Rizici i upravljanje rizicima u međunarodnom poslovanju

Mr. sc. Zoran WittineKatedra za međunarodnu ekonomiju

Razvoj teorije vjerojatnosti• Isprva je proučavana iz religioznih (manje) i kockarskih (više)

razloga• Motivacija - čovjekova težnja za sigurnošću i pokušaji da

razumije zakone koji vladaju u prirodi • Mahabharata i Talmud• Marcus Cornelius Fronto: “Sagradili smo tisuću hramova

Sreći, a nijedan hram Razumu”• B. Pascal – utemeljuje teoriju vjerojatnosti• J. Bernoulli – definira vjerojatnost a priori i a posteriori• T. Bayes – definira uvjetnu vjerojatnost

Razvoj korporativnog upravljanja rizicima

• Korporativno upravljanje rizicima razvija se tek od 50-ih godina 20.stoljeća, no prave zamahe dobiva 20 godina kasnije:– Propast sustava fiksnih deviznih tečajeva 1971.– Naftni šokovi 1973. – Crni ponedjeljak 1987. (u jednom danu ulagači izgubili

1 000 000 000 000 američkih dolara) – Japanska, Azijska i Ruska kriza 1989., 1997. te 1998.– Teroristički napad na WTC 2001.

• Jedna stvar povezuje sve navedene događaje! Koja?

• Globalizacija i deregulacija

Određenje rizika i srodnih pojmova• Utjecaj neizvjesnosti na ciljeve, pri čemu pod utjecajem

podrazumijevamo pozitivno ili negativno odstupanje od očekivanog, a ciljeve sagledavamo u širem smislu, kako s obzirom na aspekte (financijski, marketinški, društveni i drugi), tako i s obzirom na njihov značaj odnosno organizacijsku razinu na kojoj se ostvaruju (strateški, taktički, operativni, projektni i dr.). Neizvjesnost se odnosi na nedostatak informacija povezanih s razumijevanjem nekog događaja, posljedica koje izaziva ili vjerojatnosti njegovog nastupa.

• Ugroza/šteta (eng. Harm)• Prijetnja (eng. Threat ili Hazard)

Određenje rizika i srodnih pojmova• Ugroza/šteta (eng. Harm) - ) je materijalna i/ili nematerijalna

šteta (npr. ozljeda ili narušeno zdravlje) i/ili stvarna ili potencijalna opasnost koja prijeti čovjeku ili imovini.

Za pojavu ugroze, odnosno štete koju može izazvati nužan je izvor.

• Prijetnja (eng. Threat ili Hazard) - objekti, sredstva, aktivnosti, ponašanja ili situacije koje su sposobne izazvati ugrozu.

Rizik i neizvjesnost

Rizik i neizvjesnostRizik0<p<1

Čisti Špekulativni

Osigurljiv Neosigurljiv

Osobni rizik

Imovinski rizik

Rizik od odgovornosti

Izvori i posljedice rizika

Izvori i posljedice rizika• Izvor rizika određuje i posljedicu njegovog nastupa, te samim time i

metode i sustav upravljanja takvim rizikom• Unutarnji (inherentni poduzeću, npr. rizik likvidnosti ili R&D-a) i

vanjski (u poslovnom okruženju poduzeća, npr. rizici zemlje) izvori• Poduzeće ima izravan utjecaj na izvore rizika unutar poduzeća, dok

će na rizike koji proizlaze iz vanjskih izvora u pravilu teško moći aktivno utjecati, već im se mora prilagođavati.

• Ipak i u ovom slučaju utjecaj poduzeća je moguć, ali ovisi o mnogim varijablama kao što su tržišni položaj poduzeća, razvijenost tržišnog, gospodarskog i političkog sustava na kojemu poduzeće djeluje, poznavanje konkurencije, povezanost s političkim subjektima itd.

Poslovni rizici Ne-poslovni rizici

Rizici poslovnih odluka

Strateški rizik

Rizik proizvoda

Rizik marketinga

Rizik organizacije

Rizici poslovnog okruženja

Makroekonomski r.

Rizik konkurencije

Rizik tehnologije

Ostali rizici Financijski rizici

Reputacijski rizik

Regulatorni i politički rizik

Tržišni rizik

Rizik likvidnosti

Kreditni rizik

Operativni rizik

Rizici poslovanja

Tržišni rizik • Mogućnost nastanka gubitka zbog fluktuacija cijena na tržištu

• Ne pogađa isključivo financijske institucije, već sva poduzeća koja se izravno ili neizravno pojavljuju kao ulagači na financijskom tržištu

• Način umanjenja rizika – postavljanje ograničenja na zauzimanje određenih vrsta pozicija, kontroliranje ukupne izloženosti pomoću složenih financijskih indikatora, diverzifikacija portfolia, uspostavljanje nadzora od strane risk managera i sl.

Rizik likvidnosti • Rizik likvidnosti imovine i rizik likvidnosti novčanog toka.

• Njihov zajednički nastup uvjetovan je neadekvatno strukturom imovine kao posljedicom loše poslovne politike poduzeća.

• Umanjuje se diverzifikacijom portfolia i detaljnim planiranjem novčanog toka.

Kreditni rizik • Ugovorni partner ne može ili ne želi ispuniti svoju ugovornu

obvezu (npr. nelikvidnost ili stečaj)

• Šteta za poduzeće nastupa i prije stečaja poslovnog partnera

• Rizik suvereniteta

Operativni rizik • Proizlazi iz neadekvatnih procesa, ljudi ili sustava

• Dovode do pogrešaka u provedbi transakcija, prekasnog zatvaranja pozicija, nedobivanja informacija ili pak dobivanja pogrešnih informacija i sl.

• Smanjenje izloženosti kroz – pojednostavljenje poslovnih sustava, jasnu raspodjelu odgovornosti, stroge interne mehanizme kontrole i sl.

Reputacijski rizik • Mogućnost nastanka štete izvan granica operativnih gubitaka,

a proizašlih iz narušenog ugleda poduzeća.

• Nije trenutni rizik, već traje dulji vremenski period, pa mu je ukupnu štetu vrlo teško izmjeriti.

• Posljedice mu prvenstveno ovise o duljini trajanja, uzroku nastanka, te branši i osnovnoj djelatnosti poduzeća.

Zakonodavni i politički rizik • Mogućnost nastanka štete proizašle iz promijenjenih državnih

politika ili promjena u političkom okruženju kao i kazne i troškove koje poduzeću odredi nadležno regulatorno tijelo.

• Umanjuje se uspostavljanjem odgovarajućih politika i mjera zaštite (nor. korištenje standardiziranih ugovora radi izbjegavanje dvojake interpretacije klauzula)

• Uz rizik reputacije – izrazito težak za kvantificiranje, te nije podložan formalnim mjerenjima i procjenama vjerojatnosti nastupa.

Subjektivnost u odlučivanju • Znanstvene teorije aksiomatski su pretpostavljale da ljudi u

procesu donošenja odluka koriste sve dostupne informacije s ciljem donošenja optimalne odluke, te da su općenito racionalni u procesu donošenja odluka.

• Upravljanje rizicima je iracionalno u ekonomskom smislu zbog toga što većina ili gotovo svi subjekti na tržištu loše procjenjuju veličinu i vjerojatnost nastupa različitih rizika.

• Najslabija karika sustava za upravljanje rizicima jest ljudski faktor zbog toga što ljudi „nisu sposobni ispravno prosuđivati rizike“

Subjektivnost u odlučivanju • Glavna implikacija subjektivnosti jest u tome da individualne

karakteristike donositelja odluke izravno utječu na procjenu vjerojatnosti i donošenje odluke.

• Percipiranje rizika je kompleksan proces. Subjektivnost u percepciji rizika ovisi o četiri utjecajna čimbenika: – Načinu na koji razumijemo rizik, – Percepciji dobiti i gubitka, – Kognitivnoj pristranosti i – Obilježjima ličnosti.

Subjektivnost u odlučivanju

NAČIN NA KOJI RAZUMIJEMO RIZIK

• Vjerojatnost nastupa i veličina utjecaja ključne su dimenzije rizika, no da li donositelji odluka vode računa samo o njima?

• Dvije su dodatne komponente koje utječu na to kako ljudi razumijevaju rizik, a to su čimbenik straha (subjektivni stav donositelja odluke o tome koliko se boji posljedica nastupa određenog rizika) i čimbenik kontrole (subjektivna procjena donositelja odluke o tome koliko samostalno može utjecati na nastup rizika i njegove posljedice).

• Primjeri?

Subjektivnost u odlučivanju PERCEPCIJA DOBITI I GUBITKA

• Ljudi su skloniji prihvaćati veće rizike u područjima percipiranih gubitaka, dok će suprotno vrijediti za područje percipiranih dobitaka.

• Snažnije reagiraju na gubitak od dobitka u istom iznosu

• Skloni precjenjivanju malih vjerojatnosti, a podcjenjivanju velikih vjerojatnosti

• Percepcija dobitka ili gubitka ovisi o vrijednosti koju je donositelj odluke postavio kao referentnu točku, a koja je najčešće posve iracionalno utemeljene.

Subjektivnost u odlučivanju KOGNITIVNA PRISTRANOST

• Osobno sustavno iskrivljenje percepcije

• Uvjetovana je načinom razmišljanja gdje ljudi koriste pravila ili prečace kako bi ubrzali odlučivanje i pojednostavili donošenje kompleksnih odluka.

• Dostupnost informacija; pristranost potvrđivanja i iluzija kontrole

Subjektivnost u odlučivanju OBILJEŽJA LIČNOSTI

• Utječu na percepciju nekog događaja kao prilike ili prijetnje, odnosno izravno formiraju sklonost ili averziju prema rizicima

• Osobe visoko rizičnog profila podcjenjuju nastup i veličinu rizika

• Karakteristike visoko rizičnog profila: otvorenost, potraga za uzbuđenjem, tvrdoglavost, te niske razine emotivnosti i savjesnosti.

Upravljanje subjektivnošću u odlučivanju

• Prepoznavanje čimbenika koji dovode do subjektivnosti

• Svrha upravljanja vlastitom subjektivnošću?

• Otpor kao reakcija na promjene

• Ležerna korporativna kultura i loš sustav organizacijskog upravljanja