Krimski rat Prvi znaajniji dogaaj u europskoj povijesti od revolucije 1848. - sukob civilizacije i barbarstva, slobode i despotizma. Zapadni mediji sudionike na liberalne i prosvijeene nacije: Britaniju i Francusku i autoritarne sile "Svete Alijanse" Austriju, Prusku i Rusiju. Ideoloki razlozi besmislenima - ekonomski i strateki interesi na Bliskom Istoku. Strah od Rusije - iri u svim pravcima: na Finsku, Poljsku, Osmansko Carstvo.Rat za eliminaciju ruske opasnosti - beskoristan nije zaustavio rusku ekspanziju prema jugu. Unio mrnju u internacionalnu stabilnost i sruio europski i sustav koji je tragao za mirnim rjeenjem sukoba. Uruio povjerenje u meunarodne sporazume i otvorio vrata za ratove i revolucije. Napoleon III. radio na slomu postojeeg internacionalnog poretka. Napoleon i Rusija glavni uvari svetih mjesta u Jeruzalemu. Otvara se borba za nadzor nad osmanskim kranima koji sainjavaju treinu populacije Carstva. Turci zadovoljni, prijetnje usmjerene na Rusiju. U veljai 1853. Rusi alju tzv. misiju zastraivanja U lipnju 1853. anglo-francuska flota u Besika zaljev podrka Turskoj. Rusi su preli Prut i stupili na osmanski teritorij. Dana 4. listopada 1853. Turci Rusima objavili rat - zahtjev da napuste kneevine.

30. studenog 1853. ruska flota u crnomorskoj luci Sinopi potopila tursku flotu i bombardirala grad. Britanci "masakr iz Sinope" poinjen od brutalnih Rusa. U sijenju 1854. anglo-francuska flota u Crno more za zatitu turske obale. U veljai 1854. godine Britanija i Francuska ultimatum Nikoli I. za evakuaciju Dunavskih kneevina. Britanija i Francuska u oujka 1854. godine stupile u rat.Austrijanci status-quo na Balkanu kroz mirne pregovore. U lipnju 1854. godine austrijska okupacija Dunavskih kneevina. Ruska evakuacija usmjerila kampanju od Balkana na Krim. Ultimatum prekretnica u europskoj diplomaciji. Oznaio je kraj konzervativne alijanse - nikad zaboravljen.Sevastopolj pao nakon godinu dana opsade, u rujnu 1855. godine. Aleksandar II., sin Nikole I. elio se boriti. Dana 25. veljae 1856. otvoren Kongres u Parizu bez sudjelovanje Rusije. Rusija se odrekla ua Dunava: rijeka internacionalizirana, odrekli zatite krana u Carstvu. Kneevine stavljene pod protekciju potpisnika. Turci dali garancije nemuslimanima. Napoleon III. je uvjerio velike sile u stvaranje Ujedinjenih knetava Moldavije i Vlake. Stvorena Rumunjska, nezavisna 1878. godine.Kongres u Parizu - razbijen koncert europskih velikih sila. Rusija postala revizionistika drava.

Ujedinjenje Italije Ujedinjenje Italije i Njemake najvanije pobjede nacionalnog principa.

Ujedinjenje je postignuto odozgo djelovanjem vanjskih sila i Kraljevine Sardinije koja se stavila u slubu nacionalizma.

Godine 1857. osnovano je Nacionalno drutvo u Parizu, istaknulo ujedinjenje pod Savojom, voljni su napustiti regionalizam i djelovati u prilog ujedinjenju.

Vodstvo Sardinije presudno za uspjeh. Kralj Viktor Emanuel II. sauvao Statuto njegova oca Karla Alberta.

Unato napretku, Sardinija ne moe sama u rat. Francusko-sardinijsko saveznitvo potaknuto atentatom revolucionara Felicea Orsinija, 14. sijenja 1858. bomba na koiju Napoleona III. i carice Eugenie; nije nita napravio za Italiju usprkos zakletvi u mladosti. Napoleon obavijestio Cavoura o saveznitvu Latina protiv Germana. 21. srpnja 1858. godine odran tajni sastanak u francuskom odmaralitu Plombiers u Vogesima izmeu Napoleona III. i Cavoura. Napoleon e podrati Sardiniju u ratu u kojem e istjerali Austrijance iz Italije.

Konfederativna Italija sastojala bi se od etiri drave pod moralnim vodstvom pape. 1.) Sardinija bi bila okosnicom Kraljevstva Gornje Italije u iji sastav jo ule Parma, Modena i Romagna. Kralj Napleon Bonaparte nalazi na elu 2.) ujedinjenog podruja Toskane, Umbrije i Marke. U sredini Italije nalazio bi se 3.) Patrimonij sv. Petra. Konano na jugu, Sicilija i Napulj dole bi pod upravu neaka Napoleona III, istoimenog princa Napoleona Bonapartea, koji bi se vjenao sa Marijom Klotildom, kerkom Victora Emanuela.Cavour nije uspio izolirati Austriju. Napoleonova ideja o sazivanju kongresa velikih sila o Italiji, pod izlikom da je Europa protiv njega i da se ne moe istovremeno boriti u Italiji i na Rajni. Kongres bi otklonio rat, Pijemont bi se morao demilitarizirati. Be postavio ultimatum za izruenjem vojnih dezertera - izgledao kao agresor. Austrijanci samouvjereni jer imali vojnu nadmo i diplomatsku podrku Prusije i Rusije. Ipak, Berlin je htio pomoi Austriji jedino kao rtvi agresije. Rusija nije vie htjela biti pas uvar Europe. Monarhije bez novaca i s nesposobnim ministrima.

Drugi rat za osloboenje Italije 1859.

U lipnju 1859. godine dolo do bitke kod Magente, a zatim i Solferina - 300.000 ljudi predstavlja najveu bitku europske povijesti. Njene rtve pokrenule su Henrya Dunanta na osnutak Crvenog kria.Solferino je djelovao na Napoleona III. koji je protivno dogovoru s Cavourom zatraio primirje koje je 11. srpnja utanaeno u Villafranci. Cavour Napoleonov postupak izdajom.Dana 10. studenog 1859. godine potpisan mir u Zrichu, Napoleon vidio kao jedino rjeenje, ostao bez podrke velikih sila koje nisu odobravale mijeanje u Italiji, domaoj javnosti nije imao ponuditi Nicu i Savoju.Britanska promjena stava uvjetovana protalijanskom politikom Lorda Palmerstona i ministra vanjskih poslova Johna Russela predstavljala prekretnicu u igri veliki sila oko ujedinjenja. Britanskim je politiarima odgovaralo stvaranje talijanske drave protiv Austrije i Francuske.Francuzi plebiscit organizirali u Nici i Savoji prema dogovoru Cavoura i Napoleona. Premda su sela oko Nice bila talijanska, dvije su cjeline pripale Francuskoj. Garibaldi nije Cavouru mogao oprostiti gubitak Nice, njegovog rodnog grada.

Suprotno Cavouru, Garibaldi vjerovao u direktnu akciju s malo brige za njene politike posljedice. uveni mille, tonije 1089 crvenih koulja plovilo je pod sardinijskom i talijanskom nacionalnom zastavom. Dana 11. svibnja iskrcali u Marsali gdje se Garibaldi proglasio diktatorom Sicilije u ime talijanskog kralja. Cavour pribjegao revoluciju u Papinskoj dravi da bi proao kroz njeni istoni dio prema Napulju i onemoguio Garibaldijevu kontrolu juga. Napoleon je sankcionirao Cavourov plan, pri emu je Rim u brzoj akciji trebao ostati netaknut.Garibaldi istupio kao talijanski patriot, njegova osvajanja postati dijelom Italije pod ustavnim vladarom Viktorom Emanuelom II. Prema toskanskom i emilijskom modelu organiziran plebiscit na Siciliji i u Napulju. U studenom 1860. proveden je plebiscit za aneksiju Sardiniji u Umbriji i Markama s istim rezultatom. Sardinijska vlada nije nagradila Garibaldija civilnom ili vojnom slubom, povukao na otok Capriu nasuprot sardinijske obale.Poetkom 1861. provedeni su izbori za talijanski nacionalni parlament pod sardinijskom kontrolom. Zastupnici 7. oujka 1861. godine proglasili Kraljevstvo Italije sa Viktorom Emanuelom II. kao kraljem. 6. lipnja u svojoj 51 godini umro Cavour ija je smrti predstavljala veliki gubitak za dravnu konsolidaciju.

Pijemontezi novu dravu smatrali produetkom vlastite drave. Nova drava naslijedila juno i rimsko pitanje. Izvan drave ostali Venecija, Trentino i Rim. Stoga 1862. vlada usmjerila Garibaldija protiv Rima koji je 24. kolovoza otpoeo mar prema Laciju. Napoleon je ovaj put odbio igrati protalijansku igru i pod pritiskom javnosti zatraio da talijanska vojska zaustavi Garibaldija. Vlada morala popustiti, 29. kolovoza presrela Garibaldija na planinama Aspromonte gdje je ranjen i odveden u zatoenitvo u Capreru.Sredinom rujna 1864. godine sklopljene su Rujanske konvencije izmeu Napoleona i talijanske vlade po kojima Francuzi obeali povui iz Rima ukoliko se Talijani obveu potovati suverenitet preostalog Papinog teritorija. Francuzi 1866. godine povukli iz Rima ali talijanska vlada nije namjeravala potovati Rujanske konvencije. Garibaldi pobjegao iz zatoenitva te je na elu dobrovoljake vojske krenuo prema papinim plaenicima. Francuske trupe vratile i 2. studenog porazile ga kod Mentane. Garibaldi je zavrio na Capreri a Francuzi u Rimu.

Trei rat za nezavisnost i talijanski uspjesi u ratu rezultat pruske vojne pobjede a ne talijanskog vojnog napora. Dana 8. travnja 1866. godine Italija sklopila saveznitvo s Pruskom, obeala da e se pridruiti Berlinu protiv Austrije. U sluaj zajednike pobjede Italija dobiti Veneciju. Napoleon suglasan s ugovorom jer Austriju smatrao prejakom za saveznice. Zahvaljujui pobjedi Pruske kod Sadove dobili Veneciju koja plebiscitom pripala Italiji.Francusko-pruska kriza otvorena 1870. godine ponudila je mladoj talijanskoj dravi mogunost rjeenja rimskog pitanja. Napoleon povukao trupe iz Rima, te se nakon sloma kod Sedana naao u londonskom egzilu. To je omoguilo Talijanima razrjeenje ugovora s Francuskom u ulazak njihovih trupa u Rim. Nakon to je u Rimu proveden plebiscit grad je pripojen Italiji 30. lipnja 1871. kao glavni grad.Talijanski nacionalisti nakon Rima okrenuli su se akciji za prisvajanje Nice i Savoje, Tirola, Trsta, June vicarske i Dalmacije. Te su zemlje vidjele kao neiskupljenu, Italiju irredentu te su u nadolazeem vremenu ekspanzionizma, meunarodnog suparnitva i kolonijalizma istakli svoje zahtjeve. Ovi su iredentisti ponukali Lorda Salzburyja na izreku da Talijani imaju veliki apetit ali slabe zube.