Embed Size (px)
Citation preview
Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT
Rizici
Zagreb, lipanj 2019.
2
Sadržaj dvodnevnog modula
1 • UVOD
2 • EKONOMSKI POJMOVI
3 • RIZICI NA TRŽIŠTIMA, KRIZE I REGULACIJA
4 • ARHITEKTURA FINANCIJSKOG NADZORA
5 • REGULATORNI STANDARDI
6 • ULOGA I OVLASTI HNB-a i HANFA-e
7 • KONTROLNE FUNKCIJE U BANCI TE USKLAĐENOST
8 • RIZICI I KONTROLA RIZIKA
9 • REKAPITULACIJA
3
Rizici kao dio sustava upravljanja kvalitetomKvaliteta usluge je percepcija stupnja prema kojem usluga
ispunjava očekivanja kupca.
SUSTAV KVALITETE
STALNO POBOLJŠANJE
PROCESA
USKLAĐENOST
RIZICI
4
Tipovi rizika (1)Svaki rizik ima svoju prepoznatljivu karakteristiku koja zahtjeva
drugačiji način upravljanja ili analize. Svaka banka usvaja sustav klasifikacije rizika koji je najpogodnij za njezino poslovanje.
Osnovni su tipovi rizika:
NEIZVJESNI RIZICI
HAZARDNI RIZICI
RIZICI PRILIKE
5
Tipovi rizika (2)Neizvjesni rizici ili rizici kontrole: nepoznati i neočekivani
događaji nesigurnog ishoda. Banka ne može utjecati na njih, ne može se predvidjeti, kontrolirati i kvantificirati. Primjer?
Planiranje za katastrofe i hitne slučajeve, planiranje za nastavak poslovanja
Rizici prilike ili špekulativni rizici: događaji koji mogu imati pozitivan ishod, dvojnog su karaktera (opasnost prihvaćanja mogućnosti ili rizik propuštanja prilike). Primjer?
Procjena pozitivnih i negativnih strana
Hazardni ili čisti rizici: imaju samo negativan ishod. Primjer?
SigurnostMetode, alati i tehnike upravljanja
UPRAVLJANJE
UPRAVLJANJE
UPRAVLJANJE
6
Vrste rizika u poslovanju neke kompanije (1)Rizici s kojim se suočavaju poslovni subjekti povezani su
djelatnošću i aktivnostima tog subjekta. Kategorizacija pomaže u identifikaciji rizika, planiranju aktivnosti i
komunikaciju informacija o rizku kao i odabiru najprikladnije alate i tehnike, analizu i strukturiranje
Kategorizacija:
POSLOVNI
OPERATIVNI
FINANCIJSKI
HAZARDNI
7
Vrste rizika u poslovanju neke kompanije (2)POSLOVNI: Strateški, upravljački, poslovno okruženjeOPERATIVNI: Procesni, zaposlenici IT, pravna regulativaFINANCIJSKI: Tržišni, kreditni i rizik likvidnostiHAZARDNI: Politički, okolišni, imovinski rizici
VANJSKI I UNUTARNJIDIREKTNI I INDIREKTNI
DIREKTNI: prirodne katastrofe, globalni događaji, pravni propisi, tehnologija, regulatorne i vladine politike, okolišem, ekonomske i financijske promjene, radna snaga, dobavljači i tržište, nekretnine i oprema
INDIREKTNI: možda su dobavljači ili kupci pogođeni katastrofom
Primjeri:?
Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT
Rizici u poslovanju banke
Zagreb, lipanj 2019.
9
Upravljanje rizicimaMetode, modeli i načini upravljanja rizicima:
Politike, procedure, limiti za prihvatljive razine rizika te kontrola provedbe
Utvrđuju se limiti za potencijalne gubitke za kamatni rizik, valutni rizik i cjenovni rizik VP.
Limiti su povezani prema iznosu jamstvenog kapitala te se primjenjuju za sve rizike.
10
Najznačajniji rizici (1)FINANCIJSKI RIZICI: Kreditni rizik
Rizik likvidnostiLikvidnosni rizik refinanciranjaLikvidnosni rizik unovčenja
Tržišni rizikValutni rizikKamatni rizikRizik od promjene tržišnih cijena vlasničkih VP
11
Najznačajniji rizici (2)NE-FINANCIJSKI RIZICI:
Strateški rizik je rizik aktualnog i mogućeg štetnog utjecaja na prihod ili kapital banke proizašao iz štetnih poslovnih odluka ili neprilagodljivosti promjenama u okruženju.
Rizik usklađenosti predstavlja mogućnost gubitka zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima.
Operativni rizik je rizik gubitka prizašao iz neadekvatnih ili loših procesa, ljudi ili sustava ili iz nekih vanjskih aktivnosti.
Reputacijski rizik je rizik gubitka u integritet banke do kojeg odlazi zbog nepovoljnog javnog mnijenja o poslovnoj praksi banke neovisno o tome postoji li osnova za takvo javno mnijenje ili ne.Reputacijski rizik smatra se sekundarnim utjecajem drugih kategorija rizika kao što su kreditni, tržišni, operativni i likvidonosni rizik.
Primjer:?
12
Kreditni rizik (1)Kreditni rizik je da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje
obaveze po: Danim zajmovima Ulaganjima Poslovima posredovanja za treće GarancijamaUpravljanje rizikom: cilj i načela preuzimanja rizika, apetit za
prihvatljivu razinu rizika.
Metode praćenja: Procjena kreditne sposobnosti komitenata Osiguranje putem instumenata garancijePolitike: Grupe Regulatorni zahtjevi HNB-a-
13
Kreditni rizik (2)Kontrola kreditnog rizika (A,B,C): Limiti Interni kreditni rejting / Interni modeli procjene Stress test
Nadležna tijela banke: Kreditni odbor / Uprava Odbor za praćenje kvalitete aktive banke (promjene
vrijednosti kreditne izloženosti)
Osiguranje naplate potraživanja (ne smiju biti povezani): Instrumenti osiguranja naplate Novčani tijek iz poslovanja
Metode praćenja i prilagodbe: reprogram, umanjenje vrijednosti, pravni postupak, sistem ranog javljanja
Primjer: GFI banke Bilješke uz financijski izvještaj
Kvaliteta kreditnog portfelja Kolaterali Maksimalna izloženost i koncentracija kreditnom riziku Analiza imovine i obaveza po dospijeću Izloženost valutnom riziku Izloženost kamatnom riziku Upravljanje rizicima i kapitalom
Obrasci za HNB
Primjer: GFI bilješke – procjena kvalitete pl. Značajne računovodstvene procjene i prosudbeGubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od klijenata i
rezerviranja za izvanbilančnu izloženost kreditnom riziku
Primjer: GFI – analiza plasmana po vrstiZajmovi i potraživanja od komitenata- analiza po vrsti
Primjer: GFI analiza plasmana po sektorimaZajmovi i potraživanja od komitenata- analiza po sektorima
18
Kreditni rizik (3) - dodatnoRezidualni rizik je rizik gubitka koji nastaje ako su priznate
tehnike osnovnog kreditnog rizika kojim se koristi banka manje djelotvorne od očekivanja.
Razrjeđivački rizik je rizik zbog smanjenja iznosa otkupljenih potraživanja nastalog zbog potraživanja dužnika koja proizlaze iz pravnog odnosa s prijašnjim vjerovnikom.
Sekuritizacijski rizik proizlazi iz ekonomskog prijenosa jedne izloženosti odnosno prijenosa kreditnog rizika.
Rizik države je rizik vezan uz strane plasmane koji su povezani uz specifičnu situaciju u gospodarstvu i politici te države glede provedivosti kreditne zaštite u tom pravnom okviru.
Koncentracijski rizik je svaka direktna ili indirektna izloženost jednoj osobi ili grupi povezanih osoba po bilo kojoj osnovi.
Valutno inducirani kreditni rizik predstavlja rizik gubitka zbog neispunjavanja obveze prema banci u nekoj stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu.
-
Primjer: Sekuritizacijski rizik
20
Kreditni rizik (4) - procjenaZa potrebe izračuna kreditnim rizikom ponderirane aktive Banka koristi
kreditne rejtinge vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika koji su priznati od strane EBA-e:
Moodys Fitch Standard & Poor's
Vanjski kreditni rejtinzi se koriste za sljedeće kategorije izloženosti: prema središnjim državama ili središnjim bankama prema subjektima javnog sektora prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave prema institucijama prema trgovačkim društvima
21
Rizik likvidnostiRizik likvidnosti obuhvaća: nemogućnost financiranja obveza u odgovarajućim
dospjećima i kamatama (refinanciranje) nemogućnost unovčenja imovine po prihvatljivoj cijeni i u
odgovarajućem roku Izvori financiranja grupe: depoziti, primljeni kamatonosni
zajmovi i dionički kapital
Pokriće: portfelj likvidne imovineMetode praćenja rizika: Eksterni limiti , interne politike, ciljani pokazatelji likvidnosti,
minimalna devizna potraživanja, plan B; Održavanje rezervi likvidnosti kod HNB-a Usklađenost aktive i pasiveDinamika: mjesečni plan, dnevna kontrola
22
Tržišni rizici (1)Tržišni rizik obuhvaća sve promjene tržišnih cijena svih
instrumenata kojima se trguje uključujući: promjene kamatnih stopa, cijena VP, valuta i kreditne marže.
Tehnike upravljanja: Value at risk (standardno odstupanje cijena od prosjeka) Limiti izdavatelja Pozicijska izloženost Promjene kamatnih stopa za 1% Stop-loss limit (donja granica pada cijene nekog VP)
Dinamika: dnevno praćenje iskorištenosti i izloženosti
23
Tržišni rizici – valutni rizik(2)Valutni rizik obuhvaća sve transakcije u stranoj valuti iz
depozitnih ulagačkih, kreditnih i trgovinskih aktivnosti.
Dinamika: dnevno praćenje imovine i obveza denominirane u stranoj valuti
Tehnike: praćenje na dnevnoj bazi, interni limiti
24
Primjer: CHF
Iznenadna intervencija SNB izazvala je nagli rast vrijednosti CHF vs EUR.Koje je posljedice ova intervencija izazvala u švicarskom gospodarstvu?
SNB fiksira tečaj 1EUR = 1,20 CHF
SNB slobodno formira tečaj
25
Primjer: CHF
Iznenadna intervencija SNB izazvala je nagli pad vrijednosti 30% EUR vs CHF u pola sata!!!
26
Primjer: CHF
27
Primjer: Utjecaj valutnog rizika na kreditni rizik
28
Primjer: CHF
29
Vježba: Krediti u CHF Razmislimo.....
Švicarski franak, američki dollar i japanski jen čine skupinu utočišta za kapital u turbulentim vremenima („safe haven“). Tijekom financijske krize 2008 u SAD-u, krize u Eurozoni 2011, navedene valute su snažno aprecirale u odnosu na sve ostale valute. Kako bi zaštitili švicarsko gospodarstvo od nagle aprecijacije njihove valute, SNB je rujnu 2011 fiksirao tečaj već ojačanog franaka na 1,2 CHF za EUR.Ta razina tečaja održavala se sve do 2015.
Švicarska narodna banka (SNB) objavila je dana 15.1.2015. da neće više vršiti monetarne intervencije na tržištu kupujući EUR po vezanom tečaju od 1,2 CHF za EURO. Nakon odluke, svjetska tžišta su burno reagirala, te je CHF u jedom trenutku, otprilike pola sata nakon objave aprecirao u odnosu na EUR za oko 30%. Sve te odluke imaju značajni utjecaj na sve dužnike u CHF koji imaju primanja u lokalnoj valuti što se očituje u povečanju mjesečnih rata za podmirenje duga.
30
Vježba: Krediti u CHF Razmislimo.....
Kakav je utjecaj rast tečaja CHF imao na švicarsko, a kakav na hrvatsko gospodarstvo? Realni sektor Financijski sektor Međunarodni sektor Fiskalni sektor
Što je uzrokovalo nagli rast tečaja CHF? Odluke monetarnih vlasti Politička zbivanja 2014/2015 (arapsko proljeće, ruska kriza..)
Zašto je u vrijeme rasta tečaja podizana i ks na CHF?U kojim se zemljama „dogodio” slučaj CHF?Kako je moguće da se dogodio slučaj CHF?
31
Primjer: valutni rizik: turska lira pala 40% vs $
Američka banka Goldman Sachs upozorava kako bi daljnji pad vrijednosti turske lire mogao dovesti do propadanja banaka u zemlji. Problem je što Goldman Sachs “upozorava” na činjenicu za koju nije toliko krivo tursko gospodarstvo, koliko manipulativni napadi na tursku valutu iza kojih stoje Washington i financijska elita s Wall Streeta.
32
Tržišni rizici – kamatni rizik(3)
Kamatni rizik predstavlja rizik smanjenja vrijednosti uslijed nepovoljnih promjena kamatnih stopa.
Rizik ročne neusklađenosti (fiksna i varijabilna kamatna stopa) Rizik promjene nagiba i oblika krivulje prinosa Rizik osnovice zbog razlike referentnih kamatnih stopa za
instumente s sličnim karakteristikama u odnosu na ročnost ili do sljedeće promjene kamatne stope.
Metode praćenja: praćenje i analiza neusklađenosti aktive i pasive osjetljivost neto prihoda od kamata (prevaljivanje na klijenta)
33
Tržišni rizici – promjena cijena(4)Rizik promjena cijena vlasničkih VP je rizik fluktuacije
tržišnih cijena vlasničkih VP koje će utjcati na fer vrijednost ulaganja i ostalih izvedenica.
Primarna izloženost odnosi se na VP namijenjene trgovanju ili su raspoložive za prodaju.
Tehnika: Korištenje derivativa (imovina i obveze), valutnih terminskih i
swap ugovorima Individualano ugovaranje na OTC-u (forward, swap...)
34
Operativni rizik (1)Operativni rizik je rizik gubitka prizašao iz neadekvatnih ili
neuspjelih internih procesa, ljudi ili sustava ili iz nekih vanjskih aktivnosti. Prvenstveno se odnosi na pravni aspekt, no nije obuhvaćen i reputacijski rizik.
Svaki zaposlenik banke ima mogućnost u svomdjelokrugu rada doprinijeti boljoj kontroli operativnihrizika.
Basel II smjernice zahtijevaju od banaka da operativni rizikidentificiraju kroz sve procese, proizvode i sustave u banci, teda ih sustavno kontroliraju.
Basel II smjernice zahtijevaju izdvajanje kapitala za operativnirizik. Postoje 3 glavna pristupa izračuna kapitalnih zahtjeva natemelju stupa I (PillarI):
35
Operativni rizik – pristup riziku (2)
Jednostavni pristup (BIA)– kapitalni zahtjev je 15% pozitivne godišnje bruto dobiti ( trogodišnji prosjek)
Standardizirani pristup (TSA)– podjela banke u 8 poslovnih linija, za svaku se računa kapitalni zahtjev u iznosu ponderirarnog faktora dobiti dodijeljenog toj poslovnoj liniji i faktora ( beta 12-18%)
Napredni pristup ( AMA Advanced Measurement Approach)Na temelju smjernica Basela II i uz odobrenje lokalnog regulatora (HNB) banka sama razvija vlastite statističke modele za kvantifikaciju potrebnog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik. Propisano je mnogo kvalitativnih ( neovisna funkcija upravljanja za operativni rizik, minimalna godišnja revizija sustava i drugo) i kvantitativnih zahtjeva ( korelacija između operativnog rizika i pojedinih gubitaka, analiza scenarija, statistička adekvatnost, KRI, čimbenici poslovnog okruženje).
36
Operativni rizik – vrste (3)
Vrste operativnog rizika: Regulatorni rizici Rizici zaposlenika Procesni rizici Rizici ICTUpravljanje rizikom: identifikacija, mjerenje te ublažavanje
rizika: prihvaćanje rizika, provedba korektivnih mjera, prijenos rizika( eksternalizacija) i neprihvaćanje (izbjegavanje) aktivnosti
Modeli i tehnike praćenja: interni modeli za upravljanje operativnim rizikom interni model za izračun regulatornih kapitalnih zahtjeva za
operativne rizike podaci o povijesnim gubicima, distibuciji samodijagnoza na subjektivnoj procjeni mogućih budućih
oprativnih gubitaka (analiza scenarija i poslovnog okruženja)
37
Operativni rizik – indikatori (4)
Key Risk Indicators (KRI) = Ključni pokazatelji rizika Identificiraju se i prate se ključni pokazatelji rizika odnosno
određuje se kvalitativni raspon za svako područje koji je prihvatljiv.
Preporučuju se pripisane korektivne mjere u slučaju da neki pokazatelj ima vrijednosti koje ukazuju na povećanu izloženost riziku.
KRI se uključuju u analize scenarija kod naprednog pristupa mjerenja ( AMA) operativnog rizika.
Primjeri za KRI su mnogi i svaki proces ima svoje KRI, ali recimo samo neke: reklamacije klijenata, fluktuacija zaposlenika, kršenje internih limita, prijevare, sudski sporovi,arhiviranje dokumentacije, slučajevi pogrešne tržišne usklađenosti u Riznici, upravljanje kontinuitetom poslovanja, IT projekti i funkcionalnost IT sustava....
Operativni rizik je značajan jer je uglavnom povezan sa reputacijskim , financijskim, i pravnim rizikom.
38
Vježba: Prepoznajete li vrstu operativnog rizika?VRSTA RIZIKA PRIMJER RIZIČNOG DOGAĐAJA
Sigurnosni rizik Pranje novca, zloporaba povjerljivih informacija, manipulacija tržištem, insider trading, povreda potrošačkih prava
Rizik zaposlenika Namjerno uništavanje podataka, izgubljeni ili oštećeni podaci, proboj sigurnosnog sustava, nemogućnost pristupa aplikaciji
Rizik prijevare Mobbing, diskriminacija, bullying, kršenje odredbi ugovora o radu, uznemiravanje, gubitak ključnih zaposlenika
Rizik usklađenosti Propust pri uspostavi klijentovog profila, nemarna šteta na klijentovoj imovini, prekoračenja klijentova limita izloženosti, propusti kod upravljanja kolateralom
Rizik ICT Prometne nezgode, sigurnost na radnom mjestu, ucjene, građanski nemiri, prirodne katastrofe, terorizam, sabotaža, rat, pandemija
Rizik izvršenja i obrade
Krivotvorenje dokumenata ili potpisa, skimming, kršenjelimita, pronevjera, krivotvorenje novčanica, krađa identiteta
39
Vježba: Vrste operativnog rizikaVRSTA RIZIKA PRIMJER RIZIČNOG DOGAĐAJA
Rizik usklađenosti Pranje novca, zloporaba povjerljivih informacija, manipulacija tržištem, insider trading, povreda potrošačkih prava
Rizik ICT Namjerno uništavanje podataka, izgubljeni ili oštećeni podaci, proboj sigurnosnog sustava, nemogućnost pristupa aplikaciji
Rizik zaposlenika Mobbing, diskriminacija, bullying, kršenje odredbi ugovora o radu, uznemiravanje, gubitak ključnih zaposlenika
Rizik izvršenja i obrade
Propust pri uspostavi klijentovog profila, nemarna šteta na klijentovoj imovini, prekoračenja klijentova limita izloženosti, propusti kod upravljanja kolateralom
Sigurnosni rizik Prometne nezgode, sigurnost na radnom mjestu, ucjene, građanski nemiri, prirodne katastrofe, terorizam, sabotaža, rat, pandemija
Rizik prijevare Krivotvorenje dokumenata ili potpisa, skimming, kršenjelimita, pronevjera, krivotvorenje novčanica, krađa identiteta
Vježba: Operativni rizik(1)
Dionicama francuskog giganta Vinci u utorak je naglo počela padati cijena nakonšto je nekoliko medija prenijelo priopćenje za javnost u kojem se netočnotvrdilo da je Vinci otpustio glavnog financijskog direktora i da su odlučilirevidirati financijska izvješća za 2015. i prvu polovinu 2016. godine nakon štoje otkrivena računovodstvena pogreška u visini nekoliko milijardi eura.
Iz francuskog regulatora AMF-a u srijedu su bili izvijestili o "ozbiljnomporemećaju na tržištu" i najavili da će istražiti "tko je mogao imati koristi odpotencijalne manipulacije navedenim dionicama".
Lažno se priopćenje za javnost gotovo ni po čemu nije razlikovalo od uobičajenihpriopćenja te francuske grupe, no bilo je objavljeno na vjernoj replicioriginalne web stranice kompanije,
Pola sata nakon slanja prvog lažnog priopćenja, krivotvoritelji su poslali lažnopriopćenje kojim opovrgavaju prethodno priopćenje, čime su stvorili dodatnuzbrku. Potom je stiglo pravo priopćenje iz Vincija u kojem je tvrtka svezanijekala.
Vježba: Operativni rizik(2)
Cijena dionica sunovratila im se u jednom trenutku za 19 posto, izbrisavši šestmilijardi eura Vincijeve tržišne kapitalizacije. Nakon toga je privremenoobustavljeno njihovo trgovanje, da bi im se potom cijena u kasnijemtrgovanju donekle stabilizirala i na zatvaranju bila u minusu od 3,8 posto. Niu srijedu nisu u potpunosti nadoknadile izgubljeno, navodi AFP.
Iz Bloomberg Newsa su potvrdili u jednom tekstu da su bili među medijskimplatformama koje su objavile lažno priopćenje. AFP nije objavio spornopriopćenje za javnost.
Vježba: Operativni rizik(3)
Zadaci:
1. Koji operativni rizici su se materijalizirali u ovom primjeru?2. Koje su bile posljedice sa aspekta pravnog, financijskog i reputacijskog
rizika?3. Kako su se mogle ublažiti štetne posljedice( korektivne mjere)?4. Pomoću kojih medija se najčešće šire lažne informacije u poslijednje vrijeme?
43
Ostali rizici (1)Rizik vlasničkih udjela u knjizi banke s povezanim valutnim
rizikom odnosi se na nekonsolidirani vlasnički udio u knjizi banke.
Rizik nekretnina je rizik gubitka zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta u sektoru nekretnina, za nekretnine u vlasništvu banke.
Rizik namire i rizik druge ugovorne strane je rizik gubitka uslijed neispunjavanja obveza druge ugovorne strane.
Osiguravateljni rizik je rizik gubitka zbog smanjenja vrijednosti osigurane imovine uslijed redovite revaluacije tehničkih rezervi.
Upravljački rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog veličine banke i ograničenih kapaciteta za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola
Sistemski rizik- ECB definira sistemski rizik kao ‘rizik doživljaja snažnog šoka
koji nepovoljno utječe na sistemski važne institucije ili tržišta’. Sistemski rizik predstavlja rizik nastanka situacije u kojoj problemi likvidnosti i loše poslovanje jedne kompanije ili banke mogu utjecati na propast cijele industrije ili ekonomije
44
Ostali rizici (2)
Rizik eksternalizacije, gdje je eksternalizacija ugovorno povjeravanje obavljanja aktivnosti Banke pružateljima usluga, koje bi Banka inače obavljala sama.
Rizik prekomjerne financijske poluge označava rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom.
45
KAMATNA STOPA ZA KLIJENTA
Profitna marža za angažirani kapital
Operativni trošak poslovanja banke
Interna cijena prozvoda*Referentna stopa -Euribor*Trošak izvora kapitala – depoziti*Rizik države -spread*Trošak regulacije
Određivanje cijene kredita - kamatne stope
Standardni trošak rizika*financijski rizici*ne-financijski rizici
46
Kapitalni zahtjeviRegulatorni kapital banke je iznos izvora sredstava koji je banka
dužna održavati radi sigurnosti i stabilnog poslovnja i ispunjenja obveza prema vjerovnicima.
U ovisnosti o preuzetom riziku, a sukladno uredbi Grupa PBZ izračunava kapitalne zahtjeve za sljedeće rizike:
Kreditni rizik - Operativni rizik - Tržišni rizik -
te održava adekvatnost kapitala u skladu s regulatornim propisima.
Poseban plan: postupanje u nepredviđenim okolnostima (npr. pribavljanje
dodatnog kapitala) protuciklički zaštitni sloj kapitala
47
Politika upravljanjaStrateški se upravlja s 5 rizika, a na 3 se obračunavaju
kapitalni zahtjevi.
KREDITNI
TRŽIŠNIKAMATNI
OPERATIVNILIKVIDONOSNI
48
Kontrola rizika – upravljanje (1)
Rizicima se upravlja na način da se prvo procijene u tri koraka:
Identifikacija Analiza – procjena vjerojatnosti da će se dogoditi Vrednovanje – procjeniti štetan učinak ( Pravni, financijski,
reputacijski i njegovu financijsku težinu za bilancu)
Zatim se u okviru postupanja rizikom odredemjere za prevenciju izbjegavanje rizika, odnosnokorektivne mjere ( mjere za ublažavanje) ukoliko do nepovoljnog
identificiranog rizika ipak dođe.
Proces kontrole prema normi HRN ISO 3100 uključuje još i nadzor i izvještavanje, te komunikaciju i konzultacije.
49
Kontrola rizika – funkcije (2)
Cilj funkcije kontrole rizika je kontinuirani rad na uspostavljanju i unaprijeđenju sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za kontrolu i upravljanje rizikom koji je proporcionalan prirodi, obuhvati i složenosti usluga koje banka pruža i usklađen s profilom rizika banke/grupe, uzimajući u obzir regulatorne zahtjeve i smjernice grupe.
Aktivnost: Predlaganje pravila za upravljanje rizicima Donošenje uputa kojima se detaljno propisuje interni sustav Predlaganje upravi izračuna adekvatnosti kapitala Predlaganje strategije i politike upravljanja rizicima Predlaganje integriranja upravljanja rizika Predlaganje metodologija, testiranja, identificiranja
50
Kontrola rizika – funkcija (3)Cilj funkcije kontrole rizika je kontinuirani rad na uspostavljanju i
unaprjeđenju sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za kontrolu i upravljanje rizikom koji he proporcionalan prirodi, obuhvati i složenosti uslzuga koje banka pruža i usklađen s profilom rizika banke/grupe, uzimajući u obzir regulatorne zahtjeve i smjernice grupe.
51
Kontrola rizika – stres test (4) Testiranje otpornosti na stres sastavni je dio sustava upravljanja
rizicima, a provodi se za interne upravljačke potrebe i na zahtjev nadzornih tijela.
Strest test za interne upravljačke potreba obuhvaća sveobuhvatno testiranje otpornosti na stres :
u okviru ICAAP-a (Internal Capital Adequacy and Assessment Process po Basel II)
u okviru pripreme Plana oporavka ( Contigency plan) na razini pojedinog rizika
52
Primjer 1: Centar banka (1)
U 2013. godini poslovalo je u RH ukupno 30 banaka, 15 od njih završilo je poslovnu godinu s gubitkom, a jedina koja je otišla u stečaj je Centar banka, s tržišnim udjelom od 0,35% .
Centar banka imala je problema s likvidnošću i solventnošću. Prema financijskim izvještajima bilo je očito da imovina banke ne pokriva njezine obveze, kao ni to da ne ispunjava zakonske obveze vezane uz jamstveni kapital.
Kako je izostala dokapitalizacija vlasnika i potencijalnih partnera (J&T) 3.rujna 2013, Savjet HNB-a predložio je otvaranje stečaja nad Centar bankom, dan kasnije Guverner HNB-a donosi rješenje kojim se utvrđuje nedostupnost depozita kod Centar banke. Propast Centar banke stajao je DAB oko 500 mil. HRK.
Primjer 1: Centar banka (2)
Primjer 1: Centar banka (3)
Primjer 2: Karlovačka banka (1)
Primjer 2: Karlovačka banka (2)
57
Primjer 2: Karlovačka banka (3)
Nako propasti Centar banke u rujnu 2013. viceguverner je u studenom 2013.izjavio da je još nekoliko banaka (4) pod dodatnim nadzorom HNB-a. Izjava je loše primljena u javnosti te je stvorila paniku na tržištu. Njegova izjava uzrokovala je pad povjerenja klijenata u male banke i dodatne analize u identifikaciji problematičnih banka (pokazalo se kasnije da su to redom: Kovanica, Nava, Vaba i Karlovačka).
Karlovačka banka osnovana je 1954 godine te predstavlja važnu lokalnu banku u Karlovačkoj županiji s tržišnim udjelom od 0,38%. Banku je 2013 protresla afera vezana uz obitelj Šola, mediji su izvještavali o zloporabi položaja i odobravanju kredita povezanim osobama. Banka je već neko vrijeme bila na „promatranju“ zbog niske stope adekvatnosti kapitala (11,77%) te je godinu završila s gubitkom od 116 mil HRK.
58
Epilog: Karlovačka banka (4)
59
Case study: Agrokor (1)
60
Case study: Agrokor (2)
Agrokor koncern najveća je hrvatska privatna kompanija i jedna od najjačih kompanija u jugoistočnoj Europi s konsolidiranim ukupnim prihodom od 49 milijardi kuna i s gotovo 60 000 zaposlenika.
Unutar Agrokor koncerna, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pića te maloprodaja, između ostalih posluju i najveći hrvatski proizvođač mineralne vode - Jamnica, sladoleda - Ledo, ulja, margarina i majoneze - Zvijezda, najveća hrvatska mesna industrija - PIK Vrbovec, zatim Belje - najveći poljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvatskoj, kao i vodeći maloprodajni lanci Konzum te Poslovni sistemi Mercator.
Liderske pozicije Agrokorovih kompanija izražene su visokim tržišnim udjelima. Ledo dominira na hrvatskom tržištu sladoleda, Zvijezda na tržištu margarina, dok Jamnica dominira tržištem mineralnih voda u Hrvatskoj. Konzum je najveći hrvatski maloprodajni lanac, a PIK Vrbovec mesna industrija vodeća je mesna kompanija u regiji.Tijekom 30 godina postojanja, Agrokor je od male obiteljske tvrtke za proizvodnju i prodaju cvijeća, zahvaljujući jasnoj poslovnoj viziji, striktno provođenoj strategiji i promišljenom investiranju izrastao u vodeći prehrambeno-trgovački koncern na tržištu regije.
61
Case study: Agrokor (3)
Zašto su dobavljači dopustili da im Agrokor duguje čak 16 milijardi kuna? Iako je iznos golem, izgleda da je veći dio tog duga ipak dio uigrane financijske sheme između Agrokora, dobavljača i banaka.
Poznato je da Agrokor nije plaćao na vrijeme i trebao mu je svježi novac. Bankama u Hrvatskoj je zabranjeno plasirati više od 25 posto svog kapitala u bilo koju pojedinačnu tvrtku. Takva mjera je racionalna, jer u slučaju propasti jedne tvrtke, pogotovo veličine poput Agrokora, cijeli bi bankarski sustav bio ugrožen.
No neke banke su zakon prekršile. Preko kredita koje su davale dobavljačima kreditiran je dodatno Agrokor, a također i preko mjenica koje su otkupljivali od dobavljača preko svojih specijaliziranih kuća za otkup dugova.
Tako su kreativno izbjegnuta ograničenja, a na tome su mogli zaraditi i banke i dobavljači - rekao nam je sugovornik upućen u model.
Navodno je upravo HNB u zadnje dvije godine i pol godine uočio da se banke previše izlažu Agrokoru kroz indirektne kredite, pa je naložio smanjenje duga za više od 3,5 milijardi kuna.
Postoje indicije da su, unatoč tim mjerama i nalozima, neke kreditne institucije nalazile načina preuzete rizike prikriti pred regulatorom - poručili su iz HNB-a koji vodi Boris Vujčić.
62
Case study: Agrokor (4)
Guverner Boris Vujčić u priopćenju HNB-a od 4.4.2017.
“Rizici koje su banke preuzele mogli bi imati utjecaja na imovinu njihovih
dioničara, ali ne i na stabilnost financijskog sustava. Ukupni otpis
prepoznatih rizika po najvećem prepoznatom vezanom riziku ne bi, ni u
slučaju punog otpisa svih potraživanja, izazvao regulatornu slabost na
razini sustava, niti bi i jednu pojedinu banku učinio insolventnom.
Međutim, dio banaka ne bi u tom slučaju izvršavao sve zadane
kapitalne zahtjeve, te bi njihovi dioničari morali prikupiti
dopunski kapital ukoliko žele nastaviti poslovati.”
63
Case study: Agrokor (5) i Factoring
Najčešći oblik poslovanja je da banke otkupe dug od dobavljača po nešto nižoj cijeni, jer dobavljači nisu imali vremena čekati plaćanje. Sad je problem i što žele te mjenice naplatiti od dobavljača. Drugi je davanje kredita dobavljačima koji su u potpunosti izloženi Agrokoru te su time znali da u biti kreditiraju Agrokor i zaobilaze propise. Na treći način su zarađivali neki dobavljači jer su sami eskontirali mjenice i Agrokogor im je plaćao kamatu. Piramida je sad ozbiljno narušena.
Međutim, u DORH-u sumnjaju da je tu, osim prekršajnih, već sada bilo elemenata kaznenih djela u tim trgovanjima zadužnicama i mjenicama, pogotovo u onim slučajevima kada izvorna mjenica nije bila pokrivena dostavom robe ili usluge, s lažnom fakturom i bez nje (ako se to događalo).
Zbog toga je DORH zatražio posebnu suradnju s HNB-om, ali i HANFA-om. Naime, prema podacima HANFA-e iz veljače ove godine, faktoring tržište je bilo teško 5,9 milijardi kuna i bile su "licencirane" tri tvrtke, dok je šest tvrtki bilo u postupku "licenciranja" u okviru prilagođavanja Zakona o faktoringu, a još četiri ili pet tvrtki koje su u sudskom registru bile upisane za djelatnost faktoringa nije pristupilo prilagođavanju Zakonu.
Potrebno je kazati i kako je 2015. Vlada Zorana Milanovića i ministra financija Borisa Lalovca produžila prilagodbu faktoring tvrtki Zakonu, a potom je to isto napravio početkom 2016. i Zdravko Marić, ministar financija u tadašnjoj i sadašnjoj Vladi.
64
Case study: Agrokor (7) i Factoring
65
Case study: Agrokor (6) i Factoring
Pitanja za sudionike vježbe:
Zašto je došlo do financiranja putem mjenica? Koji su se rizici od navedenih materijalizirali ?
(kreditni, tržišni, regulatorni, koncentracijski, sistemski...) Tko je odgovoran za događaje u regulatornom smislu?
Zaključak: Posljedica velike regulacije je transfer rizika u nereguliranu zonu!
66
Case study: Riječka banka
Riječka banka bila je do 2001. godine treća banka po veličini aktive u RH. Poslovanje su joj povjerili najveći klijenti, kako pravne tako i fizičke osobe u toj regiji, no poslovanje je značajno prelazilo značaj Primorsko-goranske županije te je poslovanje obuhvaćalo djelove Like, Dalmacije i Zagreb.
Uslijed poslovanje banke u Odjelu trgovanja s devizama od početka 1998 do 7.3. 2002, nastali su gubici u visni oko 97 milijuna USD (815 milijuna HRK).
Kako je utvrđen gubitak koji je banku doveo u velike probleme, nastao je veliki odlijev depozita stanovništva (2 mrld HRK), kao i gospodarstva (ukupno 465 milijuna HRK).
Cilj vježbe: Identifikacija rizika koji su se materijalizirali u ovom slučaju.
67
Case study: Riječka banka
Pitanja za sudionike vježbe: Koji su se rizici pojavili u ovom slučaju?Koji operativni rizici i propusti usklađenosti ?Da li je uprava znala na koji se način odvijaju procesi u Odjelu za FX trgovanje?Da li je došlo do propusta i od strane revizora?Je li negdje napravljen propust pri nadzoru HNB-a?Da li su Vam poznate konzekvence slučaja Riječke banke ?Što bi Vi napravili u organizacijskom smislu kako bi minimalizirali rizike u poslovanju riznice?
Zahvaljujem na pozornosti !
©Dr. Pendl & Dr. Piswanger
