5. Nuklearne i termo elektrane - Nenad Savic

RudarskoRudarsko--geološkogeološko--naftni fakultetnaftni fakultet

NUKLEARNE I TERMOELEKTRANE

NUKLEARNE I TERMOELEKTRANE

Nenad Savi�N-2278Nenad Savi�N-2278

2RudarskoRudarsko--geološkogeološko--naftni fakultetnaftni fakultet

UVODUVOD

ELEKTRANA

� postrojenje za proizvodnju elektri�ne energije

� termoelektrane� nuklearne elektrane� hidroelektrane� vjetroelektrane� solarne elektrane (sun�eve)


NUKLEARNE ELEKTRANE

�Nuklearna energija u razornom obliku prvi put je primjenjena koncem Drugog svjetskog rata-Hiroshima i Nagasaki.

�Danas je u svijetu u pogonu 440 komercijalnih nuklearnih energetskih reaktora, raspore�enih u 31 državi, s ukupnom instaliranom elektri�nom snagom ve�om od 364.000 MW .


RAD NUKLEARNOG REAKTORA


�Jaki proboj nuklearne energije može se zahvalitinjezinoj �isto�i i gotovo nikakvim ispuštanjemstakleni�nih plinova!

POTROŠNJA NUKLEARNE ENERGIJE 2005 god.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Litva

Franc

uska

Belgija

Bugar

ska

Ukrajin

a

Slovenij

a

%


�Svrha nuklearnog goriva je proizvodnja toplinske energije procesom fisije.

�Fisija je proces cijepanja teške atomske jezgre

�Nuklearno gorivo mogu biti prirodni ili oboga�eni uran u formi metalnog urana ili uran dioksida.

NUKLEARNO GORIVONUKLEARNO GORIVO


PROIZVODNJA URANA

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

Canad

aAu

strali

aKa

zakh

stan

Niger

Russia

Namibi

aUzb

ekist

anUnit

ed S

tates

Ukrain

eSo

uth Afric

aChin

a

Czech

Rep

ublic

Brazil

India

Germ

any

Roman

iaPa

kista

nFra

nce

ton

a

REZERVE URANA

0

200000

400000

600000

800000

1000000

1200000

Aus

tralia

Kaz

akhs

tan

Canad

aSou

th A

frica

Nam

ibia

United

Sta

tes

Uzbek

istan

tona


BROJ NUKLEARNIH REAKTORA PLANIRANIH ZA IZGRADNJU

0

2

4

6

8

10

12

14

Japa

n

Finl

and

Arg

entin

a

Pak

istan

BROJ NUKLEARNIH REAKTORA 2005. GODINE

0

20

40

60

80

100

120

United

Sta

tes

Fran

ce

Japa

n

Russia

United

King

dom

Germ

any

Canad

a

India

Ukrain

e

Sweden


TERMO ELEKTRANETERMO ELEKTRANE

�Dobivanje elektri�ne energije utermoelektranama odvija se pretvaranjem energije fosilnih goriva, kao što su ugljen, plin i nafta, u elektri�nu energiju.


� Parne termoelektrane

� Termoelektrane s plinskim turbinama

� Dizelske termoelektrane s dizelskim motorom kao pogonskim strojem

� Nuklearne termoelektrane

� Geotermi�ke termoelektrane

PODJELA:


�Osnovna shema parne elektrane

�PARNI KOTAO- proizvodivodenu paru�KONDEZATOR- kondenzira paru na izlazu iz turbine�TURBINA- pretvara unutrašnju termi�ku energiju pare u mehani�ku energiju�GENERATOR- pretvara mehani�ku u elektri�nu energiju�CRPKA- omogu�ava cirkulaciju pare u zatvorenom krugu

�Prostorna shema parne termoelektrane (na ugljen)


GORIVO ZA PARNE KOTLOVE

�Za parne kotlove upotrebljavaju se prirodna, oplemenjena ili umjetna goriva koja pri normalnoj temperaturi mogu biti u �vrstom, teku�em ili plinovitom stanju.


�VRSTA GORIVA

�Kameni ugljen � Mrki ugljen

�Lignit � Treset


POTROŠNJA UGLJENA

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

China

United

Sta

tes

India

Russia

Germ

any

South

Afri

caJa

pan

Austra

lia

Korea

, Nor

thUkr

aine

Turk

ey

Korea

, Sou

thGre

ece

Canad

a

United

King

dom

Spain

Italy

Fran

ce

mili

juni

tona

PROIZVODNJA UGLJENA 2002

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

China

United

Sta

tes

India

Austra

liaRus

siaSou

th Afric

aGerm

any

Poland

Indo

nesia

Ukrain

eKaz

akhs

tanGre

eceCan

ada

Czech

Rep

ublic

Turke

yCol

ombia

Roman

ia

United

Kin

gdom

Franc

e

mili

jun

i to

na


�Plin je idealno gorivo za parne kotlove�Vrlo lako se dovede plinovodom do parnog kotla�Plinovito gorivo ima visoku ogrjevnu mo�

PLINOVITAGORIVA

PROIZVODNJA PRIRODNOGA PLINA

0

100

200

300

400

500

600

700

Russia

Unit

ed S

tate

s

Canad

a

Net

herla

nds

Iran

Nor

way

Alg

eria

Saudi

Ara

bia

mlr

d/m

3

POTROŠNJA PRIRODNOGA PLINA

0

100

200

300

400

500

600

700

United

Sta

tes

Russia

Saudi

Ara

bia

mlr

d/m

3


TEKU�A GORIVA

�Teku�a prirodna goriva dobivaju se frakcijskim destilacijama zemnog ulja (nafte) i iz uljnih škriljavaca, a teku�a umjetna goriva preradbom ugljena.

�Za inicijalno (po�etno) loženje parnog kotla upotrebljavaju se dizelska goriva i ostala laka goriva.


TERMOELEKTRANE U HRVATSKOJ

TERMOELEKTRANE RASPOLOŽIVA SNAGA GORIVO

NA PRAGU (Mw)

TE Sisak 396 loživo ulje/ prirodni plin

TE-TO Zagreb 337/ 480 MWt prirodni plin/ loživo ulje

TE Rijeka 303 loživo ulje

TE Plomin 1 98 ugljen

EL-TO Zagreb 90/ 184 MWt prirodni plin/ loživo ulje

KTE Jertovac 83 prirodni plin/ ekstralako ulje

PTE Osijek 48/ 34 MWt prirodni plin/ ekstralako ulje

TE-TO Osijek 42 loživo ulje/ prirodni plin

TE Plomin 2 192 ugljen


ZAKLJUZAKLJU�AK�AK�Pitanje koje se name�e je što nam budu�nost donosi!?

�Prije 30 godina predvi�alo se da �e do kraja stolje�a fuzija postati novi izvor energije....

�Sljede�e godine po�inje gradnja me�unarodnoga pokusnog fuzijskog reaktora....�Komercijalna elektrana predvi�a se 2050. ukoliko pokusi budu u redu....�Izvor goriva navodno bi tada bio neograni�en...

�Desetlje�ima su elektrane na ugljen diljem zemlje ispuštale �itav niz toksi�nihtvari.......

�No, nova tehnologija, Integrated Gasification Combined Cycle konverzije ugljena u sinteti�ki plin, zagrijavanjem na vrlo visoke temperature, dramati�no smanjuje ispuštanja otrovnih i štetnih spojeva!


HVALAHVALANA

PAŽNJI!!!

Documents

5. Nuklearne i termo elektrane - Nenad Savic