6 Ot 2-3-2006 Leonarda Babic Srpski Jezik

7/26/2019 6 Ot 2-3-2006 Leonarda Babic Srpski Jezik

1/17

eljko Markovi

BRAZOVNA TEHNOLOGIJA br. 2-3/2006.42

Individualizovana nastava

KOLA:Druga osnovna kola Brko Distrikt

NASTAVNIK:Leonarda Babi

NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik iknjievnost

RAZRED I ODJELJENJE: VII (sedmi)NASTAVNA OBLAST: kultura izraavanja

NASTAVNA JEDINICA: Opis ljudi u zatvo-renom prostoru

TIP ASA: samostalni rad uenika naispravci I kolske pismene zadae

OBLIK RADA: individualni

NASTAVNE METODE: razgovor

CILJ ASA:

razvijanje i formiranje perceptivnih, men-talnih i komunikativnih ljudskih spo-sobnosti;

njegovanje sposobnosti uoavanja i pro-cjenjivanja lijepog;

samostalno produkovanje novih rijei iizraza;

Leonarda BabiDruga osnovna kolaBrko Distrikt, BiH

PRIMENA INDIVIDUALIZOVANE,PROBLEMSKE, POLUPROGRAMIRANE I

EGZEMPLARNE NASTAVE

Rezime: U radu su prikazani praktini modeli primene individualizovane, problemske,programirane i egzemplarne nastave u obradi nastavnih jedinica: Opis ljudi u zatvorenomprostoru, Zeleno busenje i nastavne (kopulativne) reenice i nastavne jedinice O klasjemoje.

Nastavne jedinice su obraene primenom navedenih inovativnih modela nastave(individualizovana, problemska, poluprogramirana i egzemplarna)

Kljune rei: individualizovana nastava, problemska nastava, poluprogramirana iegzemplarna nastava.

Struni radObrazovna tehnologija

2-3/2006.UDK: 371.311


2/17

Primena individualizovane, problemske, poluprogramirane i egzemplarne nastave


izbor rijei s vieznanim porukama;

izbjegavanje suvinih rijei u pismenomsastavu;

stvaralaka primjena jezika u personi-ficiranim slikama;

uvjebavanje estetskog izraza;

uloga opisa i dijaloga u jaoj tematskojusmjerenosti i dinaminosti prianja;

ukazati na propuste i greke koje su pra-vili prilikom pisanja pismene vjebe;

sagledati uspjenost svih segmenata jed-nog rada: tematskog, sadrajnog, stilskog,pravopisnog i gramatikog;

na najboljim primjerima pokazati svestrane dobrog rada;

njegovanje kulture lijepog, tenog ipravilnog izraavanja.

TOK ASA

1.KORAK: Pripremne aktivnosti iobezbjeivanje materijalno-tehnikih us-lova za rad (prije poetka rada). Sadrajinterakcijski razraditi sa lakim i jasnimpodjelama zaduenja na zadatku.

Potreban materijal: ueniki radovi.

2.KORAK: Uvodni dio asa. Zapisi-vanje naziva nastavne jedinice na tabli:

Opis ljudi u zatvorenom prostoru samo-stani rad uenika na ispravci I kolske

pismene zadaee

Opta ocjena uspjenosti I kolske pismene

zadae (rezultati). itanje najboljeg rada.

3.KORAK: Glavni dio asa.

Rei opti utisak o uspjehu I kolske pismenezadae za sve razrede. Navesti najeegreke.

Uenici e paljivo proitati svoj sastav iodvojiti na poseban list sve stilski loe i

sadrajno besmislene reenice. Potraie zanjih bolje, jasnije i sadrajnije formulacije.Sada e na poseban list ispisati sve gra-matike pogreke i pronai pravilne oblike, azatim ih objasniti. Izdvojie rijei s ref-leksom glasa jat i objasniti nain pisanja.Nataj nain objasnie pisanje glasova i .

Uenici e objasniti upotrebu interpunkcije ipravopisnih znakova i potkrijepiti to prim-

jerima.

Ispisivanje rijei koje kvare ljepotu i istou

knjievnog jezika.

4.KORAK: Zavrni dio asa. Pisanjeispravke I kolske pismene zadae.


3/17

Leonarda Babi


Problemska nastava

KOLA: Druga osnovna kola Brko Distrikt



RAZRED I ODJELJENJE: VIII (osmi)

NASTAVNA OBLAST: lektira

NASTAVNA JEDINICA: Zeleno busenjeEdhem Mulabdi

TIP ASA:obrada (usvajanje novih znanja)

OBLIK RADA:frontalni, individualni, grupni

NASTAVNE METODE: rjeavanje problema,analitika metoda

CILJ ASA:

lini doivljaj teksta svakog pojedinca ugrupi;

razvijanje smisla za samostalno istra-ivanje knjievno-estetskih vrijednostiromana;

podsticaj za kreativno miljenje;

razmiljanje, zakljuivanje i rasuivanjeo vrsti djela, temi, ideji, mjestu radnje,vremenu radnje, kompoziciji, fabuli,karakterizaciji likova i njihovim oso-binama;

istraivaki rad grupe na osnovu pod-sticajnih pitanja sa listia;

osposobljavanje uenika za prezentacijuvlastitih ideja i pogleda;

razvijanje osjeanja za saradnju lanovagrupe.

TOK ASA

1.KORAK: Pripremne aktivnosti iobezbjeivanje materijalno-tehnikih us-lova za rad (prije poetka rada). Sadrajinterakcijski razraditi sa lakim i jasnimpodjelama zaduenja na zadatku.

Potreban materijal: roman Zeleno busenje,grafoskop (folije), primjena znanja iz histo-rije, uenike zabiljeke kod kue.

2.KORAK: Stvaranje problemske si-tuacije.

Frontalni rad nastavnika sa odjeljenjem nauvoenju uenika u nastavne sadraje.

a) Podaci o piscu:Edhem Mulabdije roen1862.godine u Maglaju, a umro 1954.godineu Sarajevu. Zavrio je uiteljsku kolu uSarajevu. Pisao je prozu, romane, prie icrtice. Objavio je djela: Rukovjet ala, Naobali Bosne, Nova vremena, Zeleno busenje,

Izabrane pripovijesti, Svak na posao. Izab-rana djela su mu objavljena u dvijeknjige1974.godine. Prvim knjievnim radom

javlja se u Bonjaku,a potom sa Safet-begBaagiem i Osmanom Nuri-Hadiem po-kree muslimanski asopis Behar. Naj-poznatije djelo Edhema Mulabdia je Zelenobusenje.

b) Isticanje cilja

3.KORAK: Formiranje problema imetoda.

4.KORAK: Samostalni rad grupauenika na rjeavanju problema. U ovojfazi uenici rade samostalno, u grupama.


4/17



5.KORAK: Analiza rezultata i zak-ljuci. Voe grupe ukratko izlau rezultatedo kojih su doli pri istraivanju, a prilikomitanja odabranih citata mogu se ukljuiti iostali lanovi grupe.

6.KORAK: Stvaranje novih prob-lema. Nakon sumiranih rezultata ocijenitiuenike i porazgovarati o temi:

I grupa

1.Biljeke o piscu

II grupa

1.Djelo koje se obrauje (kratak sadraj fabula)

a)Osnovna i sporedna tema

b)Ideja

c)Radnja (mjesto radnje)

d)Vrijeme radnje

III grupa

1.Vrsta romana karakteristike

a)Odnos vlasti i promjene koje donosi vlast,ko ih najvie trpi, te ko su nevine rtve rata.

IV grupa

1.Slika Maglaja i okolnih gradova i slikaSarajeva, te uloga vlasti u razvoju dogaaja.

V grupa

1.Analiza likova u romanu (pozitivni inegativni likovi u romanu i njihove osobine)

a) Likovi: Ahmet, Mehmed, Muharem-aga,Numan-aga

b)Likovi ena u romanu uporediti likovebonjakih ena (npr. koje smo susretali udrugim djelim i ena majki u romanu Zelenobusenje

VI grupa

1.Simbolinosti u romanu

Odgovori uenika:

I grupa

1.Biljeke o piscu: Edhem Mulabdi jeroen 1862.godine u Maglaju, a umro 1954.godine u Sarajevu. Zavrio je uiteljsku koluu Sarajevu. Pisao je prozu, romane, prie icrtice. Objavio je djela: Rukovjet ala, Naobali Bosne, Nova vremena, Zeleno busenje,

Izabrane pripovijesti, Svak na posao. Izab-

rana djela su mu objavljena u dvije knji-ge1974. godine. Prvim knjievnim radomjavlja se u Bonjaku,a potom sa Safet-begBaagiem i Osmanom Nuri-Hadiem po-kree muslimanski asopis Behar. Najpoz-natije djelo Edhema Mulabdia je Zelenobusenje.


5/17

Leonarda Babi


II grupa

1.Djelo koje se obrauje (kratak sadraj fabula)

Ahmet i Ajia se susreu na jednom vaaru ujednom selu. Ovo je bila jedina djevojka kojamu je na prvi pogled prirasla za srce. Osvojoj vezi upoznaje majku i redovno odlaziAjiinoj kui i razgovara sa njom. I ona njeganeizmjerno voli. Ahmet joj nudi brak. A ona,po obiajima, eli da on nju zaprosi od njenihroditelja, a ako je ne dadnu ona mu obeavada e pobjei. Majka pokuava da ocu spo-

mene o prosidbi Ajie za Ahmeta. On izlazi ugrad i usput se susree s bratom Mehmed-efendijom koji mu tiho ape da je prodataBosna vabi, to Ahmeta zaudi, iznenadi irazoara.Prvi razgovor o tom nemilom doga-aju je u sudu: Svi memuri medlisi kaj-mekamovi i kadijini,po dva od svake vjere.Niko, zapravo, ne zna ta je taj skup, a ipakneto se nazrelo pa se eka da razgovorotpone.

Prvi se pobuni Hadi-Selimaga.Polako se

glas prenosi i u narod. Ahmet saopava Ajiida e ii da se bori za Bosnu. Ona je tuna.Oprata se sa njom i trai od nje uspomenu.Ona mu daje evru (srebrenim nitimaizvezena marama, vjenani dar) koji on uvado svoje pogibije. Ahmet i Selimaga poeepozivati junake pod barjak u borbu. Narodbjei iz grada u selo. Mehmed-efendija iAhmetova porodica odlazi u Trnine u rodnukuu. Tu razgovara sa Arsenom Periem iAnuom, koji se raduju dolasku Austrije.Sve vea je Ajiina tuga za Ahmetom. Na-

staje pobuna u gradu. Bitke se vode kodepa, vojska ide ka Doboju. Majka seraspituje za Ahmeta kao i Ahmet-efendija.Mnogi razgovaraju sa njim i ubjeuju ga dase vrati ali on nee. Bitka se pribliavaMaglaju. Upuena je vojska iz Sarajeva upomo. U epu je zarobljeno 400 vojnika.vabe zauzele Maglaj i epe. Sada se vodi

estoka bitka na Klisu. Hadi-Selimaga i

dalje poziva na otpor.

Ajiin brat Alija drui se sa Ahmetovimbratom Mustafom koji Ajiu obavjetava oAhmetu. Odluujue bitke na Preslici. SusretAhmeta sa Salkom koji ga moli da se vratikui, a on odbija, i razmilja o situaciji ako bivabo zavladao kako bi najprije nestalodamija, pa avlija,pa stjerao i muko iensko pred Kurumliju damiju a djecubacali pa na sablje doekalikao nekad.Vodi se i bitka kod Doboja za cijelu Spreu.

Muftijina izdaja i pad Sarajeva u rukeAustrije. Stie i vijest o Ahmetovom ranja-vanju. Muftija bjei u Tursku.

Ajia s majkom odlazi u Maglaj kod Omer-efendinice, da bi je utjeila i da bi zaboravilana Ahmeta. Kad su se vratile u pono 27.noi Ramazana vojska upada u kuu i traizlato i novac. Mehmed-efendijina majka jeubijena. Sahrana u Trnanima. Mehmed-efendija prijavljuje ubistvo. Nakon malovremena Lazar donosi Ahmetove stvari i

Ajiinu evru kao dokaz da je on poginuo.Ajia se razboljeva. Mehmed saznaje da ih jeizdao urica Anuin (da je slagao da oniuvaju oruje). Ratno stanje se smirivalo aAjia sve slabija biva. Alija i Mustafakradom ue njemaki jezik i drue se savojskom te ue njihovo pismo (njemako)krijui to od roditelja. Narod se polako vraau Maglaj i Mehmed-efendijina porodica je uMaglaju. U Trninama mu podmetaju poar ukuu ali Mehmed-efendija sa svojim kom-ijama uspijeva da ga ugasi.Mehmed-efendija

prodaje kuu i imanje u Trninama. Ajiupokuavaju da udaju za Raida, ona nakondugog odbijanja ipak pristaje da bi ispunilaroditeljsku elju. ene je prose i po obiajudonose zlato. Alija i Mustafa odlaze u kolu -to donosi svau u porodici (s ocem) to nanju posebno utie i ona pada u postelju. Otactjera Mustafu od kue. Ajia umire na dan


6/17



mladog petka poslije dume je klanjana

denaza pod prstenom djevojci Muharem-aginoj Ajii.

Alija, brat Ahmetov, poslije denaze posjetioje majin grob, a zatim na Preslicu da vidigdje mu je brat poginuo, te spomenik uMaglaju poginulim borcima.

Sve je obiao suzna oka, promatrao ovenevine rtve onog vremena, sudbine, koje jesada pokrivalo zeleno busenje.

a)Osnovna i sporedna tema:Osnovna tema

romana je uspostavljanje austrougarskeuprave u BiH i otpor Bonjaka. A tu jeuporedo jo jedna tema:-ljubav dvoje mladih(Ahmeta i Ajie) i njihova tragina sudbina.

b)Ideja (piev stav):Jedna od ideja u ovomromanu je iskrenost i odanost domovini i vo-ljenoj osobi. To je najvea ljudska vrijednost,pa makar i ivota kotala.

c)Mjesto radnje: Radnja romana je smje-tena prvo u Maglaj, a potom slika otpora uSarajevu i drugim mjestima, mada su tazbivanja samo fragmentarno prikazana.

d)Vrijeme radnje: Prikazuje razdoblje upovijesti Bosne na prijelazu iz patrijarhalnihka modernim oblicima ivota. Autor jepredstavio prelazno razdoblje, doba preu-zimanja vlasti. Mulabdi je naslutio prom-

jene u drutvu koje su neizbjene.

III grupa

1.Vrsta romana karakteristikeVrsta djela: roman

1. Osnovno obiljeje: Roman je opirnoknjievno djelo na odreenu temu, koje nijenastalo u jednom dahu ili dua umjetnikapripovijetka s radnjom koja obuhvata cjelinuodreene stvarnosti.

2. Vrste romana: historijski, realistiki,

fantastini, pustolovni (avanturistiki), lju-bavni

Zeleno busenje ne moe prihvatiti kaohistorijski roman u smislu i znaenju koje tajpojam podrazumijeva, ali roman treba prih-vatiti kao umjetniki dokument vremena.

Zeleno busenje je romantiarska i realistikapria o tragici Bosne, Mulabdi nije pisaohistoriju, ve umjetniku viziju Bosne. Unjemu je i tradicija i realnost, prolost i su-vremenost. Pisac je preporuio da stare vri-

jednosti nestaju, da nailazi novo vrijeme zakoje se Bonjaci moraju pripremiti.

a) Odnos vlasti i promjene koje donosivlast, ko ih najvie trpi, te ko su nevinertve rata.

Dolazak Austrougarske vlasti na prostoreBiH, izazvalo je potrese nesagledivih pos-ljedica. Mulabdi opisuje sudar dviju civi-lizacija, svjetova, propadanje begovskih po-rodica, raseljavanja stanovnitva u Tursku i

pokuaj prilagoavanja novom ivotu. Bosnakida spone sa Osmanskim carstvom, pove-zuje se sa novom dravom i ulazi u evropskecivilizacijske tokove.

Stari nain ivota, obiaji, navike, drutveno-ekonomski sustav postepeno naputaju istvara se osnova novog poretka. Prekid jebolan i sudbonosan i izaziva poremeaje i uporodici i u drutvu. Mali broj ljudi seusuuje oduprijeti toj okupaciji, to su ljudirazliitih pogleda. Oni stariji su za Austriju,

dok su oni mlai (Ahmet) protiv. Ahmet jevezan za Bosnu, a Osmanlije nije prihvatio

zbog reformi i njihovog darivanja Bosne naPeke Austriji, a svoje Bosance Maglajlijezbog njihovog ulizivanja i Osmanlijama iAustriji.

Nije shvatio da od Bosanaca najmanje zavisinjihova sudbina i da Osmanlije nisu ba s


7/17

Leonarda Babi


voljom predali Bosnu i da su na to prisiljeni,

te da je vrijeme Osmanlija prolo.Iz sljedeeg citata se moe zakljuiti da jeBosna prodana: Evo emername iz Tuzle. Uberlinskoj konferenciji, gdje su bili zastup-nici sviju sila, zakljueno je da u Bosnu ueAustrija.Na to je i sam sultan pristao.U ovojse emernami nama nareuje kako treba da sedrimo dok carska vojska Austrijska zauzmeBosnu. Nama se ovdje nareuje-nastavi pisar,da se niko ne opire ovoj naredbi; car je daoBosnu i stvar je zavrena. A, mi, ovdje u

sudu,treba da gledamo da se narod ne pobunive da svako gleda svoja posla kao i prije.Ko bi digo puku na Austriju digo ju je nasultana, jer ovo biva njegovom voljom. Mismo duni da narod odrimo u miru,poto jeznano-da ustane sva Bosna i Hercegovina, nemoe iznijeti s jednim carem. Pa je teta dase u ludo krv proljeva (citat br.1 str.24)

Tragiku e doivjeti i oni to su bili zaOsmanlije i oni to su Bosnu branili. Npr.Muharemagin sin je otiao u svijet, a kerkau smrt. Mehmed-efendija Ahmetov bratkoji je bio turski inovnik uza svu koleb-ljivost i pristajanje i uz Osmanlije i Austrijutakoer doivljava tragediju. Naoigled muaustrijski olo ubija majku, a njega ranjavaime se upotpunjuje mozaik razliitih sud-bina. Kmetovi su od Austrije oekivalispasenje od turskog gospodstva.

Ej, Boe, tebi hvala, kad nam doe vabo,kad nam doe babo, proe tursko, to bibi

Na noge ti do

e kupac i prodavac, a ti samozgri dobit.

Niko ih nije kontrolisao u tom prelaznomtrenutku, mogli su prodavati ta su htjeli,tako su ih pridobijali, da im se ne usprotive.

IV grupa

1. Slika Maglaja i okolnih gradova i slikaSarajeva, te uloga vlasti u razvojudogaaja.

Pjesnik je uzeo ova dva grada kao njemunajblia i najdraa jer je u Maglaju roen, a uSarajevu umro.Maglaj je simbolino prikazankao osuen na sudbinu kojem sa svih stranavreba opasnost.

Iznad hladne Bosne, koja zapljuskuje peinepod bedemom maglajskog grada, opruio se

dugaak i tanak pokrov sive magle, pa se i uirinu protee sa obje strane.

Kad se uo glas da se vabo pribliava:Varo bila kao pusta. Svak se zatvorio usvoju kuu, sa svojom eljadi, pa se tuslagalo sue, u zemlju krila dragocjenost, dase moe poslije makar pod zgaritem nai.

Dok su oni u sudu mirno sjedili i razmiljalio svojoj sudbini, oni onamo pred hanomDelibegovim pjevali i pocikivali. (opis nastr. 47). Situacija bjeanja: Nasta strah,vriska, pla, nasta bjeanje

Sarajevo - glavni grad zemlje, bilo je venanogama prije petnaest dana nego to jeaustrijska vojska preskoila Savu. eljeli suda brane ne samo svoj grad nego i cijeluzemlju. Preuzimali su vlast u svoje ruke, anaroito kad vlast preuze Hafiz-paa koji nijemogao drati red dok stigne austrijskavojska. Digli su se i protiv Osmanlija i protivtuina. Zaas su bili sokaci puni, sve podorujem spremno za vatru za dom svoj, ali

bez valjana razborita voe. Tri se paezatvorie, a svijet ih opkoli. Oni su otudpucali da narod uplae. Hafiz-paa pokuapobjei uz pomo Murat-efendije, Bosanca,te ga sprijeie i zatvorie. Ubrzo narodnavlast otpoe svoje djelovanje. Hadi-Lojopodstie narod u boj u odbranu domovine.Na zahtjev narodne vlade odlazi i konzul


8/17



austrijski iz Sarajeva. U to vrijeme vojska se

sve vie umnoila, organizovala za odbranudomovine.

Iz ovoga vidimo da su se vladari u svimsegmentima uprave: sudu, efendije, muftije,inovnici i ostali mirno povlaili i ustupalimjesto i vlast Austriji.

V grupa

1.Analiza likova u romanu (pozitivni i ne-gativni likovi u romanu i njihove osobine)

a) Muharem-aga stameni tvrdi Maglajlijakoji je uporan u svojim shvatanjima, ak ikad se osvjedoi da vrijeme nije na njegovojstrani. Doivljava raspad porodice, skrhan iusamljen. Zablude e ga sprijeiti da sepovinuje zahtjevima novog vremena. Nijevolio one koji se s Osmanlijama mijeaju.Nije volio Ahmeta i njihovu porodicu, volio

je da dadne ker za Salih-aginog sina jer suoduvijek bili dobri prijatelji. Otjerao jeMustafu od kue jer je uio vapski jezik.

Kad se Ajia razboljela i pala na posteljuMuharemaga se pojavi gdjekad u ariji, alogoren. as bi ga spopala neka srdba, pa bikleo, smrvio, unitio sve, sad opet svali muse na srce tuga, emer pa samo stenje podnosi, odoljeva krutoj sudbini. Bio je vieljut nego alostan, vie gnjevan nego tuan.Poslije Ajiine sahrane Alija brat Ahmetovga opisuje: A on ko pusto stablo kom ljutabura skri grane, tuan, satrven

Ustanik Ahmet koji protiv Austrije, ali i izdrugih pobuda vezan je za Bosnu. ak i

ljubav prema Ajii nije dovoljna da uguinjegovu odanost prema Bosni, ljubav premadomovini ne moe se niim mjeriti. Ahmet uustanikim redovima oekuje smrt ali neodustaje. U razgovoru sa Ajiom izljeva bolsrca svogarka je ljubav zaokupila duunjegovu. Kad je rekla da e se udati zanjega, jedna jedina ova rijesvali silan teret

sa srca njegova rasplinu temu sa due

njegove, otvori vrata ivotu njihovu.On seas topio u nekom milju, bio ushien,dirnutsav klonuo. Ahmet mlai odMehmeda etiri godine, tankovijast, vitak,uzrastan. Spremao se za borbu: arape,mestve, opanci na toku sa kajiima, o pasuben-silah a za nj zadi dvije peanke, no,pa gunjiohani preko ramena.

Ahmet prepliva vodu nae se na obali,sklonjen u gust i visok kukuruz,bio mokar,umoran, poraen Stajao zapanjen, udio se

svemu to se zbilo, stidio se svoje sjene; taon je eto srtao u boj kanda traio smrtUvodu skoi, prepliva i umaknu zrnu pu-anom.

Opet ga bijahu spopale nekakve mislicijepale mu srce na dvoje, na trojeTre se

jurnu svom snagon uz Bosnu govorei: Jonije kasno, jo ima vremena da se ovjekogleda, da operu onu ljagu, da modadomovinu oslobodi u boj, u boj!

Mehmed-efendija u neoumici da prodaimanje, poslije tragedije koja ga je zadesila,utjehu pokuava nai u alkoholu od kojeg gaspaava Numan-efendija. Nije bio ni protivOsmanlija a ni protiv Austrije; bilo mu jevano da sauva poloaj u sudu. Mirno je sveposmatrao, brinuo se samo za porodicu. IAhmeta je odvraao od borbe, ali ga ovaj neposlua. Ahmet koga srce vue u boj udi sedranju hode koji zna ta mu u itabu pie,ali ne zna ta mu je initi. Ahmetu je onizdajica kao i ostale linosti iz Maglaja koji

cijeli dan sjede u kahvi i ekaju ta e biti imuftija koji treba da predvodi on naputaBosnu, odlazi u Tursku.

Pljevaljski muftija emrekadi izdaje Sara-jevo.

Numan-efendija smiruje situaciju Treba dasluamo cara, kuda sva Bosna, tuda i mi.


9/17

Leonarda Babi


Likovi su opisani psiholokim karakteriza-

cijama i prikazima suprotnosti u vienjuBosne i njene sudbine.

b) Meu ostalim likovima su i dvije ene,majke i djevojke.Ajia, Muharem-aginica iMehmed-efendijina majka.

I jedna i druga su nastale iz naroda, odanedomu, vezane za djecu kao i majka upripovijeci Zije Dizdarevia, Hasanaginica.udile su se svemu to se dogaa i strahuju,strepe i slute da e se dogoditi ono najgore.

Njihovu tragiku produbljuje nemo da utiu

na ono to se deava, iako pokuavaju bartamo gdje mogu (da usree dvoje mladih)Ahmeta i Ajiu. Mehmed-efendijina majka jenevina rtva izdaje Mehmedovih neprijatelja.Pripovjedaje tragiku ljudi shvatio kao kob iralju sudbine.

Ajia ima osobine lika djevojke iz narodnepoezije u njenom hrabrom, vrstom dranju,ponaanju, iskrenosti i odanosti prema rodi-teljima i voljenoj osobi. Ljubav se u narodnojpjesmi esto sudarala sa grubom zbiljom i u

borbi s njom nerijetko gubila bitku. U ovak-vim situacijama dolazi do traginih pos-ljedica, samoubistava ili da joj srce prepukneod jada (Ajia, Merima, Hasanaginica), jerdjevojka u tom intinmom raskolu, u prvi mahmora potovati zakone patrijarhalnog morala,da bi u fazi osvjeenja dola do spoznaje da

je jedini izlaz u smrti.

Srcu se ne moe zapovijediti, njemu semoe obeavati, ali ona e na kraju nai svojizbor.

VI grupa

1.Simbolinosti u romanu

Simbolinost u romanu je prisutna na viemjesta. Opasnosti koje su prijetile ljudima suu simbolu orla Stijena, uzdigla se do sameceste ko kakvo strailo, puno bojki i orlova, aispod sebe ne da ni samoj lahkokrilnoj ptici.

Opasnost se predstavljala i nasluivala i

sljedea slika.Veod ranog jutra vijaju se crni oblaci ne-bom, i ba kad se hladna stijena obli vrelomkrvi, kanda i oblaci prolie suze, sloi tihaljetna kia, a magla stie sa sviju strana, a bojbiva sve ei.

I mati je govorila malo tiho, a rijei njene,tako slatke, a ko strijele padale na srceAjiino. Strijele su probijale srce Ajiino.

Ajia ko njean cvijet na arkom suncu,

vehne.Sunce upravo zapalo, crvenkaste mu zrakedopirale u sobu, a Ajiin pogled, bolan, biouprt u majku.

-Sunce zapadalo simbol su kraja njena ivota,crvenkaste zrake simbol su ljubavi koje jeposljednji put miluju.

Klanja se denaza pod prsten djevojci djevojka koja je zaruena, za drugog momkaobeana.

Zavretak romana je kao lament sudbininevine rtve onog vremena, sudbine koju jesada prekrivalo zeleno busenje.Jedan je svijetotiao, drugi nastaje. rtve su bile uzaludne,ali ih Bonjaci nisu mogli izbjei.

Roman je panorama slika i umjetniki do-kument, prenosi poruke o zlehudoj sudbiniBonjaka, o traginoj sudbini ljudi, o zemlji ukojoj se svaka nova generacija nalazi predistim iskuenjem. Simbolika romana je ilus-tracija na naslovnoj strani, grobovi prekrivenibijelim platnom, sa lijeve strane procvjetalo

je crveno, a sa desne plavo cvijee a iznadnjih lebdi prsten koji nije spojio njihove ruke.

Ova ilustracija je umjetniko djelo slikarakoji je inspiraciju naao u romanu, to jeznak da se ove dvije umjetnosti dopunjuju,da pjesnik svoje motive moe nai u umjet-nikim djelima, prirodi, ivotu


10/17



Polurogramirana nastava

KOLA:Druga osnovna kola Brko Distrikt



RAZRED I ODJELJENJE: VII (sedmi)

NASTAVNA OBLAST: Jezik-Gramatika

NASTAVNA JEDINICA: Sastavne (kopu-lativne) reenice

TIP ASA:obrada nezavisnosloenih ree-nica

OBLIK RADA: frontalni, individualni

NASTAVNE METODE: metoda razgovora,metoda usmenog izlaganja (obrazlaganja,objanjavanje, shvaanje, razumijevanje),metoda uenikih samostalnih radova.

CILJ ASA:

usvajanje novih jezikih termina i za-kona: sastavna reenica, veznici, upo-treba zareza;

bogaenje rijenika, njegovanje govornekulture, razvijanje znanja i sposobnosti zaortoepiju i ortografiju (pravogovor i pra-vopis);

osposobljavanje uenika za samostalnousvajanje konkretnih znanja;

razvijanje takmiarskog duha.

TOK ASA

1.KORAK: Pripremne aktivnosti iobezbjeivanje materijalno-tehnikihuslova za rad (prije poetka rada). Sadraj

interakcijski razraditi sa lakim i jasnim

podjelama zaduenja na zadatku.Potreban materijal: isti listovi za rad, listiisa datim pitanjima.

2.KORAK: Uputstvo za rad.

Danas emo gradivo raditi sami. Stogamorate biti aktivniji, paljiviji, vie misliti tatrebate sami zakljuiti i uraditi. Radietevrste nezavisnosloenih reenica: sastavnereenice. Lekcije su podijeljene na manje

zadatke. U svakom zadatku pronai ete dioznanja na taj nain to ete sami u udbenikupronai odgovore na data pitanja. Svakizadatak (korak) ima:

a. informaciju na osnovu koje ete uraditizadatke,

b.

zadatak,

c.

prostor za rjeavanje zadatka,

d.

taan odgovor (povratnu informaciju).

Paljivo i s razumijevanjemitajte i rijea-vajte zadatak po zadatak. Prvo pronai

odgovor na prvo pitanje, a potom na drugo itako redom.

Tani odgovori nalaze se na posebnom listu.Svoje odgovore moete provjeriti, tako toete nakon rjeavanja svakog zadatka svojodgovor uporediti sa odgovorom koji senalazi na drugom listu, a potom prijeite nasljedei zadatak.

U toku rada moete se koristiti udbenikom.

elim vam uspjean rad.

3.KORAK: Primjer izrade zadataka.

U toku rada moete se obratiti meni, ukolikonaiete na neki problem koji sami ne moeterijeiti i ukoliko vam neto ne bude dovoljno

jasno.


11/17

Leonarda Babi


4.KORAK: Samostalni rad uenika.

1.zadatak:

a)Ja uz brdo a on za mnom.

b) On recituje i mi ga sluamo.

Napii i ti jednu sloenu reenicu nezavisnogodnosa iji e sadraj biti istog smijera, aradnja druge reenice e biti smisaonoparalelna sa radnjom prve reenice ili e sena nju nadovezivati.

________________________________________________________________________

2.zadatak: Nakon rjeavanja prvog zadatkalake ti je da shvati znaenje sastavnereenice. Napii definiciju za sastavnureenicu.________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

3.zadatak: Napii veznike kojima poinjusastavne reenice:

____________________________________

4.zadatak: Stavi zarez na pravo mjesto ureenicama:

a.

On otvori oi neto se zamisli i brzoustade.

b.

Kupio je kaput pa se po selu hvalio.

5.KORAK: Dopunski zanimljivizadaci.

A sada na osnovu svega onoga to ste uradilimoi ete rijeiti jo neke dopunske zadatke.Pokuajte i uspjeh nee izostati.

6.KORAK: Povratna informacija-ta-ni odgovori.

1.zadatak: (Primjer pie uenik po svomizboru.)

2.zadatak: Sastavne reenice su nezavisno-sloene reenice ija je sadrina istogsmjera, a radnja druge reenice smisaono je

paralelna sa radnjom prve reenice ili se nanju nadovezuje.

3.zadatak: Veznici su: i,pa, te, ni, niti, a.

4.zadatak:

a. On otvori oi,neto se zamisli i brzoustade.

b.

Kupio je kaput,pa se po selu hvalio.

7.KORAK: Uputstvo za dalji rad.

Vjerujem da su vam se svidjeli ovakviasovi. Ako elite, i idue sedmice radiemo

na ovaj nain.

8.KORAK: Analiza rada uenika utoku asa.

Svi uenici na asu su bili veoma aktivni.Poto su radili u parovima, samo tako sumogli saraivati i dogovarati se.

Uspjeli su odgovoriti na sva pitanja i do krajaasa uspjeli su u velikom broju da naue iodgovore koje su otkrili i napisali.

Primjeri:

1.

ena je sjedila na klupi i posmatralaprolaznike.

2.

Jedra se nadimaju, konopi zuje, zastavase lepra.


12/17



3. Opipao je na palubi irok poklopac,paga

tiho gurnuo na stranu.4.

Niluk jeo niluk mirisao.

5. Otac je upregao konje ikola su krenula.

6. Neko silno udari u vrata, tese odjednomotvorie, na njima se pojavi potar ipruimi pismo.

7. Mi poosmo naglo,pa okrenusmo premagradu.

8. itali smo cijeli dan, tenismo mogli vie.

9.

Niti ide niti e doi.10.Ja uz brdo, aon za mnom.

11.

Bili su umorni, i dan je bio kiovit, ivjetar je duvao.

12.On recituje i mi ga sluamo.

13.On je krenuo u kolu, a ona mu sepridruila.

14.On je krenuo u kolu, te mu se onapridruila.

15.

On je krenuo u kolu, pa mu se onapridruila.

16.Nion nije krenuo u kolu, ni ona nije sanjim.

17.

Nitijedan niti drugi ne krenue u kolu.

18.Dolazim pred kolu / i zaustavljam sepred ulazom, pa razgovaram sa ue-nicima. REENINI SPOJ

19.Dolazim pred kolu, zaustavljam se predulazom, razgovaram sa uenicima.

REENINI NIZ20.Djeak potra preko livade i izgubi se u

umarku.

21.Lako preskoi huni potoi, pa ondasie na uski puteljak i uputi se premapeini.

22.Trudio se i uspio.

23.On nije nita dorukovao niveerao.

24.

Kupio kaput (pa, te) se po selu hvalio.

25.Kupio kaput ipo selu se hvalio.

26.

Poe u kolu i veselo zapjeva.

27.Seljak ui, vadi jednu po jednu (kosu),zagleda joj krivinu, boju i sjaj, opipavaprstom rez, hvata je u obje

28.

ruke, prinosi obrazu kao puku i gleda nizotricu kao da niani.

29.

Vratili smo se u odaju,pa i sami utimo.

30.

Odoh, ostavih ga.

31.

Poloila je ruke vie pasa, sagnula glavu,pozdravila me.

32.Ne vidim mu lice, ne itam mu duu.

33.

Uzela bi onda u obje ruke, kao dinju,glavu svog jedinca, i zvuno ga poljubilau elo.

34.Valovi se uzmahali, juriaju na krmu,penju se na bokove, pa se bacaju na

palubu.

Vjebanje:

1.Upotrebom veznika i, pa, te,nainiti sas-tavne reenice koristei sljedee glagole:doi, rei, zapjevati, igrati, svirati, stati.

2.Podvucite sastavne reenice u sljedeimprimjerima:

a) Izvadio je iz depa veliko pare hlje-ba,razgledao okolo, i kad je vidio da nema

jo nikoga, polako poeo vakati.

b) Negdje je brujao veseo zvuk zvona, sunceje peklo i sve je bilo lijepo, i sve je bilo punoradosti.

3.Reenicu Idi odavde i pronai prijateljapreoblikujte u dvije jednostavne reenice bezveznika.


13/17

Leonarda Babi


4.Preoblikuj datu reenicu tako da je

pretvori u odrinu pomou veznika niti.Mi emo posjetiti roake i ii emo na more.

5.Sljedee reenice preoblikuj tako dadobije vie jednostavnih reenica:

(.) U jesen pocrveni (u svim nijansama) ruji avdikovina, pouti ljeskovina i jasikovina,

potamni i brzo opane lie na divljakama, akroz gole grane se ukae pokoja bijela breza,sive i srebrnaste dou pokoene livade;

paprat dobije boju re; i jo se poneki grmsjeti da procvate: i glog i drijenak stanu dadozrijevaju.

(Andri)

6.U datoj sloenoj reenici pronai i obiljeibrojevima sve reenice od kojih se sastoji:

Sunce veselo iskoi nad dalekim rubomravnice, zasja rosa na tekim pognutimvlatima penice i na

listovima djeteline, zapali se crveni mak,kliknu roda u evaru stojei na ruiastojnozi

(Selimovi)

7.Date reenice preoblikuj u sastavnereenice:

a) Volim kolu. Radujem se svakomenovome danu.

b) On ga nije vidio. Nije o njemu nita uo.

8.Prikai grafiki sljedeu reenicu:

Vjetri je ljukao zelenim liem, granje jepuckalo pod nogama, ptice su pjesmompozdravljale dan.

9.Povei sljedee reenice u sloene pomouveznika: i, a, pa, te.

a) Pas istra iz dvorita. Stade preda me.

Poe da mae repom.b) Golub zau moj zviduk. Vrati se. Sletje

mi na ruku.

c) Otvorili smo kuna vrata. Miris cvijeaulazi u stan.

10.Od koliko reenica su sloene datereenice?

a) Vrtovi su pusti, nema nigdje ni trunketrave, smreke i smre se opiru toj nevolji.

b) Djeak potra preko livade i izgubi se uumarku.

c) Preskoi huni potoi, pa onda sie nauski puteljak i uputi se prema peini.


14/17



SASTAVNE REENICE

Sastavne reenicesu nezavisnosloene reenice ija je sadrina istog smijera, a radnjadruge reenice smisaono je paralelna sa radnjom prve reenice ili se na njunadovezuje.

-sastavni odnos-istosmjernost-smisao paralelan

U jednoj sloenoj reenici moe biti jedna, dvije, tri ili vie sastavnih reenica.Kad ihje vie samo se posljednja vee veznikom, a ostale zarezom.

Spajaju se veznicima: i,pa,te,ni,niti,a,a kad nema veznika one se odvajajuzarezom.

Zarez se stavlja ispred veznikapa i te,naroito kad oni istiu da iza jedne radnje slijedidruga.Zarez se ne stavlja ispred veznika i, osim kad se veznik ponavlja radi isticanja i

nabrajanja pojedinosti.


15/17


16/17



c) izraajno nastavnikovo itanje pjesme

4.KORAK: Formiranje grupa,podjela zadataka za samostalni rad pogrupama i objanjavanje naina rada.Formirau grupe. Svaka grupa rjeava svojezadatke:

1.grupa lirske slike1. O, klasje moje ispod golih brda2. Moj crni hljebe, krvlju potrapani3.

Skoro e etva

4.

U suncu trepti moje rodno selo5.

No mutni oblak pritiska mi elo6.

Sjutra, kad oti zablistaju srpi / Snova etei krv iz moje rane

7. I snova pati, seljae, i trpi8.

Pojee silni pri gozbi i piru9.

A tebi samo ko psu u siniru bacaemrve

10.I niko nee uti jad i vapaj11.Seljae, goljo, ti sip rah na podu12.Tegli i vuci, i u jarmu skapaj

2.grupa jezika stilska izraajnasredstva

1. Epiteti: klasje moje, gola brda, crnihljebe, jedro zrnje, moje rodno selo,gladnih ptica, muko tvrda, mutni oblak,otri srpi, crnog roba

2. Poreenje: snop do snopa kao zlato pane;ko psu u siniru

3. Metafora: seljae, goljo, ti si prah napodu; moja muko tvrda

4.

Kontrast:u suncu trepti moje rodno selo,no mutni oblak pritiska mi elo; (itavapjesma poiva na kontrastu)

5.

Simbol:od gladnih ptica

6. Retorsko pitanje (prva i zadnja strofa):Ko mi te tedi, ko li mi te brani odgladnih ptica, moja muko tvrda!

3.grupa strofa, stih, rima, ritam

Strofa: 6 katrena

Stih: 24 stiha

Rima: Obgrljena:brda-tvrda, potrapani-brani, zrije-bije, selo-elo, srpi-trpi, pane-rane,roba-grdoba, piru-sindiru, vapaj-skapaj, gospodu-podu

Ritam:umjeren

4.grupa tema, motivi, idejaTema:

Glavni motiv: Teak, mukotrpan ivot seljakas mnogo drutvenih nepravdi

Ideja (poenta):

5.KORAK: Samostalno uenjeanalognih sadraja.

6.KORAK: Izvjetavanje grupa(frontalna prezentacija): Dok uenici radesamostalno podijeliu tablu na kolone u kojee predstavnici grupa ukratko,nakon itanjaodgovora pred odjeljenjem, upisivati sadrajodgovora do kojih su dole svaka grupapojedinano. Svi uenici u odjeljenju odgo-vore sa table prepisivae u svoje sveske zakolski rad.

7.KORAK: Neposredno (letimino)ponavljanje najbitnijih elemenata izlekcije.Provjera razumijevanja sadraja koduenika i zauzimanje linog emotivnog stavaprema proitanoj pjesmi. Utisak koji pjesmaostavlja na uenika.


17/17

Leonarda Babi


8.KORAK: Naredni zadaci. Najav-ljujem ta e se raditi na jednom od sljedeihasova.Upute za samostalni rad.

Vrsta pjesme: naglaena socijalna pjesma

Socijalna pjesma je ona pjesma u kojojpjesnik kazuje

Zato prvu strofu pjesnik ponavlja ikao posljednju? ta time postie?

Seljak je u pjesmi goljo. Kakav je toovjek? Koji se jo izrazi iz pjesmeodnose na seljaka?

Oni drugi, to seljaku sve uzimaju, sugladne ptice. I kako ih jo zoveanti? ta oni simbolizuju?

Pjesnik je obuzet tugom, gorinom,strepnjom i nezadovoljstvom zbog se-ljakovog poloaja. Utvrdi koliko tomosjeanju doprinosi i glas r, koji senajvie javlja u pjesmi. Istrai u ko-

jem se glasovnom okruenju javlja

(brda, krvlju, brani, tvrda, itd.)

O, KLASJE MOJE

Aleksa anti

O, klasje moje ispod golih brda,Moj crni hljebe, krvlju potrapani,Ko mi te tedi, ko li mi te braniOd gladnih ptica, moja muko tvrda?

Skoro e etva. Jedro zrnje zrije;U suncu trepti moje rodno selo;No mutni oblak pritiska mi elo;I u dno due grom pada i bije

Sjutra, kad oti zablistaju srpi,I snop do snopa kao zlato pane,Snova e tei krv iz moje raneI snova pati, seljae, i trpi

Svu muku tvoju, napor crnog roba,Pojee silni pri gozbi i piru:A tebi, samo ko psu u sindiru,Bacie mrveO, sram i grdoba!...

I niko nee uti jad i vapaj,Niti e ganut bol pjanu gospoduSeljae, goljo, ti sip rah na podu,

Tegli i vuci, i u jarmu skapajO, klasje moje ispod golih brda,Moj crni hljebe, krvlju potrapani,Ko mi te tedi, ko li mi te braniOd gladnih ptica, moja muko tvrda?

APPLICATION OF INDIVIDUALIZED, PROBLEM, SEMI-PROGRAMMED ANDEXEMPLAR TEACHING

Abstract:This paper shows practical models of individualized, problem, semi-programmedand exemplar teaching application in these lessons' processing: "People's description inenclosed space", "Green turfs" and teaching (copulative) sentences "Oh, my ears".

These lessons have been processed with the application of the stated innovative teachingmodels (individualized, problem, semi-programmed and exemplar teaching).

Key words: individualized, problem, semi-programmed and exemplar teaching

Documents

6 Ot 2-3-2006 Leonarda Babic Srpski Jezik