RIZICI U POMORSTVU

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Diplomski studij

POMORSTVO

Predavanja iz kolegija

RIZICI U POMORSTVU

izv. prof. dr. sc. Ţeljko Kurtela

Općenito o rizicima u pomorstvu

• a Brodski okoliš – voda, zrak i obala

• b sklad je narušen prolaskom broda kroz okoliš

• c rizik simbolizira mrlja koja je nastala nakon otplovljenja broda

• d konačni učinak može biti zanemariv

• e konačni učinak može biti katastrofalan kada okoliš poprima obilježja mrlje

a.

b.

c.

d.

d.

e.


Brod predstavlja veći ili manji štetni rizik za okoliš

• Svjetska flota broji 80665 brodova

• Ukupna tonaža 430 x 106 BT

• Ukupni energetski potencijal brodova 747 x 109 kW

• Količina onečišćivača atmosfere samo od porivnih strojeva je 37 x 106 t/god. plinova

Pojam rizika

Kako definirati rizik?

• Rizik predstavlja mogućnost materijalnog ili nematerijalnog gubitka.

• Rizik je kalkulirana prognoza materijalne štete. Stupanj rizika je funkcija opasnosti od štete.

• Rizik je mjera vjerovatnosti da će se neželjeni događaj desiti zajedno s posljedicama koje iz njega proizlaze u određenom vremenu.

• Pojam rizika u širem smislu može označavati i pojam opasnosti.

Razlika izmeĎu rizika i hazarda

• Hazard je nedovoljno utvrđen rizik kojima nisu poznate dimenzije ili su tek djelomično poznate.

• Rizici su kvantificirani, objektivizirani, uspoređeni ili utvrđeni hazardi.

• Svaki rizik u sebi nosi određeni stupanj hazardnosti, a svaki hazard uključuje jedan ili više nepoznatih stupnjeva rizika.

• Primjer: profesionalni jedriličar prilikom prelaska Atlantskog oceana može s priličnom vjerovatnosti pretpostaviti kolikom riziku se izlaže, dok laik koji ne pozna veličinu rizika srlja u hazard.


• Stvaranje realne slike ekoloških rizika moguće je nakon provođenja

sustavne klasifikacije i kvantifikacije svih ekološki rizičnih čimbenika

• Potrebno je odrediti metodologiju (metodu) za procjenu ekološkog rizika broda

• Selektivan pristup dovodi do zanemarivanja dominantnih čimbenika stoga je potreban sveobuhvatni pristup kojim se određuju: izvor onečiščenja, ekološki rizične strukture i onečišćivači okoliša

Općenito o rizicima u pomorstvu osnovni algoritam nastanka brodskog rizika

ONEĈIŠĆIVAĈI

OKOLIŠA

izlaz u okoliš

IZVOR

ONEĈIŠĆENJA(planirani proces i/ili

sluĉajni dogaĊaj)

ulaz u sustavEKOLOŠKO RIZIĈNE

STRUKTURE

utjecajiutjecaji

Izvor onečišćenja – tank tereta Ekološki rizična struktura –sirova nafta Utjecaj havarija – sirova nafta od ekološki rizične strukture postaje onečišćivač okoliša


• Metodologija mora biti upotrebljiva za sve sudionike u pomorstvu

• Metodologija mora biti sveobuhvatna (interdisciplinarna) i primjenjiva na sve razine

PRIMJENA

METODE ZA PROCJENU

EKOLOS KIH RIZIKA

BRODAMARINE

AKVATORIJI

BRODOVI FLOTE

LUKE

ZASTAVE

REGIONALNO

LOKALNO

GLOBALNO

BIOTEHNIČKE

ZNANOSTI

BIOMEDICINSKE

ZNANOSTI

TEHNIČKE

ZNANOSI

DRUŠTVENE

ZNANOSTI

PRIRODNE

ZNANOSTI

Štetni učinak broda na okoliš

VODA

ZRAK

TOPLINA BUKAŠTETNE TVARI

FIZIĈKO UNIŠTAVANJE TRUPOM BRODA

OBALAOBALA

Najrizičniji učinak imaju štetne tvari žive i nežive koje se ispuštaju s broda i fizičko uništavanje flore i faune trupom broda i ili različitom brodskom opremom

Podjela brodova prema LLOYD’S REGISTER OF SHIPPING

TERETNI BRODOVI

TEKUĆI TERETI

RASUTI SUHI TERETI

OSTALI TERETI

UKAPLJENI PLINOVI

KEMIKALIJE

NAFTA

OSTALE TEKUĆINE

RASUTI

SUHI RASUTI / TEKUĆI

RASUTI S VLASTITIM ISKRCAJ.

OSTALI SUHI RASUTI

GENERALNI

PUTNIĈKI / GENERALNI

KONTEJNERSKI

HLAÐENI

RO - RO

PUTNIĈKI / RO - RO

PUTNIĈKI

OSTALI SUHI TERETI

LNG LPG

KEMIJSKI TANKERI

KEMIJSKI / PRERAÐEV. NAFTE

PRERAÐEVINE SIROVA NAFTA

VODA BITUMEN VINO

VOĆNI SOKOVIBILJNA ULJA

MASTI

TALOG ULJA JESTIVA ULJA

RIBLJA ULJA UGLJEN/ULJE

LATEX TANKER

PIVO

RASUTI

RUDE / ULJARASUTI / ULJA

RASUTI S VLASTITIM ISKRCAJEM

CEMENT DRVO UREA

AGREGATE

VAPNO

ALUMINIJ ŠEĆER

PRAŠAK MULJ

GENERALNI PALETE PALUB-TER

RUDE

KONTEJNERSKI PUTNIĈKI/KONT.

PUTNIĈKI/GENERALNI

HLAÐENI

RO-RO VOZILA

KONTEJNERSKI/RO-RO

LANDING

PUTNIĈKI/RO-RO PUTNIĈKI/LAND

PUTNIĈKI PUTNIĈKI ZA KRSTAR.

ŢIVA STOKA BARŢE TEŠKI

NUKLEARNI LOG-TIPP PEARL

KAMEN PULP

BRODOVI ZA

RAZLIĈITU UPOTREBU

RIBARSKI BRODOVI

RIBARICE

KOĈE OSTALE RIBARICE

OSTALI RIBARSKI BRODOVI

PRERADA PRIJEVOZ

PRIJEVOZ ŢIVE RIBE

POMOĆNI

TULJANOLOVCI KITOLOVCI

LOV TRAVE

OFFSHORE

BRODOVI ZA OPSKRBU

OPSKRBNI OPSKRBNI/TEGLJAĈI

OSTALI OFFSHORE

POMOĆNI BUŠAĆI

POLAGAĈI CIJEVI ZA TESTIRANJE

ZA PRERADU

RADNI

SIGURNOSNI

TEGLJAĈI/GURAĈI

OSTALI ZA RAZL. UPOTREBU

TEGLJAĈ GURAĈ

JARUŢALA

JARUŢALO JAR. S KONVEJEROM

OSTALI

KONVEJER DIZALICE

LEDOLOMCI KABELOPOLAGAĈ

SAKUPLJAĈ OTPADA

PROTUPOŢARNI

ZA KONTR. ONECIŠCENJA

PATROLNI

ŠKOLSKI

USLUŢNI

TRAGANJE I SPAŠAVANJE

PILOTSPAŠAVANJE SVJETIONIK

OPSKRBNI

RADNI

BOLNICAĈISTAC TANKOVA

BEZ VLASTITOG POGONA

JAHTE

ŠKOLSKI JEDRENJACI

BARŢE PONTONI

ZA MANIPULACIJU NAFTOM

ZA MANIPULACIJU CEMENTOM

Štetne tvari koje se ispuštaju u okoliš

BRODSKI TERETI - NOSIOCI

ŠTETNIH TVARI

AGREGATNO

STANJE TVARI

ĈVRSTO

(Ss)

TEKUĆE

(Ls)

PLINOVITO/

PAROVITO

(Gs)

TEKUĆI

SUHI

OSTALI

UKAPLJENI

PLINOVI

KEMIKALIJE

NAFTA

OSTALE

RASUTI

OSTALI

GENERALNI

RO-RO

KONTEJNERI

PUTNICKI

HLAĐENI

RIBARICE

ŢIVA STOKA

Klasifikacija štetnih tvari sustava tereta prema vrsti tereta i namjeni broda

Štetne tvari koje se ispuštaju u more

Štetne tvari prema porijeklu i načinu izlaza u more

NAĈIN IZLAZA

U MORE

PROPUŠTANJE

PORIJEKLO

ŠTETNE TVARI

TERETI

PRANJE

ISPUŠTANJE

TEKUĆI

PLINOVITI

PROSTORI

NASTAMBI

ĈVRSTI

ŢIVA STOKA

PROSTORI

STROJARNICE

IZLUĈIVANJEBIOCID

PREVLAKE TRUPA

Štetne tvari koje se ispuštaju u zrak

Štetne tvari prema porijeklu i načinu izlaza u zrak

NAĈIN IZLAZA

U ZRAK

IZGARANJE

TERETI

GORIVO /

ISPUŠNI-DIMNI

TEHNIĈKI

PLINOVI

ISPARAVANJE

PROPUŠTANJE

TEKUĆI

PLINOVITI

PROSTORI

NASTAMBI

ĈVRSTI

ŢIVA STOKA

PROSTORI

STROJARNICEVENTILIRANJE

PORIJEKLO

ŠTETNE TVARI

Štetne tvari koje se pohranjuju na obali

Mogućnosti tretmana čvrstog brodskog otpada

ĈVRSTI OTPAD

SPALIONICA

DIMNI PLINOVI

izlaz u okoliš

PEPEO

PRIHVATNE

STANICE NA

KOPNU

Toplina koja se ispušta s brodova

Energetska i entropijska bilanca u brodskom sporokretnom porivnom motoru

bilancaenergetska

entropijska

bilanca S= i Si

50,8 %

4 %

3 %

2 %

0,4 %

0,6 %

13,2 %

26 %

PROPULZIJA

TOPLA

VODA

EL.

ENERGIJA

SLATKA

VODA

GRIJANJE

GORIVA

ISIJAVANJE

ISPUH

RASHLADNA

VODA

GUBITCI

39,8 %

KORISNA

ENERGIJA

60,2 %

Egoriva 100%

S 1

S 2

S 3

S 4

S 5

S 6

S 7

S 8

Buka s brodova koja se širi okolišem

Intetitet buke koja dolazi od energetskog postrojenja ovisi srednjem efektivnom tlaku zvučnog vala, srednjoj efektivnoj brzini pulzacije, brzini zvuka u mediju i specifičnoj gustoći medija

VODA

ZRAK

BUKA STROJEVA I UREĐAJA

BUKA STRUJANJA FLUIDA

BUKA POMOĆNIH STROJEVA

BUKA PROPULZIJSKIH STROJEVA

Ekološko rizični brodski sustavi

Jedan od izvora onečiščenja obično uzroči nekoliko štetnih utjecaja.

SUSTAV ENERGETSKOG POSTROJENJA (SEP)

SUSTAV TERETA (ST)

SUSTAV BALASTA (SB)

SUSTAV TRUPA (STB)

SUSTAV NASTAMBI (SN)

Sustav energetskog postrojenja

Štetne tvari i izvori rizičnog djelovanja sustava energetskog postrojenja Pravokutnik šiljati –kontinuirano ispuštanje, pravokutnik obli – štetna tvar izolirana od okoliša, pravokutnik dva šiljata i

dva obla vrha – mogućnost povremenog ispuštanja u okoliš

ULJE STATVENE CIJEVIeco brtvenica

DIMNI PLINOVI

GENERATOR PARE

PROPULZIJSKI

POMOĆNI

SPALIONICA OTPADA

APARATI ZA VARENJE

KALJUŢNA VODAULJE STATVENE CIJEVI

ISPUŠNI PLINOVI

PORIVNI STROJ

DIZELSKI ELEKTRO

GENERATOR

ZRAK

VODA

ĈVRSTI OTPADTEHNIĈKI PLINOVI

TEKUĈINE SEP-a

ULJA

KEMIKALIJE

GORIVA

PROTUPOŢARNI

INERTNI PLIN

RASHLADNI

ZA VARENJE

DIZELSKI MOTOR

PLINSKA TURBINA

BENZINSKI MOTOR

VENTILACIJA

TALOG

Tipovi propulzije broda – prema broju

Prema broju dominiraju 4T dizelski motori Prednost dizelmotorne propulzije očituje se brojnim čimbenicima, osobito u niskoj potrošnji goriva pri gotovo svim pogonskim uvjetima, bez obzira na veličinu stroja.

Tipovi propulzije prema instaliranoj snazi

Prema instaliranoj snazi dominiraju 2T motori Prema instaliranoj snazi dominiraju dvotaktni dizelski motori, dok četverotaktni dizelski motori zadržavaju tradicionalnu zastupljenost na manjim brodovima i brodovima specijalnih namjena, kao što su brodovi za prijevoz kontejnera, trajekti i brodovi koji imaju dizel-električni poriv. Prednost dizelmotorne propulzije očituje se brojnim čimbenicima, osobito u niskoj potrošnji goriva pri gotovo svim pogonskim uvjetima, bez obzira na veličinu stroja.

Zalihost poriva broda

Zalihost broda predstavlja konfiguraciju brodskog sustava koja osigurava sposobnost broda da izbjegne zastoj ili kvar kada neka od njegovih komponenti iznevjeri. Zalihost se pojavila kao posljedica pomorskih kvarova, budući da su unatoč svim tehnološkim dostignućima na mnogim područjima, kvarovi još uvijek prisutni. Kvarovi na tankerima uzrokuju gubitak vremena, u nekim slučajevima gubitak tereta, a kao posljedicu imaju velike ekološke katastrofe. Stoga su zahtjevi za povećanom zalihošću i to osobito brodskog pogonskog postrojenja logična posljedica. Pritom moramo imati na umu da se brod može zaustaviti samo uz pomoć pogonskog postrojenja, štoviše brod bez poriva nema niti sposobnost upravljanja, te je prepušten silama prirode. Stoga klasifikacijska društva (registri) preporučuju za propulziju tri nivoa odnosno klase zalihosti. Budući da ta pravila nisu još obvezatna, izgradnja takvih redundantnih sustava ovisi isključivo o željama i mogućnosti brodovlasnika.

Propisi koji se odnose na propulzijski sustav broda

Minimalni uvjeti za izvedbu sustava poriva i njegovih podsustava na pomorskim brodovima propisani su SOLAS konvencijom, gdje su zahtjevi strojarskih i elektro uređaja zajedno obrađeni. Pravila strojnih uređaja u poglavlju C dijele brodove u dvije skupine: - trgovački i -putnički brodovi.

Za navedene skupine propisuje se poseban nadzor i zalihost za vitalne sustave brodske propulzije: - proizvodnja električne energije - sustav pare - sustav vode za kotao - sustav goriva za kotao i motor - sustav podmazivanja motora - sustav hlađenja motora - sustav zraka za kotao ložen naftom - sustav komprimiranog zraka za upućivanje motora - hidraulički, pneumatski i električni sustav za nadzor i upravljanje

Zalihost poriva broda

Sustav poriva mora omogućiti ponovnu uspostavu pogona od potpunog prestanka rada, bez vanjske pomoći. Svi uređaji moraju biti tako konstruirani, da ispravno djeluju u stanju 15° poprečnog statičnog nagiba broda, 22,5° dinamičnog nagiba broda, te pod kutem od 7,5° uzdužnog nagiba broda. Svaka izvedba poriva mora brodu omogućiti vožnju krmom u svim uvjetima plovidbe. Glavni izvor električne energije mora imati dva agregata. Ukoliko je jedan u kvaru, drugi se automatski starta i preuzima potrošače kormilarskog sustava, rasvjetu i vitalne potrošače porivnog sustava. Generator u nuždi treba biti (ukoliko je to moguće) postavljen na nepropusnu pregradu. Raspoloživa snaga generatora u nuždi mora zadovoljiti održavanje vitalnih sustava u slijedećem vremenskom razdoblju: - sustav rasvjete u bitnim prostorima – 18 h - navigacijska svjetla – 18 h - komunikac. i navigac. uređaji i uređaji za otkrivanje i dojavu požara – 18 h - protupožarna pumpa – 18 h - rasvjeta oko čamaca za spašavanje – 3 h -napajanje kormilarskog sustava – 30 min.

Električna energija u nuždi može biti dobivena iz akumulatora ili agregata. Ukoliko se radi o agregatu, mora biti sposoban za samostalno upućivanje pri temperaturi od 0°C, a ako s upućuje s akumulatorom, mora imati mogućnost najmanje tri uzastopna upućivanja.

Nedostatak propisa za zalihost

U konvenciji nema nikakvih propisa vezanih uz zalihost sustava propulzije, pa se unatoč svim propisima međunarodnih konvencija, klasifikacijskih društava i ustanova, nesreće se još uvijek događaju. Veći broj pomorskih nesreća bile bi spriječene, ukoliko bi brodovi imali zalihost sustava propulzije i kormilarenja. U vremenskom periodu od 1974. do 1994. godine, 30% tankera većih nosivosti, izgubljeno je zbog kvara u strojarnici.

Zalihost brodskog porivnog stroja

Zbog neizbježnih kvarova glavnog porivnog stroja, koje će uzrokovati prestanak brodskog pogona, te moguće velike štete, koje na kraju budu na teret klasifikacijskih i osiguravajućih društava, ista uvode nove propise za zalihost porivnog uređaja broda. Ti propisi međutim još nisu obavezujući, već služe samo kao preporuka brodarima.

Najveći registri koji su usvojili su pravilnike o zalihosti propulzije su: - Det Norske Veritas (DNV), siječanj 1996. god. - Registro Italiano Navale (RINA), siječanj 1996. god. - American Bureau of Shipping (ABS), srpanj 1997. god. - Lloyd’s Register of Shipping (LR), veljača 1999. god. - Germanische Lloyd (GL), kolovoz 2000. god.

Germanische Lloyd novo pravilo 14 “Redundant Propulsion and Steering Sistem”

a) Zalihost klase RP1 X%

Svaka se skupina razlikuje u ostatku raspoložive snage za poriv broda nakon prestanka rada glavnog stroja. Posebnu pozornost dana je skupini RP1 20%, koja predstavlja dvadesetpostotnu zalihost snage glavnog porivnog stroja. Sve tri skupine moraju zadovoljiti manevriranje broda u nevremenu. Minimalna brzina broda mora biti u normalnim vremenskim uvjetima i u području brzine od 7 čvorova, odnosno 50% od normalne brzine.


a) Zalihost klase RP1 X%

Zalihost porivnog sustava mora biti sposobna pokretati brod pod navedenim uvjetima u vremenskom periodu koji nije manji od 72 sata. Brod može dobiti uporabnu dozvolu za zalihost klase RP1 X% ukoliko ima dva neovisna porivna sustava. Ne zahtijeva se zalihost propulzora, osovine, reduktora i kormilarskog sustava. Predviđena je mogućnost izvedbe poriva s dva motora PM, koji su preko zupčanog prijenosa G, vezani na jednu pogonsku osovinu brodskog vijka, te izvedbe s osovinskim generatorom PTI kojeg pri prestanku rada motora može pokretati agregat. Za uspješnu propulziju potrebno je imati posebnu spojku za odvajanje porivnog stroja od osovine brodskog vijka. Sustav sa dva porivna motora obično daje zalihost snage od 50%, dok sustav s jednim porivom daje obično zalihost od 30% snage poriva. Power Take In – dodatna snaga porivnog motora


b) Zalihost klase RP2 X%

Skupina s oznakom RP2 X% predstavlja brodski strojni kompleks sa dva porivna motora i dva osovinska voda, ili je ugrađen sustav sa jednim dizelskim motorom za normalnu propulziju i jednom porivnom jedinicom tzv. W.J., koji djeluje na principu vodenog ejektorskog tlaka i protoka. Propulzija sa vodenim protokom mora obuhvatiti pokretnu sapnicu za usmjeravanje broda W.J. – Water Jet – propulzija sa vodenom mlaznicom


c) Zalihost klase RP3 X%

Najveću moguću redundanciju skupine RP3 X% dobiva brod, koji ima dva pasivna porivna motora i dvija neovisna osovinska voda. Sustav je sličan sustavu RP2 X%, no ovdje se zahtijeva nepropusnost pregrada kormilarskog sustava i postojanost požarne pregrade klase A-60 po SOLAS konvenciji.

- Dva dizelska generatora i generator za nuţdu,

- Tri dizelska generatora i generator za nuţdu

Dva dizelska generatora i generator za nuţdu i osovinski generator

Dva dizelska generatora i turbinski generator


Učestalosti kvarova brodskih motora

Baza podataka CIMAC, obuhvaća karakteristike kvarova na porivnim motorima i generiranju električne energije. Podaci su sistematizirani po vrsti broda, tipu motora, promjeru cilindra, hodu stapa, brzini vrtnje, srednjem efektivnom tlaku u cilindru, vrsti goriva, proizvođaču motora, starosti postrojenja i vrsti generatora. Zabilježene su vrste kvarova, datum kvara i broj radni sati, prikazan je kratak opis i postupak sanacije od strane posade ili proizvođača opreme, te realizacija na dojavu kvara na uređaju. Zabilježeni kvarovi, koji su se dogodili na motorima tijekom eksploatacije broda mogu se sistematizirat u jednu od deset osnovnih komponenti sustava:glave motora, stap, ojnica i stapni prstenovi, košuljica cilindra s podmazivanjem, križna glava i ojnica, koljenasta osovina, odrivni ležaj i uređaj za okretanje motora, regulator brzine vrtnje, sustav upućivanja motora s zrakom, ispušni ventili, sustav goriva i turbopuhalo s podsustavima. Bazom podataka je obuhvaćeno 826 dvotaktnih i četverotaktnih motora glavnih svjetskih proizvođača.


Pregled kvarova prema komponentama i sustavima motora


Pregled kvarova energetskog postrojenja prema sustavima

Sistematizacija kvarova prijavljenih Swedish Club-u od 1988. do 1997


Pregled kvarova prema komponentama motora


Uzroci kvarova energetskog postrojenja

Klasifikacijska ustanova NK (Nipon Kaiji Kyokai) izvršila je, u vremenskom periodu od 1993 do 1998 godine vrlo opsežno istraživanje na 300 brodova, na kojima je prijavljeno 499 većih kvarova, zbog kojih je brod ostao bez, ili sa znatno reduciranim porivom. Kvarovi su klasificirani u jednu od osam grupa , a osobito veliki postotak otpada na kvarove izazvane neadekvatnim održavanjem (53%).


Odnos uzroka kvarova prema komponentama i sustavima


Prosjeĉni faktori emisije štetnih plinova i ĉvrstih ĉestica za sporohodne i srednjehodne motore

# kg/t goriva g/kWh

1 NOX 87* 57** 17* 12**

2 CO 7,4 1,6

3 HC 2,4 0,5

4 CO2 3170 660

5 SO2 20 x % S 4,2 x % S

6 čvrste

čestice 7,6*** 1.2**** 1,5*** 0,2****

* sporohodni ** srednjehodni

*** rezidualno gorivo **** destilatno gorivo

S – sadržaj sumpora u gorivu (% težinski)


Tablica 6. Specifićna emisija štetnih plinova u zavisnosti od opterećenja motora

# kg/t goriva 25 % MTS 50 % MTS 85 % MTS

1 NOX 88,5 79,6 68,3

2 CO 8,3 5,5 3,8

3 HC 2,85 2,33 1,92

4 CO2 3270 3200 3250

5 SO2 56,5 56,2 57,3

Sustav nastambi

Izvori rizičnog utjecaja sustav nastambi

ZRAK NASTAMBI

VODA CRNA

SIVA

OSTACI HRANE OSTALO

ĈVRSTI OTPAD

ZRAK

OTPADNA VODA

Sustav nastambi – mogući tretman otpada na putničkim brodovima

OPASNI

- KEMIKALIJE IZ FOTO

LABORATORIJA

- BATERIJE

- SREDSTVA ZA SUHO

KEMIJSKO ĈIŠĆENJE

- OTAPALA I BOJE

NEPROPUSNE

POSUDE

SPECIJALIZIRANO

ODLAGALIŠTE

ĈVRSTI OTPAD

HOTELSKI I RESTORANSKI

PAPIR &

PLASTIKA

SPALIONICA SPREMIŠTE

ODLAGALIŠTE ZA

PEPEO

ODLAGALIŠTE ZA

RECIKLAŢU

HRANA

USITNJIVAĈ

STAKLO

DROBILICA

LIMENKE

KOMPAKTOR

OTPADNA VODA

CRNA SIVA

SPREMNI

K

SPECIJALIZIRANO

ODLAGALIŠTE

TRETMAN

ISPUŠTANJE

VAN BRODA

- ZAHODI, IZLJEVI BOLNICE

SPREMNIK

- UMIVAONICI, TUŠEVI, PRAONICA

- KUHINJA, SALON

- KONDENZAT KLIMA UREĐAJA

Sustav tereta

Izvori rizičnog djelovanja sustava tereta

PLINOVI TERETA

TEKUĆI TERET SIPKI TERET UKAPLJENI PLIN ŢIVOTINJE

ZRAK

VODA

IZOLIRANI TERET

TEKUĆI TERET SIPKI TERET ŢIVOTINJE

OSTACI TERETA NAKON PRANJA SPREMNIKA

IMO – preko 50% svih tereta koji se prevoze morem je štetno za okoliš

Sustav balasta

Mogući ispušteni organizmi u balastu broda

VODA

BALASTNA VODA

ALGE VIRUSIBAKTERIJE

GLJIVE PRAŢIVOTINJERIBE

OSTALI KRALJEŢNJACI

Koji je rizik od ispuštenog vodenog balasta na okoliš?

• Godišnje se u svijetu transportira 11 - 12 milijardi tona vodenog balasta. • Preko 7000 organizama se prenosi vodenim balastom. • Globalni utjecaj na svjetsku ekonomiju procjenjuje se na 10 milijardi Eura. • Organizmi ispušteni vodenim balastom negativno djeluju na:

– ekologiju – uništavanje bioraznolikosti, – ekonomiju – ribarstvo, obalna industrija, turizam, – ljudsko zdravlje – unos toksina (alge koje apsorbiraju školjkaši).

4

3

2

1

10

9

57

68

1 2 10

Sj. pacif. zvjezdača Zebrasta dagnja Sj. američki rebraš

Zahtjevi koji se postavljaju prilikom odabira metode postupanja VB

• Sigurnost za brod i posadu broda • Prihvatljivost za okoliš (kod nekih

metoda postiže se zadovoljavajuća biološka efikasnost, ali obrađeni ispušteni balast može štetno djelovati na morski okoliš).

• Potpuna biološka efikasnost koja

predstavlja stupanj inaktivacije, odstranjivanja alohtonih organizama.

• Niži troškove (kapitalni i operativni) • Primjenjivost na brodske uvjete

(kompatibilnost s postojećim brodskim sustavima, jednostavnost rukovanja i održavanja, kompleksnost izvedbe).

POSTUPANJE VODENIM BALASTOM

OBRADA U LUĈKOM

POSTROJENJU

OBRADA NA

LUĈKOJ BARŢI

POSTUPANJE NA BRODU

IZMJENA BALASTA OBRADA BALASTA

SEKVENCIJSKI PRIMARNE METODE

RAZRIJEĐIVANJEM

ISPIRANJEM

KOMBINIRANE METODE

SEKUNDARNE METODE

Da li je 95% efikasnost izmjene dovoljna ?

BALASTNA

PUMPA 1

BALASTNA

PUMPA 2

KO

LE

KT

OR

BA

LA

ST

A

ISKRCAJ

VAN BRODA

ISKRCAJ

VAN BRODA

USISNO TLAĈNA LINIJA

BALASTNI TANKOVI Izmjenjen volumen

balastnog tanka

% efikasnost

izmjene

balasta

1 63,2%

2 86,5%

3 95%

4 98,2%

• Uzorkovanje izmjenjenog balasta potvrđuje nakon 3 izmjene (efikasnost izmjene 95% odnosno 5% zaostalog balasta) u tankovima je zaostalo 25% planktona.

• Volumetrijska efikasnost izmjene VB nije proporcionalna biološkoj efikasnosti. • Primjer toksičnih planktona prosječne gustoće od 105 / l • Oko 40% proizvede ciste → 40 000 cisti /l, • 60 000 m3 balasta → 2,4 ·1012 cisti, • kod biološke efikasnosti 95 % u balastu ostaje 1,2·1010 cisti; • dovoljno je 1000 cisti za formiranje kolonije

Ovisnost efikasnosti izmjene vodenog balasta o broju

izmjena volumena balastnog tanka

Metoda kontinuiranog ispiranja

Metode obrade vodenog balasta

OBRADA VODENOG BALASTA

PRIMARNE METODE OBRADE SEKUNDARNE METODE OBRADE

FIZIKALNE METODE KEMIJSKE METODEMEHANIČKE METODE

KLORIRANJE

KOMBINIRANE METODE

HIDROCIKLONSKA

SEPARACIJA

FILTRACIJA

UV - ZRAĈENJE

UV - ZRAĈENJE

PREMAZI

TANKOVA

DEOKSIDACIJA

OZONIZACIJA

UV - ZRAĈENJE

TOPLINSKE

MAGNETSKE

ULTRAZVUK

PULSIRAJUĆA

PLAZMA

FILTRACIJA

HIDROCIKLONSKA

SEPARACIJA

CENTRIFUGALNA

SEPARACIJA

• Toplinske metode mogu biti primjenjive na brodove s relativno dužim putovanjima (preko 10 dana) ili na tankerima za prijevoz sirove nafte.

• Mehaničke optimalne u prvom stupnju

obrade jer eliminiraju veće organizme. • Kemijske metode iako biološki efikasne

štetne su po morski okoliš. • Kombiniranim metodama postiže se

najveća biološka efikasnost.

Podjela metoda obrade vodenog balasta

Sustav trupa

Rizik onečišćenja okoliša trupom broda

ŠTETNI MORSKI ORGANIZMI

SAKUPLJANJE VODE OBRAŠTANJE

TRUP PROPELER

PODVODNI

OTVORILANĈANIK

PALUBA SPREMNICI

BIOCIDNE PREVLAKE

NA BAZI BAKRA

OSTALE

NA BAZI KOSITRA

ZAŠTITNE

PREVLAKE

ABRAZIVNA

SREDSTVA

GRADNJA BRODA I ODRŢAVANJE

EKSPLOATACIJA BRODA

Štetne tvari sustava trupa broda

iznutra

izvana

Zone zaštite trupa broda

EKSTRAKCIJA OTAPALIMA

ZRAĈENJE

MEMBRANSKO FILTRIRANJE

APSORPCIJA

Tretman biocidnih prevlaka pri odstranjivanju

Buka sustava trupa broda

Izvori brodske hidrodinamičke buke

VODA

ZRAK

HIDRODINAMIĈKA BUKA

BUKA PROPULZORA

BUKA STRUJANJA

FLUIDA UZ PROPELER

ZUJANJE

PROPELERA

BUKA PRED KAVITACIJE

BUKA KAVITACIJE

REZONANCIJA TRUPA I

PROPELERA

BUKA TRUPA

KAVITACIJA NA

OTVORIMA

REZONANCIJA INDUCIRANA

STRUJANJEM

BUKA TURBULENTNOG

STRUJANJA

Raščlamba faktora koji utječu na procjenu ekoloških rizika broda

Temeljni faktori brodskog ekološkog rizika

Pri analizi ekološkog rizika bitno je odijeliti ekološku opasnost planiranog procesa kod kojeg je onečišćenje okoliša izvjestan događaj i nepredviđenog mogućeg događaja koji se može ali i ne

mora ostvariti

MOGUĆI

DOGAĐAJ

ulaz u sustavEKOLOŠKI RIZIĈNE STRUKTURE

ONEĈIŠĆIVAĆI OKOLIŠA

izlaz u okoliš

IZVJESNI

DOGAĐAJ

Normizacijski

faktor

Ljudski

faktor

Tehniĉki

faktor

Operativni

faktor

Raščlamba faktora koji utječu na ekološki rizik broda

Faktor tipa broda

Faktor strukture trupa

Faktor brodskih strojeva

Faktor brodske opreme

Faktor broda u dolasku

Faktor broda na odlasku

Faktor broda u teretu

Faktor broda u balastu

Faktor broda u teretu & balastu

Faktor punog opterećenja

Faktor djelomićnog opterećenja

Faktor stanja manevra

Faktor lučkog pogona

Faktor ukrcaja/iskrcaja

Faktor pranja teretnih spremnika

Faktor slobodne plovidbe

Faktor usidrenog broda

Faktor broda u dokuFaktor oštećenog broda

Faktor potopljenog broda

Faktor časnika palube

Faktor časnika stroja

Faktor lučkog pilota

Faktor lučkog osoblja

Faktor održavanja broda

TEHNIČKI FAKTOR

OPERATIVNI FAKTOR

Faktor posade broda

Faktor zone plovidbe

Faktor vremenskih uvjeta

LJUDSKI FAKTOR

OF

arr

dept

cgo

bal

cgbl

slfl

slll

mano

port

anc

ld/ul

doc

dam

sun

was

shor

pilot

eng

deck

ocn

stp

TF

sst

smn

seq

HF

sma

zon

atm

crw

Faktor managementa tvrtkeman

Faktor normi IMO-a

Faktor normi registra brodova

Faktor ostalih domaćih normi

Faktor ostalih meĎunarodnih normi

NORMIZACIJSKI FAKTOR

dom

eng

deck

NF

int

Glavni utjecaji na slučajne ekološki rizične dogaĎaje

• Kategorije pomorskog rizika s obzirom na vrijednost odštetnih zahtjeva

• Kategorije pomorskog rizika s obzirom na broj odštetnih zahtjeva

11%

16%

19% 27%

20%

7%

sudar imovina oneĉišćenje teret povrede ostalo

8%

9%

5%

40%

30%

8%

Istraživanje Analiza značajnijih odštetnih zahtjeva – desetogodišnji trendovi u pomorskim rizicima Uzorak od 5000 brodova, uzimaju se u obzir odštetni zahtjevi koji prelaze 100 000 USA $ P&I Report, London 2000

Odnos ekološko rizičnih dogaĎaja i ukupnih rizičnih dogaĎaja s obzirom na uzroke

0

5

10

15

20

25

30

35

Posad

a

Ĉas

nici p

alub

ePilo

t

Oso

blje te

rmin

ala

Opr

ema

Stroje

vi

Strukt

ura

brod

a

Zahtjevi za odštetma za oneĉišćenje okoliša

Ukupni odštetni zahtjevi

Sklonost rizičnim dogaĎajima prema tipovima brodova

0

510

15

20

2530

35

Ras

uti

Suhi

Tekući

Kontejn

eri

Kemijs

ki

Putniĉki

HlaĊe

ni

Opsk

rbni

Ro-

Ro

Uĉestalost odštetnih zahtjeva Udio u strukturi f lote

Učestalost rizičnih dogaĎaja prema tipovima brodova

0

20

40

60

80

100

Tekući Kemijski HlaĊeni Kontejner Rasuti Putniĉki Suhi Opskrbni

Oneĉišćenje Ostalo Imovina Sudar Osobe Teret

Udio u nastaloj šteti prema tipovima brodova

0

20

40

60

80

100


Oneĉišćenje Ostalo Imovina Sudar Osobe Teret

Starost pojedinih brodova ispitanog rizičnog uzorka

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45


0-4 godine 5-9 godina 10-14 godina 15-19 godina 20-24 godine 25+ godina

Brodovi za prijevoz nafte i preraĎevina Usporedba najčešćih uzroka pogrešaka na tankerima

0

5

10

15

20

25

30

Posad

a

Ĉas

nici p

alub

e

Ĉas

nici s

troja

Pilot

Oso

blje te

rmin

ala

Opr

ema

Stroje

vi

Strukt

ura b

roda

Ostal

o

Tankeri Ostali brodovi

Godišnji broj izljeva sirove nafte u tonama

0

20

40

60

80

100

120

1970

1973

1976

1979

1982

1985

1988

1991

1994

1997

2000

7 - 700 > 700

Glavne okolnosti pri izljevanju nafte/preraĎevina u more

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

Ukrcaj/Iskrcaj

tereta

Ostale operacije

s teretom

Nasukanja Poţar/Eksplozija

> 700 tona 7 - 700 tona < 7 tona

Greška broda

• Greška broda – greška trupa, strojeva, opreme

2% 5%

7%

24%

8%%

sudar

teret

imovina

povrede

oneĉišćenje

ostalo

54%

Utjecaj greške broda na 5 osnovnih kategorija rizika

Pod greškom broda smatra se greška strukture broda, greška svih strojeva, svih brodskih sustava i cjelokupne ugrađene opreme.

Greška broda

• Greške broda kroz promatrano razdoblje od 10 godina opadaju

• Izrazito povoljan trend je kod tankera nakon 1990 g.

Godišnja raspodjela greške broda prema tipovima tereta

0

5

10

15

20

25

30

35

87 88 89 90 91 92 93 94 95 96

rasuti teret suhi teret tekući teret

hlaĊeni tereti kontejneri putniĉki

ro-ro opskrbni kemikalije

Greška broda

• Tri najrizičnije skupine brodova – brodovi za rasute terete, suhe terete i tankeri

Raspodjela strukturne greške broda prema tipovima brodova u promatranom desetogodišnjem periodu

0

5

10

15

20

25

87 88 89 90 91 92 93 94 95 96

pilot lučki djelatnici

Od svih utjecaja na ekološki riziĉne dogaĊaje sigurno je najteţe objasniti i statistiĉki obraditi ljudsku grešku. Najĉešći razlozi koji dovode do ljudske greške u pomorstvu su umor, neiskustvo, slaba naobrazba, nedovoljna izobrazba, previše intenzivni uvjeti iskorišćavanja broda, slaba motivacija za rad, nedovoljna lojalnost tvrtki, upitan moral, neprimjeren odnos menadţmenta tvrtke, slabo poznavanje jezika kojim se komunicira i loša radna sredina. Rizik ljudske greške bitno je detaljno analizirati, jer posljedica ljudske greške izravno zavisi od posla kojim se dotiĉna osoba u trenutku pogreške bavi. Iako se ovaj rad bavi ekološki štetnim posljedicama ljudske greške, vaţno je poznavati trendove ljudske pogreške u pomorstvu općenito, jer se nikada ne zna što će dotiĉna greška uzroĉiti. Ljudske greške u pomorstvu dijeliti se na greške napravljene od strane brodske posade, i greške koje su napravili ostali sudionici u pomorskim aktivnostima.

U promatranom desetogodišnjem periodu zapaţen je silazni trend (nakon dostignutog maksimuma) svih grešaka koje dolaze od strane brodske posade. Ĉasnici stroja istiĉu se u ranim devedesetim godinama s najveĉim udjelom grešaka na promatranom uzorku, što se mora uzeti s oprezom jer se dio grešaka na strojevima i opremi pripisuje greškama strojara 70. Trendovi koji obuhvaćaju zadnjih nekoliko godina promatranog perioda imaju tendenciju pada, pri čemu prednjači greška posade broda. Na samom kraju promatranog perioda najveći postotak greški otpada na časnike palube.

D

i

j

a

g

r

a

m

1

9

.

D

e

s

e

t

o

g

o

d

i

š

n

j

i

t

r

e

n

d

o

v

i

g

r

e

š

k

i

p

i

l

o

t

a

i

l

u

ĉ

k

i

h

d

j

e

l

a

t

n

i

k

a

70

0

5

1 0

1 5

2 0

2 5

rasu

ti

kont e

jner

i

suhi te

ret

put n

ički

hla

Ďeni

opskrb

ni

tanker i

parc

el

ro-ro

Ljudska greška – struktura prema posadi

• Najčešći razlozi su umor, neiskustvo, nedovoljna naobrazba i izobrazba, motivacija za rad, nedovoljna lojalnost tvrtki, neprimjeren odnos managementa tvrtke, slabo poznavanje jezika...

Desetogodišnji trendovi greški časnika palube, časnika stroja i posade broda

0

5

10

15

20

25

87 88 89 90 91 92 93 94 95 96

časnik palube časnik stroja niža

posada

Ljudska greška – tipovi brodova

• Prvi puta u podatcima se pojavljuju brodovi za prijevoz ukapljenih plinova

Učestalost ljudske greške na pojedinim tipovima brodova

0

5

10

15

20

25

Ras

uti

Suhi

Tekuć

i

Konte

jner

Uka

pljeni p

linov

i

Putniĉk

i

OBO

Ops

krbn

i

Kemika

l

Ro-

Ro

HlaĊe

ni

Ljudska greška

Ljudska greška – desetogodišnji trendovi

• Prvi puta u podatcima se pojavljuju brodovi za prijevoz ukapljenih plinova

Desetogodišnji trendovi greške brodske posade na različitim tipovima tereta

0

5

10

15

20

25

87 88 89 90 91 92 93 94 95 96

rasuti teret suhi teret tekući teret

hlaĎeni tereti kontejneri

Slučajni rizični dogaĎaji – udio luka

• Najfrekventnije svjetske luke uz koje su tankerski terminali ne pokazuju sklonost pojavljivanju značajnijeg rizičnog događaja

• Ekološki rizični događaji ne ovise o gustoći prometa u pojedinim lukama

Udio ekološki rizičnih događaja u najvećim svjetskim lukama

00,5

11,5

22,5

33,5

4

Rot

terd

am

Antwer

pen

Hou

ston

New

Orle

ans

Singa

pore

Slučajni rizični dogaĎaji – udio drţava u broju

• Ekološko rizični događaji javljaju se u operativnim stanjima broda koji nije u luci

Udio pojedinih država u broju ekološko rizičnih događaja

0

5

10

15

USA

Japa

n

Nizoz

emsk

a

Italija U

K

Sjev. K

oreja

Belgija

Brazil

Njem

aĉka

Kina

Slučajni rizični dogaĎaji – udio drţava u šteti

• Italija i Sj. Koreja su ekološki incidentne zemlje sa zamjetnim brojem incidenata uz razmjerno visoke štete

Udio pojedinih država u šteti od ekološko rizičnih događaja u USD (000)

0

2000

4000

6000

8000

10000

USA

Japa

n

Nizoz

emsk

a

Italija U

K

Sjev. K

oreja

Belgija

Argen

tina

Austra

lijaKin

a

Njem

aĉka

Grĉ

ka

Najveće nesreće tankera u povijesti

• Položaj kruga određuje mjesto nesreće a promjer kruga proporcionalan je količini ispuštene nafte

Najveće nesreće dešavaju se uz tankerske plovne puteve

Hvala na pozornosti

Documents

RIZICI U POMORSTVU