dao je Memorandum o cjeloivotnom uenju koji je nastao na zasjedanju Europskog vijea

u Lisabonu u oujku 2000.4 Dokument poiva na zakljuku Europskog vijea da je unapreivanje

cjeloivotnog uenja nuno za uspjenu tranziciju prema drutvu i ekonomiji utemeljenima na

znanju te da ono mora postati vodee naelo u opskrbljivanju i sudjelovanju u cjelokupnom

kontekstu uenja/prihvaanja znanja (Puljiz, ivi, 2009., str. 184).5 Dio cjeloivotnog uenja jest

obrazovanje odraslih (adult education). Nema jedinstvene definicije tog pojma, a jedan od prijepora

meu strunjacima jest i odreivanje minimalne dobi za definiranje odraslog uenika, koja varira

meu zemljama. UNESCO odreuje da je to cijeli skup procesa uenja, formalnih i ostalih, u kojima

odrasle osobe (u skladu s definicijom odrasle osobe u drutvima kojima pripadaju) razvijaju svoje

sposobnosti, obogauju svoje znanje i unapreuju svoje tehnike ili profesionalne kvalifikacije ili ih

preusmjeravaju da bi zadovoljili svoje potrebe ili potrebe drutva (Puljiz, ivi, 2009., str. 129).

3.3.Suvremeni trendovi i kretanja u obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Politika EU na podruju strukovnog osposobljavanja zapoinje 1951. godine. Meutim, na razvoj

politika u obrazovanju nepovoljno djeluje podjela izmeu koncepta obrazovanja i osposobljavanja te

se obrazovanje u velikoj mjeri sve vie razmatra tek nakon Ugovora iz Maastrichta 1992. Tada na

vanosti dobiva i koncepcija cjeloivotnog uenja unutar koje se nalazi i obrazovanje odraslih. Takvo

stanje stvari dovodi i do poetka rjeavanja problema odvojenosti obrazovanja iosposobljavanja kroz

povezivanje unutar ove koncepcije. Daljnji razvoj kree se u smjeru oblikovanju europskog

obrazovnog prostora i uspostave vierazinskih obrazovnih politika (razvoj obrazovnih politika na

razliitim razinama - nadnacionalna, nacionalna, regionalna, lokalna; povezivanje subjekata kroz

meudravnu i meuregionalnu suradnju te dionika i mrea koje se stvaraju). Nastoji se uspostaviti

koordinacija na tom prostoru te ostvariti zajednike ciljeve u obrazovanju pridravajui se odreenih

naela (kompetitivnost, tolerancija, inkluzivnost, demokratinost) (Puljiz i ivi, 2009).

U podruju obrazovanja na razini EU ne postoje nadnacionalne strukture, ali postoje inicijative koje

dovode do izgradnje infrastrukture koja omoguava koordinaciju i provedbu tih politika.


20/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 20

Nadalje, treba istaknuti i odluivanje vezano uz obrazovnu politiku. Obrazovna politika provodi se

unutar sloenih odborskih procedura, komitologije (comitology) i uz decentraliziranu provedbu

pojedinih inicijativa (Puljiz i ivi, 2009: 49). Procedura komitologije oznaava savjetovanje sa

specijaliziranim odborima u kojima sjede strunjaci (predstavnici zemalja lanica). Na taj se nain

razmatra stanje u drava lanicama te se nalaze rjeenja koja su odgovarajua s obzirom na stavove

lanica. Treba istaknuti i otvorenu metodu koordinacije (OMC) (Europska komisija, 2011). Njome se

ire iskustava izmeu lanica, a definira se kao sredstvo za irenje najboljih praksi i ostvarivanje

veeg pribliavanja prema glavnim ciljevima Europske unije (Vijee Europske unije, 2003: 3). Sastoji

se od uspostavljanja smjernica, indikatora, mjerila i monitoringa pomou kojih se komparira rezultatedrava i omoguuju meusobno uenje. Ideja je da se prvo u Vijeu EU uspostavljaju ciljevi koji se

trebaju provesti, zatim se oni preuzimaju i postavljaju na nie razine. Pomou indikatora se ocjenjuje

u usporeuje na kojoj razini provedba najbolje funkcionira, uspostavljaju se indikatori kojima se vre

te aktivnosti te se na kraju kroz evaluaciju rezultata vidi napredak pojedinih lanica usporedno s

drugima te sa ciljevima koji su utvreni na poetku procesa.

Bit svega je omoguiti uenje i prenositi iskustva izmeu drava lanica, ali i s viih na nie razine i

obrnuto. Da bi se dobila kompletna slika funkcioniranja EU vano je istaknuti deklaracije i

memorandume pomou kojih se nastoji promovirati cjeloivotno obrazovanje i uenje. Lisabonski

proces iz 2000. godine istie vanost cjeloivotnog uenja. Cilj je poveati konkurentnost EU na

svjetskom tritu i vei ivotni standard njezinih graana. Inae, glavni instrument u Lisabonskom

procesu je, prethodno spomenuta, metoda otvorene koordinacije. EK je 2000. godine izdala

Memorandum o cjeloivotnom uenju. Uz promociju cjeloivotnog uenja nastoji se i afirmira ti

graane na aktivno sudjelovanje u obrazovanju, razviti vrijednosti EU i postii veu socijalnu koheziju.

Tako Bejakovi istie da je imperativ EK da zemlje lanice EU i budue lanice trebaju razviti

fleksibilan i jasan nain ostvarivanja cjeloivotnog uenja i obrazovanja odraslih kako bi se poboljala

zapoljivost i osiguralo olakanje ulaska mladih na trite rada (Bejakovi, 2007: 33). Godine 2002.

izlazi Detaljni program ostvarivanja obrazovnih ciljeva u Lisabonskom procesu kojim se eli poveati

kvalitetu i uinkovitost sustava obrazovanja i osposobljavanja u EU, osigurati otvorenije i dostupnije

obrazovanje i osposobljavanje bez obzira na pripadnost drutvenoj skupini.


21/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 21

Te godine je donesena i Rezolucija Vijea Europske unije o cjeloivotnom uenju kroz koju se

ponavljaju prethodno navedeni ciljevi i vrijednosti, ali se i istie vanost drutvene integracije

imigranata i osoba s invaliditetom. Jo treba istaknuti i Priopenje i akcijski plan Europske komisije o

uenju odraslih Uvijek je dobro vrijeme za uenje iz 2007. godine prema kojem treba ukloniti

prepreke ukljuivanju u obrazovanje, osigurati kvalitetu, poveati ulaganja te priznavati ishode

uenja neovisno o tome gdje i kako su nastala. Inae je ovaj dokument istaknut kao jedan od

najvanijih za podruje obrazovanja odraslih. Osim toga, u nacrtu Lisabonskog ugovora navodi se

podjela na iskljuivu, podijeljenu i potpornu nadlenost EU. Obrazovanje i strukovno osposobljavanje

u posljednjoj je kategoriji, u kojoj EU podupire, koordinira ili se pridruuje aktivnostima dravalanica (Puljiz i ivi, 2009: 53). Ovo pokazuje da obrazovanje ne postaje dio zajednikih politika u

smislu poljoprivredne ili monetarne politike, nego da postoji usmjeravanje i uenje izmeu drava

lanice i EU (Puljiz iivi, 2009). EU nastoji graditi konkurentnost, prosperitet i napredak na temelju

cjeloivotnog obrazovanja i uenje i iz tog razloga se promoviraju ciljevi i vrijednosti vezani uz ove

koncepte. Vana je koordinacija obrazovnih politika izmeu drava lanica te uenje kroz podjelu

iskustava.

Meutim, problem jo uvijek ostaje razliito definiranje obrazovanja odraslih meu lanicama EU to

dovodi do problema u regulaciji te financiranju. Poetak rjeavanja tog problema moe se pronai u

europskom pojmovniku obrazovanja odraslih (Study on European terminology in adult learning and

monitoring of the sector). Cilj pojmovnika je istaknuti usuglaene termine koji bi trebali biti

prihvaeni u dravama lanicama (Puljiz i ivi, 2009).


22/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 22

4. OBRAZOVNI PROGRAMI U SEKTORU OBRAZOVANJA ODRASLIH

Republika Hrvatska ima stoljetnu tradiciju obrazovanja odraslih koja se ogleda u dobro razvijenoj i

nacionalno rasprostranjenoj mrei ustanova koje provode programe obrazovanja odraslih. U

Republici Hrvatskoj vie od 460 ustanova izvodi programe formalnog obrazovanja, a vie od 1700

razliitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge, vjerske zajednice, dravne institucije) izvodi

programe neformalnog obrazovanja (Vodi ustanovama za obrazovanje odraslih, 2012).

Programe obrazovanja odraslih (prema Zakonu o obrazovanju odraslih RH) donosi ustanova za

obrazovanje odraslih. Takvi programi moraju biti prilagoeni dobi, prethodnom obrazovanju, znanju,vjetinama i sposobnostima polaznika koji stjeu, dopunjuju i proiruju svoja znanja, vjetine i

sposobnosti za rad u struci. Programi obrazovanja odraslih sastoje se od programa osposobljavanja i

programa usavravanja.

Programima osposobljavanja stjeu se znanja i vjetine potrebne za obavljanje jednostavnih poslova.

Programima usavravanja polaznicima sa zavrenom srednjom kolom dopunjuje se steeno struno

znanje zbog zahtjeva trita rada i radi stjecanja znanja o novim tehnikama i tehnologijama i njihovoj

primjeni.

4.1. Institucionalni okvir obrazovanja odraslih na razini Koprivniko-krievake upanije

4.1.1. Puko otvoreno uilite Koprivnica

Puko otvoreno uilite jedno je od najstarijih pukih uilita u Hrvatskoj. Nastalo je u zgradi

popularnog "Domoljuba" koji su izgradili 1919. tadanji obrtnici sa otprilike 220 individualnih prinosa.

U prvo vrijeme zgrada "Domoljuba" sluila je amaterskoj djelatnosti u kojoj su nastupali pjevaki

zborovi ("Domoljub") i odravale se zabave. Danas je to jedno od suvremenih otvorenih uilita

(Open University) koje djeluje i radi po uzoru na modele europskih otvorenih sveuilita.

Obrazovanje odraslih, jedan je od osnovnih programa Uilita, kojima je osnovni princip znanje i

kompetencija. Programi za obrazovanje odraslih u Uilitu mogu se podijeliti u etiri osnovne

skupine:


23/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 23

1. VERIFICIRANI PROGRAMI

Programi se realiziraju u skladu i po odobrenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, a traju u

pravilu od 125 do 560 nastavnih sati, zavisno o odreenom programu. Verificirani programi

osposobljavanja/usavravanja se po zavretku upisuju u radnu knjiicu te su podijeljeni po

obrazovnim sektorima:

a) Poljoprivreda, prehrana i veterina s programom za: aranera cvijea, cvjeara, mesara,

pelara, pekara, povrara, proizvoaa mlijeka i mesa na govedarskoj farmi, proizvoaa

mlijeka i mesa na kozarskoj farmi, proizvoaa mlijeka i mesa na ovarskoj farmi, ratara,sakupljaa i uzgajivaa gljiva, sakupljaa, uzgajiva i preraiva ljekovitog i aromatinog

bilja, vinogradara/podrumara, voara, rukovatelja poljoprivrednim traktorom.

b) umarstvo, prerada i obrada drva sprogramom za: stolara, rukovatelja motornom pilom.

c)

Tekstil i koa s programom za: Krojaa-ivaa, ivaa gornjita obue.

d)

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija s programima za: autogenog zavarivaa,

elektrozavarivaa, zavarivaa REL postupkom.

e) Elektrotehnika i raunalstvo s programom za: operatera na raunalu za uredsku primjenu,

raunalnog daktilografa, raunalnog operatera.

f)

Graditeljstvo i geodezija s programom za: armiraa, betonirca, cestara, fasadera,

keramiara, krovopokrivaa, montera za suhu gradnju, parketara, podopolagaa,

rukovatelja graevinskim strojem, rukovatelja viliarem, tesara, zidara.

g) Ekonomija, trgovina i poslovna administracija s programom: daktilografa, knjigovoa za

OPG, poslovnom tajnicom, samostalni knjigovoa.

h) Turizam i ugostiteljstvo s programom za: peenjara i priprematelja pizza, pomonog

kuhara, sobaricu, ugostiteljskog posluitelja.

i) Zdravstvo i socijalna skrb s programom za dadilju.

j) Osobne usluge, usluge zatite u druge usluge s programom za: istaa/istaica,

kozmetiar, masera, maser (usavravanje), romskog pomonika, soboslikara, pomonika

u nastavi u radu s uenicima s tekoama, gerontodomaica/gerontodomain.


24/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 24

2. NEVERIFICIRANI PROGRAMI

Neverificirani programi koje provodi Puko otvoreno uilite Koprivnica obuhvaaju razne teajeve

koji odgovaraju interesima i potrebama graana te obuhvaaju:

a) teajeve stranih jezika

b) teajeve kompjuterskog opismenjavanja za poduzea/ustanove i pojedince

c) teajeve krojenja i ivanja

d)

teajeve na temu "Ljudska prava" - Pravo na cjeloivotno uenje

e)

ostali teajevi prema interesu graana

3. OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH

Odraslim osobama se omoguava da zavre osnovno obrazovanje. Ovaj program odnosi se na osobe

iznad 15 godina starosti koje nemaju zavreno osnovno obrazovanje. Program se po zavretku

upisuje u radnu knjiicu.

4. INFORMATIKO OPISMENJAVANJE

Teajevi se odnose na informatiko opismenjivanje na sljedeim raunalnim aplikacijama:

a) Word

b)

Excel

c)

PowerPoint

d)

Access

e) Outlook

f) Koritenje Interneta


25/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 25

4.1.2. Srednja kola Koprivnica

Srednja kola Koprivnica nastala je 1991., a do tada je postojala u okviru Centra za odgoj i usmjereno

obrazovanje. Od tada do danas broj obrazovnih programa i razrednih odjeljenja se poveavao te je

kolske godine 2013/2014 upisano 1104 uenika u 39 razrednih odjela unu tar 12 obrazovnih

programa: ekonomist, komercijalist, upravni referent, poslovni tajnik, hotelijersko-turistiki tehniar,

prehrambeni tehniar, tehniar nutricionist, medicinska sestra medicinski tehniar, fizioterapeutski

tehniar, farmaceutski tehniar, prodava, rukovatelj prehrambenim strojevima. kola trenutno

zapoljava 90 djelatnika, od toga 72 nastavnika, strune suradnike pedagoginju, psihologinju i kolsku

knjiniarku te ostalo nenastavno osoblje.

Srednja kola Koprivnica osim provoenja redovne nastave provodi i programe obrazovanja odraslih.

Svi programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i provode se u svrhe:

1) Stjecanja strune spreme u zanimanju:

a) prodava

b)

komercijalist

c)

ekonomist

d) upravni referent

e) poslovni tajnik

f) prehrambeni tehniar

g)

rukovatelj prehrambenim strojevima

Uvjet za upis za nastavni program je zavrena osnovna kola. Nakon zavrenog obrazovanja stjee se

srednja struna sprema u odabranom zanimanju.

2) Prekvalifikacije za zanimanje:

a) prodava

b)

komercijalist

c)

ekonomist

d) upravni referent

e) poslovni tajnik


26/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 26

f) prehrambeni tehniar

g)

rukovatelj prehrambenim strojevima

Uvjet za upis za nastavni program je zavrena srednja kola. Nakon zavrenog obrazovanja stjee se

srednja struna sprema u odabranom zanimanju.

Nastava se izvodi u dopisnokonzultativnom obliku. Osnovni oblik rada s polaznicima su konzultacije

(skupne, kontrolne, zavrne, individualne) i nastavna pisma. Putem konzultacija nastavnici

razgovorom, diskusijom i savjetom polaznicima ukazuju na put kojim se najuspjenije mogu rijeiti

radne zadae - nauiti gradivo, napisati seminarski rad, obaviti neka vjeba. Pomou konzultacijapolaznici zajedno s nastavnikom razmatraju nastale potekoe u uenju i rjeavati ih na nain

najprikladniji za samog polaznika.

Skupne konzultacije organiziraju se kroz tjedan u koli, prema tjednom rasporedu konzultacija koji se

izrauje uz Godinji plan i program rada kole u obrazovanju odraslih. Raspored je dostupan

polaznicima u koli i na webu kole. Konzultacije su namijenjene upuivanju polaznika u nastavne

sadraje, praenju uspjenosti polaznika u svladavanju gradiva te provjeri usvojenosti sadraja.

Skupne konzultacije sastoje se od uvodnih, kontrolnih i zavrnih.

Uvodne konzultacije polaznicima pruaju:

a) upoznavanje nastavnog plana i programa,

b) upoznavanje sa zadaama i obvezama,

c)

upoznavanje s nainom i oblicima dobivanja pomoi u savladavanju programa,

d)

dobivanje rasporeda konzultacija i upoznavanje s nainom provjere,

e) dobivanju uputa za planiranje rada,

f) dobivanje nastavnog pisma.

Kontrolne konzultacije se organiziraju u svrhu ponavljanja i utvrivanja gradiva. Ovaj se oblik

primjenjuje kada su polaznici zasieni uzimanjem novog gradiva ili ako jo nisu svladali samostalno

tehniku ponavljanja i utvrivanja gradiva.


27/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 27

Ovdje se nastojati da polaznici spoznaju opseg i tijek odreene intelektualne ili manualne aktivnosti

te da u skladu s tim usklade redoslijed, uestalost i intenzitet vjebanja.

Kontrolne konzultacije e se organizirati prvenstveno sa svrhom:

a) provjere koliko polaznici rade,

b) provjere postignutih rezultata,

c) utvrivanja potekoa na koje nailaze u samostalnom radu.

Zavrne konzultacije organiziraju se pri kraju programa. Na tim se konzultacijama obavlja

sistematizacija, uopavanje i dopunjavanje svih znanja koje su polaznici stekli tijekom rada.

Individualne konzultacije izvode se dopisnim putem. Budui da je veina polaznika informatiki

pismena, predvieno je izvoenje konzultacija putem e-maila. Ukoliko je polaznik informatiki

nepismen ili nema raunalo i pristup internetu, moe komunicirati s nastavnikom putem telefona i

mobitela ili moe doi osobno u kolu uz prethodnu najavu. Individualne konzultacije namijenjene su

rjeavanju potekoa prilikom svladavanja gradiva, kada polaznik uei samostalno iz nastavnih

pisama naie na problem i eli ga odmah rijeiti. Svako nastavno pismo ima jasno istaknute kljune

pojmove koje treba usvojiti te pitanja i zadatke na kraju pisma koji slue za provjeru znanja. Zadatke

polaznici rjeavaju sami u svrhu utvrivanja stupnja usvojenosti gradiva te nastavne cjeline. Takoer

ti zadaci slue i za ocjenjivanje tijekom nastave. Nakon odraenog fonda sati skupnih i individualnih

konzultacija, polaznici pristupaju polaganju ispita. Ispiti su planirani u kalendaru rada koji je dio

godinjeg plana i programa obrazovanja odraslih (kao i skupne konzultacije).

Praktina nastava se izvoditi u poduzeima u dogovoru s mentorima praktine nastave izvan kole te

u dogovoru s voditeljem praktine nastave u koli. Praenje i ocjenjivanje polaznika na praktinoj

nastavi vre voditelji praktine nastave u suradnji s mentorima iz poduzea, obrta ili ustanova. Svaki

polaznik prije poetka realizacije praktine nastave sklapa Ugovor o praktinoj nastavi u obrazovanju

odraslih s obrtnikom radionicom ilipoduzeem i kolom.


28/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 28

Ukoliko polaznik radi i/ili ima odreeni radni sta na radnom mjestu zanimanja za koje se koluje

(prema Pravilniku o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u

ustanovama za obrazovanje odraslih l. 32.), moe mu se priznati propisani broj sati praktine

nastave i vjebi. Polaznik je duan koli uputiti Zahtjev za priznavanje fonda sati praktine nastave na

temelju kojeg se od strane komisije za praktinu nastavu fond sati priznaje nakon provedeno g

kontrolnog ispita kojim se utvruje poznavanje sadraja praktine nastave te se ista ocjenjuje. Uz

Zahtjev je potrebno priloiti fotokopiju radne knjiice i potvrdu odgovorne osobe poduzea u kojem

je polaznik radio ili radi, da je polaznik radio ili radi na zahtijevanim poslovima. Ukoliko polaznik ima

nedovoljan broj sati praktine nastave, izdaje mu se uputnica sa brojem sati praktine nastave koju jeduan obaviti. Nakon obavljene prakse, polaznik je duan predoiti potvrdu s obavljenim fondom sati

ovjerenu i potpisanu od strane odgovorne osobe u poduzeu gdje je praksu obavljao.

4.1.3. Obrtnika kola Koprivnica

Obrtnika kola Koprivnica jedna je od najrazvijenijih i najpriznatijih kola u Koprivniko -krievakoj

upaniji. Kroz svoju redovnu nastavu i praktinu obuku, kao i kroz razliite oblike prekvalifikacija i

dokolovanja, uz suradnju s Gradom Koprivnicom i Koprivniko-krievakom upanijom, kola je

stvorila mnoge priznate obrtnike ovog kraja. kola je osnovana 1886 godine pod nazivom: egrtska

kolau sklopu tadanjih kolskih reformi. Godine 1969. promijenila je naziv u kolu za kvalificirane

radnike, a nekoliko godina kasnije dobiva novo ime - kola za obrazovanje kadrova u privredi.

Reorganizacija kolskog centra zapoela je 1990. godine i s vremenom su se iz njegova sastava

osamostalile tri kole - Gimnazija Fran Galovi, Srednja kola i Obrtnika kola. 2006. godine

Obrtnika kola je proslavila 120 godina svoga postojanja.

Obrtniku kolu danas pohaa 776 uenika u 31 razrednom odjelu, ukljuujui i odjele za djecu s

potekoama u razvoj te je u njoj zaposleno ukupno 90 djelatnika. U suvremenim se radionicama i

kabinetima uz pomo profesora uenici pripremaju za dvadesetak obrtnikih zanimanja po

trogodinjim i etverogodinjim programima. Obrtnika kola dvostruka je dobitnica nagrade "egrt

Hlapi" za najbolju kolu - izvoaa programa za obrtnika zanimanja to ukazuje na kvalitetu i

uspjenost obrazovanja u koli.


29/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 29

Obrtnika kola Koprivnica osim provoenja redovne nastave provodi i programe obrazovanja

odraslih. Svi programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i provode

se u svrhe stjecanje srednje strune spreme za trogodinja i etverogodinja zanimanja te nude

mogunost prekvalifikacije u eljena trogodinjai etverogodinja zanimanja.

1)

Programi stjecanja strune spreme te prekvalifikacija u trogodinjim zanimanjima:

a) automehaniar

b) strojobravar

c) tokar

d)

gloda

e)

limar

f) autolimar

g) instalater centralnog grijanja i klimatizacije

h) vodoinstalater

i) plinoinstalater

j)

elektromehaniar

k)

elektroinstalater

l) elektromonter

m) elektroniar-mehaniar

n)

mesar

o)

kuhar

p)

prodava

q) konobar

r) pekar

s) slastiar

t)

mlinar

u)

zidar

v) tesar

w) soboslikar-liilac

x) stolar


30/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 30

y) autolakirer

z)

dimnjaar

aa)arimira

bb)keramiar-oblaga

cc) bravar

dd)rukovoditelj samohodnim graevinskim strojevima

ee)

fasader

ff) krovopokriva

gg)

monter suhe gradnje

hh)voza motornog vozila

ii) zatitar osoba i imovine

2) Programi stjecanja strune spreme te prekvalifikacija u etverogodinjim zanimanjima:

a) komercijalist

b)

tehniar zatite osoba i imovine

c)

elektrotehniar

d) hotelijer-ugostitelj

Prilikom upisa za stjecanje srednje strune spreme treba priloiti svjedodbu 8. razreda, presliku

domovnice te rodni list. prilikom upisa za prekvalifikaciju u neko od trogodinjih ili etverogodinjih

zanimanja treba priloiti razredne svjedodbe i zavrnu svjedodbu, presliku domovnice te rodni list.

4.1.4. Obrtniko uilite POUKA

Obrtniko uilite POUKA je ustanova za obrazovanje odraslih koju je 2010. godine osnovala

Obrtnika komora Koprivniko krievake upanije s ciljem podizanja kvalitete obrazovanja i

osposobljavanja u poduzetnitvu i za poduzetnitvo. Ustanova provodi obrazovanje kroz verificirane

programe Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, te organizira i druge neformalne i informalne

edukacije iz podruja cjeloivotnog uenja premapotrebama poduzetnika.


31/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 31

U svom radu Uilite koristi znanje i iskustvo strunjaka iz obrazovnog sustava i gospodarskih

subjekata, partnerskih institucija te suradnika profesora strukovnih kola i strunjaka po pojedinim

podrujima koji su svoju strunost dokazali kroz dugogodinju suradnju s Obrtnikom komorom

Koprivniko-krievake upanije Obrtniko uilite uvrteno je i na Listu izvoaa izobrazbe

Ministarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te provodi seminare iz projekata MINGORP -a.

4.1.5. Puko otvoreno uilite Krievci

Puko otvoreno uilite Krievci javna je ustanova za trajno obrazovanje i kulturu, iji je osniva Grad

Krievci. Pod raznim imenima Ustanova postoji kontinuirano od 1945. godine. Iz ove ustanove

proistekle su, danas samostalne i afirmirane ustanove, Glazbena kola Albert triga, Gradska

knjinica Franjo Markovi i Gradski muzej Krievci, te radijska postaja Radio Krievci.

Danas Puko otvoreno uilite Krievci ima sjedite u Zakmardijevoj 5, a za obavljanje djelatnosti

raspolae prostorima velike i podrumske dvorane Hrvatskoga doma, a u prostorijama uprave u

Zakmardijevoj, sa dvije suvremeno opremljene uionice za odravanje obrazovnih programa iz

ponude Uilita: Informatika uionica opremljena je s petnaest raunala za ope pro grame i

programe grafike obrade. Uionica ope namjene za do dvadeset polaznika opremljena suvremenim

didaktikim sredstvima, poput interaktivne 'pametne ploe'. Obje uionice opremljene su LCD

projektorima i prijenosnim raunalima za voditelje nastave. Fotografski praktikum opremljen

fotoaparatom i profesionalnom studijskom rasvjetom. Ustanova organizira i prireuje razliite

kulturne programe i programe javnog informiranja, te nudi razliite programe trajne naobrazbe,

programe s odobrenjem Ministarstva znanosti, prosvjete i porta, te teajeve za slobodno vrijeme.

Razvojni napori Ustanove usmjereni su prvenstveno prema razvoju djelatnosti trajne naobrazbe, a

posebno u aktivnijem ukljuivanju u javnu raspravu prilikom donoenja zakona koji regulira to

podruje. S tim u svezi ve su zatraena odobrenja od Ministarstva za nove programe, obnavlja se

informatika uionica, te se unapreuje standard nastave.


32/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 32

Puko otvoreno uilite Krievci nosilac je projekta 'Mrea informatikih kola pri ustanovama za

trajnu naobrazbu u ruralnim i semiurbanim sredinama' iz instrumenta predpristupne pomoi IPA-IV.

Vrijednost ovog projekta je 205.150,51, a partneri u projektu su POU Bjelovar, POU Daruvar i POU

Obris - Poega.

Kako bi izali u susret korisnicima koji se suoavaju s potrebama prekvalifikacija i dokvalifikacija

Uilite nudi odobrene verificirane programe od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta

za osposobljavanje i usavravanje prema konkurentnim zanimanjima. Uilite nudi programe za

usavravanje raunalnih vjetina, usavravanja u poslovnom PR-u, teajeve stranih jezike, a u stalnom

kontaktu sa Zavodom za zapoljavanje nudi pripremu za deficitarna zanimanja. Istovremeno za

oplemenjivanje i obogaivanje slobodnog vremena nude teajeve umjetnikog i drutvenog, te

zabavnog usmjerenja.

1)

Programi odobreni od ministarstva (verificirani programi)

a)

Operater/ica na raunalu

b) Raunalni operater/ica za uredske poslove

c) Fotografiranje i grafika priprema digitalne fotografije

d) Sklapanje, odravanje i popravak osobnog raunala

e)

Dizajn i odravanje web stranica

f)

Knjigovoa / knjigovodkinja

g) Poslovni tajnik / tajnica

h) Njegovatelj/ica starijih i nemonih osoba

2) Teajevi iz podruja raunalstva, radionice i ostalo

a) Osnove rada na raunalu

b)

Radionica raunalstva za umirovljenike

c) Voenje poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja (OPG)

d) Voenje poslovnih knjiga za neprofitne organizacije

e) Njegovatelj/ica za zdravu djecu (dadilja)program u pripremi

f)

Medicinski maser / maserkaprogram u pripremi

g)

Teaj digitalne fotografije


33/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 33

h) Likovna kola za slikare amatere

i)

Mala glazbena kola

j) Likovna kola za djecu

k) Glumaka radionica za djecu

l) Likovna kola za djecu

3) Teajevi stranih jezika

a)

Engleski jezik

b) Talijanski jezik

c)

Maarski jezikd) Hrvatski jezik za strance

4.1.6. Instruktani centar Krievci

Instruktani centar osnovala je 1965. g. Tvornica transportne opreme ELIK iz Krievaca na inicijativu

gospodarske komore, zajednice za paletizaciju te uz sudjelovanje eljeznikih poduzea i drugih

gospodarskih subjekata s podruja bive drave. Osnovan je po uzoru na francusku tvrtku IFTIM u

okviru europske inicijative i pomoi jugoistonoj Europi pri uvoenju racionalnih sustava manipulacije

materijalima, prije svega paletnog i kontejnerskog sustava. Svrha osnivanja Centra bila je osiguranje

potpore gospodarskim subjektima koji uvode racionalne sustave manipulacije materijalima i to kroz

uspostavu organizacije, izbor i nabavu opreme te edukaciju kadrova. Od 1965. g., pa do danas Centar

je prolazio kroz razliite faze svoga razvoja, prilagoavao svoju djelatnost potrebama i zahtjevima

okruenja da bi danas bio prepoznatljiv kao jedinstvena i specijalizirana tvrtka za pruanje usluga

obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja osoba za rukovanje i upravljanje sredstvima unutarnjeg

transporta i manipulacije materijalima te uslugama zatite na radu. Preko 80.000 rukovatelja

viliarima, dizalicama i drugim radnim strojevima koji rade irom Europe, osposobljeno je u Centru u

proteklih 45 godina. Od 1992. g. godine Centar osniva AUTO-KOLU i bavi se osposobljavanjem

kandidata za vozae motornih vozila. Preko 1.500 uspjenih vozaa osposobljeno je u Auto-koli.

Centar zapoljava 4 diplomirana inenjera prometa te tri instruktora vonje koja svojim znanjem i

iskustvom u suvremeno opremljenim uvjetima osiguravaju uspjeno provoenje osposobljavanja.


34/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 34

Od 1996. g. godine Centar se kadrovski i materijalno oprema te dobiva potrebne dozvole za pruanje

usluga zatite na radu. Atestiranje strojeva, ureaja i instalacija, procjene opasnosti, mjerenja i

ispitivanja parametara radnog okolia, osposobljavanje iz zatite na radu samo su neke od usluga koje

ovaj Centar prua gospodarskim subjektima, ustanovama i institucijama prije svega s podruja nae

upanije ali i ire. Danas Instruktani centar u stalnom radnom odnosu zapoljava 27 djelatnika od

kojih 14 s visokom strunom spremom te preko 35 vanjskih strunih suradnika razliitih struka i

specijalnosti.

Instruktani centar, ustanova za obrazovanje odraslih danas provodi programe obrazovanja odraslih i

to:

1) Program stjecanje srednje strune spreme i prekvalifikacija za:

a) Voza/ica motornog vozila

b)

Tehniar/ka cestovnog prometa

2)

Program usavravanja za:

a) Strunjak/inja za zatitu na radu

b) Strunjak/inja za zatitu okolia

3) Program strunog osposobljavanja za:

a)

Osposobljavanje za rukovatelje strojevima

b)

Osposobljavanje za obavljanje poslova

c) Osposobljavanje za obavljanje poslova u graevinarstvu

4) Osposobljavanje za rukovanje eksplozivnim stvarima za:

a) Osnovni teaj, rukovanje eksplozivnim tvarima u maloprodaji u prodavaonicama

oruja i streljiva i/ili osposobljavanje odgovorne osobe u pravnoj osobi ili obrtnika za

izvoenje glasnog pucnja

b) Rukovanje pirotehnikim sredstvima za izvoae vatrometa i specijalnih efekata

c) Rukovanje pirotehnikim sredstvima za tehniku namjenu

d) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri unitavanju istih

e) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri odravanju, transportu i skladitenju

istih


35/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 35

f) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri proizvodnji eksplozivnih tvari i

zbrinjavanju eksplozivnog otpada

g) Rukovanje eksplozivnim tvarima i sredstvima pri miniranju u gospodarstvu

5) Pripremni teajevi za polaganje strunih ispita za energetska zanimanja:

a) Strojar kotlovskog postrojenja

b) Strojar kotla

c)

Rukovatelj industrijske pei

d) Rukovatelj motora s unutarnjim izgaranjem

e)

Strojar crpne stanice

f) Rukovatelj klimatizacije i prozraivanja

g) Rukovatelj centralnog grijanja i termoventilacije

h) Loa centralnog grijanja

i)

Loa-rukovatelj kotlom

j)

Punitelj motornih vozila tehnikim plinovima

k) Rukovatelj pripremom vode

l) Strojar hidroturbina

m)

Uklopniar u industriji

n)

Uklopniar u energetskom sustavu

4.2. Institucionalni okvir obrazovanje odraslih na razini Bjelovarsko-bilogorske upanije

4.2.1. Puko otvoreno uilite Bjelovar

Puko otvoreno uilite Bjelovar osnovano je pedesetih godina pod nazivom Narodno sveuilite.

Osnovna djelatnost prvih godina postojanja bila je andragogija. Danas POU u suradnji s nizom

ustanova i poduzea organizira razne oblike obrazovanja i djece i odraslih, a to su: teajevi stranih

jezika, igraonice, seminari za predavae engleskog jezika, informatiki i knjigovodstveni teajevi,

pripreme maturanata za prijemne ispite, pripreme polaznika za polaganje majstorskih ispita i ispita iz

strune osposobljenosti, osnovna kola za odrasle, teaj govorne komunikacije, zatita od poara,

osposobljavanje za njegovatelje, cestare, ophodare, daktilografe itd.


36/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 36

Takoer unutar nastavnog centra Pukog otvorenog uilita djeluju dva fakulteta i to Ekonomski

fakultet Zagreb i Ekonomski fakultet Rijeka.

Pregled programe koje provodi Puko otvoreno uilite Bjelovar:

1) Programi osposobljavanja i usavravanja:

a) raunalni operater

b)

AutoCAD specijalista

c)

AutoDesk specijalista

d)

programer - Visual Basic

e) web dizajner

f) serviser raunala

g)

obrada digitalne fotografije

h)

samostalni knjigovoa

i)

knjigovoa za obiteljska poljoprivredna gospodarstva

j) pelar

k) njegovatelj

l) osnovni poslovi medicinskog masera

m)

dadilja

n)

osnovni poslovi ivaa

o) referent nadzora i upravljanja cestovnim prometom

p) ophodar

q) cestar

r) sastavlja aluminijske stolarije

s)

sastavlja plastine stolarije

t) monter suhe gradnje

u) osnovni poslovi skelara u graevinstvu

v) osnovni poslovi tesara

w) osnovni poslovi armiraa

x)

osnovni poslovi betonirca


37/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 37

y) osnovni poslovi krovopokrivaa

z)

osnovni poslovi zidara

aa)osnovni poslovi konobara

bb)osnovni poslovi kuhara

cc) osnovni poslovi priprematelja pizze

dd)osnovni poslovi spremaice

ee)

poslovi za skupljanje i recikliranje otpada

2)

Teajevi stranih jezika:a) Teajevi za djecu i odrasle

b) engleska igraonica

c) ispiti iz engleskog i njemakog jezika za potrebe radnog mjesta, specijalizacije,

usavravanja i sl.

3) Mala kola informatike:

a) osnove informatike (za umirovljenike, poljoprivrednike, obrtnike, turiste)

4)

Pripreme maturanata za polaganje dravne mature u suradnji s "Trionom" Zagreb

5) Osnovna kola za odrasle od 1. do 8. Razreda

6) Pripreme za majstorske ispite:

a)

autoelektriar

b)

autolimar

c)

automehaniar

d) brodski mehaniar

e) elektroinstalater

f) fotograf

g)

frizer

h)

instalater grijanja i klimatizacije


38/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 38

i) klesar

j)

krznar

k) kuhar

l) limar

m) mehaniar poljoprivredne mehanizacije

n) mljekar

o)

pear

p) plinoinstalater

q)

slikar

r) stolar

s) strojobravar

t)

tesar

u)

zidar

7) Pripreme za ispite iz strune osposobljenosti:

a) cvjear - araner

b)

drvotokar

c)

elektrozavariva

d) graver - peatoreza

e) keramiar

f) peenjar

g)

pomoni prodava

h)

posluitelj jela i pia

i)

priprematelj bureka i pizza

j) priprematelj jednostavnih jela i slastica

k) teracer

l) vulkanizer


39/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 39

4.2.2. Puko otvoreno uilite Daruvar

Puko otvoreno uilite Daruvar je kulturno-obrazovna ustanova kojoj je osniva grad Daruvar, i

punopravna je lanica Hrvatske zajednice pukih i otvorenih uilita sa sjeditem u Zagrebu. Osnovne

djelatnosti Uilita su kultura i obrazovanje. U obrazovnom podruju Uilite nudi razne obrazovne

programe, od kole stranih jezika, informatike kole do ostalih oblika strunog osposobljavanja i

usavravanja kao i hobi programe. Obrazovanje odraslih, ali i obrazovanje svih uzrasta, posebice

akih, jedna je od osnovnih djelatnosti Pukog otvorenog uilita Daruvar. Pojedine programe

Uilite izvodi uz odobrenje za rad Ministarstva prosvjete i porta to znai da ne traju manje od 120

sati te da ih, po uspjenom zavretku, polaznici mogu upisati u svoje radne knjiice. Za te programe

uglavnom je potrebna zavrena srednja kola. Ostale programe, nita manje kvalitete, a potrebite u

svakodnevnom poslovanju i ivljenju, Uilite takoer kontinuirano nudi svim svojim polaznicima, a

programe realiziraju priznati strunjaci i profesionalni predavai.

Puko otvoreno uilite polaznicima nudi:

1) kolu stranih jezika - Poetni i napredni stupnjevi za predkolski uzrast, aki, tinejerski,

za odrasle, te za poduzea i to za:

a) Engleski

b) Njemaki

c) Talijanski

d)

eki

2) kola informatike

a) Osposobljavanje za raunalnog operatera

b) Osposobljavanje za raunalnog servisera

c) Osposobljavanje za digitalnog fotografa i grafika priprema

3)

Osposobljavanje za samostalnog knjigovou

4) Osposobljavanje za osnovne poslove zidara, tesara, parketara, keramiara i montera suhe

gradnje- verificirano


40/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 40

5) Osposobljavanje za wellness terapeuta

6)

Osposobljavanje za masera / maserku

7) Osposobljavanje za njegovatelja/ njegovateljicu

8) Osposobljavanje za dadilju

9) Osposobljavanje za barmena/ barmenicu

10)Osposobljavanje za spremaa/ spremaicu

11)

Osposobljavanje za poslove peenja vonih rakija

4.2.3.

Puko otvoreno uilite Marinkovi Garenica

Puko otvoreno uilite Marinkovi Garenica izvodi programe osposobljavanja, programe stjecanja

nie strune spreme, programe stjecanje srednje strune spreme, programe uenja stranog jezika te

program osnovnokolskog obrazovanja odraslih.

1)

Osnovno kolovanje odraslih

a) Osnovno kolovanje odraslih

2) Program stjecanja srednje strune spreme

a) Voza motornog vozila

3)

Program prekvalifikacije / stjecanja srednje strune spreme

a)

Voza motornog vozila

4) Program nie strune spreme

a) Skladitar

b) Administrator

c) Graevinski radnik

d)

Kamenorezac

e) Pomoni armira

f) Pomoni keramiar oblaga

g) Pomoni krovopokriva

h) Pomoni soboslikar-liilac

i)

Pomoni tesar


41/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 41

j) Pomoni geobua

k)

Pomoni zidar

5) Program osposobljavanja

a) Rukovatelj bagerom

b) Rukovatelj utovarivaem

c) Rukovatelj rovokopaem

d)

Rukovatelj viliarem

e) Rukovatelj autodizalicom

f)

Rukovatelj grederom

g) Rukovatelj hidraulinim dizalicama

h) Rukovatelj hidraulinim platformama

i)

Rukovatelj kranskim dizalicama

j)

Rukovatelj mosnim i portalnim dizalicama

k)

Rukovatelj motornom kosilicom

l) Rukovatelj motornim pilama

m) Rukovatelj rotosjekaem i trimerom

n)

Rukovatelj umskim traktorom

o)

Rukovatelj valjcima i nabijaima

p) Cestar

q) Primarne i sekundarne (pilanske) obrade drva

r) Rukovatelj strojevima za finalnu obradu drva

s)

Zidarske poslove

t)

Keramiarske poslove

u)

Krovopokrivake poslove

v) Soboslikarske i liilake poslove

w) Armirake poslove

x) Taracerske poslove

y)

Tesarske poslove

z)

Ratar


42/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 42

aa) Vinar-vinogradar

bb)

Povrtlar

cc) Reza voaka i vinove loze

dd) Stoar

ee) Voar

ff) Pelar

gg)

Kuhar/ica

hh) Sobar/ica

ii)

Slastiar/kajj) Konobar/ica

kk) Traktorist/ica

ll) Prijevoz ivotinja

mm)

Uzgajiva/ica bilja u zatvorenom prostoru

nn)

Preraiva/ica voa i povra

oo) Poslovi ugostiteljskog seoskog turizma

pp) Poljoprivredni/a gospodarstvenik/ca

qq)

Ribnjaarski/a radnik/ca

rr)

Mesar/ica

ss) Pekar/ica

tt) Barmen/ica

uu) Proizvoa/ica suhomesnatih proizvoda

vv)

Rukovatelj/ica kombajnima

ww)

Rukovatelj/ica prikljunim strojevima u poljoprivredi

xx)

Uzgajiva/ica i sakuplja/ica gljiva

yy) Uzgajiva/ica i sakuplja/ica ljekovitog bilja

zz) Dadilja

aaa) Njegovatelj/ica starijih i nemonih osoba

6) Programi uenja stranog jezika

a)

Engleski jezik - opi


43/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 43

b) Engleski jezik - poslovni

c)

Njemaki jezik opi

4.2.4. Obrtnika kola Bjelovar

Obrtnika kola Bjelovaru registrirana je 1993. god. kao samostalna kola. Upisuje i obrazuje naunike

razliitih obrtnikih zanimanja nastojei udovoljiti potrebama gospodarstva i osobnim potrebama. Cilj

Obrtnike kole je osposobljavanje naunika za kvalitetno samostalno obavljanje sloenih zadaa

obrtnitva i unapreivanje hrvatskog gospodarstva. Zbog izuzetne vanosti ovoga obrazovnog

procesa Obrtnike kole zasluuju mnogo veu pozornost u planiranju ukupnog ivota zemlje.

Obrtnika kola Bjelovar unutar svoje djelatnosti provodi programe srednjokolskog obrazovanja

odraslih i to:

1) Program za prekvalifikaciju i/ili stjecanje srednje strune spreme za zanimanja:

a) automehaniar

b) mehaniar poljoprivrednih strojeva

c)

vodoinstalater

d) plinoinstalater

e) bravar

f) strojobravar

g)

autolimar

h)

autolakirer

i) elektroinstalater

j) autoelektriar

k) tokar

l) alatniar

m)

elektromehaniar

n)

instalater grijanja i klimatizacije

o) limar

p) finomehaniar


44/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 44

q) soboslikar-liilac

r)

obraiva na numeriki upravljanim alatnim strojevima

Uvjeti upisa :

zavrena osmogodinja kola

zavrena srednja struna sprema (za programprekvalifikacije)

rodni list- izvornik ili ovjereni preslika

domovnica- izvornik ili ovjereni preslika

ugovor o naukovanju

lijenika svjedodba (izdana od medicine rada)

2) Program osposobljavanja za zanimanja:

a) rukovatelj brojano upravljanim strojem za obradu kovina

b) zavariva plinskim postupkom

c)

zavariva REL postupkom

d)

zavariva TIG postupkom

e) zavariva MIG-MAG postupkom

Uvjeti upisa:

navrenih 18 godina ivota i zavrena srednja struna sprema ili osmogodinja kola

rodni list- izvornik ili ovjereni preslika

domovnica- izvornik ili ovjereni preslika

lijenika svjedodba (izdana od medicine rada).


45/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 45

4.2.5. Srednja kola Bartola Kaia Grubino Polje

Srednja kola Bartola Kaia Grubino Polje obavlja uz redovito obrazovanje uenika i obrazovanje

odraslih za stjecanje srednjokolske naobrazbe, dokolovanje, prekvalifikaciju, osposobljavanje i

struno usavravanje.

Stjecanje srednjokolske naobrazbe, dokolovanje i prekvalifikacija planirani su u programu

strojarstva za zanimanja:

a) automehaniar

b)

autolimar

c)

vodoinstalater

d) plinoinstalater

Polaznicima koji s uspjehom svladaju propisani program obrazovanja izdaje se svjedodba za svaki

zavreni razred a nakon uspjeno poloenog zavrnog ispita i SVJEDODBA O ZAVRNOM ISPITU ili

SVJEDODBA O POMONIKOM ISPITU, ovisno o upisanom programu.

Osposobljavanje odraslih se obavlja u matinoj koli i na izmjetenim lokacijama. Uvjeti upisa su

propisani Pravilnikom o srednjokolskom obrazovanju odraslih za koje potrebna zavrena najmanje

osnovna kola. Nastavni planovi i programi su verificirani u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i

porta. Polaznicima koji s uspjehom svladaju propisani program osposobljavanja izdaje se UVJERENJE

o osposobljenosti za obavljanje poslova (zavrenog programa) koje se upisuje u radnu knjiicu.

Programi osposobljavanje se organiziraju na zahtjev udruga, trgovakih drutava ili na zahtjev

najmanje petnaest zainteresiranih polaznika. Programi se mogu organizirati tijekom cijele kolske

godine a rok trajanje propisan je Nastavnim planom i programom. U pravilu traju do tri mjeseca.

Srednja kola Bartola Kaia Grubino Polje prua sljedee programe osposobljavanja:

a) zavariva rel postupkom

b)

zavariva mag postupkom

c)

zavariva plinskim postupkom


46/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 46

d) zidar

e)

tesar

f) armira

g) krovopokriva

h) keramiar

i) ratar

j)

pelar

k) proizvoa mlijeka

l)

mljekar - sirar

m) stoar

n) kozar

o) uzgajiva svinja

p)

mesar - kobasiar

q)

vinarpodrumar

r) voar

s) proizvoa gljiva

t)

proizvoa i preraiva aromatinog i ljekovitog bilja

u)

kuhar

v) konobar

Struno usavravanje kola organizira sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih, Pravilniku o

srednjokolskom obrazovanju odraslih i drugim provedbenim propisima a na zahtjev HZZ,

zainteresiranih udruga, trgovakih drutava i drugih ustanova i fizikih osoba, iz oblasti svih

programa za koje kola ima suglasnost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

4.2.6. Komercijalna i trgovaka kola Bjelovar

Komercijalna i trgovaka kola Bjelovar obrazuje i odgaja uenike vie od 50 godina za zanimanje

prodava i u novije vrijeme komercijalist. Ujedno provodi program obrazovanja odraslih, progra m

prekvalifikacije / stjecanja srednje strune spreme za zanimanje komercijalist koja se provodi u


47/72

KRIEVCI BJELOVAR

Page | 47

dopisnokonzultativnom obliku. U kolskoj godini 2013./2014. predvien je upis za 40 polaznika, a

uvjet za upis je st

Documents

3. Analiza Obrazovnih Programa u Sektoru Obrazovanja Odraslih