Fakultet strojarstva i brodogradnje DDDIII PPP LLLOOOMMMSSS KKKIII RRRAAADDD ZAGREB, 2009. Fakultet strojarstva i brodogradnje DDDIII PPP LLLOOOMMMSSS KKKIII RRRAAADDD Voditelj rada: ZAGREB, 2009.Ida Midi: Diplomski rad I ZADATAKIda Midi: Diplomski rad II ZAHVALA literaturom i izvorima navedenima na kraju rada. Zahvaljujem se mentoru prof. dr. sc.savjetima, strpljenju i potpori tijekom izrade ovog rada. rada. Uz to, htjela bih asistentima sa brojnih katedra na Fakultetu strojarstva i brodogradnje prilikom traenja i posudbe dragocjene literature. Dodatno se zahvaljujem kolegama sa Fakulteta koji su mi pruali moralnu potporu, ne samo tijekom podrci. hvaljujem se svojoj obitelji na potpori i razumijevanju u periodu izrade diplomskog rada i Ida Midi: Diplomski rad III SADRAJ SAETAK...............................................................................................................V POPIS OZNAKA....................................................................................................VI POPIS SLIKA .......................................................................................................VII POPIS TABLICA.....................................................................................................X 1. Uvod................................................................................................................... 1 1.1.Struktura diplomskog rada........................................................................... 2 1.2.Motivacija za rad.......................................................................................... 3 2. .................................................................... 5 2.1.Razvoj proizvoda .................................................. 5 2.2.Metodologija konstruiranja i pravila............................................................ 10 2.3................................................................. 11 2.4.Zahtjevi za proizvod................................................................................... 14 2.5.Funkcijsko modeliranje proizvoda.............................................................. 15 3. O biciklu........................................................................................................... 18 3.1.Povijest bicikla........................................................................................... 18 3.2.Konstruiranje stabla i dijelovi bicikla........................................................... 20 4. Gramatika proizvoda........................................................................................ 26 4.1................................................................................... 26 4.2.Formalna gramatika i jezik......................................................................... 27 4.3.Osnove teorije formalnih jezika i gramatike ............................................... 28 4.3.1.Definicija 1....................................................................................... 28 4.3.2.Definicija 2....................................................................................... 29 4.3.3.Definicija 3....................................................................................... 29 4.3.4.Definicija 4....................................................................................... 29 Ida Midi: Diplomski rad IV 4.3.5.Definicija 5....................................................................................... 29 4.3.6.Definicija 6....................................................................................... 30 4.3.7.Definicija 7....................................................................................... 30 4.3.8.Definicija 8....................................................................................... 32 4.4.Klasifikacija gramatika ............................................................................... 32 4.4.1.Gramatika tipa 0.............................................................................. 32 4.4.2.Gramatika tipa 1.............................................................................. 32 4.4.3.Gramatika tipa 2.............................................................................. 33 4.4.4.Gramatika tipa 3.............................................................................. 34 4.5.Gramatika oblika........................................................................................ 34 4.6.Definicija gramatike oblika......................................................................... 36 5. Rad sa gramatikom proizvoda na primjeru bicikla............................................ 41 5.1.Kreiranje strukture stabla........................................................................... 42 5.2.Skupovi ...................................................................................................... 46 6. ......................... 51 6.1.Opis programa........................................................................................... 51 6.2.Rad u programu......................................................................................... 52 6.3.Rezultati..................................................................................................... 54 6.4.Generiranje varijanti................................................................................... 60 7. Sinteza pravila gramatike proizvoda................................................................ 62 8. Primjer generiranja varijanata proizvoda.......................................................... 72 8.1............................................ 72 8.2.Varijante bicikla.......................................................................................... 78 9. .......................................................................................................... 84 10. ............................................................ 86 11. Literatura i popis web-izvora.......................................................................... 87 POPIS PRILOGA.................................................................................................. 90 Ida Midi: Diplomski rad V SAETAK formalnegramatikeiformalnogjezikaurazvojuproizvoda.Takosutemeljne postavke rada sadrane u definiciji formalne gramatike i jezika. Gramatika oblika i jezika.Ciljradajeimplementiratinasljednika metodegramatike oblikametodu generiranja koncepata proizvoda na nivou komponenti proizvoda.Naprimjerukonkretnog(zadanog)proizvodabiciklapredloenje razini komponenata. Za potrebe rada poznate funkcijske strukture automatski zapisuje pravila gramatike.U radu je obavljena funkcionalna analiza i funkcionalna dekompozicija zadanoggramatike bicikla detaljno je opisan i predstavljen na nizu grafova i slika. U radu je ilustriran rad u programu i varijante oblika proizvoda. Ida Midi: Diplomski rad VI POPIS OZNAKA L ...jezik S ...skup znakova, terminalni skup, abeceda (vokabular) y x,...string (niz znakova) e ...prazan string ili skup B A b a , , , ...znak, slovo abecede (vokabulara) G ...gramatika V ...neterminalni skup S ...inicijalni element vokabulara R P, ...skup produkcija b a, ...stringovi sastavljeni od terminala i neterminala SG...gramatika oblika TV ...terminalnaabecedaoblika,vokabulariliterminalni skup MV ...neterminalni skup ili markeri v u,...elementi skupa sastavljenog od terminala i neterminala I ...startni simbol jiR ...podskup pravila n ...broj generiranih varijanti 1,k k ...suma terminala Ida Midi: Diplomski rad VII POPIS SLIKA Slika 01.......................................... 7 Slika 02. 9 Slika 03.ivotni ciklus proizvoda prema Pahlu et al., (2007.)........................ 10 Slika 04............................................ 12 Slika 05.Blackbox pristup varijanta 1............................................................ 12 Slika 06.Blackbox pristup varijanta 2............................................................ 12 Slika 07.13 Slika 08.Rezultat procesa razvoja proizvoda trebao bi biti uspjean posao.. 14 Slika 09........................................... 16 Slika 10.Legenda sa Slike 09........................................................................ 16 Slika 11.Fotogra 19 Slika 12.................................... 19 Slika 13.Dijelovi okvira.................................................................................. 20 Slika 14................................................. 21 Slika 15.Dijelovi pogona................................................................................ 21 Slika 16..................................... 21 Slika 17................................................................ 21 Slika 18...................... 22 Slika 19................................................................................ 22 Slika 20.Dijelovi bicikla.................................................................................. 23 Slika 21............................................................................... 23 Slika 22.-podom montiranim na gornju ramu........................... 24 Slika 23.Stablo bicikla................................................................................... 24 Slika 24. ........................................................ 24 Slika 25.Dijelovi kot ................................................................................. 25 Slika 26..................................................................... 35 Slika 27.Oblikovno pravilo............................................................................. 35 Slika 28.. 35 Ida Midi: Diplomski rad VIII Slika 29.Stablo bicikla_drugi korak............................................................... 42 Slika 30. komponentama ............................................................................... 42 Slika 31.Selektiranje komponenti bicikla za optimalno biranje terminala ...... 43 Slika 32.Smanjivanje broja komponenti ........................................................ 43 Slika 33.Model za slaganje stabla proizvod funkcije komponente........... 46 Slika 34.Gotovostablofunkcijaikomponenataspremnozaslaganje gramatike........................................................................................ 47 Slika 35.............................. 53 Slika 36................................. 53 Slika 37.Unos netermin ......................... 54 Slika 38.... 55 Slika 39.Crtanje zrakastog prikaza cijele gramatike proizvoda................... 55 Slika 40..................... 56 Slika 41.Gramatika proizvoda za inicijalni element .... 56 Slika 42.Gramatika proizvoda za inicijalni element .. 57 Slika 43.Gramatika za odabrani neterminal cijev sjedala.............................. 58 Slika 44.Gramatika bicikla za odabrani element cijev sjedala....................... 63 Slika 45......................... 64 Slika 46...................... 65 Slika 47....................... 66 Slika 48................. 66 Slika 49..................... 67 Slika 50.Identificiranjeistihkomponentinastablubiciklapremapraviluza ................................................................................................ 68 Slika 51.Drugi korak u identificiranju istih komponenti u stablu..................... 69 Slika 52...................... 70 Slika 53................................. 71 Slika 54................................. 73 Slika 55............................. 73 Slika 56.Bicikl iz 1817. godine ...................................................................... 74 Slika 57.Stablo podfunkcija i komponenata za bicikl iz 1817. godine............ 74 Ida Midi: Diplomski rad IX Slika 58.Bicikl iz 1885. godine ...................................................................... 75 Slika 59.Stablo podfunkcija i komponenata za bicikl iz 1855. godine............ 75 Slika 60.Suvremeni bicikl .............................................................................. 76 Slika 61.Stablo podfunkcija i komponenata za suvremeni bicikl ................... 77 Slika 62.Stablo podfunkcija i komponenata za peti projekt........................... 78 Slika 63.Osnovna struktura bicikla................................................................ 78 Slika 64...................... 79 Slika 65......................................................... 81 Slika 66.Varijanta bicikla sa blatobranima..................................................... 81 Slika 67.Varijanta bicikla sa svjetlima........................................................... 82 Slika 68.Varijanta bicikla sa zvonom............................................................. 82 Slika 69.Varijanta bicikla sa okvirom............................................................. 82 Slika 70.Varijantno rjeenje sa cijevi sjedala, donjom ramom, gornjom ramom .............................................................................. 83 Slika 71.................................................... 83 Ida Midi: Diplomski rad X POPIS TABLICA Tablica 01.Definicija gramatike, objanjenje oznaka........................................ 31 Tablica 02.Definicija gramatike oblika, objanjenje oznaka.............................. 37 Tablica 03.Dijagram (ili stablo) funkcija 3 nivoa : prvi nivo je proces, drugi su ................................................ 45 Tablica 04.Dijagram(ilistablo)komponenata(dijelova)3nivoa:prvinivoje ........................................................................................................ 45 Tablica 05.Ujedinjena tablica komponenti i funkcija.......................................... 49 Tablica 06.Rezultati pretrage projekata............................................................ 80 Ida Midi: Diplomski rad 1 1 1. .U Uv vo od d inter-iintra-djelovanjima, poslovima i aktivnosekonomsketeorijepredlaukriterijeostvarivosti,smisla,razlogaiuzrokazato proizvoditi.prevladava i u uem dijelu strojarstva kojesenazivarazvojemproizvoda.EngleskinazivResearchandDevelopment od koncepcijskihrjeennajbolje odgovarati zahtjevima. Sa konstrukcijskog stajalita, prednost generiranja mnogobrojnihkoncepcijskihrjeIda Midi: Diplomski rad 2 proizvoda,azapotrebegeneriranjanovihkoncepcijskihilivarijantnihrjeenja proizvoda. 1 1. .1 1. .S St t r r u uk kt t u ur r a a d di i p pl l o om ms sk ko og g r r a ad da a Opirnostzadatkadiplomskogradanalaedasestrogodefinira primjenemetodegramatikeproizvodanalaeinterdisciplinarnipristup.Ona govornih i pisanih jezika to vodi do programskih jezika, programiranja automata itd. Diplomskiradnatemurazvojasustavazasintezukoncepcijskih definirpovezan sa gramatikom proizvoda na razini proizvoda. U tom poglavlju nastoji se definirati i odrediti kontekst u kojem egzistira gramatika proizvoda. Naglasak je na odnosujezikgramatika,azbogdaljnjegrazumijevanjavanostimetodeza generiranje koncepata i to za zadani proizvod, tj. bicikl. proizvoda kao metode za generiranje koncepata nastoje se objasniti na primjeru bicikla.UnastavkujeopisanraduMicrosoftVisualStudiu2008irazvoj proizvoda,ananivoukoIda Midi: Diplomski rad 3 potencijalemetodegramatikeproizvoda,tepregledeventualnihpoboljanjana Slijedi popis literature, opreme i programskih paketa koji su koriteni za izradurada.UprilogusenalaziCDnakojemusenalazesviprogrami,slikei materijali i koji se imaju smatrati regularnim dijelom diplomskog rada. 1 1. .2 2. .M Mo ot t i i v va ac ci i j j a a z za a r r a ad d Zadatak je obliproizvoda, dakle fazi konstruiranja.proizvoda,odnosnotemetode.Potpunimdefiniranjemprogramskeaplikacije Kada govorimo o metodama gramatike oblika i proizvoda jo uvijek je malibrojprimjenailisuonetekeksperimentalneprirode.Razlogtomusudugi Zanimanje za primjenu formalnih gramatika prvotno se pojavilo prilikom njagramatikeoblika.Iakoteoretskeosnovekojimase definiragramatikaoblikaigramatikaproizvodaproizlazeizdefinicijeformalne gramatike,ipaksetedvijemetoderazlikujukadasegovorionjihovojprimjeni. Gramatikaoblikaviesekoristilauarhproizvoda koristi za neke primjene u automobilskoj industriji i moe se koristiti u procesima razvoja proizvoda. U radu je naglasak na primjeni gramatike proizvoda uprocesurazvojaproizvodazapotrebegeneriranjakoncepatailivarijantnih Ida Midi: Diplomski rad 4 gramatikeinastojeseistraitipogodnostitakvogpristupazageneriranje na nivou komponenata proizvoda. sintakseproizvodailibarempribliavanjuidejiotometobisintaksaproizvoda proizvodapremapretpostavkamakojesupredstavljeneuradumoralobi Ida Midi: Diplomski rad 5 2 2. .U Uv vo od d u u p po od dr r u u j j e e r r a az zv vo oj j a a p pr r o oi i z zv vo od da a Glavnizadatakinenjerajeprimijenitiinenjerskoznanjezarjeenje njaunutarzahtjevai ljudskimfaktorima.Problemipostajukonkretnizadacinakontoinenjeri klasificirajuidefinirajuproblemekojimorajubitirijeenidabioblikovalinove kaoitimskimradomkakobiseostvariorazvojproizvodanainterdisciplinarnoj razini.Virtualnooblikovanjenovogproizvodazadatakjekonstruktoraiinenjera koji inenjera u proizvodnji. 1 Citatomkojiprethodinaglaenesuosnovnesmjernicekojimase Ujednonaglaenjeodnosproizvodinterdisciplinarnosti inenjerskog posla. 2 2. .1 1. .R Ra az zv vo oj jp pr r o oi i z zv vo od da a o og gr r a an ni i e en nj j a a i ip pr r i i m mj j e en na a proizvodabitnojerazvrstatiosnovne vremenskiiskoristivogprocesarazvojaproizvoda,vanojedefiniratiprocedure kojesuoblikovneikojimasenalazedobrarjeenja.Oveproceduremorajubiti fleksibilneiuistovrijemepogodnedabuduunaprijedplanirane,optimiziranei odobrene. Takve procedure, dodue ne mogu biti realizirane ako inenjeri nemaju

1 Pahl, G., Beitz, W., Feldhusen, J ., Grote, K.-H.; Engineering design A Systematic Approach, Third edition; London: Springer-Verlag; 2007., str. 1 Ida Midi: Diplomski rad 6 potaknutaipodranaprekopoduzproizvod ili proces razvoja proizvoda.2 resursima koji su pretpostavljeni na pojedinim aktivnostima ili zadacima projektnog tima ili inenjera. St

Organizacijakonstrukcijskogirazvojnogprocesaovisinaprvom asaorganizacijskom strukturomkojajeorijentirananaproizvod,odgovornostzarazvojproizvodai tipu proizvoda...3 Dakle,kadasespominjeorganizacijaprocesarazvojaproizvodau segovorioproizvodnim ima.Ulogatimovaistrukturep strukturirazvoja proizvodaiorganizacijiistogprocesarazvijajuproizvod.Osimorijentiranostina proizv problem-orientedili orijentiranenarjeavanjekonkretnogproblemailipaknaoblikovanjesamo modulaisklopova,odnoseiorganizacijuprocesarazvoja proizvoda.

2 Ibid., str. 9 3 Ibid., str. 3 Ida Midi: Diplomski rad 7 Slika 01.Tok podataka meu odjelima u poduzeu4 Kadasegovorioinenjerimadirektnomoemogovoritiopodjeli faza planiranja Pahl et al. (2007) aktivnosti inenjera mogu se ugrubo podijeliti na: Stvaranjekoncepata,tj.traenjeprincipijelnihrjeenja...Metodekojese generalno koriste mogu se koristiti u kombiOblikovanje, tj. oblikovanje rjeenja kroz definiranje preliminarnog oblika i materijala za sve dijelove. Detaljiranje, tj. finaliziranje rjeenja.

4 Ibid., str. 7 Ida Midi: Diplomski rad 8 navanje, prezentiranje i sakupljanje podataka i informacija o proizvodu. podranirazvojproizvoda(CAD)5ametodeoblikovanja,organizacijske strukture, podjelu rada, dakle aktivnostima inenjera koji rade na konceptualizaciji i individualnoj razini.6 1988.). Pogotovo je to vidljivo i kod razvoja varijantnih rjeenja proizvoda za koje inenjerskihaktivnosti, obveza i djelatnosti. To ostavlja vie vremena i ostalih resursa inenjerima da se bave razvojem proizvoda koji su orijentirani k potrebama kupaca. Apsolutno sve nastojese . Pojava informatizacije kao aekspertnihsustava(eng.expertsystems)kojisusloeni .

5 CAD (eng. Computer Aided Design) 6 Ibid., str. 6 Ida Midi: Diplomski rad 9 Slika 02.Poredak faza u konstruiranju i podruja razvoja proizvoda sa kolegija Informacijski modeli proizvoda (Marjanovi; torga, 2006/07.), FSB Uorganizacijskomsmislu,konstruiranjejeesencijalnidioivotnog uporaba tog proizvoda od strane korisnika, odnosno zavrava recikliranjem ili za okoli sigurnim odlaganjem...7

Ovajcikluspredstavljaprocespretvaranjasirovogmaterijalau ekonomskiiskoristiveproizvodeviedodanevrijednosti.Inenjerimorajuobaviti vlastite zadatke u uskoj sazvoja proizvoda u organizacijskom smislu opisuje kao ivotni vijek proizvoda.

7 Ibid., str. 2 Ida Midi: Diplomski rad 10 Slika 03.ivotni ciklus proizvoda prema Pahlu et al., (2007.) 2 2. .2 2. .M Me et t o od do ol l o og gi i j j a a k ko on ns st t r r u ui i r r a an nj j a a i ip pr r a av vi i l l a a Metodologijakonstruiranjazauloguimaponuditiinenjerumodel, vjerojatnostnalaenjapravogrjeenja.Modelprocesarazvojatrebabititoje problema.8 Metodologijakonstruiranja, dodue, je konkretna aktivnost inenjera

8Hubka,V.,Andreasen,M.M.,Eder,W.E.;PracticalStudiesinSystematicDesign; Butterworths & Co. (Publishers) Ltd.; 1988., str. ix Ida Midi: Diplomski rad 11 znaili pojedinog zadatka...9 Eng.designmethodologyilimetodakonstruiranjavanajeupravou tometoiizvanovogkontekstaegzistirai podupirerazvojmetodegramatikeproizvodakojajepredmetrazmatranjaovog rada. rulei razmotri na numetodologijikonstruiranjakaovrloinenjerskogposlaiaktivnostidefinirati pravila . Upravo je u definiciji gramatike proizvoda. Metoda potpuno podrava takav pravilima orijentirani pristup, iako u inenjerskoj praksiiteorijiopisivanjeprocesakonstruiranjasekvencijalnim (slijednim) i naredbama, uputama i pravilima. 2 2. .3 3. .U Uv vo od d u u t t e eo or r i i j j u u t t e eh hn ni i k ki i h h s su us st t a av va a pogotovozbogtogatoobjektivni 10 tretirati kao sustavi povezani s okolinom preko tokova, tj. ulaza i izlaza. Sustav se granicomsustava.Ulaziiizlaziprelazegranicusustava...Ovakvimpristupom

9 Pahl, G., Beitz, W., Feldhusen, J ., Grote, K.-H.; Engineering design A Systematic Approach, Third edition; London: Springer-Verlag; 2007., str. 9 10 Ibid., str. 15 Ida Midi: Diplomski rad 12 nalize i klasifikacije. 11 Slika 04.Opi model transformacijskog procesa Netojednostavnijimodelkojiseuvelikeupotrebljavajeblackbox pristup, tj. model crne kutije. Slika 05.Blackbox pristup varijanta 1 Slika 06.Blackbox pristup varijanta 2

11 Ibid., str. 27 Ida Midi: Diplomski rad 13 Slika 07.Nain oznaavanja tokova energije, materijala i signala, te funkcija sustav potrebnodobiti.Transformacijajedakle,promjenastanjamaterije,energijei signala. Transformacijom se operandima dodaju i nova svojstva ili kvalitete koje opisujesposobnostteoverallfunctionfunkcije (eng. subfunctionili radnu funkciju. Ida Midi: Diplomski rad 14 2 2. .4 4. .Z Za ah ht t j j e ev vi iz za a p pr r o oi i z zv vo od d konstrukciju proizvodne arhitekture.12 Iako unutar zadatka ovog rada nisu definirani zahtjevi za proizvod, oni kojegproizvodamorapostojatijasnaismislenamotivacijauviduisplativosti, Slika 08.Rezultat procesa razvoja proizvoda trebao bi biti uspjean posao13 skupina tritabiciklaizanimanjakupaca.Trebapredvidjetitrendovekojiusmjeravaju razvojbicikla...Uglavnom,ufazikonstruiranjatrebapretpostavitidajefaza planiranja gotova, istraivanje trita obavljena, analiza potreba kupaca zavrena i ci(definiranaciljanaskupinakorisnika,procijenjenaekonomskadobit...),te kaoiupogledusamog

12 Otto, K. N., Wood, K. L.; Product Design Techniques in Reverse Engineering and New Product Development; New J ersey: Prentice Hall; 2001., str. 148 13 Andreasen, M.M., Hein, L.; IntegratedProductDevelopment; IFSPublications Ltd.; London: Springer-Verlag; 1987., str. 22 Ida Midi: Diplomski rad 15 definirati ciljanu skupinu kupaca i procijeniti trite u vidu kvantitativnog broja to je posao marketinga i ekonomista koji procjenjuju isplativost projekta.oeposluitiza njihovrazvojkojisekasnijeoptimiraiusmjeravadrugimmetodamakaizboru boljeg rjeenja (konstrukcijskog). No, kao to stoji u drugom dijelu citata prvo mora Metodegenekonstruktora. Proces od zahtjeva kupaca do oblikovanja konkretnih konstrukcijskih proizlazeizsmislenog,inenjerskogiprainenjerskestrukeiusuprotnommoerezultiratineostvarivim,neisplativimili nerealnim proizvodom. Svaka odluka donesena u procesu konstruiranja mora biti argumentirana i odobrena.Prema Ottu i Woodu (2001.) zahtjevi kupaca se smatraju kriterijima za evaluirane koncepata, a ne direktno za evaluiranje metode generiranja koncepata. preferencijekupacainakrajukrajevaradiseostatisproizvoda u smislu odnosa kvaliteta cijena karakteristike proizvoda. Pomirenje 2 2. .5 5. .F Fu un nk kc ci i j j s sk ko o m mo od de el l i i r r a an nj j e e p pr r o oi i z zv vo od da a vodnosuvijekmorabiti planiran,tj.takavdazadovoljavaspecifikacijeproizvoda.Kakobiseopisaoi rijeio takav konstrukcijski problem, korisno je primijeniti termin funkcija na zadani zadatka... Ako je Ida Midi: Diplomski rad 16 glavnu funkciju.14 Eng. overall function je glavna funkcija i za bicikl ona glasi - bicikl voziti. Funkcija prema definiciji zadovoljava formu imenica +glagol. podfunkcija u jedinstvenu funkciju rezultira tzv. funkcijskomstrukturom. Zatim se pristupastvaranjublokdijagramaukojimaseprocesiipodsustavismjetaju unutarzadanogbloka(eng.blackbox)iinicijalnozanemaruju.Slikom10. objanjenesuoznakeisimbolikojisukoritenizadefiniranjeglavnihfunkcijai blackboxa sa Slike 09. Slika 09.Tehniki proces i glavne funkcije bicikla Slika 10.Legenda sa Slike 09. Pokretanje teh. sustava Upravljanje teh. sustavomPogon teh. sustavaRegulacija teh. sustavaZaustavljanje teh. sustava.

14Pahl,G.,Beitz,W.,Feldhusen,J .,Grote,K.-H.;EngineeringdesignASystematic Approach, Third edition; London: Springer-Verlag; 2007., str. 31 Ida Midi: Diplomski rad 17 Svaka funfunkcijemoebiti podsustav koji se sastoji od vie komponentata ili dijelova. Takve komponente ili ve, te se moe raditi o jednom ili vie sklopova strukturu proizvoda. Vie o prikazivanju strukture proizvoda u obliku stabla (eng. tree structureIda Midi: Diplomski rad 18 3 3. .O O b bi i c ci i k kl l u uvremenu,kaprovedeno na internetu kao i ostalim dostupnim informacijama o biciklu. 3 3. .1 1. .P Po ov vi i j j e es st tb bi i c ci i k kl l a a Biciklom se danas910 primjerakadiljemkoristekaotransportnosredstvooblikomrekreacije,a namjene ili slue u javnim slubama. tadasuunaizrade. sportskih vjetina. Mnogobrojni inovatori i izumitelji pogodovali su razvoju bicikla u obliku kojegdanaspoznajemo.Prethodnicibiciklabilasuraznioblicivozilakojije oblikuputemfotografijailislikapoznatisuprimjericekaobiciklinaguranje, odnosno tip bicikla koji je bio prisutan u Sjevernoj Americi i pogon se ostvarivao guranjembicikla.NakonNijemcabarunaKarlavonDraisakojijeuMannheimu na drvenom okviru i gurao bicikl snagom vlastitih nogu dok je upravljao prednjim -tih godina.Ida Midi: Diplomski rad 19 FrancuziPierreMichauxiPierreLallementpokrenulisusasvimnovi ale. Taj bicikl Slika 11.Fotografija bicikla s kraja 19. stoljea iz kodinog muzeja u ekoj Slika 12.Velika Britanija, bicikl s poetka 20. stoljea H. Lawsona. Ovi su bicikli bili poznati kao patuljasti ili sigurnosni bicikli zbog nieg poloajasjedalaiboljedistribucijeteine.StarleyevRoveriz1885.smatrase prvimprepoznatljivimmodernimbiciklom.Uskorojedodanacijevsjedalatoje rezultiralo i dan danas poznatim modelom duplih trokuta modernog bicikla. Inovacijetome da su 1890-te bile poznate kao zlatno doba bicikla. kot J ohn Boyd Dunlop uveojepneumatskegumekojesuuskoropostaleuniverzalnimodelzasve Ida Midi: Diplomski rad 20 Bicikle mopogona. 3 3. .2 2. .K Ko on ns st t r r u ui i r r a an nj j e e s st t a ab bl l a a i id di i j j e el l o ov vi ib bi i c ci i k kl l a aonna sjedalom Slika 13.Dijelovi okvira sa vratilom umjesto njega. Ida Midi: Diplomski rad 21 Slika 14.Bicikl sa vratilom umjesto lananika Slika 15.Dijelovi pogona Slika 16.Kaseta (set lananika) na stranjem kotau Slika 17.Konice, varijante konica Ida Midi: Diplomski rad 22 Slika 18.Prednja disketna konica montirana na prednju vilicu Slika 19.eljusti konica tzv.dijamantnioblikokvira,tj. sastojiseoddvatrokuta,prednjegiliglavnogistranjegtrokuta. Glavni trokut sastoji se od prednje cijevi, gornje cijevi, donje cijevi i cijevi sjedala. Cijevi su tu Ida Midi: Diplomski rad 23 Slika 20.Dijelovi bicikla Slika 21.Papuice pedala prednji, Ida Midi: Diplomski rad 24 Slika 22.Upravlja sa I-podom montiranim na gornju ramu Osnovni koncept bicikla do dananjih dana nije se bitno mijenjao, osim tojetehnolokinapredakdonioprimjenukvalitetnijihmaterijalauizradi,tesu dananji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji. dugo postoji na tritu. Slika 23.Stablo bicikla Slika 24.Stablo kotaa dijelovi kotaa Ida Midi: Diplomski rad 25 modul. Slika 25.Dijelovi kotaa Ida Midi: Diplomski rad 26 4 4. .G Gr r a am ma at t i i k ka a p pr r o oi i z zv vo od da a Gramatika proizvoda nova je metodologija proizala iz gramatike oblika -a15 George Stiny i J ames Gips. primjeru bicikla. 4 4. .1 1. .O Op p e en ni i t t o o o o g gr r a am ma at t i i c ci idefiniranajekao: gramtika(grammatik stemu nekog jezika i njegovim znakovima (moe biti opisna, usporedna i historijska); 2. knjiga koja izlae sistem i zakone nekog jezika; dijeli se na fonetiku, morfologiju, nija definicija i opis pojma glasi: tecnh grammatikhfonetiku(naukuo glasovima),morfologiju sintaksu(naukuo povezivanju rUmajezika definirana formalnom gidefiniratiformalizmekojimasemoeopisati,kreiratiidefiniratijezik.U formalizama (Gibbon, 1997.), a formalna gramatika jedna je od njih.

15 MIT Ida Midi: Diplomski rad 27 4 4. .2 2. .F Fo or r m ma al l n na a g gr r a am ma at t i i k ka a i ij j e ez zi i k k filozofa Leibnitza da jezik nije nita drugo do ogledalo due.broja (skupa) elemenata (Chomsky, 2002., str. 13). Dok ovo vrijedi i za prirodne jezike, u radu je naglasak samo na formalnim jezicima. Svi govorni jezici, bilo u govornom,biloupisanomobliku,jezicisuusmisludasvakiprirodnijezikima 16Timese smatrati jezikom.17 formalnogjezika.Formalnijezik,kojisejonazivaiumjetnijezik(Ki,2000.), L(eng. languageS . Kao i kod prirodnih jezika, formalni jezikLmoe S L , tj. skup L . SkupSS .se naziva vokabularom ili leksikonom, a elementi jezikaLGramatikajezikaL stogajemehanizamzageneriranjesvih L

16 Ibid, str. 1 17 Ibid., str. 1 Ida Midi: Diplomski rad 28 stajalita: posjeduju govornici nekoga jezikapreciznogamodelasposobnostikojujestekaoizvornigovornik.Takavmodel govornikove sposobnosti zovemo gramatikom. Gramatika je ujedno i teorija jezika kojiopisuje...Gramatikamorabitijasnoipreciznoformulirana.Samoprecizna ja.Dabiseformulirala 18 4 4. .3 3. .O Os sn no ov ve e t t e eo or r i i j j e e f f o or r m ma al l n ni i h h j j e ez zi i k ka a i ig gr r a am ma at t i i k ke e Teorijaformalnihjezikakaodisciplinaserazvijatekodpedesetih pogodnostikojetakavpristupmoepridonijetiu pogotovozadefiniranjesintakseprogramskihjezikaprekoChomskyjevog context-free grammar ili kontekstno nezavisna nizova binarnih brojeva, te je njegov rad nadahnuo i ostale kao to su Emil Post i ostaloga i stringova i simbola (J iang et al., n.d., str. 1, 9). 4 4. .3 3. .1 1. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a 1 1 Abeceda uni skup simbola ili znakova. Simboli se smatraju nedjeljivima. Oznaka za abecedu jeS .

18Generativnasintaksaisemantika;Zagreb:Hrvatsko filolokodrutvo;1998., str. 9 Ida Midi: Diplomski rad 29 4 4. .3 3. .2 2. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a 2 2 string)sastavljenaizabecedeS je S .imbola u stringuxje duljina (eng. length), aoznakazaduljinustringajex .Prazanstringjestringduljine0inesadri kaoe ,eiliLoznaka e . 4 4. .3 3. .3 3. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a 3 3 concatenation)dvastringaizvodisena na a a x ...2 1= i mb b b y ...2 1= ,ondajeoznakazaoperaciju xy ,m nb b b a a a xy ... ...2 1 2 1= .Za bilo koji stringxvrijedix x x = = e e . Za bilo koji stringxi cijeli broj 0 n koristiseoznaka nx x nputa. 4 4. .3 3. .4 4. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a 4 4 Niz svih znakova preko abecedeSje *S , a niz svih nepraznih znakova iz abecedeSje +S .*S S kojimogubiti tj. prazni simbol. * je Kleeneov operator (eng. Kleene star ili Kleene closure). { }nkkS S S S = S = S*...3 20e ( 1)4 4. .3 3. .5 5. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a 5 5 Za bio koju abeceduS , jezik preko abecedeSje skup ili niz znakova S .n skup i Kakosujezicizapravosamoskupovi,standardneoperacijenad skupovima kao to su unija (eng. union), razdvajanje (eng. intersection) i dopuna Ida Midi: Diplomski rad 30 skupa(eng.complementationKleenovo zatvaranje (eng. Kleen closure). 4 4. .3 3. .6 6. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a 6 6 Ako jeLjezik prekoS , vrijede definicije{ } e =0LI 1 -=i iLL Lza1 i . Kleenova operacija nadL(oznaka je *L ) je jezik 0 *=iiL L. ( 2)Operacijom pozitivnog zatvaranja (eng. positive closure) nad jezikomL*L ) je jezik 1 +=iiL L. ( 3) Lpreko abecedeSje podskup od *S . No, to jonijedovoljnozadefinicijunekogjezikaL .UvodesjezikaL kojibiseteoretskimogaosastojatiodbeskon 4 4. .3 3. .7 7. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a 7 7 quadruple): ( ) P S V G , , , S = .( 4) OznakaObjanjenje S- terminalna abeceda ili ukupni vokabular. Elementi skupa S nazivaju se terminali. Ida Midi: Diplomski rad 31 Vskupa Vnazivaju se neterminali ili varijable. SNeterminalni element,V S . Naziva se vokabular. Pb a . Tablica 01.Definicija gramatike, objanjenje oznaka SkupoviS iV 0 = S V . Svakagramatikaimaspecijalnisimbolkojisenazivastartnisimbol,temora postojati barem jedna produkcija kod koje se lijeva strana pravila sastoji samo od startnogsimbolaS ( V S kojima.stringova, te ona predstavljaju pravila formalne gramatike. Pravilo gramatike (eng. rewritingrule)oblikajeb a : producirailizamjenjuje.Produkcijajevrstapreslikavanjailizamjene stringova.a ibterminala iz abecedeSi neterminala iz skupa V . aje string nastao od terminala ineterminalakojisadribaremjedanneterminal.Akoseuvedenovarelacija V N S =+N a .bje string sastavljen od terminala i neterminala, te vrijedi( )*S V b ,tj. *N b . Ida Midi: Diplomski rad 32 4 4. .3 3. .8 8. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a 8 8 Akojegramatikajednaka( ) P S V G , , , S = ,generiranijezikje() G L . Dakle,() G L jeoznakazajezikkojijedefinirangramatikomG .GramatikaG 4 4. .4 4. .K Kl l a as si i f f i i k ka ac ci i j j a a g gr r a am ma at t i i k ka a 19 Razmatrane klase gramatika ponekad se nazivaju Chomskyjevim hijerarhijama ili gramatikama fraznih struktura. Gramatike se mogu klasificirati prema obliku svojih produkcija.20 Chomskyjevahijerarhijaparticioniraformalnegramatikeuklaseili iri skup formalnih jezika od prethodne. 0 1 2 3 Tip Tip Tip Tip ( 5)4 4. .4 4. .1 1. .G Gr r a am ma at t i i k ka a t t i i p pa a 0 0 unrestrictedgrammar)ilitipa0ako J ezikkojisegeneriragramatikomtipa0prisutanjekogTuringovihmaina,a dozvoljava sve produkcije obika b a ,( 6)gdje sub a,elementi vokabularaS .ane moe biti prazan string, tj. vrijedi da jee a . 4 4. .4 4. .2 2. .G Gr r a am ma at t i i k ka a t t i i p pa a 1 1 Gramatikajekontekstnozavisnagramatika(eng.context-sensitive grammar) ili tipa 1 ako zadovoljava produkciju oblika

19 Dovedan, Z.; Formalnijezicisintaksnaanaliza; Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Zagreb: Inter; 2003., str. 25 20 Ibid., str. 28 Ida Midi: Diplomski rad 33 b a ,( 7)uz uvjet da jeb a .( 8)Ako se uzme za primjer da suA iBneterminali vrijedi produkcija B A , te vrijedi da je( 9)V B A , .( 10)velikimtiskanim,a terminalimalimtiskanimslovima.Zaovugramatikujedozvoljenodapostoji produkcijae A , s uvjetom da seA ne pojavljuje na desnoj strani pravila. U A se uzima da je startni ili inicijalni simbolS . Pravila se mogu pojaviti u obliku forme b a b a y A gdje je( 11)V A , ( 12)( )*, V S b a, a ( 13)( )+ S V y. ( 14)J ezicidefiniranigramatikomtipa1pojavljujusekodprogramiranja linearnih automata (eng. linear bounded automata). 4 4. .4 4. .3 3. .G Gr r a am ma at t i i k ka a t t i i p pa a 2 2 Kontekstno nezavisna gramatika (eng. context-freegrammar) ili tipa 2 akovrijedidaje 1 = aodnosnoakojea jednostrukineterminal,tevrijedi produkcijaPoblika B A ,( 15)te ako je V Ai ( 16)( )*V B S . ( 17)Prema ovoj definiciji doputeno je daBbude prazan string, tj. 0. Tip kontekstno nezavisnih gramatika jednak je tipu jezika koji su kontekstno nezavisni iprepoznajuiheng.pushdownIda Midi: Diplomski rad 34 rad su kontekstno nezavisne gramatike tj. tipa 2.4 4. .4 4. .4 4. .G Gr r a am ma at t i i k ka a t t i i p pa a 3 3 Regularna gramatika (eng. regular grammar) je generirana gramatikom tipa 3 i ona je linearna zdesna. aB A ilia A , te vrijedi( 18)V B A ,i ( 19)S a .( 20) Ba A ( 21)V B A ,( 22)S a ( 23)Doputena je produkcija tipa e A( 24)i to zato jer vrijedi da je kod svih produkcija oblika a A ( 25)( ) e S a.( 26)Regularnomgramatikomdefinirajuseregularnijezicikojisemogu finite automata). 4 4. .5 5. .G Gr r a am ma at t i i k ka a o ob bl l i i k ka a Iako u radovima prije 1980. uvelike spominju i istrauju gramatiku oblika Kindergarten grammars:designingwithFroebelsbuildinggiftsnijepostojaloupotrebljivo objanjenjemetode,baremtoseznanstvenezajedniceDetaljnijipristup gramatici oblika dan je tek tim Stinyjevim radom. U njemu Stiny likovanja FrederickaFroebela(tzv.kindergartenmetoda)ioblikovanjautadanjim dizajnerskimstudijima,tepredlaealternativutomprocesuuoblikuintuitivnog nuporabuIda Midi: Diplomski rad 35 kojinajedprimjer gramatike oblika trodimenzionalnih elemenata, te se taj Stinyjev rad smatra prvim primjerom trodimenzionalne gramatike oblika koji se kasnije uvelike koriste u arhitektonskom oblikovanju. Slika 26.Inicijalni (poetni oblik) Slika 27.Oblikovno pravilo

Slika 28.Oblikovanje u jeziku pomou Froebelovih blokova (Knight, 2000.)21 Zanimljivo je kako su gramatiku oblika najprije razmatrali George Stiny i J ames Gips 1972. u radu Shape Grammars and the Generative Specification of PaintingandSculpture,dabikasnijepotpunozanemarilimetodudo1975.i objavljivanja radova J amesa Gipsa Shape Grammars and their Uses i Pictorial andFormalAspectsofShapeandShapeGrammars.Uslijedilajejojedna suradnjaStinyjaiGipsa1978.naknjiziAlgorithmicAesthetics

21 http://www.mit.edu/~tknight/IJ DC/frameset_history_design_sg.htm Ida Midi: Diplomski rad 36 ilustriragramatikuoblikanaprimjerimaizslikarstva.Utimradovimagramatika oblikauglavnomsekoristizainterpretacijuievaluacijulikovnihdjela,tj.djelas sti. Kada se govori o gramatici oblika i primjeni te metode, primjeri se svode u svrhu vjebi koje su se mogle vizualno prikazati na papiru. 4 4. .6 6. .D De ef f i i n ni i c ci i j j a a g gr r a am ma at t i i k ke e o ob bl l i i k ka a Prvi slubeni rad o gramatici oblika predstavlja rad Shape Grammars andtheGenerativeSpecificationofPaintingandSculpture"autoraGeorgea StinyjaiJ amesaGipsakojijeobjavljen1972.godine.Uradujedanoformalno objanjenje gramatika oblika na primjerima likovnih radova poput slika i skulptura koji su nastali tim pristupom promatranja oblika i ostvarivanja oblika.Dokseformalnagramatikakoristizaopisivanjestruktureilisintakse i prjeziku. Chomsky u svom radu . Dokje strukturna gramatika tvorbe izraza definirana preko skupa simbola (vokabular ili abeceda) kojima se generiraju jednodimenzionalnitipovipodatakastringovi,gramatikaoblikadefiniranaje vokabularomiliabecedomkgenerirati n-dimenzionalne oblike, odnosno jezike oblika. Za inenjerske potrebe dovoljnojedefiniratitrodimenzionalneoblike.Takojeuzoromnastrukturnu gramatiku tvorbe izraza nastala i definicija gramatike oblika. Gramatika oblika (SG) Ida Midi: Diplomski rad 37 ( ) I R V V SGM T, , , = .( 27)notacijuilioznakeprisutnesukodWellsa(1994.),ArgwalaiCagana(2000.), Gera,LouisaiKundua(1994.),GeraiLouisa(1995.),teSpellera,Whitneyai Crawleya (2007.). OznakaObjanjenje TV- terminalna abeceda oblika. Elementi skupa TVnazivaju se terminali. MVElementi skupa MVnazivaju se neterminali ili oznake. Rv u . INeterminalni element, MV I . Naziva se startnim simbolom. Tablica 02.Definicija gramatike oblika, objanjenje oznaka Terminali se smatraju nedjeljivima, dok su neterminali nastali od drugih neterminalailiterminalailinjihovomkombinacijomtihdvajuelemenata. Neterminali su stoga promjenjivi u toku stvaranja gramatike oblika, a terminali su nepromjenjivi. TVi MVsu skupovi primitivnih oblikovnih elemenata gramatike oblika MVnazivaju se ne-zavrnim oblicima ili oznakama (eng. markers), takav da vrijedi0 =*M TV V . Ida Midi: Diplomski rad 38 Elementi iz skupa *TVformiraju se od elementa ili elemenata iz skupa TViz kojeg se svaki element moe{ }nT T T TkkT TV V V V V V ...3 20 = =*e ( 28)Elementi iz *TVskupa koji se pojavljuju u( ) v u,iliRiliIskupovima nazivaju se krajnjim, finalnim ili zavrnim elementima i oblicima (eng.terminals). Elementi( ) v u,iz skupaRnazivaju se oblikovnim pravilima ili naredbama (eng. shape rulesv u .( 29) Svaka stranaRpravila sastoji se od elemenata iz skupa M TV V .R( ) v u, ,takvihdajeu oblikkojisesastojiod elemenata iz *TVkombiniranih sa elementima iz MV , avoblik koji se sastoji od: (A) Elemenata iz *TVkoji su sadrani u uili(B) Elemenata iz *TVkoji su sadrani uukombinirani sa elementima MVili (C)Elemenataiz *TV sadranihuu kombiniranihsadodatnim elementom iz *TVi elementom iz MV(Stiny; Gips, 1972.). I initial shape) i sastoji se od elemenata iz*TVi MV u elemente. Oblik se generira izpravilanadzadanimoblikomjenovioblikkojisesastojiodzadanogoblikasa dodanimdesnimdijelompravilauodnosunadiooblikailioblikkojiodgovara lijevom dijelu pravila. Algoritam primjene pravila na oblik izgleda ovako: za zavrne i ne-zavrne oblike. Ida Midi: Diplomski rad 39 transformaciju(skaliranje, translacija,rotacija,zrcaljenje)takvudalijevastranapravilaodgovara 3.Proveditransformacijenadesnustranupravilaizamijenidesnu inilokomplicirano,ovajprocesjednostavanjeza bazeoblikainovihbazaoblikailiskupaoblika *TV kojirastesvakomnovom transformacijom. Kadajezavrnielementnalijevojstranioblikovnogpravilajednak desnoj strani oblikovnog pravila, on se dodaje obliku i ne moe se izbrisati. Proces oblikovanjaistvaranjanovihoblikajezavrenkadasuprimijenjenasvapravila gramatike. J ezikkojijedefinirangramatikomoblika(L(SG))jeskupoblika ijedanelementizskupa MV . elemenata. Gramatikaoblikaspadaukontekstnonezavisnegramatike(Yaner, 2007., str. 19). Kakogramatikaoblikadefinirajoblika,aoblicimogubitivrlojednostavnidovrlokompleksni,morapostojati mehanizamzaselekcijuoblika(eng.selectionrule).Razvijenjekonceptprema riranom obliku. Razina (eng. level) opisuje stupanj terminacije ili gotovosti oblika,kao 1. Stupanj terminacije inicijalnog ildodijeljena bilo kojem obliku to odgovara lijevoj strani pravila i iznosi N, onda: Ida Midi: Diplomski rad 40 a. Ako je pravilo tipa A, tj. bilo kojem obliku koji je dio skupa MVi nalazi se na lijevoj strani oblikovnog pravila, dodjeljuje se razina N. b. Ako je pravilo tipa B, tj. bilo kojem obliku koji je dio skupa MVi nalazi se na lijevoj strani oblikovnog pravila, dodjeljuje se razina N i bilo kojem obliku koji je dio skupa MVi nalazi se na desnoj strani oblikovnog pravila, dodjeljuje se razina N+1. c. Ako je pravilo tipa C, dodjeljuje se razina N+1 3. Ne dodjeljuju se druge razine. Pravilo selekcije moe se koristiti kao mehanizam zaustavljanja procesa generacijeoblika.Istotako,olakavaseodabirklaseiliskupaoblikasaistim eljenim iznosom razine. Ida Midi: Diplomski rad 41 5 5. .R Ra ad d s sa a g gr r a am ma at t i i k ko om m p pr r o oi i z zv vo od da a n na a p pr r i i m mj j e er r u u b bi i c ci i k kl l a a razinidijelovaproizvodaiproizvodakaocjelinepredstavljavelikiizazov djelatnostikojebitrpravilimakonstruiranjainjihovomutjecajunarazvojproizvoda.Traise rjeenja. zahtjevaukoncipiranjenovogproizvodanastajekompleksnastablo-struktura proizvodakojajehijerarhijskiorganizirana.Takvajestrukturapovoljnaza parametarsko oblikovanje podsklopova, kao i zamjenu tih jedinica drugima kako bi sepronalorjeenjekojebizadovoljilozahtjevepostavljeneodstrane Gramatikaproizvoda(eng.productgrammar)pouzorunagramatiku je bilo koji odabrani element bez obzira na njegovu strukturu. Rjeenje jezika koji uirati.Gramatika proizvodaanalognajemetodigramatikeoblikakojomsevrisintezadobivenih rjeenja. Ida Midi: Diplomski rad 42 5 5. .1 1. .K Kr r e ei i r r a an nj j e e s st t r r u uk kt t u ur r e e s st t a ab bl l a a Prvastablo-abiciklakakobisenastavila funkcionalna analiza i kompozicija stabla. Slika 29.Stablo bicikla_drugi korak Istisepostupakmoeprimijenitiinakotacijevi sjedala. Slika 30.Poetni model za slaganje stabla sa tri sustava i podijeljenim komponentama Ida Midi: Diplomski rad 43 Slika 31.Selektiranje komponenti bicikla za optimalno biranje terminala Slika 32.Smanjivanje broja komponenti ujedinjavanje komponenti prema funkcijama kako bi se optimirao, tj. smanjio broj terminala, tj. dijelova bicikla. Isto se obavlja sa elementom terminala koji je kota. Strukturakomponenti,funkcijaipodfunkcijauoblikustablamoese Ida Midi: Diplomski rad 44 Za gramatikuelemente kao elemente skupova TVi MV . Za svaki se konkretni proizvod posebno, funkcijaistih,tenanivoudefinicijeproizvodapostojenedoumiceokotogakoje podfunkcije)trebajubitiodabrane.Sintezom,tekombinacijominduktivno-te to je vanije sintezeproizvodauoblikusustava(sustavakojisesastojiodviekomponenata,tj. dijelovimastablainemajupotomakautomstablu. funkciju pona pitanje kako zadovoljiti funkciju. Osamnaest izabranih dijelova su: osovina (vijak) lanac stranja vilica cijev cijev sjedala donja rama gornja rama sjedalo (sic) Ida Midi: Diplomski rad 45 prednja vilica rogovi Tih osamnaest dijelova nuni su da proizvod bude prepoznat kao bicikl povijestibiciklaidrugih istraivanja na internetu, kao i istraivanja trita. Ujedno, svih osamnaest dijelova dio su skupa terminala, tj. skupa TV . funkcijaidipodsustavakaotosusustavzapokretanje,sustavzazaustavljanjeidrugi odgovarajuglavnimfunkcijamabicikla.Zapravo,nivoitihstabalailidijagramas razlogom su isti. Dakle, bicikl je odgovor na pitanje kako ostvariti vonju bicikla, odnosno o kojem se sustavu radi. VONJ A BICIKLA pokretanjeupravljanje sjedanja pogonregulacijazaustavljanje .................. Tablica 03.Dijagram (ili stablo) funkcija 3 nivoa : prvi nivo je proces, drugi su glavne funkcije, trei su podfunkcije BICIKL sustav za pokretanje sustav za upravljanje sustav za sjedanje pogonregulacijasustav za zaustavljanje .................. Tablica 04.Dijagram (ili stablo) komponenata (dijelova) 3 nivoa: prvi nivo je proizvod, drugi su podsustavi, trei je komponente (ili dijelovi) bicikla Ida Midi: Diplomski rad 46 MV . jagram ili stablo.5 5. .2 2. .S Sk ku up po ov vi iposjeduju izvjesna svojstva.22 Za sada nas zanimaju skupovi terminala TVi skup neterminala MV .TV =gornja_rama,sjedalo,prednja_vilica,luli ( 30) Slika 33.Model za slaganje stabla proizvod funkcije komponente

22 Dovedan, Z.; Formalnijezicisintaksnaanaliza; Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Inter; Zagreb; 2003., str. 3 Ida Midi: Diplomski rad 47 Slika 34.Gotovo stablo funkcija i komponenata spremno za slaganje gramatike BrojKomponenta bicikla (dio) (funkcijekojese ostvaruju tim dijelom) pokretanje upravljanje pogon regulacija 1 zaustavljanje pogon2 zaustavljanje pogon3a (poluga) zaustavljanje pogonosovina.pogon4osovina (vijak) zaustavljanjeosovina.zaustavljanje pogon.pogon5 (kazeta) zaustavljanje.zaustavljanje Ida Midi: Diplomski rad 48 pogonlanac.pogon6lanac zaustavljanjelanac.zaustavljanje pokretanje upravljanje pogon 7 regulacija stranja_vilica. anja 8stranja vilica zaustavljanjestranja_vilica.zaustavljanje pogon 9 regulacija cijev_sjedala. omo10cijev sjedala regulacijacijev_sjedala.regulacija pokretanjedonja_rama.pokretanje upravljanjedonja_rama.upravljanje donja_rama. 11donja rama regulacijadonja_rama.regulacija pokretanjegornja_rama.pokretanje upravljanjegornja_rama.upravljanje gornja_rama. 12gornja rama regulacijagornja_rama.regulacija 13sjedalo (sic) pokretanjeprednja_vilica.pokretanje14prednja vilica upravljanjeprednja_vilica.upravljanje Ida Midi: Diplomski rad 49 prednja_vilica. regulacijaprednja_vilica.regulacija zaustavljanjeprednja_vilica.zaustavljanje pokretanjelulica_ .pokretanje upravljanjelulica_ .upravljanje regulacijalulica_ .regulacija 15 zaustavljanjelulica_ .zaustavljanje pokretanjerogovi.pokretanje upravljanjerogovi.upravljanje regulacijarogovi.regulacija 16rogovi zaustavljanjerogovi.zaustavljanje pokretanje.pokretanje upravljanje.upravljanje regulacija.regulacija 17 zaustavljanje.zaustavljanje pokretanjeiceupravljanje regulacija 18 zaustavljanje Tablica 05.Ujedinjena tablica komponenti i funkcija MV={ee }( 31) Ida Midi: Diplomski rad 50 Definicija MV skupaneterminalajednajeodbitnijihuprocesu. komponentetj.terminaliveuprekofunkcijakaooznaka.Skup MVpraznim skupom, sadri i terminale kao regularni dio skupa, kao i nove elemente Zainicijalnielementmoebitiizabranbilokojielementizskupa MV . ivo izabrati element kota jer on ima neterminale komponenta za proizvod bicikl. I= ( 32) Ida Midi: Diplomski rad 51 6 6. .R Ra az zv vo oj j r r a a u un na al l n no og gs su us st ta av va az za as si i n nt t e ez zu uk ko on nc ce ep pc ci i j j s sk ki i h h r r j j e e e en nj j a aMicrosoftVisualStudiu2008,tj.njegovommoduluMicrosoftVisualBasic2008 ExpressEdition.UprogramskojaplikacijiGramatikaProizvodadefinirajuse nje gramatike proizvoda na nivou komponenti, te 6 6. .1 1. .O Op pi i s s p pr r o og gr r a am ma a potprograma. Prvi je Gramatika Proizvoda u kojem se kreiraju projekti proizvoda, oizvoda definirati terminale (komponente proizvoda) i oznake (funkcije proizvoda). Zatim je iz skupa terminala potrebno odabrati inicijalni terminal, te definirati neterminale koji nastajuodabiromjednogterminalaijedneoznake.Svipodaciuprogramu definiranisukaostringovi. temelje se na prepoznavanju istih stringova u skupu netermnala i grupiranju istih tome dalisestringovipojavljujukao terminaliilioznake.Zasvaki ostalisvaki terminal i njegovu oznaku zasebno.Projektnadatotekaimaekstenziju.IDAisadripodatkeostanju minimalnodvijeprojektnedatoteke,potrebnojedatipopisneterminalakoje projektnedatoteketrebajusadravati.Izlaznadatotekaekstenzije.LOGdaje Ida Midi: Diplomski rad 52 informacijeotraenimneterminalimaikodprojekatakojizadovoljavajuuvjete specificirane preko neterminala, sadri i popis ostalih neterminala u projektu. Ta izlazna datoteka otvara se kao bilo koja .TXT datoteka. Osim neterminala koji nisu navedeni u uvjetima danima od strane korisnika u izlaznu datoteku zapisuju se i nekeinformacijeoterminalima.Svetezapisaneinformacijezapravogovoreo varijantama proizvoda.6 6. .2 2. .R Ra ad d u u p pr r o og gr r a am mu u PokretanjemprogramskeaplikacijeGramatikaProizvodaotvarase istoimena forma u kojoj se definiraju skupovi koji su nuni za stvaranje gramatike terminalazatajistibicikl.Terminaliseupisujuizdefinicije(23)gdjeseupisuje osamnaest dijelova bicikla nunih za analizu. Sljdefiniranih glavnih funkcija bicikla prema Tablici 03.Daljesepristupadefiniranjuneterminalakojisemogugeneriratina formiupotrebompspremitizadaljnjiraduoblikudatotekesekstenzijom.IDA.Ovoolakava Ida Midi: Diplomski rad 53 Slika 35.Unos terminala u korisnikom suelju programa Slika 36.Unos oznaka u korisnikom suelju programa Ida Midi: Diplomski rad 54 Slika 37.Unos neterminala u korisnikom suelju programa 6 6. .3 3. .R Re ez zu ul l t t a at t i iNakon to je unesen i odabran inicijalni element moe se nastaviti sa gramatikugramatikeproizvoda.J ednojetzv.zrakastoprikazivanje,adrugojetzv. Ida Midi: Diplomski rad 55 Slika 38.Odabiranje inicijalnog elementa u korisnikom suelju programa Slika 39.Crtanje zrakastog prikaza cijele gramatike proizvoda Tzv.zrakastiprikazjeizgledakaonaSlici40.tojeiilustriranona Ida Midi: Diplomski rad 56 Slika 40.Crtanje lananog prikaza cijele gramatike proizvoda Sadajesvespremnozaprikazivanjecijelegramatikeproizvodana Slika 41.Gramatika proizvoda za inicijalni element kota, prva stranica Ida Midi: Diplomski rad 57 istom prozoru i na ukupno deset stranica. Slika 42.Gramatika proizvoda za inicijalni element kota, druga stranica Premadefinicijigramatiketipa2ilikontekstnonezavisnegramatike produkcijeilipravilasuoblikav u .Pritomje( )+M TV V u ,tj.u jeskup terminalaineterminala.Sadesnestranepravilanalazeseelementikojisudio skupa unije terminala i neterminala, tj. vrijedi da je( )*M TV V v . Pravila koja se Ida Midi: Diplomski rad 58 la Slika 43.Gramatika za odabrani neterminal cijev sjedala Odabranjeneterminal,tj.dioskupa MV kojije cijev_sjedalaioznakstvaranja gramatike preko dijela neterminala koji je oznaka, tj. njegovog dijela koji raujesveneterminale.Pritomuzima kod odabranog neterminala. Za cijev_sjedala program je pronaao ukupno sedam neterminala. Pravila se smijetaju u podskup 1sjv.1sjv = { edanja }( 33)Ovako zapravo pravila izgledaju prije nego to ih program obradi, te je u 1sjv jednak 1sjv = { donja_rama, gornja_rama, }( 34) Ida Midi: Diplomski rad 59 Moeseprimijetiitdajedesnastranaprimjericepravila cijev_sjedala.omoguavanje_sjedanjadonja_ramazapravoterminal donja_ramatojeupotpunostiuskladusadefinicijomkontekstnonezavisne gramatike, tj. gramatike tipa 2.Skupvsastoji se od vie podskupova pravila oblika jiv gdje jeiredni broj ili naziv terminala, ajredni broj neterminala koji je nastao od tog terminala. Doputenojedaelementizskupa jivbudeprazan,tj.eoznaku kod nekog drugog neterminala. 1 , 1 =j iijv v

( 35) U skupuvzapravo se nalaze rjeenja koja su neterminali. Gramatika grupiraneterminaleistihoznakaokoneterminalakojijeodabranprogramomi oznakama, tj.sesastojedakleodneterminalaprikazanisu neterminalslijevapredstavljaneterminalokokojegasugrupiraniostali neterminali.Kakoseradiolinearnomprikazuneterminalisuabecednimredom poredaniulanacizaodabranogneterminala.Kadabisedefiniraonekidrugi gramuGramatikaProizvodaprikazuje 1sjR 1sjR = { cijev_sjedala donja_ramagornja_rama prednja_vilica sjedalostranja_vilica }( 36)Ida Midi: Diplomski rad 60 Iako je dozvoljeno da lijeva strana pravila tj.ubude neterminal, glavnu ulogu u opisivanju strukture proizvoda ipak imaju komponente ili terminali. Neterminali su u su nositelji informacija o proizvodu. 6 6. .4 4. .G Ge en ne er r i i r r a an nj j e e v va ar r i i j j a an nt t i iGramatika Prodatoteke u koju se zapisuju podaci sa informacijama o varijantama proizvoda. U tu vlastiteipohranjeneinformacijeokomponentamaproizvoda(terminalima), kojeseelipretraitipotrebnojenavestineterminaleilitzv.uvjete.Skup neterminalailiuvjetapredstavljajuzahtjeveilispecifikacijekojeproizvodmora pohranjene navedene neterminale od onih koji ih nemaju. Za potrebe generiranja varijantnih rjeenja proizvoda koji odgovara zadanim specifikacijama pretrauju se odabrani projekti.Varijantna rjeenja predstavljena su neterminalima iz projekata koji se ne nalaze u popisu specifikacija ili uvjeta koji zadaje korisnik. Kako su neterminali sastavljeniodterminalaioznaka,tj.kombinacijasukomponenataifunkcija proizvoda,uprojektu mogubitisadraniiterminalitj.komponentekojenisu dio neteriminala. Radi se o komponentama koje ne zadovoljavaju niti jednu od glavnih funkcija proizvoda, ali svejedno se nalaze na popisu terminala. Oni ostvaruju neku od dodatnih funkcija, te su kao takve prisutne i kod generiranja varijantnih rjeenja.obliku neterminala koji su specifikacije ili uvjeti koji su zadani od strane korisnika. Ida Midi: Diplomski rad 61 komporelacijom: ( )12k kn+=, ( 37)gdjejen brojvarijantnihrjeenja,kprojektima koji zadovoljavaju uvjete, a 1kbroj novih terminala ili komponenata koji sa sobom nose i dodatne funkcije. Ida Midi: Diplomski rad 62 7 7. .S Si i n nt t e ez za a p pr r a av vi i l l a a g gr r a am ma at t i i k ke e p pr r o oi i z zv vo od da a Nakontosugeneriranapravilakojimaseopisujeproizvod,teje definiranagramatikaproizvoda,pravilamoguposluitzadaljnjudekompoziciju provodisehijerarhijski,stablomkojeprikazujestrukturuproizvodananivou njegovihkomponentikojekorespondirajudefiniranimfunkcijamaproizvoda. Dobivena gramatika proizvoda prikazana putem pravila podvrgava se sintezi kako bi se prikazala struktura proizvoda na nivou komponenti, a razlikuje se od prvotno sloenestrukturepotometosukomponenteoblikovanetakodaodgovaraju msklopnimcjelinamakomponentiunutarstruktureproizvoda. Sintezomsetakojododatnopridonosiintegriranjukomponentiunutarnjegove strukture proizvoda. Strukturaproizvodaprikazujeseuoblikustabla(eng.treestructure) kojesesastojiodnekolikorazina(eng.level)igranastabla.Strukturauobliku stabla koja se oblikuje sastoji se uglavnom od jednog pravila, te je orijentirano i organizirano prvenstveno s obzirom na funkcije proizvoda da bi u donjim razinama sadravalokomponenteproizvoda.Oblikovanjetakvekompliciranestrukture prikazaproizvodauoblikustablabaziranoguglavnomnakomponentama razinama.Novakonstrukcijskarjeenjaderivirajusedodavanjemapstraktnih standardiziranihdijelovaproizvoda.Ukratko,sintezaprilikomstvaranjasintakse oblikovanja: opisa komponenata proizvoda, cjelina komponenata, Ida Midi: Diplomski rad 63 Dobivenakonfifuracijastruktureproizvodaimazaciljeliminirati ponavljanjeistihkomponentiustrukturiproizvoda,podratistandardizaciju elemenata i bolje prikazati strukturu proizvoda koja je orijentirana na identificiranje funkcijeipodfunkcijekomponenataunutarstruktureproizvoda.Ovakvasinteza nove i inovativne konfiguracije proizvoda ili sintaksa proizvoda.Nakon to je generirana gramatika proizvoda na nivou komponenti koja jednog terminala za koji se crta zasebno stablo koje prikazuje strukturu proizvoda. Takva struktura u oblizaodabranukomponentuilidiobicikla.Zaprviprimjerodabranjekaoinicijalni terminal cijev sjedala, te promatramo samo pravilo gramatike za taj terminal. Slika 44.Gramatika bicikla za odabrani element cijev sjedala Ida Midi: Diplomski rad 64 Slika 45.Nesreeno stablo bicikla za pravilo za cijev sjedala cijevi bicikla koji je izabran iz skupa terminala. Prema Tablici 05. iz terminala koji je cijev bicikla moe se preko dvije izvesti dva neterminala koji rezultiraju time da postoje dvije odvojene grane stabla. Prvo je potrebno odrediti koje se komponente ponavljaju u granama, te ih izdvojiti o na Slici 46. Ida Midi: Diplomski rad 65 Slika 46.Sreeno stablo bicikla prema pravilu za cijev sjedala Ida Midi: Diplomski rad 66 Slika 47.Gramatika bicikla za odabrani element lananu cijev Slika 48.Nesreeno stablo bicikla prema pravilu za lananu cijev Ida Midi: Diplomski rad 67 Slika 49.Sreeno stablo bicikla prema pravilu za lananu cijev Najkompliciranijiprimjerodnosisenastablobiciklakodkojegjeza zvode neterminali kojih ima ici 41. Ida Midi: Diplomski rad 68 Slika 50.Identificiranje istih komponenti na stablu bicikla prema pravilu za kota Ida Midi: Diplomski rad 69 Slika 51.Drugi korak u identificiranju istih komponenti u stablu Ida Midi: Diplomski rad 70 Slika 52.Trei korak u identificiranju istih komponenti u stablu Ida Midi: Diplomski rad 71 Slika 53.Konano stablo bicikla prema pravilu za kota Ida Midi: Diplomski rad 72 8 8. .P Pr r i i m mj j e er rg ge en ne er r i i r r a an nj j a a v va ar r i i j j a an na at ta a p pr r o oi i z zv vo od da a 23 te stoga takvo tstrukturalnoj razini opisuju proizvod. 8 8. .1 1. .K Kr r e ei i r r a an nj j e e r r a az zl l i i i i t t i i h h p pr r o oj j e ek ka at t a a z za a p pr r o oi i z zv vo od d b bi i c ci i k kl lProjektikojiopisujuproizvodzapotreberadauprogramuGramatika Proizvodapohranjenisuudatotekesaekstenzijom.IDA.Kreiraniprojektiza proizvodbiciklprikazujuvrstebiciklakojesusepojavljivalekrozpovijestilipak nastavku poglavlja prikazan je rjeenja. kod modela bicikla koji je opisan ranije u radu.

23Hubka,V.,Andreasen,M.M.,Eder,W.E.;Practical StudiesinSystematicDesign; Butterworths & Co. (Publishers) Ltd.; 1988., str. xiv Ida Midi: Diplomski rad 73 Slika 54.Konano stablo bicikla prema pravilu za kota sjedalo prednja vilica okvir. Glavnafunkcijabiciklaostajeistazasvebiciklekaoipodfunkcije Slika 55.Stablo podfunkcija i komponenata za djeji bicikl Ida Midi: Diplomski rad 74 Slika 56.Bicikl iz 1817. godine Dijelovi bicikla iz 1817. godine, te skup terminala za tu verziju bicikla su: stranja vilica sjedaloprednja vilica Slika 57.Stablo podfunkcija i komponenata za bicikl iz 1817. godine komponente bicikla. Ida Midi: Diplomski rad 75 Slika 58.Bicikl iz 1885. godine osovina okvir prednja vilica sjedalo Slika 59.Stablo podfunkcija i komponenata za bicikl iz 1855. godine Ida Midi: Diplomski rad 76 bicikla. Slika 60.Suvremeni bicikl NajvanijekomponentesuvremenogbiciklakakavjeprikazannaSlici nosaosovina lanac stranja vilica okvir sjedalo prednja vilica rogovi blatobrani Ida Midi: Diplomski rad 77 svjetla zvono. ica, te se podfunkcija zaustavljanja nije mogla ostvarivati. Naprimjerubiciklakojisespominjeprilikomopisivanjaradauprogramu a niti dodatna oprema bicikla kao to su blatobrani, svjetla i zvono na biciklu. Slika 61.Stablo podfunkcija i komponenata za suvremeni bicikl Kakobisevarijantnarjeenjarazlikovalamorapostojatiirazlikau baremjednomeodskupovakojadefinirajugramatikuodnosnomorapostojati odnosnouvjeteilispecifikacijeproizvoda.Potrebnojedakorisniksamostalno s funkcijama bicikla.Peti projekt kreiran je prema projektu za proizvod bicikl koji je opisan u ramatike Proizvoda, a prema funkcijskom oblikovanju bicikla. Ida Midi: Diplomski rad 78 Slika 62.Stablo podfunkcija i komponenata za peti projekt8 8. .2 2. .V Va ar r i i j j a an nt t e e b bi i c ci i k kl l a aUnastavkusupredstavljenevarijantebiciklakojesugenerirane atika Proizvoda. U je specifikacije ili uvjeti predstavljeni su stablom koje prikazuje strukturu bicikla. Slika 63.Osnovna struktura bicikla Ida Midi: Diplomski rad 79 Slika 64.Korisniko suelje potprograma Generiranje varijanti specifikacijamaproizvoda,tetraenimvarijantamaproizvodageneriraseu datoteku sa ekstenzijom .LOG i naziva datoteke koju daje sam korisnik. Struktura datoteku zapiu osnovni podaci o samoj datoteci kao to su naziv programa kojim jegenerirana,upisujuseminimalnespecifikacijeiliuvjetikojejenaveokorisnik prijesamogpretraivanja.Zatimsezasvakiprojektkojizadovoljavaminimalne specifikacijeproizvodaispisujenazivprojekta,teputanjadomjestagdjeje datoteka projekta pohranjena. Za svaki projekt se posebno upisuju informacije o varijantama proizvoda, tj. neterminali. Ida Midi: Diplomski rad 80 Projekti koji zadovoljavaju specifikacije proizvoda ili uvjete: Neterminali: Bicikl_4 je blatobrani.dodatna_funkcija_ 1 svjetla.dodatna_funkcija_ 2 zvono.dodatna_funkcija_ 3 Bicikl_5 cijev_sjedala.regulacija donja_rama.pokretanje donja_rama.regulacija donja_rama.upravljanje gornja_rama.pokretanje gornja_rama.regulacija gornja_rama.upravljanje .regulacija stranja_vilica.zaustavljanje Tablica 06.Rezultati pretrage projekata Varijantesesastojeodosnovnestrukturebicikla,tj.specifikacija proizvodailiuvjetairazliIda Midi: Diplomski rad 81 komponenata biciklaili terminala. Te nove komponenta za ovo pretraivanje su: o, cijev sjedala, donja rama, gornja rama, 32 28= = n ( 38)Neterminali koji se u Tablici 06. pojavljuju na zadnja tri mjesta ne mogu strukturikojajezadanakaoosnovnastruktura,odnosnonavedenau specifikacijama ili uvjetima. Broj varijantnih rjeenja je velivarijante od toga da uzimaju samo po jedan neterminal ili novu komponentu, sa Unastavkusuprikazanesamonekeodvarijanatabicikla.Nekesuvarijante zanimljivejerkaorjeenjeuvodenovedodatnepodfunkcijebicikla,anekedaju Slika 65.Varijanta bicikla sa konicama Slika 66.Varijanta bicikla sa blatobranima Ida Midi: Diplomski rad 82 Slika 67.Varijanta bicikla sa svjetlima Slika 68.Varijanta bicikla sa zvonom Varijantebiciklasablatobranom,svjetlimaizvonomuvodenove podfunkcijebiciklakojesunazvanedodatnimfunkcijama.Postojekombinacije kombinacijesapodvijedodakombinacije sa ostalim terminalima. Slika 69.Varijanta bicikla sa okvirom Ida Midi: Diplomski rad 83 Slika 70.Varijantno rjeenje sa cijevi sjedala, donjom ramom, gornjom ramom i lananom cijevi Slika 71.Varijantno rjeenje sa mjenjaem Naslicikobiciklailispecifikacijamaproizvoda.Takvekomponentemoguse,aliinemoraju pojavljivati u strukturama varijantnih rjeenja, jer ne daju nikakve nove informacije strukturalnoj razini. Ida Midi: Diplomski rad 84 9 9. .Z Za ak kl l j j u u a ak k gramatike,gramatikeoblikaigramatikeproizvoda.Uradujedanoteoretskoi proizvoda uz prethodno definirane komponente proizvoda i njegove podfunkcije i Temeljneteoretskepostavkeradasadranesuudefinicijiformalne uzima se definicija (27) koja daje jasnu i preciznu definiciju gramatike. Ta definicija vokabulara.Premagramaticiproizvodatgramatikaodnosinajezik.Uradujenaglasaknadefiniranjupravilakojasu definiranagramatikomproizvoda,aopisujukoncepcijskarjeenjaproizvoda. oizvoda. Pravila njegovih komponenti.U radu je opisan novi program Gramatika Proizvoda razvijen za potrebe proizvoda na komponenataproizvodainjegovihpodfunkcija,tejonekihpostavkakoje prikazana je na gpravila. Time je izbjegnuto direktno upisivanje pravila u programu. Program moe posluiti kao dio sustava za stvaranje novih varijantnih rjeenja proizvoda i osim iti prikaze gramatike i za druge proizvode uz uvjet da se prethodnoprovedefunkcionalnaanalizaproizvoda.Raduprogramuilustriranje na primjeru bicikla, te je na primjeru troje odabranih komponenata prikazano kako seoblikujestrukturaproizvodauoblIda Midi: Diplomski rad 85 intervencijeprograma,testogapostojiidejadaseitajdiogramatikeproizvoda moglanapravitinadijelu na kojimaseiscrtavagramatikauprogramu.Iakosenastojalodaraduprogramu upotrebe programa provede analizu proizvoda i identificira komponente i funkcije proizvoda.GeneriranjevarijantimoesesmatratipotprogramomGramatike Proizvoda.Generiranjevarijantnihrjeenjazapravosesvodinapretraivanje potrebnojerazmvarijanti. Za te potrebe mogu se upotrebljavati razni upiti koji bi identificirali traene varijantenatemeljunekihkvantitativnihilikvalitativnihsvojstavapojedinih varijantnihrjeenja. komponenti ili podfunkcija proizvoda. Proizvoda,kaoinjegovogpotprogramaGeneriranjevarijanti.Raduprogramu ilustriran je primjerima za zadani proizvod bicikl. Ida Midi: Diplomski rad 86 1 10 0. .P Po op pi i s s k ko or r i i t t e en ni i h h r r a a u un na al l n ni i h h p pr r o og gr r a am ma a U diplomskom Microsoft Visual Studio 2008 (Visual Basic 2008) Corel Draw X3 U radu su koriteni i besplatni softverski programi: Gadwin PrintScreen 4.3 Help Maker 7.3.10 Fast Stone Image Viewer for Windows 3.4 Ida Midi: Diplomski rad 87 1 11 1. .L Li i t t e er r a at t u ur r a a i ip po op pi i s s w we eb b- -i i z zv vo or r a a [I]Pahl, G., Beitz, W., Feldhusen, J ., Grote, K.-H.; Engineering design A Systematic Approach, Third edition; London: Springer-Verlag; 2007. [II]Hubka,V.,Andreasen,M.M.,Eder,W.E.;PracticalStudiesin Systematic Design; Butterworths & Co. (Publishers) Ltd.; 1988. [III]Informacijskimodeliproizvoda, predavanja;Zagreb:KatedrazakonstruiranjeFakultetastrojarstvai brodogradnje; 2006./2007. [IV]Otto, K. N., Wood, K. L.; ProductDesignTechniquesinReverse EngineeringandNewProductDevelopment;NewJ ersey:Prentice Hall; 2001. [V]Andreasen,M.M.,Hein,L.;IntegratedProductDevelopment;IFS Publications Ltd.; London: Springer-Verlag; 1987. [VI]Veliki rjenik stranih rijei; Zagreb: Zora; 1974., str. 469. [VII]entija,J .eds.;Opaenciklopedija;Zagreb:J ugoslavenski leksikografski zavod; 1977., str. 243. [VIII]Gibbon,D.;IntroductiontoComputationalPhonology AMUEnglishDepartment,Poznan1-3December1997.[Internet], , [pristupljeno 30.09.2008.] [IX]Chomsky,N.;KnowledgeofLanguage:itsnature,originanduse; Westport; London : Praeger; 1986. [X]Chomsky,N.;SyntacticStructures,SecondEdition;Berlin:Mouton and Co., The Hague; 2002. [XI]Generativnasintaksaisemantika;Zagreb:Hrvatsko filoloko drutvo; 1998. [XII]Ki, M.; Englesko-hrvatskiihrvatsko-engleskiinformatikirjenik; Zagreb: Naklada Ljevak; 2000., str. 399. Ida Midi: Diplomski rad 88 [XIII]J iang,T.etal.;FormalGrammarsandLanguages;[Internet], , [pristupljeno 02.09.2008.]. [XIV]Dovedan,Z.;Formalnijezicisintaksnaanaliza;Zavodza informacijskestudijeOdsjekazainformacijskeznanostiFilozofskog fakulteta u Zagrebu; Zagreb: Inter; 2003. [XV]Stiny,G.;Twoexercisesinformalcomposition,Environmentand Planning B: Planning and Design, 3; 1976.,str. 187.-210. [XVI]Knight,T.W.;Shapegrammarsineducationandpractice:History andprospects;[Internet],, [pregledano 24.09.2008.] [XVII]Stiny,G.;Kindergartengrammars:DesigningwithFroebel's buildinggifts; Environment and Planning B: Planning and Design, 3; 1980., str. 409.-462. [XVIII]Stiny G., Gips J .; Shape Grammars and the Generative Specification ofPaintingandSculpture;Freiman,C.V.ed.,NorthHolland; Amsterdam:InformationProcessing,71;1972.,str.1460-1465; [Internet],, [pristupljeno 24.09.2008.]. [XIX]Wells, A.B.; Grammars for Engineering Design; Pasadena, California: California Institute of Technology; 1994. [XX]Aragwal,M.,Cagan,J .;Ontheuseofshapegrammarsasexpert systemsforgeometry-basedengineeringdesign;Artificial IntelligenceforEngineeringDesign,AnalysisandManufacturing,14; Cambridge University Press; 2000., str. 431.439. [XXI]Gero,J .S.,Louis,S.J .,Kundu,S.;Evoluti onaryLearningofNovel GrammarsforDesignImprovement;ArtificialIntelligencefor Engineering Design, Analysis and Manufacturing,8(3); 1994., str. 83.94. [XXII]Gero,J .S.,Louis,S.J .;ImprovingParetoDesignsUsingGenetic Al gorithms;MicrocomputersinCivilEngineering,10(4);1995.,str. 241.249. Ida Midi: Diplomski rad 89 [XXIII]Speller,T.H.,Whitney,D.,Crawley,E.;UsingShapeGrammarto DeriveCellularAutomataRulePatterns; Cambridge: Massachusetts Institute of Technology; 2007. [XXIV]Yaner,P.W.;FromShapetoFunction:AcquisitionofTeleological ModelsfromDesignDrawingsbyCompositionalAnalogy; College of Computing Georgia Institute of Technology; 2007. Ida Midi: Diplomski rad 90 POPIS PRILOGA zajednosapotrebnimdatotekama,slike,tekstuaprogrami koriteni u radu, te literatura u digitalnom obliku. Filename:Ida Midzic - Diplomski rad.doc Directory:D:\Ida's Documents Template:C:\Documents and Settings\Ida\Application Data\Microsoft\Templates\Normal.dot Title:Diplomski rad Subject:Diplomski rad Author: Keywords: Comments: Creation Date:30.4.2009 19:39:00 Change Number:93 Last Saved On:25.6.2009 19:24:00 Last Saved By:Ida Total Editing Time:474 Minutes Last Printed On:25.6.2009 19:38:00 As of Last Complete Printing Number of Pages:102 Number of Words:17.117 (approx.) Number of Characters: 97.571 (approx.)