KORICA 1 STRANA

KORICA 2. STRANA

Savez društava »Josip Broz Tito« Hrvatske

ZNANSTVENA BIBLIOTEKASVEZAK 6

Dan mladosti-radostiKumrovec, 26. svibnja 2012.

120 godina od rođenjaJosipa Broza Tita

CIP zapis dostupan u računalnom kata-logu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u

Zagrebu pod brojem

818936

ISBN 978-953-99595-8-4

Dan mladosti-radostiKumrovec, 26. svibnja 2012. godine

IzdavačSavez društava »Josip Broz Tito« Hrvatske

Za izdavačaTomislav Badovinac

UrednikTomislav Badovinac

Zagreb, 2012.

120 godina od rođenjaJosipa Broza Tita

6

7

Tito je cjelokupan svoj život ugradio u oživotvorenje slobodnog čovjeka. Rukovodio je Narodnooslobodilačkom borbom protiv okupatora i domaćih izdajica sve do pobjede. Izborio se za samostalan put u izgradnji socijalizma. Nosilac je ideje samoupravljanja u težnji za ostvarivanjem načela da dobra moraju pripadati onima koji ih stvaraju. Bio je ne-umoran promotor Pokreta nesvrstanosti, ulažući svu svoju energiju u borbu za mir, da čovječanstvo mimoiđe nuklearna katastrofa.

8

Svečanim programom manifestacije Dana mladosti - ra-dosti, 2012. godine, u povodu 120. godišnjice rođenja Josipa Broza Tita želimo podsjetiti na njegova djela i predstaviti ga onima koji nisu živjeli u njegovu vremenu.

DAN MLADOSTI – RADOSTIKumrovec, 26. svibnja 2012. godine - početak u 11 sati

„U mladosti je radost - u radosti je mladost”

Ova manifestacija potiče druženje, međusobno zbliža-vanje i upoznavanje s kulturom koja se njeguje na ovim prostorima. Radujemo se u etno-selu Kumrovec, iznimno lijepoj i jedinstvenoj baštini Hrvatskog Zagorja.

Prije Svečanog programa Dana mladosti - radosti into-

nirana je Internacionala, kao pozdrav i u čast sudionicima iz drugih republika SFRJ, današnjih samostalnih država.

SVEČANI PROGRAM(ispred rodne kuće Josipa Broza Tita)

1. Voditelj Dubravko Sidor otvara skup i pozdravlja pri-sutne

2. Himnu Lijepa naša izvodi HKUD „Željezničar“3. Skupu se obraća domaćin Dragutin Ulama, načelnik

Općine Kumrovec4. Pjesmu „Jožek“, koja govori o Josipu Brozu Titu, rođe-

nom u Kumrovcu u Hrvatskom Zagorju, pjeva HKUD „Željezničar“

5. Povodom „Dana mladosti - radosti” prigodno govori drug Tomislav Badovinac, predsjednik Saveza društava „Jo-sip Broz Tito” Hrvatske

6. Pjesmu „Omladinska“, koja je bila poziv omladini u borbu za oslobođenje od okupatora i protiv nacizma i

9

fašizma, izvodi HKUD „Željezničar“7. Skupu se obraća Ratko Maričić, predsjednik Saveza

antifašističkih boraca i antifašista RH8. „Pjesma partizana“, bodrila je partizane u NOB-i, pjeva

je HKUD „Željezničar“9. Djede, pričaj mi o Titu odgovor je na unukovu

znatiželju - recitira Dubravko Sidor10. „Pjesmu nove mladosti“, kojom se omladina odazvala

na Titov poziv u obnovu i izgradnju porušene zemlje, izvodi HKUD „Željezničar“

11. Veronika Kolman iz Udruge mladih antifašistkinja i antifašista Zagorja izražava osjećanja mladih anti-fašista o Titu

12. Pjesma „Drugarska“ govori o težnji radničke klase da raspolaže vlastitim radom i rezultatima tog rada te o samoupravljanju čiji je idejni nosilac Tito, pjeva je HKUD „Željezničar“

13. Pjesma „Protiv rata“ simbolizira borbu za mir, a protiv rata, koju je putem Pokreta nesvrstanosti vodio Tito, izvodi je HKUD „Željezničar“

14. „Poema o Titu“, recitira je Fadil Pelesić, Društvo Tito iz Dervente, Bosna i Hercegovina

15. „Kolo druga Tita“, o partizanima i partizankama, o narodima SFRJ i o Titu, simbolu slobode, pjeva HKUD „Željezničar“

16. Tekst „Bio je sretan čovjek“ Miroslava Krleže čita Dub-ravko Sidor

17. „Pesem o Titu” pjeva Pevski zbor Sedraž/Laško, Slo-venija

PRIDRUŽITE NAM SE!

10

11

Dubravko Sidor, voditelj svečanog programa

Pozdrav prisutnima:

Drage drugarice i drugovi, dragi prijatelji,

Najprije hvala Hrvatskom kulturno umjetničkom društvu „Željezničar” koje je izvelo himnu Republike Hrvatske. A sada po-činjemo sa svečanim programom

Dana mladosti - radosti.Dopustite mi da povodom Dana mladosti - radosti u

ime organizatora, Saveza društava „Josip Broz Tito” Hrvatske, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Turističke zajednice Kumrovec, najiskrenije pozdravim sve prisutne.

Drugarice i drugovi, dragi gosti, dragi prijatelji!Ponosan sam što vas ove godine mogu pozdraviti u još

većem broju nego ikada prije. I 120 godina nakon što je ovd-je rođen, uzdignute glave mogu reći ŠTO JE VIŠE KLEVETA I LAŽI, TITO NAM JE MILIJI I DRAŽI! Što to potiče mračne sile da i 120 godina nakon njegova rođenja i 32 godine nakon njegove smrti i dalje čine sve da bi oklevetali lik i djelo le-gende koja je obilježila 20. stoljeće?!

Dopustite mi da vas danas samo u glavnim crtama, kao nit vodilju današnjega Dana mladosti – radosti, podsjetim na tek nekoliko zabilježenih istina u dugom razdoblju života i djelovanja Josipa Broza.

Najprije, ipak, želim najsrdačnije pozdraviti među nama prisutne:

- Dragutina Ulamu, načelnika Općine Kumrovec,- delegaciju SUBNOAR-a Bosne i Hercegovine (1941-

1945),

12

- delegaciju Saveza društava „Josip Broz Tito” u Bosni i Hercegovini,

- delegaciju Zveze združenj borcev za vrednote Narod-noosvobodilnega boja Slovenije,

- delegaciju SUBNOR-a Srbije,- delegaciju Društva za istinu o Narodnooslobodilačkoj

borbi i Jugoslaviji, Beograd,- delegaciju Saveza antifašista Srbije,- predstavnike mladih antifašista,- predstavnike političkih stranaka,- predstavnike Poglavarstva grada Zagreba,- predstavnike nevladinih udruga,- predstavnike udruga branitelja Hrvatske,- sve prisutne novinare tiska, radija i elektroničkih me-

dija,- pozdravljam medicinsko osoblje, vatrogasce, policijske

djelatnike i redare.

13

Uče

snic

i Dan

a m

lado

sti -

rado

sti

14

Dragutin Ulama,načelnik Općine Kumrovec Dobrodošlica domaćina

Poštovani prijatelji, dobro nam ponovno došli u Kumrovec.

Vidim da vas nije obeshrabrilo ono što je nedavno rekao jedan oporbeni političar u Hrvatskoj da bi ovaj susret u Kumrovcu trebalo zabraniti. Drago mi je jer vidim da

ste hrabri. Nemate se čega bojati. Vjerojatno će se sutra opet u novima opisivati i „dobra”

i „loša” strana svega što se ovdje dešavalo. Najviše će se, vjerojatno, oglašavati oni s kontra strane koji će biti nezado-voljni što se ovdje opet skupilo toliko ljudi i što je Kumrovec pun obožavatelja Josipa Broza Tita. Nažalost, u posljednje vrijeme mnogi ljudi pišu takve tekstove i knjige. Isto tako ti ljudi koji govore protiv Tita najčešće preživljavaju upravo masovnom produkcijom takvih članaka i knjiga.

Ono što će pisati, vjerojatno, bit će protiv Broza, bit će protiv Kumrovca i bit će, kao i svako malo, protiv Političke škole. Politička škola je davno prestala postojati i u to sam siguran, ali se nove „škole” nisu otvarale na ovim prostori-ma. Zato mi se čini da ipak današnji političari nemaju do-voljno obrazovanja, nemaju retorike, a ponajmanje imaju obraza.

I upravo zato vi dolazite u Kumrovec, jer ovdje je rođen čovjek koji sebe i svoj obraz nikome nije prodavao.

Pjesmu „Jožek” koja govori o Josipu Brozu (u prilogu tekst i notna obrada). Otpjevalo je Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Željezničar”.

15

Foto

grafi

ja n

astu

pa H

KUD

-a „

Želje

znič

ar”

16

Tomislav Badovinac,predsjednik Saveza društava „Josip Broz Tito” Hrvatske, prigodna riječ povodom:

120 godina od rođenja Josipa Broza Tita

Drugarice i drugovi, dragi pri-

jatelji.Danom mladosti – radosti, ove

godine, želimo podsjetiti na JOSIPA BROZA TITA koji se, ovdje u Kumrovcu, rodio prije 120 godina.

Nije jednostavno govoriti o Josipu Brozu kad znamo da su riječi nemoćne, jer ne mogu izraziti osjećaje.

O Josipu Brozu Tito moguće je govoriti samo ako se uživimo u njegove temeljne ljudske osobine. One su bile pokretač njegova rada i stvaranja. Utjecale su i doprinijele ne samo njegovoj karizmi već i uspješnosti u djelovanju.

Želimo li govoriti o JOSIPU BROZU, valja govoriti o ČOVJEKU koji je cjelokupan svoj život, sva svoja stremljenja, sve svoje vizije ugradio u velike ideje ostvarenja slobodnog čovjeka, humanog bića, gospodara svog rada, čovjeka na onoj razini čovječnosti na kojoj svoj puni smisao dobivaju riječi ČOVJEK ZVUČI GORDO.

Kad danas govorimo o MARŠALU TITU, podsjeća nas to na pokretača i stratega Narodnooslobodilačke borbe, koju je vodio za oslobođenje i za socijalnu preobrazbu naše zajednice, što je dovelo do formiranja zemlje kao socijalističke federacije ravnopravnih naroda i narodnosti, do Jugoslavije koja se kao državni organizam pojavila u međunarodnoj politici.

Sjećajući se danas PREDSJEDNIKA TITA, sjećamo se POLITIČARA, borca za vlastiti put u socijalizam, kao

17

pravo društvene zajednice da sama izabere oblike svoga društvenog preobražaja. To znači govoriti o jednom od nosilaca ideje SAMOUPRAVLJANJA kao preduvjetu za ostvarivanje težnje radnog čovjeka da ovlada vlastitim radom i rezultatima tog rada, preduvjetom za ostvarenje načela da materijalna dobra moraju pripadati onima koji ih stvaraju.

Danas, kad govorimo o PREDSJEDNIKU TITU, prisjećamo se DRŽAVNIKA svjetskog ugleda, govorimo o mudrom i vještom, neumornom i beskompromisnom borcu za mir, ravnopravnost i bratstvo među narodima, za pravo naroda da budu slobodni, da slobodno žive svoj život, da oslobođeni rasne, klasne i ekonomske podređenosti i ovisnosti sami određuju svoj put. To, istovremeno, znači govoriti o idejnom začetniku i neumornom promotoru NESVRSTANOSTI, o državniku koji je u krizno vrijeme sve svoje sile, svu svoju fizičku i umnu energiju i golemi ugled ulagao u nastojanje da čovječanstvo mimoiđe nuklearnu katastrofu, da se svim ljudima omogući život u miru i slobodi, to znači govoriti o državniku bez kojega se ne može zamisliti suvremena povijest svijeta.

Osjećati danas TITA znači da osjećamo LEGENDU I SIMBOL koji je bio inspiracija i koga su pjesnici ovjekovječili u stihovima. Tito je cijenio pogodnost muzike kao činioca povezivanja naših naroda, jer muzika je univerzalna i svatko je može razumjeti i zato je doprinosila zbližavanju i jedinstvu naših naroda.

O DRUGU, MARŠALU, PREDSJEDNIKU i HEROJU TITU u ovom trenutku znači govoriti o GRAĐANINU SVIJETA, koji i danas ima izniman međunarodni ugled, znači govoriti o čovjeku koji je, uz sve dužnosti POLITIČARA I VRHOVNOG KOMANDANTA, bio predvodnik puta u samoupravni socijalizam, predvodnik koji je uvijek tražio i pronalazio putove i načine da se ide naprijed.

O DRUGU TITU znači govoriti kao o NARODNOM TRI-

18

BUNU, koji nas je UČIO da su bratstvo i jedinstvo jedina alternativa našeg opstanka, koji nas je učio da „sudbinu imamo u svojim rukama” i da je moramo „graditi i razvijati samostalno i sa puno inicijative, na principima ravnoprav-nosti, samoupravnog sporazumijevanja i dogovaranja, su-radnjom i zajedničkim djelovanjem”. Tako nam je jasno i nedvosmisleno pokazao put u budućnost. Tito je govorima i člancima punih šest decenija mobilizirao mase, analizirao društvena kretanja, objašnjavao ciljeve borbe radnih ljudi. Stoga treba misliti na njegovu izgovorenu i pisanu riječ ko-jom je raskrinkao fašizam u svijetu i u nas, borio se protiv hegemonizma bilo koje vrste, objašnjavao smisao i ciljeve narodnooslobodilačke borbe i problematiku nacionalnih odnosa u nas, doprinosio proleterskom internacionalizmu, prikazivao razvitak naše borbe za izgradnju novoga socija-lističkoga i samoupravljačkog društva.

19

Nakon što se zahvalio drugu Tomislavu Badovincu na izgovorenim riječima, Dubravko Sidor citirao je jednu od mnogih zabilježenih istina u dugom razdoblju života i djelovanja Josipa Broza.

U zagrebačkoj Dubravi, 1940. godine, nekada je postojala Ulica 5. zemaljske konferencije i spomen kuća u kojoj je Tito 1940. godine izgovorio između ostaloga i ove proročanske riječi: „Naša V. partijska konferencija ima, iz više razloga, veliki historijski značaj kako za dalji razvitak partije, tako i za čitav radni narod Jugoslavije. Ova konferencija ima historijski značaj zbog toga što se održava u vrijeme kada svom silom bjesni Drugi svjetski rat, kad se pojačava fašistička opasnost u svim zemljama, pa i u Jugoslaviji. Drugovi, pred nama su odlučujući dani. Naprijed, sada, u konačnu borbu. Iduću konferenciju moramo održati u oslobođenoj zemlji i od tuđina i od kapitalista.”

Pjesma „Omladinska“ poklič je u borbu za oslobođenje od okupatora te protiv nacizma i fašizma (u prilogu tekst i notna obrada). Izveo ju je HKUD „Željezničar“.

20

Ratko Maričić, predsjednik Saveza antifašis-tičkih boraca i antifašista RH Mladost i Tito

Danas na ovoj manifestaciji,

nazvanoj „U mladosti je radost – u radosti je mladost’’ koja je po-svećena 120–toj obljetnici rođenja Josipa Broza Tita, valja govoriti i o Josipu Brozu Titu, a u isto vrijeme

i o mladosti, to jest o mladim ljudima jučer i o onima da-nas, a možemo se usuditi predvidjeti i nešto reći i o onima mladima sutra.

Život i djelovanje Josipa Broza Tita obilježili su 20. sto-ljeće. Stoljeće ispunjeno obiljem političkih događanja, važnih i odlučujućih za mnoge zemlje svijeta i Europe, pa i za naše krajeve. Bilo je to vrijeme obračuna i ratova. Spo-menimo samo dva velika svjetska rata, koja su sudbonosno pogodila svu populaciju, ali su najveći teret i najstrašnije žrtve podnijele generacije mladih ljudi koji su ginuli.

Za nas je posebno važan Drugi svjetski rat u kojem je Josip Broz Tito organizirao ustanak naroda Jugoslavije i Narodnooslobodilačku borbu – borbu protiv okupatora u kojoj je sudjelovao ogroman broj ljudi i u kojoj su generacije mladih, pa i djeca, bili u većini i u prvim redovima. Ginula je mladost i nesebično stvarala životni prostor za buduće generacije.

Zato mi, još živi antifašistički borci i mlađe generacije antifašista, nikad ne smijemo i nećemo zaboraviti njihove žrtve i mjesta njihove borbe. Odavat ćemo im počast uz spomenike podignute njima u čast i u tome nas neće omesti niti vandalizam, koji fizički uništava obilježja Narodnooslo-bodilačke borbe, niti podmetanja i neistine o pravednosti i

21

opravdanosti oslobodilačke borbe da nas oslobodi iz ralja nacizma i fašizma, bio on okupatorski ili domaći.

Još tijekom Narodnooslobodilačke borbe Josip Broz Tito je svojim vizionarstvom vodio aktivnosti koje su dovele do organiziranja narodne vlasti, a diplomatskim aktivnostima i vojnom taktikom ostvarena su sjedinjenja teritorija oduzetih matici zemlji, kao što su Istra, Rijeka, Zadar, otoci te Međi-murje i Baranja. Kapitulacijom nacizma i fašizma poništena su i prijašnja osvajanja. Nakon rata ostala nam je popaljena i porušena zemlja. Ne treba to stanje ni posebno opisivati niti navoditi argumente. Iz takve situacije moglo se krenuti dalje samo jednim načinom i zajedničkom akcijom – obnovom. Istina, ta je akcija bila sveobuhvatna i doprinosili su joj svi sposobni za rad, ali za generacije mladih ljudi ta je obnova značila i školovanje, i rad, i napredovanje u radu, i ostvari-vanje ciljeva. I uza sve to još i stvaranje novoga pravednijega društvenog uređenja, stvaranje temeljnih društvenih odnosa koji će omogućiti brzo podizanje zemlje iz pepela i doslovno svima osigurati krov nad glavom i kruh u rukama.

A sve u uvjetima bipolarnosti svijeta, blokovske politike, ne baš naklonjene nama i našim potrebama, hladnoga rata, koji je svakoga trena prijetio da će prijeći u „vrući’’ i, što je bilo najgore, u gomilanje razornoga atomskog naoružanja, i na jednoj i na drugoj strani, pogubnoga za svijet u cjelini. Kakva perspektiva.

U takvim uvjetima poslijeratne obnove, prijetećih svjet-skih okolnosti i kojekakvih aspiracija svjetskih sila u odnosu na našu zemlju, Josip Broz Tito, kao političar, diplomat i predsjednik Republike, uspijeva uz pomoć Saveza komunista organizirati državu i njenu privredu kao uspješnu sredinu u kojoj su rezultati bili vidljivi i kontinuirani.

Na ovom mjestu želim podsjetiti na neke od njih: stan-dard koji smo imali – premda nisu tekli med i mlijeko, imali smo rad i radna mjesta, život bez luksuza, ali i bez preka-panja po kontejnerima, otvorenost prema svijetu i realnu

22

dobru perspektivu za osobni prosperitet, što se osobito odnosilo na mlađe generacije koje su imale mogućnost besplatnog školovanja. Te generacije nisu, međutim, odus-tajale od obnove zemlje. Organizirale su se u radne akcije, koje nisu ostvarivale samo radne uspjehe, nego i socijalnu i društvenu izgradnju.

Usporedo s rješavanjem domaćih problema, Josip Broz Tito je, kao političar, djelovao i u međunarodnoj politici.

Poznate su njegove inicijative i aktivnosti na organizi-ranju Pokreta nesvrstanosti u odnosu na suprotnosti i nape-tosti između dvaju suprotstavljenih svjetskih blokova. Time je, baš zahvaljujući toj politici, rastao i ugled Jugoslavije u svijetu.

Nasuprot tome, ocjenjivati Josipa Broza Tita, njegovu osobu i njegovo djelo bez ukupnog sagledavanja stvarnosti, u kojoj je djelovao, i to samo na temelju izoliranih događaja, a bez uzimanja u obzir uzroka, koji su doveli do njih, i bez posljedica, koje su ti događaji mogli prouzročiti, zapravo predstavlja metodu falsificiranja ukupnosti događaja i re-viziju povijesnih činjenica.

Iako su nacizam i fašizam vojno pobijeđeni u Drugom sv-jetskom ratu i iako je Europa sada utemeljena na toj pobjedi, aveti nacističke i fašističke ideologije još uvijek nalaze puta i načina da se od vremena do vremena pojave s namjerom da ponište demokratska dostignuća modernog uređenja svije-ta. To je realna opasnost za sadašnje generacije i generacije koje dolaze, pogotovo, ako se nosioci tih pojavnih oblika nacizma i fašizma organiziraju i tako organizirani počnu djelovati u svijetu i u nas. Zbog toga današnje generacije antifašista imaju zadatak prepoznati takve pojave i suprot-staviti im se u sklopu zakona.

Tako ćemo, također, svim onim generacijama, koje su pale u borbi protiv nacizma i fašizma u Drugom svjetskom ratu, na najbolji način odati priznanje, tako ćemo učiniti da njihova pobjeda traje, tako ćemo učiniti da generacije,

23

koje dolaze, mogu živjeti u miru i na potpuno demokratski način.

Većina mladih danas može, prije svega, objektivno oci-jeniti našu povijest i doprinos Narodnooslobodilačke bor-be za državnost i samostalnost Republike Hrvatske. Većina mladih danas zna za opasnosti od nacizma i fašizma i na agresiju na državnost, samostalnost i cjelovitost Hrvatske zna djelotvorno odgovoriti, kao što je to učinila i u Domo-vinskom ratu.

Mladi, koji žele živjeti radosno, znaju ocijeniti 20. stoljeće i političke događaje u njemu, znaju ocijeniti politiku i utjecaj Josipa Broza Tita na rasplet događaja, znaju da bez rezultata njegovih politika mnogo toga ne bi bilo ostvareno i zato izražavaju poštovanje prema djelima Josipa Broza Tita.

24

Nakon izricanja zahvale predsjedniku SABA, Dubravko Sidor nastavio je citirati zabilježene is-tine u dugom razdoblju života i djelovanja Josipa Broza.

Iz Proglasa, kojim se 4. srpnja 1941. u potpuno okupira-

noj zemlji oglasio CKKPJ: NARODI JUGOSLAVIJE: SRBI, HRVA-TI, SLOVENCI, CRNOGORCI, MAKEDONCI I DRUGI! I Vaša je zemlja porobljena i opljačkana [...] Vi ste bili pobijeđeni u ratu, ali niste pokoreni. Slavne tradicije borbi za pravdu i slobodu vaših djedova ne smiju biti zaboravljene. Sada je vrijeme da pokažete da ste dostojni potomci slavnih pre-daka. U boj, jer je sad kucnuo čas da zbacimo okupatorski i fašistički jaram [...]. U boj, u posljednji boj za uništenje fašističke zaraze!

„Pjesma partizana“ bodrila je borce u Narodnooslo-

bodilačkoj borbi (u prilogu tekst i notna obrada). Otpjevao ju je HKUD „Željezničar“.

Dubravko Sidor citira još neke dokumente, ovoga puta o formiranju narodne - zakonodavne vlasti:

Na I. zasjedanju AVNOJ-a, u Bihaću 1942, Tito je rekao: „Rezultat dugotrajne, teške i krvave borbe - nejednake borbe, jer smo mi u borbu stupili skoro goloruki - rezultat te borbe jeste i to što mi danas imamo mogućnost da se ovdje sastanemo, da stvorimo jedan organ, jedno tijelo koje će zajedno sa vrhovnim štabom i narodnooslobodilačkim odborima, podupirati našu borbu, organizirati pozadinu, organizirati politički i ekonomski našu razrušenu zemlju, ukoliko se to u ovim prilikama može učiniti, da bismo ovu tešku borbu mogli dovesti do pobjedonosnog svršetka“.

25

Nakon ovog citata voditelj Dubravko Sidor pročitao je dječju pjesmicu „Djede, pričaj mi o Titu” kojoj nije zabi-lježen autor pa je navodimo kao narodnu:

Djede, Pričaj mi o Titu, o borbi što ju je vodio, na čelu brigada svih, protiv mrskih okupatora, i njihovih sluga zlih.

Djede, Pričaj mi o Kadinjači, Sutjesci, Drvaru, Kozari, i brdima svim kuda Tito prođe, i brigada s njim.

Djede, Pričaj mi o Titu, o heroju u ratu i miru, o vođi naroda naših, pričaj mi, djede, tako bih žarko želio da sam mogao, B I T I S NJIM.

Na poziv Tita omladina se uključila u obnovu i izgradnju porušene zemlje pjesmom „Pjesme nove mladosti“ (u pri-logu tekst i notna obrada). Izveo ju je HKUD„Željezničar“.

Dubravko Sidor citirao je jedan od govora kakvi su nakon Rezolucije IB-a pljuštali od strane IB-a, bivših prijatelja i saveznika s Istoka:

„Cijelo progresivno čovječanstvo žigoše s odvratnošću

26

te prezrene izdajnike, agente i pomagače imperijalizma, koji ispunjavaju volju svojih gospodara. Ali jugoslavenski narod će reći svoju riječ. Izdajnici neće izbjeći strašni sud svoga naroda. Oni će odgovarati za krvave zločine, za gnusnu obmanu i izdajstvo koje su izvršili prema jugoslavenskom narodu i cijelom demokratskom taboru”.

Titov odgovor bio je ISTINA: „A zašto nas napadaju ru-kovodioci drugih komunističkih partija? Zašto se oni ljute na nas? Jesmo li mi to zaslužili? Ja vam kažem, drugovi i drugarice, da nismo. Ako pogledamo ko je šta učinio za radnički pokret, za napredni pokret, onda ćemo vidjeti da bi mnogi rukovodioci drugih komunističkih partija morali da obore svoje oči zemlji, da nas ne gledaju ravno u oči. Mi smo tako snažno opskrbljeni raznim činjenicama da klevetnike možemo tući na svakom koraku ako treba”.

27

Veronika Kolman,iz Udruge mladih antifašistkinja i antifašista Hrvatskog Zagorja

Mlade antifašistkinje i antifašisti o Titu

Poštovane drugarice i drugovi,

dragi prijatelji! U ovom malom mjestu, u dolini

rijeke Sutle, prije 120 godina, ug-ledao je svoje prvo proljeće najveći sin ovih krajeva, pred-vodnik antifašističke borbe i jedan od najvećih državnika dvadesetog stoljeća, Josip Broz Tito.

I danas smo, kao i svih ovih godina, došli u Kumrovec kako bismo se poklonili borcu, koji je nas i buduće gene-racije zauvijek oslobodio od najvećeg zla što je zadesilo svijet - nacifašizma, te mu zahvalili na slobodi koju danas živimo.

Ponosna sam na činjenicu da živim u zemlji u kojoj se rodio čovjek koji je svojom vizijom i hrabrošću te Narodno-oslobodilačkom borbom meni, mojoj i budućim generaci-jama osigurao slobodu. Ponosna sam da danas, kao mlada antifašistkinja, imam čast govoriti o čovjeku čiju je veličinu prepoznao cijeli svijet. Udarivši čvrste temelje Pokretu ne-svrstanih, što su ga veliki i moćni onoga vremena itekako uvažavali, te odbivši Staljinov diktat, u blokovski podijelje-nom svijetu Josip Broz Tito doveo je Jugoslaviju u poziciju između blokova, ali poziciju koja je nije ograničavala, već joj je davala veću manevarsku sposobnost i mogućnost da ide vlastitim putem.

Mnogi se danas uzaludno trude lažima revidirati povijest te kvazidomoljubljem rehabilitirati ustaštvo, a samim time i fašizam i nacizam, kao nešto domoljubno. Upravo zato

28

ja danas dižem glas u ime Udruge mladih antifašistkinja i antifašista Hrvatskog Zagorja te većine mladih ljudi i jasno poručujem – Hrvatska je uvijek bila i uvijek će biti antifašis-tička zemlja, ponosna na tekovine NOB!

Antifašizam je danas narušen naočigled bezazlenim si-tuacijama, kao što su nacionalizam, rasizam, homofobija, antisemitizam, šovinizam i ksenofobija. Nažalost, to nikako nisu bezazlene situacije i one svojim posljedicama donose nejednakost, nepravdu, isključenost i krše temeljna ljud-ska prava i iza sebe ostavljaju društvo u kakvom ne želim živjeti.

Dokle je god svijet prepun suprotnosti, neravnoprav-nosti, disproporcija u stupnju razvijenosti između bogatih i siromašnih te drugih nepodnošljivih razlika, pojavljivat će se razni ekstremizmi, ispunjeni gorčinom, pa tako i razni oblici s fašistoidnim obilježjima, što i danas opravdava i čini nužnim ne samo postojanje, nego i jačanje antifašističkih snaga. Antifašizam danas mora u središtu pozornosti imati čovjeka, njegovo dostojanstvo, slobodu izbora, građanska prava, prava na jednakost i slobodu, pravo na život dostojan čovjeka. Zahvaljujući mladima, koji štite nasljeđe antifašizma i koji su u antifašizmu prepoznali priliku multikulturalnoga i pravednog razvijanja društva, ponosna sam što mogu reći da je sve više mladih koji djeluju na sprečavanju nabrojenih za društvo opasnih situacija.

Drug Tito bio je čovjek kojeg mi, mlade generacije, po-štujemo i danas. Divimo se njegovom liku i djelu, a svojim djelovanjem pokušavamo štititi ljudska prava, njegovati demokraciju, pravednost i solidarnost te u svakodnevnicu ubaciti tekovine antifašističkog djelovanja.

Druže Tito, nikada Te se nećemo odreći, nikada zatajiti, u ime mladih antifašistkinja i antifašista hvala Ti na domovini Hrvatskoj koju bez tvoje vizije danas ne bismo imali! Druže Tito, u ime mladih, u ime generacije koju ovdje predstavljam i one koja tek dolazi, vječna Ti hvala, vječna Ti slava!

29

Tito je nosilac ideje o samoupravljanju, a pjes-ma „Drugarska“ govori o težnji radničke klase da raspolaže vlastitim radom i rezultatima tog rada (u prilogu tekst i notna obrada). Izveo ju je HKUD „Že-ljezničar“.

Dubravko Sidor citirao je jedan od govora koji pod-sjeća kako je Tito razgovarao s narodom: „... Ja bih htio da i ovaj današnji miting ovdje bude koristan za naš daljnji razvitak. Zato vam neću govoriti o nekim filozofskim i vi-soko političkim stvarima, već o neposrednim problemima našeg života, onako kako ga ja shvatam, onako kako ga mi shvatamo, kako ga, po mom dubokom uvjerenju, shvata većina naših ljudi. Pritom znajte da se mi ne bojimo kritike, pozitivne kritike koja može da se koristi, koja može da bude plodonosna. Jer, teško onim upravljačima i onoj zemlji gdje se kritika ne trpi. Kritike mora biti i mi je hoćemo i tražimo. Ona je potrebna i zato sto mi nismo ljudi neke nadljudske pameti, koji mogu sve nepogrešivo uraditi. Mi činimo ono što mislimo da je najbolje, a vi nam pomozite da nađemo najbolji put.”

Tito se Pokretom nesvrstanosti borio za mir, protiv rata, o komu je ispjevana pjesma „Protiv rata“ (u prilogu tekst i notna obrada). Izveo ju je HKUD „Željezničar“.

Dubravko Sidor citirao dio intervjua koji je Tito pred kraj života dao uglednom danskom tjedniku i o sebi između ostaloga rekao:

„Ja sam rano osjetio duboke socijalne nepravde i što

znači težak siromašan život. Na vlastitoj koži iskusio sam surovu eksploataciju radnika. Usporedo s tim, stjecao sam i saznanja da su se odnosi u svijetu vjekovima zasnivali na podčinjenosti, eksploataciji i nasilju. ... Sve je to uticalo na

30

formiranje moga pogleda na svijet. Doprinijelo je da moje ži-votno opredjeljenje bude borba za pravednije odnose među ljudima, među narodima. Tako sam prihvatio i marksistički pogled na svijet, njegovu revolucionarnu suštinu i poruku da zadatak revolucionara, i progresivnog čovjeka uopće, nije samo u tome da objašnjava postojeće odnose već i da ih mijenja. Za rukovodioca je veoma bitno da najdublje osjeća želje, interese i stremljenja naroda. Ako nema tog bliskog kontakta, onda se on otuđuje od naroda, a i narod gubi povjerenje u njega. To su elementi moje životne filozofije. Pri tome želim da istaknem jedno. Kad čovjeku određeni ciljevi i ideali - kao što su sloboda, mir, ravnopravnost - postanu duboko ubjeđenje, onda se za njih treba istrajno boriti. Ako se ne uspije u jednoj akciji, treba pokušati ponovo, po drugi ili ne znam koji put, treba biti uporan i uspjeh neće izostati. U životu, manje-više, ništa ne ide lako. Čovjek mora biti spreman da podnese udarce i najveće teškoće, ali čvrstinom volje treba se toga i brzo oslobađati, ne dozvoljavajući da ga to i fizički porazi“.

31

Fadil Pelesić,Društvo Tito iz Dervente, Bosna i Hercegovina, pozdravlja sudionike Dana mladosti - radosti POEMA O TITU

Na mojim se očima nikad neće Uhvatiti paučinaI nikada srce u korov zarasti,Ja nikada riječ smrtUz njegovo ime od milion životaIzgovoriti neću kroz svoj životJer, živ je Tito.

Kad uveče djetinje plavaI nemirna ko deklicaSutla kupa pitome vinograde po Zagorju I dok se zvijezdeKo zlaćani kukuruzi kruneNad niskom hižom u KumrovcuŽiv je Tito.

Zar radničkom bataljonuIzraslom ko siva šuma na KadinjačiReći riječ smrtKad je bataljun pao da narod živi,Da zemlja živi,Da sloboda živi,Da živi Tito.

Kako Neretvi i SutjesciI inim rijekama što ih je iz zemljopisa Premještao u istoriju,Kako Rudom, Jajcu, Drvaru, Sremu ravnom,

32

A slavnomKako reći,Kako Igmanu,Kako Kozari,Kako Grmeču,Kako Grmeču,druškane moj,Kad Grmeč pamti,Grmeč mu lično raport predavaoOči u oči,A plave,A plave oči Titove, Pa stajali tako očimiceČovjek i planina sami pod nebom,Da ti sada Grmeču reci,Kad mudar GrmečI mora bitiŽiv je Tito.

Kako naroduKako narodu svome22 miliona puta danas I 30 i stotinu i još više miliona puta sutra jednom rećiNije Tito, a mi jesmoKad nam Tito kuca pod rebrimaJer, živ je Tito.

Zato kažem Ja neću,Ja ne mogu,Ja ne dam. Na mojim se očima Nikad neće uhvatiti paučina I nikada srce u korov zarastiJa nikada riječ smrt Uz njegovo ime od milion života

33

Izgovoriti neću kroz svoj životJer, živ je Živ je Tito.

„Kolo druga Tita“ (u prilogu tekst i notna obrada) pjeva o partizanima i partizankama, o narodima SFRJ i o Titu simbolu slobode i ravnopravnosti. Izvelo ga je HKUD „Željezničar“.

34

„Kol

o dr

uga

Tita

“, pj

eva

HKU

D „

Želje

znič

ar“

35

Tekst „Bio je sretan čovjek“ Miroslava Krleže čitao je Dubravko Sidor.

BIO JE SRETAN ČOVJEK

Kad je riječ o Titovoj smrti treba reći da nema takve po-smrtne počasti koja bi znala odraziti simbolično značenje njegove pojave među nama.

Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije posumn-jao u svoje ideale, a ostvario ih je više od svega o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštale vjekovima.

Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito - preko Romanije. Ode on na daleke nedogledne poljane narodne pjesme, odakle kao da je i stigao.

Nije naš svijet toliko neuk da ne bi umio razlikovati vul-kanski slijepu i surovu stvarnost, kojom smo okruženi, od vlastitog toplog krova nad glavom. Da je taj naš krov Titovo djelo, to se objasnilo svima. te nije bilo čovjeka koji u mislima nije probdio noći i noći za njegove ljubljanske agonije.

Prigodom Titove šezdesetogodišnjice (1952), rečeno je sve što se može reći o životu jednog čovjeka koji se s ponosom može osvrnuti na svoj životni put.

Kad netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gradove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život, zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio sam ro-bijaš i ratnik, političar i organizator masovnog pokreta za oslobođenje proletarijata, digao sam ustanak slijepe stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu, vratio sam svojoj domovini oteto more, njene otoke i njene gradove, oslobodio sam svoj narod od klasnog izrabljiva-nja, položio sam temelje socijalizmu i danas dižem zemlju iz njene zaostalosti u red civiliziranih naroda, onda takav

36

čovjek može s punim pravom da kaže: izvršio sam svoju ljudsku i građansku dužnost...

Od onda pa do dana današnjeg, za punih dvadeset osam godina, on je na planetarnoj pozornici razvio djelatnost his-torijskih razmjera. Kao organizator međunarodnog pokreta nesvrstanosti, on je svojom nesalomljivom voljom izvojštio priznanje čitavog svijeta - da nas je napustio idealni barjaktar kantovske zamisli Svjetskog Mira.

Pevski zbor Sedraž/Laško, Slovenija, pjesmom „Pesem o Titu“ (u prilogu tekst i notna obrada) pozdravlja sudionike Dana mladosti – radosti.

Ovim je završen svečani program Dana mladosti i ra-dosti.

Priredili smo izložbu: „Tito na poštanskim markama” u osnovnoj školi, koju je pohađao Tito.

Na štandu Saveza društava „Josip Broz Tito” Hrvatske, moglo se kupiti prigodnu dopisnicu povodom 120 godina od rođenja Tita.

U organizacije Muzeja „Etno selo”, priređena je izložba »Preživjeti rat«.

Hvala! Ugodan boravak žele vam organizatori. Do iduće godine, na istom ovom mjestu.

37

„Pes

em o

Titu

“ pj

eva

Pevs

ki z

bor S

edra

ž/La

ško,

Slo

veni

ja

38

Prigodne dopisnice povodom 120-godišnjice od rođenja druga Tita

39

JOSIP BROZ TITO je cjelokupan svoj život posvetio u oživotvorenju slobod-nog čovjeka. On je Maršal, pokretač i strateg Narodnooslobodilačke borbe koju je vodio do pobjede.

Predsjednik Tito je sinonim borca za vlastiti put u socijalizam i nosilac ideje samoupravljanja u težnji ostvarenja na-čela da materijalna dobra moraju pripa-dati onima koji ih stvaraju. On je idejni začetnik i neumoran promotor Pokreta nesvrstanosti, koji je svu svoju energiju ulagao u nastojanje da čovječanstvo mimoiđe nuklearnu katastrofu.

Govoriti o čovjeku, maršalu, pred-sjedniku i heroju Titu znači govoriti o građaninu svijeta koji i danas ima izu-zetni međunarodni ugled.

40

41

PJESME KOJE SU IZVOĐENE U PROGRAMUDANA MLADOSTI - RADOSTI

POVODOM 120 GODINA OD ROĐENJAJOSIPA BROZA TITA

42

NA

Š JO

ŽEK

teks

t: Bo

žida

r Sta

nić

Muz

ika:

Str

ahim

ir Bo

snić

DH

7Em

A7

D

H7

Em

43

A7

D

D

A7

A7A7

A7

A7

DDDD

44

OM

LAD

INSK

A

45

46

PESM

A P

ART

IZA

NA

47

48

PJES

ME

NO

VE

MLA

DO

STI

Muz

ika:

Ivo

Kiri

gin

49

50

DR

UG

AR

SKA

Pava

o M

arko

vac

51

52

PR

OT

IV R

AT

A

53

54

PESE

M O

TIT

Ute

kst:S

milj

an S

amec

Muz

ika:

Rad

o Si

mon

iti

55

56

57

PESEM O TITU

Tam nekje med svobodnim poljikjer iz zemlje klije mlada rast,njem ki vodnik nam je najboljismo zložili pesem to na ćast.

Naša misel širi svetla krila,mlada moč nam v srcih živo vre,razorana zemlja obrodilabo na jesen kruha nam za vse.

Tito, naša svetla bojna slava,Tito, naša dika in naš vzor,koder vodi Tvoja nas zastava,za Teboj pojoč gremo navzgor.

58

KO

LO D

RUG

A T

ITA

Muz

ika:

Nik

ica

Dik

lić

59

60

KOLO DRUGA TITA

L’jepo ti je druga Tita kolo,Takvo kolo ko ga nebi vol’oigraju ga mladi partizani,Partizani zeleni jablani;I sa njima mlade partizanke,Partizanke omorike tanke.

Crven zvjezda na kape im palaSvjetlost sunca puške obasjala,A iz grudi pjesma im se vije:»Druže Tito naše najmilije,Svako srce za tebe nam bije«!

Ti si vođa sveg naroda svoga:Slovenačkog, srpskog, hrvatskoga,Crnogorskog i makedonskoga.Svi Bosanci i svi HercegovciTvoje ime u svom srcu nose,Drago ime s kojim se ponose.

Ti si simbol slobode i sreće,Ti si naše najmilije cveće:Omladinke s njime grudi kite,Omladinci s njim u borbu hite.

Svi igraju kolo vilovito,Svi pjevaju: »Živio nam Tito«!

61

62

IzdavačSavez društava „Josip Broz Tito“ Hrvatske

Za izdavača

Tomislav Badovinac

Lektorica i korektoricaZlata Smitka

Slika na ovitkuEdo Murtić

Grafički urednikZvonko Petrinjak

Tisak i uvezGrafocentar d.o.o.

Zagreb, studeni 2012.

ISBN 978-953-99595-8-4

Copyright Tomislav Badovinac, 2012.

120 godina od rođenjaJosipa Broza Tita

64