5. La tecniche di Gentile - · PDF fileKao da pokušava da u samoj punciranoj pozlati na dasci oživi onu tradicionalnu raskoš bizantskih ikona okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

5. La tecniche di Gentile

1

5.

La tecniche di Gentile

5.1. Uvod

5.2. Bliže određenje umjetnosti u kontekstu Internacionalnog stila

5.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o La tecniche di Gentile

Fabriano: Poliptih «del Valleromita“

5.1.

U vrijeme Fabriana slikari putuju i izmjenjuju iskustva.

Kako je zapisao Elie Faure1...

... Pisanello se školovao u Firenzi ,

u Rimu surađuje sa Umbrijcem Da Fabrianom,

kojeg su odgojili sienski majstori...

... u Veneciju dolazi Fabriano kao prvi veći majstor iz Siene,

ali je stvarni začetnik venecijanskog slikarstva Bellini !

Gentile da Fabriano, iako je djelovao u prvoj četvrtini petnaestog stoljeća, pripada

slikarima tradicionalistima. Radi neke vrste ikone – bogato ukrašene slike rađene

temperom, s pozlatom na drvetu:

←5/ 1. Gentile da Fabriano: Poliptih «del Valleromita»

1 Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb 1955/ str. 61 i 93




2

Kao da pokušava da u samoj punciranoj pozlati na dasci oživi onu tradicionalnu raskoš bizantskih ikona okovanih zlatnim ili srebrnim

reljefima.

Prisutan je gotovo orijentalni smisao za sjaj zlata, plemenite tkanine i fini vez ...

Detalji sa Poliptiha «del Valleromita» zorno ukazuju na Gentileovo majstorstvo u

tehnici punciranja i graviranja u pozlatu, stare tehnike, koju je doveo do savršenstva.

Tehnika je zbog nekih specifičnosti nazvana po njemu –

La tecniche di Gentile: la granitura d'oro –

OPUS PUNCTORIUM.

5/2. Gentile da Fabriano Poliptih «del Valleromita»,

←detalji→

Evidentan je najviši izraz one profinjene rafiniranosti, koja se može postići samo

izvanrednim poznavanjem slikarskog métiera ...




3

5.1.1.

VAŽNIJI IZVORI

- artDossier /Giunti , Firenza, 1998/ Gentile da Fabriano.

- Bert Bilzer: Das Grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 1958.

- Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970.

- Connaissance Des Arts, Pariz, 1998.

- Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb 1955.

- Elisabet Danenes: Van Eyck, Beograd 1988.

- Hereward Lester Cooke: Painting Techni. of the masters, London 1975.

- H.Hofstaeter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968.

- H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI

dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006.

- Huyghe/Louvre Pariz, 1955.

- Ségolaine : Sience et patience, Pariz, 1997.

5.1.2.

IZVORI SLIKA

5/1, 2, artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998, str. 21.

5/3, 4, 8, 9, H.Hofstaeter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968, str. 119.

5/5. ff.ujep.cz

5/6. Janson, Istorija umetnosti, Beograd, 2004 /str. 319, sl. 421.

5/7. Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970, str. 209.

5/10. www.nationalgallery.org.uk.

5/11. artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998, str. 15.

5/12. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968 / str.87.

5/13,14, 20, 21, 25, 26, 27, 30,32, 35, 36, 38, 41, 42, 43, 45, artDOSSIER/Giunti, Firenza,

1998, st. 42 .

5/15. Connaissance Des Arts, Pariz, 1998. 5/16, 18, Huyghe/Louvre Pariz, 1955, sl.7.

5/17. Beaux Arts, Pariz, 1996.

5/19. commons.wikimedia.org.

5/22. italnet.library.nd.edu.

5/23. it.wikipedia.org.

5/24. Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970, str. 209.

5/29. . it.wikipedia.org.

5/31. Uffizi , Muzeji svijeta, Novara, 1969.

5/33. Elisabet Danenes: Van Eyck, Beograd 1988, str.112 .

5/37. Vatican, Musei, Milano, 1970.

5/39. Simone Martini; Rizzolli, Milano, 1969.

5/40. . it.wikipedia.org.

5/44. Bert Bilzer: Das Grosse Buch der Kunst, Braunschweig, 1958.




4

2

Bliže određenje umjetnosti u kontekstu Internacionalnog stila

5.2.1. Internacionalni gotički stil

5.2.2. Gentile da Fabriano

5.2.1. Internacionalni gotički stil Internacionalni gotički stil razvija se, pod utjecajem Sienne, u svim likovnim oblastima, na širem području tadašnjeg Zapada:

- u Avignonu, gdje je boravio Simone Martini.

- u Pragu, (postaje internacionalno središte u vrijeme cara Karla IV);

- u Nürnbergu, Kölnu,...

←5/ 3. Majstor Třebonskog oltara: Uskrsnuće

Prag, Narodna galerija; oko 1380; visina 132 cm; tempera i pozlata na drvenoj ploči presvučenoj sa platnom .

Međunarodni stil je njegovan u Boemiji sve do cinquecenta i predstavlja pretapanje gotike u renesansu talijanske

orijentacije ...

Třebonski majstor daje već značaj samom prostoru.

Njegovo Uskrsnuće predstavlja realnu viziju: ispred tamne dubine pojavljuje se lik Krista ...

Internacionalno središte u to vrijeme stvara i car Karl IV u Pragu (dobio je odlično obrazovanje u Parizu na francuskom dvoru Karla V , čijom se kćerkom

oženio ; bio povezan i sa papom Klementom VI u Avignonu, te je zahvaljujući tome Prag postao nadbiskupija, a zahvaljujući tom papi proglasili su ga

njemački izborni kneževi u Achenu i za cara Svetog rimskog carstva; ta titula je potvrđena krunisanjem u Milanu, a šest godina kasnije i u Rimu; za uzvrat

Karlo je podržao papu Urbana V u njegovim nastojanjima da se vrati u Rim . U Pragu je naslijedio oca na češkom prijestolu). Već 1348. godine Karl IV

je u Pragu osnovao univerzitet, po uzoru na onaj u Parizu, privukavši mnoge sjajne duhove tadašnje Evrope ...

5/ 4. Kapela Karlstein →

Bio je veliki pokrovitelj umjetnosti, oduševljen talijanskom umjetnošću ( čak je naručio više umjetničkih dijela iz Italije). Zaslužan je za izgradnju nove

tvrđave na Hradčanima, ali i poticanje razvoja iluminacije . Poznat je njegov Codex argentus … ( d. Reims; na ovo evanđelje, koje potiče iz samostana

Emaus – Nové Mêsto , prilikom stupanja na prijestol zaklinjali su se francuski kraljevi).

Na Sjeveru, kako u germanskim zemljama, tako i u Boemiji, zanatske vještine su uvijek bile visoko cijenjene.

Već ottonska umjetnost, pod utjecajem Bizanta, cijeni majstore, koji su virtuozno radili u metalu (uključujući lijevanje, izradu reljefa, ali i graviranje,

emajliranje, kovanje .... što je u srednjem vijeku, još od karolinškog doba bilo pogotovo razvijeno u dolini Meze ... ).

Majstor Teodorik Praški, stoji na međi – između one bizantske i gotske baštine i kasnijeg novog poimanja, koje u Prag stiže već sa Tommasom da

Modenom ...




5

Tommaso da Modena rođen je u Modeni 1325. Godine ( umire 1379.); sin slikara Barisinia, školovan na tradiciji narativne iluminacije bolonjske škole i na

idealističkom stilu sienskog trecenta; bio je preteča renesanse. Za Karla IV izradio je dvije slike na pločama za kapelu zamka Karlstein …

5/ 5. Dvorac Karlstein: Tommaso da Modena: Diptih, 1355. →

Bizantski utjecaj se širi i do Engleske i Njemačke. Glavni posrednik je benediktinski red, koji je u 12. Stoljeću bio na vrhuncu moći…

Tako utjecaj na Cluny ( francuski centar Benediktinaca) dolazi iz njemačkih radionica, gdje su bili grčki majstori …

Već u 10. stoljeću obnovljene su veze sa Carigradom, posebno nakon braka Ottona II ( 955-983) s kneginjom Teofanom, koji je sklopljen 972. godine.

Umjetnički centar je bio Reichenau (prvi centar umjetnosti; pogotovo poznat po izradi relikvija, kruna ...). U iluminaciji je evidentno oslobađanje od

klasičnih uzora ...

5/6. 5/7. 5/8.

5/ 6. Nicolas iz Verduna: ZLATO I EMAJL - Prijelaz preko Crvenog mora, detalj Pločica s oltara u Klosternoiburgu. ...; Opatija Klosternoiburg; 1181; v. pločice 14 cm; oltar

sadrži brojne gravirane i emajlirane ploče :

5/ 7. Bizantska ikona: Krist spasitelj duša Ohrid, Narodni muzej; početak 14. stoljeća; visina: 92 cm; širina: 68 cm; tempera, platno na drvetu u srebrnim okovima ( fina reljefna obrada).

5/ 8. Majstor Teodorik: Sv. Augustin Karlstein, u šumi kod Praga; jedan od portreta četiri velika crkvena učitelja ...; 1359-1369; visina: 1,15 cm; širina: 1.05 cm; tempera i pozlata na drvenoj ploči .




6

Međunarodni stil je njegovan i u Avignonu čak sredinom 15. stoljeća:

5/ 9. Enguerrand Quarton: Avignonska PIETÀ; Villeneuve-les-Avignon Pietà; Notre Dame de la Pitié→

Louvre; porijeklo: Villeneuve-les-Avignon, sredina 15. stoljeća; visina: 1,62 m, širina: 2,18 m; pozlata, tempera i ulje na drvu; zlatna pozadina ima

dekorativne puncirane segmente; u kontekstu same gradnje slike, na majstora je uticala talijanska i flamanska gotika.Ipak, u tematskom smislu zamjećujemo

tipičnu francusku ekspresivnost kojom majstor pokušava ukazati na Marijinu tugu ...Autorstvo ovog djela utvrđeno je tek u novije doba. CHARONTON (

QUARTON) Enguerrand rođen je u Laonu 1410. godine.

5.2.2. Gentile da Fabriano Osnovna karakteristika internacionalnog stila je dekorativnost.

Tako Gentile da Fabriano, iako je djelovao u prvoj četvrtini petnaestog stoljeća, pripada slikarima tradicionalistima. Gentile da Fabriano je rođen nakon 1370. godine u Fabrianu; uči vjerojatno kod

Allegretta Nuzija, sljedbenika Giottove škole i sienskih majstora ( iako mnogi navode da se školovao u Paviji).

Potiče iz obitelji fabbra ( kovača); već 1423. je slikar pape Martina V. (surađuje u Rimu sa Pisanellom, u vrijeme kada u Firenci rade Masolino i

Masaccio u Capelli Brancacci); kasnije se spominje njegova BOTEGA u Firenci; spominje se i njegova afirmacija u Veneciji ( u Veneciji je

prije, nego što tamo stiže P. Uccello, a Masolino je tada još u Rimu) . Značajan je i utjecaj na Jacopa Bellinija, koji je vjerojatno bio njegov

učenik u bottegi u Firenzi ( kasnije i njegov pomoćnik). Gentile je umro u Rimu 1427. godine.

←5/ 10. Gentile da Fabriano: Portret

Kako smo već napomenuli u uvodu, Elie Faure2 je zapisao da se ...

... Pisanello školovao u Firenzi , u Rimu surađuje sa Umbrijcem Da Fabrianom,

kojeg su odgojili sienski majstori ...

Pretpostavlja se da je formiran i u Paviji. Djelovao je širom Lombardije.

Il Pisanello / Antonio di Puccio di Cerreto rođen je u Pisi ili Padovi, 1395. Godine ( umire -1455. u Rimu); bio je slikar i medaljar, školovan

najprije u Veroni - rodnom gradu njegove majke, a zatim u Firenzi surađuje sa Andreom del Castagnom; u njegovim slikama osjeća se tradicija

arabeske srednjovjekovnih minijaturista; bio je crtač precizne linije i osebujnog lirizma; veliki virtuoz !

2 Elie Faure: Povijest umjetnosti III, Zagreb 1955/ str. 61 i 93




7

Fabriano radi neke vrste ikone – bogato ukrašene slike s temperom i pozlatom na drvetu. Kao da pokušava da u samoj punciranoj pozlati na dasci oživi onu tradicionalnu raskoš bizantskih ikona

okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima. Prisutan je gotovo orijentalni smisao za sjaj zlata, plemenite tkanine i fini vez. To je vrijeme, kada je još uvijek u modi i Camaïeu - slike Clunyske škole koje

imitiraju bareljef, izvedene sivom bojom na tkanini kao prednja strana putnog oltara.

Svojim vrhunskim poznavanjem slikarskih sredstava postiže onu profinjenu rafiniranost. Značajan je i u oblasti minijatura ...

Gentile da Fabiano je ...

...3 očito poznavao djela braće Limbourg ...Vlada umjetnošću Sienne ali je savladao i fine slikarske efekte minijaturista ...

Braća Limbourg - Paul de Limbourg i njegova dva brata doselili su u Francusku početkom vijeka; na dvor ih je doveo ujak Jean Malluaul ( inače Nizozemac dvorski slikar na francuskom dvoru); braća

Limbourg su vjerojatno posjetili i Italiju što je evidentno u detaljima na njihovim djelima ( nalazimo brojne motive pa i kompozicije pozajmljene od velikih toskanskih slikara).

Heurres de Duc Berry je na marginama ukrasio Jean Pucelle, a braća Limbourg su ujedinila sve elemente u niz panoramskih slika života u prirodi.

U međunarodni stil se ubraja, pored Broederlamea i FRANCKE , Nizozemac koji je radio u Parizu i Vestfaliji a zatim se nastanio u Hamburgu kao dominikanac.

Kako je zapisao Janson ...

...sve do Boscha , gotovo 100 godina kasnije, nećemo se susresti s tako sveopštim osjećanjem zla).

Kako smo već napomenuli - osnovna karakteristika internacionalnog stila je dekorativnost, što je primjetno već u opusu Simone

Martinija (*Siena, 1283-1344, Avignon), te dovedeno do neviđene perfekcije kod Fabriana.

Umjesto Giottovog „oslobađanja“pozadina, umjetnici koji se priklanjaju dekorativnosti , oduševljavaju se ponovo sijanjem zlatnih

površina ...

Za razliku od dubine, odnosno planova na Giottovim pozadinama, Simone prostor ponovo zatvara zlatnom plohom.

←5/ 11. Fabriano: Poliptih «di sant'Elena»,

detalj: Michele di sant'Elena La tecniche di Gentile: la granitura d'oro4

Venezia, Gallerie dell'Accademia, 1430.

Ali, kako smo već napomenuli, iako Simone sliku gradi na bazi bizantske likovne tradicije, ona je obogaćena i novim likovnim

vrednotama, koje se u kontekstu same gradnje manifestiraju u preciznom realističkom crtežu, dalekom od bizantske statičke sheme...(ovu

razliku smo već razmotrili komparirajući Giotta i Martinija ... )

3 H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 380. 4 artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998, str. 14




8

Iako gotovo stoljeće mlađi od Simonea, i Fabriano pripada slikarima tradicionalistima, izuzetnog zanatskog umijeća. Na Poliptihu «di sant'Elena», u

detalju - Michele di sant'Elena dolazi do izražaja njegova specifična tehnika: vidljiv je lijepo ugravirani crtež sa šrafurama jednog anđela desno od aureola

San Mattea: u pitanju je urezivanje linija i točkica sa repeticijama koje pojačavaju refleksije svjetlosti ... Cennini u svom traktatu također spominje ...

angioletti e altre figure she traspaiano dell'oro ...

Ovaj vid punktiranja bio je inače tipičan za sjevernije majstore u renskoj oblasti... Za razliku od Simone Martinija i njegovog anđela, gdje je prisutna

slikana imitacija punktirne i gravirne tehnike kao dekorativno obogaćenje, kod Fabriana su u pitanju konkretno urezivanje :

5/ 12. Simone Martini: Ansanov oltar, detalj anđela → Firenza, Uffizi, 1333. pozlata i tempera na drvu.

Pred kraj života, kada u Rimu postaje slikar pape Martina Petog , Fabriano se posvećuje više fresco-slikanju ( u to vrijeme Masolino i Masaccio rade

Cappellu Brancacci ). Njegova freska Madona sa djetetom u Orvietu, očito ukazuje na nova kretanja ...

5/ 13. G. da Fabriano, freska: Madonna col Bambino,

←cjelina i detalj→

Plavi ogrtač Madone nema više onog gotskog plošnog stila, iako je inače , na slici još uvijek prisutan i onaj gotski

dekorativni stil, čak i secco pozlate i graviranja u pozlatu:Plavi ogrtač urađen je već chiaro scuro ! Mora da je

Gentile da Fabriano naslućivao ono čemu će se dva desetljeća kasnije diviti Rimljani na slikama Rogiera van der

Weydena.

Vidljiva je gravura u malteru... Slično je urezivao crtež u zlato i na poliptisima –

u njegovoj poznatoj ... la granitura d'oro:

Fabriano je svakako uticao na svog učenika - Jacopa Bellinija u Veneciji ...( o značaju Bellinija za venecijansku

školu →Smisao poesisa materijalnosti/ esej: VIII Inauguracija ulja / od Van Eycka do Messine. → Smisao poesisa

materijalnosti/ esej XI Afirmacija ulja / od Giorgionea do Rembrandta) .




9

Andrea De Marchi 5 smatra, navodeći kao argumente zapise Marcantonia Michiela, da je portret Jacopa Bellinija stvarno uradio oko

1430. godine, njegov učitelj Gentile da Fabriano...

Portret je izveden u maniri minijaturista. Marcantonio Michiel sa ushićenim tonovima zapisuje da je u Veneciji vidio portret Jacopa

Bellinija, djelo Gentile da Fabriana u kući Antonija Pasqualina. Naime, Gentile da Fabriano potiće iz obitelji fabbra ( kovača); već

1423. je slikar pape Martina V (surađuje u Rimu sa Pisanellom, u vrijeme kada u Firenci rade Masolino i Masaccio u Capelli

Brancacci); kasnije se spominje njegova BOTEGA u Firenci; spominje se i njegova afirmacija u Veneciji i utjecaj na Jacopa

Bellinija ( također od oca kovača)...

Francesco Sansovino u djelu Venetia città nobilissima, e singolare za Fabriana zapisuje da je ...maestro nella pittura de i Bellini ,

dok drugi autori govoreći o Belliniju spominju da je Jacopo Bellini bio Fabrianov... più fedeli allievo...( najvjerniji učenik).

←5/ 14. G. da Fabriano, : Jacopo Bellini Ali Fabriano je mnogo tradicionalniji od svog učenika ! Poznato je da je Fabriano u Rimu surađivao sa Pisanellom. Talent

medaljara i dekoratera proslavio je ovog umjetnika diljem tadašnje Italije ( imao je bezbroj patrona ... )

←5/ 15. Il Pisanello : Pojavljivanje Bogorodice Sv. Georgeu i Sv. Antoineu , cjelina i detalj → London, National Gallery; oko 1445 ; 47 x 29 cm; tempera na drvetu ; ( potpis Pisanus). Mnogi navode da je vjerojatno je kao Sv.

Georgesa portretirao Lionela d'Este ?

5/ 16. Il Pisanello: Princeza iz porodice d'Este→ Paris, Louvre; oko 1440; 42,76 x 29,94 cm; tempera na drvenoj ploči ; Pisanello je, za svoje vrijeme slobodniji u crtežu i življi u

koloritu;

fascinira njegov osjećaj za detalje, kako navodi Berenson ... slikao je ptice onako kako su to slikali Japanci ! Pretpostavlja se, na

osnovu činjenice da je Pisanello uradio medalju Lionella d'Este, da je tada nastao i ovaj portret ... pozadina ukrašena cvjetnim

motivima podsjeća na rad minijaturista;

u samom oblikovanju figure nazire se precizno linearno izražavanje, tipično za medaljara;

vezan je za sjeverni internacionalni stil; po majčinoj liniji vuče porijeklo iz Verone, da li je na ovom portretu princeza iz porodice

d'Este, nije sa sigurnošću potvrđeno ...

Pisanello je tipičan predstavnik tako zvanog Međunarodnog stila; osjeća se tradicija arabeske srednjevjekovnih minijaturista; na

5 artDossier /Giunti , Firenza, 1998/ Gentile da Fabriano/ str.5




10

njegov precizni dekorativni crtež uticalo je njegovo iskustvo medaljara…To je vrijeme kada još uvijek ima puno putujućih slikara, zanatlija …Kako je zapisao Élie Faure… slikari putuju…od Firenze u

Pisu, iz Pise u Sienu…Radili su zajedno, predavali svoje tajne, završavali eventualne nezavršene radove…Na taj način radili su Giotto, Taddeo Gaddi, Angelico, Benozzo Gozzoli, Paolo

Uccello…Evidentna je…izuzetna harmonija boja, smisao za detalj i ornament !

5/17. 5/18. 5/19.

5/ 17. Fra Angelico i Lorenzo Monaco: Iluminacija 1410.; tuš i boja na pergamentu ( 30,6 x 23,1 cm); izuzetna harmonija boja… zadivljuje i u naše vrijeme posjetioce Louvrea, na slici Fra Angelica L'Adoration de la Vierge… već razmatrano u

kontekstu Giottove tehnike…

5/ 18. Il Pisanello: Princeza iz porodice d'Este, detalj

Pisanellov portret zagonetne princeze, iako nastao 13 godina nakon smrti Fabriana, podsjeća na minuciozne portrete na gotskim minijaturama, kao i na neke rane radove Domenica Veneziana, onog

majstora, koji je kasnije pokušao slikati i novom uljenom tehnikom ...( Ljubaznost majstora Domenica Veneziana izmamila je iz Antonellovih ruku ono što je on tolikim naporom i znojem stekao i što

vjerojatno ni za veliku sumu novca ne bi ustupio nikom drugom ...)

5/ 19. Domenico Veneziano : Portret mlade žene Berlin, Statt. Museum; oko 1450 ; 51 x 35 cm; tempera na drvetu ; Domenico di Bartolomeo da Venezia rođen 1410 – 1461. Pripada Firentinskoj školi; djelovao je u Perugi, Toskani, Firenci…;

radio je sa Gentileom da Fabrianom, ali je svakako imao dodira i sa internacionalnim gotskim stilom sjeverne Evrope…; radio je i sa Pisanellom u Rimu, freske sa Pierrom della Francescom; Vasari

navodi da je prvi koristio ulje u Toekani ( krijući to od mladog Andrea del Castagna);




11

5.3.

Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o La tecniche di Gentile

Fabriano: Poliptih «del Valleromita“ 5.3.1. uvodne napomene

5.3.2. princip gradnje

5.3.3. instrumentacija

5.3.1. uvodne napomene

Gentile da Fabriano, iako djeluje u prvoj četvrtini petnaestog stoljeća pripada slikarima

tradicionalistima. Radi neke vrste ikone – bogato ukrašene tempere s pozlatom na drvetu.

Kao da pokušava da u samoj punciranoj pozlati na dasci oživi onu tradicionalnu raskoš bizantskih

ikona okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima.

Prisutan je gotovo orijentalni smisao za sjaj zlata, plemenite tkanine i fini vez ...

Detalji sa Poliptiha «del Valleromita» zorno ukazuju na Gentileovo majstorstvo u tehnici

punciranja i graviranja u pozlatu, stare tehnike, koju je doveo do savršenstva.

Tehnika je zbog nekih specifičnosti nazvana po njemu –

La tecniche di Gentile: la granitura d'oro - OPUS PUNCTORIUM :

←5/ 20. Gentile da Fabriano: Poliptih «del Valleromita» , cjelina: MJESTO: danas: Milano, Pinacoteca di Brera;

DATACIJA: 1405/10;

TEHNIKA: tempera na drvetu: kao da je u samoj punciranoj pozlati na dasci pokušao da oživi

onu tradicionalnu raskoš bizantskih ikona okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima.

Evidentan je najviši izraz one profinjene rafiniranosti, koja se može postići samo izvanrednim

poznavanjem slikarskog métiera...




12

5.3.2. princip gradnje

princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje: 5.3.2.1. pripremni radovi

5.3.2.2 . nosilac i primarno iscrtavanje

5.3.2.3. pozlata

5.3.2.4. punciranje i poliranje

5.3.2.5. iscrtavanje

5.3.2.6. pod slikanje i slikanje

5.3.2.7. posne lazure

5.3.2.8. finišno „akcentiranje

5.3.2.9. poliranje 5.3.2.1. pripremni radovi

svi majstori njegovog vremena pripremali su se studijskim crtežima;

←5/ 21. Gentile da Fabriano:a■

Gian Galeazzo Visconti ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom

ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■, ali su

analogni primjeri Gentile da Fabriana označeni oznakom a■ )

Louvre; Cabinet des Dessins, Paris ; oko1395; srebrenka na pergamentu;

5/ 22. Gentile da Fabriano: a■ Žene mole Isusa za pomoć→




13

5.3.2.2. nosilac i primarno iscrtavanje:

klasična priprema daske

na osnovu brižljive analize6 1■ male slike Krunisanja Bogorodice ( koja se nalazi u Avignonu; svi primjeri, koji se odnose

na Krunisanje Bogorodice Piccia di Simonea, označeni su posebnom oznakom 1■.

), slike Puccia di Simonea, majstora koji je radio zajedno sa Fabrianom, Bernardom Daddijem, Allegrettom Nuzijem, te

Masa di Bancom, možemo definirati način pripreme nosioca tadašnje firentinske škole:

←5/ 23. Puccio di Simone: 1■ Krunisanje Bogorodice Museé di petit palais , Avignon; 065 x 0,335; Coll. Campana; čak se neko vrijeme pripisivalo Fabrianu, ali ga je

identificirao 1959. godine R. Longhi, zahvaljujući istom potpisu na njegovom poliptihu: Puccis Simonis Florentinus pinxit

hoc opus….( poliptih: Vierge d'humilité et Vierge à l'Enfant, Coll. Artaud de Montor; Puccio di Simone djeluje u Firenci, 1349...; formirao se pored Bernarda Daddija;

spominje se uz Fabriana oko 1353/54, radeći zajedno sa Allegrettom Nuzijem ...); slikano je na dasci od drva topole ...

daska je uvijek prekrivena debelim slojem gipsano tutkalne preparacije sa ugrađenim finim platnom i brižljivo ugrađena u dekorativni pozlaćeni okvir; metoda pripreme

nosioca je identična onoj razmotrenoj kod Giottove manire ...

slikano je na pozlati, što podrazumijeva često – pored zlata i srebro, naneseno na crveni bolus ...

primarno iscrtavanje

u pitanju je urezivanje crteža, prema brižljivo izvedenoj studiji: pripremljen crtež se sa papira za kopiranje prenosio na originalni nosilac ugljem ili crnom kredom

zvanom pietra negra... ( možda je u pitanju i mek crni kamen, crni kaolin zvan pietra negra...);

prije urezivanja crtež je definiran posebnim stiletom ( legura olova i kalaja u omjeri 2:1), a zatim je iscrtano sve ugljenom i crnom bojom ...

za iscrtavanje je korišten i poseban kamen – grafit, koji su u to vrijeme donosili iz Piemonta...(bio je tako mekan da se mogao sjeći nožem, i sasvim crn ...)

naknadno su mjesta gdje su predviđene pozlate premazane crvenim bolusom ...

sada se dodatno isparao crtež u glavnim crtama, pomoću šila ( kako bi predstavljao „reljefni orijentir“ na pozlaćenoj površini daske ...);

naknadno su mjesta gdje su predviđene pozlate premazane crvenim bolusom ...

6 Ségolaine : Sience et patience, Pariz, 1997 / str, 155...




14

5.3.2.3. pozlata :sjajna pozlata na poliment;

1■ na osnovu već spominjane brižljive analize male slike Krunisanja Bogorodice ( koja se nalazi u Avignonu), slike Puccia di Simonea, majstora koji je radio zajedno

sa Fabrianom, utvrđeno je da je slikano na srebrnim i zlatnim folijama ( što je često u to vrijeme); srebro i zlato su naneseni na crveni bolus; sve je polirano zubom od

vuka ...; metoda gradnje sjajne pozlate na poliment je identična onoj razmotrenoj kod Giottove manire ...

5.3.2.4. punciranje i poliranje ( od tal. punzone = žig za punciranje) javlja se u slikarstvu kao metoda utiskivanja

ornamenata na pozlaćenim površinama ( aureola, bordure, ukrasi, pozadine i slično);

javlja se i u zlatarstvu kao ukrašivanje površine metalnog predmeta i oznaka autora ili

radionice, kao i u obradi kože ( ukrašavanje kožnih korica knjiga) u slijepom tisku ili na

zlatnim folijama; ( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni pomak

označeni su posebnom oznakom █ )

←5/ 24. Bizantska ikona: ■ Krist spasitelj duša

početak 14. stoljeća; tempera, platno na drvetu u srebrnim okovima ( fina reljefna obrada);

detalji sa █ Poliptiha «del Valleromita» i a■ Poliptiha «di sant'Elena» zorno ukazuju na

Gentileovo majstorstvo u tehnici punciranja i graviranja u pozlatu – kao da je u samoj

punciranoj pozlati na dasci pokušao da oživi onu tradicionalnu raskoš bizantskih ikona

okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima:

5/ 25. Gentile da Fabriano: █ Poliptih «del Valleromita» , detalj →

1405/10; tempera na drvetu: kao da je u samoj punciranoj pozlati na dasci pokušao da

oživi onu tradicionalnu raskoš bizantskih ikona okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima; za

razliku od punciranja kod kovanja, gdje se to postiže utiskivanjem točkica, linija ili kompliciranih pečata sa čekićem, PUNCIRANJE NA POZLATU vrši se samo jakim

pritiskivanjem tačke ili linije; može se izvoditi odmah nakon poliranja zlata; ovo punciranje najčešće se izvodilo veprovim ili psećim zubom ili sa jako zašiljenom

špicom ahata; ponekad se punciranje izvodilo i u obliku zraka koje izlaze iz neke tačke; to se može izvoditi šestarom kod kojeg je olovka zamijenjena ahatom ili nekim

sličnim predmetom; mali krugovi obično su utisnuti malim metalnim valjcima; komplicirani uzorci u raportu najprije su urezani u šljivinom drvetu ( pečati od metala

koriste se tek u kasnije vrijeme);




15

opasnost od odstupanja polimenta postoji jedino ako se punciranje izvodi na jako maloj površini jedno preko drugog ...

5/26. 5/27. 5/28.

5/ 26. Gentile da Fabriano: █ Poliptih «del Valleromita», detalj krune sv. Oca

kruna je urezana u zlatnu foliju na polimentu uz punciranje različitih ornamenata, uključujući i veća i manja konkavna punktiranja;

sve je potencirano obrubima crnim sjajnim firnisom u kontrastu sa temperom - mat «uzdizanjem» kose ispod krune;

5/ 27. Gentile da Fabriano:█ Poliptih «del Valleromita», detalj kod nogu Krista ; 5/28. detalj u pozadini na detalju noge Krista vidi se punciranje i slikanje zlatom na borduri ...




16

kako smo već naveli - na osnovu brižljive analize 1■ male slike Krunisanja Bogorodice ( koja se nalazi u Avignonu), slike Puccia di

Simonea, majstora koji je radio zajedno sa Fabrianom, utvrđeno je da je brokat rađen tradicionalnim «sgrafitom» - prekrivanjem folije

cinoberom i struganjem; lapis lazulijem je slikano, također na pozlati ( u ovom slučaju analize su pokazale da je na plavoj evidentno i

uzdizanje zlatom na mikstion, a ponegdje i slikano zlatnom bojom ( zlatni prah i vezivo; slikano kistom);

←5/ 29. Puccio di Simone: 1■ Krunisanje Bogorodice

5.3.2.5. iscrtavanje i dodatno urezivanje

gotov crtež bi se oprašio perom, a po preostalom tragu izvlačilo se kistom, zamočenim

u razrijeđeno mastilo, dok su pomoću finog kista izvlačili nabori i tamna mjesta na licu

...

na sljedećem detalju je vidljivo i dodatno urezivanje uzorka na pozlatu ...

naime, na detalju, koji smo razmotrili već kod punciranja ( zbog ispupćenja)

evidentno je i primarno urezivanje ( ispod pozlate) , a zatim pozlata, punciranje,

dodatno urezivanje i slikanje ...

5/ 30. Gentile da Fabriano:■ Madona col Bambino;

←cjelina i detalji urezivanja →

oko 1405.; pozlata i tempera na dasci; Perugia, Galleria nazionale dell'Umbria.

5.3.2.6. pod slikanje i slikanje gradnja je u biti identična onoj, koju smo već elaborirali prilikom razmatranja Giottove

manire; specifičnost gradnje kod Gentilea bazira se, prije svega, u brižljivom




17

nanošenju više slojeva polulazurne boje vezane žumanjkom ...; na detalju ■ Pale Strozzi, Adoratione dei Magi, na samoj kruni – glavi Baltazara - crtano je na zlatu ali

je inkarnat pod slikan ponovnom preparacijom i modeliran ...; faza pod slikanja je u samom načinu gradnje - u tehnici POZLATA NA DRVETU predstavljala, prije

svega, izvlačenje svjetlosti prekrivajućom bojom i nanošenje finih modeliranja: rendgenskim snimanjem nekih remekdjela gotike je utvrđeno da je na određenim

mjestima preko polirane sjajne pozlate nanesen ponovo bijeli grund, kako bi nanesena boja više reflektirala svjetlost; često su ipak koristili i sijanje metala kroz lazure,

pogotovo kod Sienske škole:

5/ 31. Gentile da Fabriano: a■ Pala Strozzi, cjelina i detalji ...

Firenza; danas: Uffizi; 1420/23; tempera na pozlati.




18

u to vrijeme je još uvijek u modi i Camaieu – pod utjecajem Clunyske škole – izrada slika koje

imitiraju bareljef, izvedenih sivom i smeđe-oker bojom na tkanini, kao prednja strana putnog

oltara ...

u reminiscencijama na ovu tehniku – kod Fabriana i Van Eycka – u pitanju je izvođenje ove

tehnike na dasci, često kao «marginalni motivi» unutar veće kolorističke cjeline:

←5/ 32. Gentile da Fabriano: a■ Pala Strozzi, detalj ptica: CAMAIEU/

GRISAILLE

detalj ptica slikan je u tehnici Grisaille i Camaieu – evidentno je jače uzdizanje bijelom ; Gentile pokušava

dočarati dubinu pozadine na način da intenzivnije boje koristi samo u prvom planu pale; zato pretpostavljamo da

je već korišten veći dodatak ulja u olovnu bijelu, dakle – uljena jajna emulzija ...

5/ 33. Braća Van Eyck: ■CAMAIEU/ GRISAILLE: detalj Gentskog oltara: Kainovo i

Abelovo darivanje→ Gent, katedrala Sv. Bavona; završen 1432; miješana tehnika (Gentski oltar → VIII smisao poesisa

materijalnosti/ Inauguracija ulja / Od Van Eycka do Messine )

detalj je slikan isključivo temperom , dok je slika u cjelini – kombinacija ulja i tempere na drvetu ;




19

kod nanošenja boje koristi tehniku blisku iluminatorima tog vremena: ovaj način možemo razmotriti na detalju Poliptih «del Valleromita» - Ubojstvo sv. Petra:

TEHNIKA: tempera na pozlati na drvetu; pored već navedenih načina izrade detalja – urezivanjem crteža, struganjem, nanošenjem nježnih naknadnih lazura, kontrast

crnim firnisom, kontrast uzdizanjem pastoznom bijelom – za finu gradaciju svjetlosti korištena je tehnika puntegiara; takav način rada je bio neophodan ako je majstor

želio postići suptilnu modelaciju u prvom planu slike (sienska tempera od prirodnog žumanjka se nije mogla razmazivati u postoznim namazima, dakle, ako izuzmemo

izvođenje tonske gradacije finim struganjem boje i prosijavanjem metalne folije, jedinu mogućnost izvođenja tonske gradacije predstavljalo je nanošenje boje u tehnici

trattegiaro ili puntegiaro);

5/ 34. Fabriano: █ Poliptih «del Valleromita»;detalj: Ubojstvo sv. Petra

( položaj detalja: lijevi gornji segment poliptiha) ...




20

na sljedećim primjerima evidentne su metode kombinacija različitih zlatnih i srebrnih folija i postizanje specifične materijalizacije – struganjem, iscrtavanjem, kao i

pastoznijim «modeliranjem» t z. metodom pittura bianca:

5/35. a) 5/35. b) 5/36.

5/ 35. G. da Fabriano:█ Poliptih «del Valleromita» , detalji a) kombinacija srebrne i zlatne folije : srebro, kao i zlato na ovom detalju ramena i ruke Krista, predstavlja samo jednu bazu; čak su vidljivi međuprostori čistog

bolusa, bez metalnih folija ... .

b) detalj crisografie: dio odječe Krista; sve je iscrtano na zelenoj bazi na koju je nanesena srebrna folija u koju je strugano kako bi se dočarala baršunasta površina;

na kraju je izvedena modelacija finom lazurom; brokat je rađen tradicionalnim sgrafitom: nanošenje boje na zlatnu osnovu a zatim struganje; te mat zlato (

naknadno uzdizanje zlatnom bojom ( kao i uzdizanje na mikstion)

5/ 36. G. da Fabriano:a■ Pala Strozzi, detalj ; na donjem dijelu ručke od mača vidljivi su impasti, koji su gotovo reljefno naneseni pomoću gipsa i tutkala (

ponekad i naknadnim modeliranjem voskom) – dakle takozvanim gessopaintingom ( tako su naneseni ponekada i drugi detalji – na primjer perle na kruni – nazivajući

ovu tehniku pittura bianca ...




21

( rendgenskim snimanjem nekih remekdjela gotike je utvrđeno da je na određenim mjestima preko polirane sjajne pozlate nanesen ponovo bijeli grund, kako bi

nanesena boja više reflektirala svjetlost) ; često se ipak koristi i sijanje metala kroz lazure, pogotovo kod Sienske škole ... :

u pitanju je, dakle... una tecnica puntinista, inspirata alle miniature del lombardo Giovannino de’Grassi7...

iako u duhu tradicije u nekim njegovim djelima već dolazi do izražaja likovno shvaćanje renesanse; Fabriano ima gotovo orijentalni smisao za sjaj zlata, plemenite

tkanine, fini vez ... svojim vrhunskim poznavanjem slikarskih sredstava postiže onu profinjenu rafiniranost; često se potencira činjenica da klasična tempera ...ima izgled

sočnog crteža masnom olovkom8...

i za Gentilea svjetlost i zlato nisu kontradiktorni elementi !

a■ sljedeći detalj pokazuje svu suptilnost i preciznost linija ...

5/ 37. Fabriano: a■ Miracoli di San Nicola cjelina i detalji Rim, Pinacoteca VATICANA; retabl; tempera na drvetu ;

detalj na centralnoj tabli zorno ukazuje na maestralno korištenje svih mogućnosti nanošenja boje temperom: linearno, pastozno, „suho“, čak i prskano ...

7 artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998, str. 16

8 Hereward Lester Cooke: Painting Techniques of the masters, London 1975, str.148.




22

a■ na Poliptihu «di sant'Elena», u detalju - Michele di sant'Elena još je evidentnija specifična tehnika Fabriana: vidljiv je lijepo ugravirani crtež sa modelacijom

jednog anđela desno od aureola San Mattea: u pitanju je urezivanje linija i točkica sa repeticijama koje pojačavaju refleksije svjetlosti; Cennini u svom traktatu također

spominje... angioletti e altre figure she traspaiano dell'oro ...; ovaj vid punktiranja bio je inače tipičan za sjevernije majstore u renskoj oblasti; ipak, kod Fabriana

vidimo kompletne figurativne aluzije – za razliku od Simone Martinija i njegovog anđela, gdje punktirna i gravirna tehnika predstavlja samo dekorativno obogaćenje:

5/38. 5/39.

5/ 38. Fabriano: a■Poliptih «di sant'Elena», detalj: Michele di sant'Elena ; Venecija, Gallerie dell'Accademia, 1430. ; pozlata i tempera na drvu; na

detalju je evidentna tehnika Fabriana: La tecniche di Gentile: la granitura d'oro9

OPUS PUNCTORIUM; vidljiv je lijepo ugravirani crtež sa modeliranjem jednog anđela desno od aureola Sam Mattea; sve je dopunjeno nježnim laviranjem ...

5/ 39. S. Martini: ■ Ansanov oltar, detalj, slikani reljef Firenca, Uffizi, 1333.; pozlata i tempera na drvu; dekorativne elemente modelira slikanjem, a ne punciranjem i aplikacijama ...; ako gledamo u cjelini, kod njega je ipak

sve podređeno figuralnoj kompoziciji i plastičnom oblikovanju forme ...

9 artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998, str. 14




23

pod slikanje je dokazano i na već spomenutom avinjonskom primjeru male slike:

naime, 1■ na osnovu brižljive analize male slike Krunisanja Bogorodice , slike Puccia di

Simonea, majstora koji je radio zajedno sa Fabrianom, utvrđeno je da su bordure rađene na

crnom i kraplak pod slikanju ( Puccio di Simone djeluje u Firenci 1349.; formirao se pored

Bernarda Daddija; u njegovom atelijeru radio je zajedno sa Masa di Bancom)...

utvrđeno je, da su kraplak lazure rađene odvojeno od pod slikanog «uzdizanja» bijelom;

5/ 40. Puccio di Simone: 1■ Krunisanje Bogorodice,

←detalji→

5.3.2.7. posne lazure

slikanje na pozlati podrazumijeva maksimalno brižljiv način gradnje bojom na bazi prirodne žumanjkove emulzije u bezbroj

brižljivo planiranih polu lazurnih slojeva;

sijanje metala kroz lazure, pogotovo kod Sienske škole, još uvijek nije točno utvrđeno; kakvo su vezivo sadržale ove lazure preko

zlata ?

postoje hipoteze da je riječ o bjelanjku ali Leonardo spominje i lazure sa alojom; na detalju krune ( lijevo) evidentno je „cizeliranje“

posnim lazurama, kroz koje prosijava zlato ...

5/ 41. Gentile da Fabriano: a■ Pala Strozzi, detalj krune→




24

5.3.2.8. finišno «akcentiranje» :

kada je forma gotovo sasvim gotova napravi se jedan gušći svjetliji ton i stavi na ispupčene dijelove lica, malo pomalo, sve bljeđe, dok se ne dođe do čiste bijele, kojom

se akcentiraju najistaknutija mjesta, kao što je vrh nosa ...

zatim se uzme malo tamne sinopie, sa malo crne i ocrtaju svi obrisi nosa, očiju, trepavica, ruku i uopće svih formi, čiji oblik treba da bude istaknut ...

█ na sljedećem detalju poliptiha „del Valleromita“ evidentno je brižljivo akcentiranje biljnih motiva:

5/ 42. G. da Fabriano:█ Poliptih «del Valleromita» , detalji




25

5.3.2.9. poliranje:

5/ 43. G. da Fabriano:█ Poliptih «del Valleromita» ,

←detalji→

pozlaćena površina se i na kraju polirala specijalnim polirnim alatkama da se dobije sjaj poput

ogledala ...;

kod Gentilea je operacija poliranja sukcesivno izvođena u više faza sa specijalnim alatkama, najprije preko papira a kasnije i direktno,

metodama koje su već elaborirane kod Giottove manire ...




26

5.3.3. instrumentacija

svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - određena likovna

instrumentacija … zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje određenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je

u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao poesisa materijalnosti…

←5/ 44. G. da Fabriano:a■ Pala Strozzi, detalj u razmatranju instrumentacije kod sienske tempere , već smo elaborirali mnoge relevantne materijale, kao i alatke i pribor ...

zato ćemo navesti samo neke specifičnosti:

alatke i pribor

Gentile posebnu pažnju posvećuje punciranju:

za razliku od punciranja kod kovanja gdje se to postiže utiskivanjem točkica, linija ili kompliciranih pečata sa čekićem, PUNCIRANJE NA

POZLATU vrši se samo jakim pritiskivanjem tačke ili linije; može se izvoditi odmah nakon poliranja zlata. ..

ovo punciranje najčešće se izvodilo:

- veprovim ili psećim zubom ili sa

- jako ošiljenom špicom ahata. - ponekad se punciranje izvodilo i u obliku zraka koje izlaze iz neke tačke... to se može izvoditi šestarom kod kojeg je olovka zamijenjena

ahatom ili nekim sličnim predmetom; .

- mali krugovi obično su utisnuti malim metalnim valjcima.;

- komplikovani uzorci u raportu najprije su urezani u šljivinom drvetu, u pitanju su

- drveni pečati ( pečati od metala koriste se tek u kasnije vrijeme)...

opasnost od odstupanja polimenta postoji jedino ako se punciranje izvodi na jako maloj površini jedno preko drugog ...

5/ 45. G. da Fabriano:█ Poliptih «del Valleromita»detalj →

Documents

5. La tecniche di Gentile - · PDF fileKao da pokušava da u samoj punciranoj pozlati na dasci oživi onu tradicionalnu raskoš bizantskih ikona okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima