8_PARADZIKOVIC

8/2/2019 8_PARADZIKOVIC

1/7

1

ISSN 1330-7142

UDK = 631.111.2:635.64+631.344.5

ORGANSKOBIOLOKI I KONVENCIONALNI UZGOJ RAJICE (Lycopersiconlycopersicum Mill)U ZATIENOM PROSTORU

Nada Paraikovi, Jasna otari, Zlata Milakovi, D. Horvat

Izvorni znanstveni lanakOriginal scientific paper

SAETAK

Cilj istraivanja bio je utvrditi razlike prinosa u uzgoju rajice organsko-biolokim nainom te ga usporediti skonvencionalnim uzgojem u zatienom prostoru. U trogodinjem uzgoju provedene su agrokemijske imikrobioloke analize pojedinanih organskog gnojiva, kao i kompletnog supstrata koji se koristio za obauzgoja. Mikrobioloka aktivnost primijenjenog organskog supstrata u organsko-biolokom nainu uzgojaomoguila je kontinuiranu opskrbljenost potrebnim biljnim hranivima. Tijekom uzgoja rajice u organsko-biolokoj proizvodnji nije bilo znaajnijih pojava bolesti i tetoinja. Duina rasta i razvoja od dana sadnje dodana berbe u cijelosti je bila kraa u organskoj-biolokom uzgoju u odnosu na konvencionalni uzgoj. Uzredovito praenje i kontrolu svih tehnolokih parametara, koji su najutjecajniji za uzgoj u zatienom prostoru, u organsko-biolokom uzgoju rajice, moe se ostvariti urod koji kvalitetom i kvantitetom ploda zadovoljava zahtjeve trita. Statistika analiza podat aka obavljena je metodom analize kovarijancetrofaktorijelnog pokusa (ABC) s po tri ponavljanja za svaki tretman. Pokusom je utvrena statistikiopravdana razlika ispitivanih hibrida (P


2/7

2

Organsko bioloka proizvodnja je u razvijenim zemljama jedan je od najvanijih segmenata u agro-

ekonomskom smislu. U isto vrijeme poveava broj radnih sati po jedinici povrine, to znai vieljudskog rada, te ostvaruje zadovoljavajue ekonomske uspjehe kroz proizvodnju zdravijih,kvalitetnijih i ukusnijih plodova, a posebno je znaajna za obiteljska gospodarstva (Znaor, 1996.).U organskoj proizvodnji uzima se za osnovu prirodna plodnost tla, prirodne potrebe biljaka, ivotinja,

plodoreda i okolia, stvarajui najpovoljnije uvjete suivota. Prema Haneklausu i Schungu (2001.)posebno mjesto u plodoredu trebaju imati leguminozne biljke koje imaju vanu ulogu u simbiotskoj

fiksaciji duika, kao i koritenju duika. Isti autori smatraju da koritenje leguminoza i organskih

gnojiva djeluju kao najjai faktor rasta biljke, a to je duik ija je uloga u organskom sustavuproizvodnje posebno vana.

Veliki znaaj u organsko biolokoj proizvodnji pridaje se mikrobiolokoj aktivnosti supstrata. Cilj tihistraivanja bio je utvrditi mogunost organskobiolokog uzgoja te ga usporediti s konvencionalnimuzgojem rajice. U trogodinjem ispitivanju, provedene su agrokemijske i mikrobioloke analize

pojedinanih vrsta organskih gnojiva, kao i supstrata biljnog porijekla, koji su koriteni u pripremanjusupstrata u organskobiolokoj proizvodnji.

MATERIJAL I METODE

U razdoblju od 1999.-2001. godine istraivanja su provedena u staklenicima D. G. Promet

Magadenovac (istona Hrvatska). Analize supstrata obavljene su u laboratoriju Nalldwijku uNizozemskoj, agrokemijskom laboratoriju Poljoprivrednog instituta u Osijeku, Zavodu za ishranu bilja

Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a mikrobioloki uzorci analizirani su u mikrobiolokom

laboratoriju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

U ispitivanju je koriteno sjeme vrlo ranog hibrida Cindel F1, rezistentnog na TmVF2, proizvedeno u

firmi Enza Vitalis u Nizozemskoj, po programu biodinamikog reima, gdje se testira sjeme, odn osnovarijeteti koji su adaptirani za potrebe organskog uzgoja. Uz hibrid Cindel F1, ispitivan je i rani hibrid

Monroe F1 rezistentan na TmF2 nizozemske tvrtke Enze Zaden (Tm: Tobacco Mosaic Virus; V:

Verticilium alboatrum; F2: Fusarium oxysporum;).

Osnovna parcela u obliku podnog kreveta2 bila je veliine 200 m2. Pokus je bio viefaktorijalan i

postavljen s po tri ponavljanja za svaki tretman. Sadnja presadnica obavljena je od 15. do 20. oujka usklopu 3 biljke/m

2, za svaku godinu. Proizvodnja presadnica rajice bila je izloena dodatnomosvjetljenju u trajanju od deset do etrnaest sati dnevno od 25. sijenja do kraja veljae za svakugodinu. Za osvjetljenje su koritene Phillipsove HID lampe (high pressure sodium lamps), a ukupna

koliina osvjetljenja iznosila je 6000 mW/m2. Duina dnevnog osvjetljenja izravno je ovisila oradijaciji W/m

2

Supstrat za organsku proizvodnju pripremljen je mijeanjem sljedeih komponenti: Potgraund Psupstrat kojeg ini 90% crnog i 10% bijelog treseta, pH 6,0-6,5 bez dodatka injektiranog NPK gnojiva,Base supstrat bijelog treseta pH 6,5, humificiranog goveeg stajskog gnoja i humificiranog pileeggnoja sa steljom konopljinog vlakna, jemene pljeve, lumbriposta, jednogodinjeg ostatka koma plavih

ljiva, humificirane vrbove kore i rijenog pijeska sljedeeg kemijskog sastava: pH 6,3 (u KCl-u),humus 7,9 %, ukupni N na suhu tvar 2,64%, ukupni P

, pa se prema tome i doziralo potrebno dodatno osvjetljenje. Snaga jedne lampe je

400W. Ukupno je bilo 10 berbi. Za oba hibrida berba je zapoela u razdoblju od 10. do 15. svibnja utekuoj godini.

2O5 na suhu tvar 2,05%, ukupni K2

Prihrana je provedena svaka dva dana zajedno sa sustavom za navodnjavanje kap po kap, otopinom

dvije godine starog pileeg gnoja (ukupno N na suhu tvar 3,63%, pH 5,6 u KCl -u), te otopinomkokojeg gnoja (ukupno N na suhu tvar 4,5%, pH 5,68 u KCl-u) gdje je organska tvar 45% i otopinom

gnojovke. Koliina i kombinacija otopljenog gnojiva mijenjala se tijekom vegetacijskog razvoja biljke. To znai da je za vrijeme cvatnje viih etaa i stvaranje plodova na niim etaama, biljkarajice imala razliite potrebe za koliinama N, P

O na suhu

tvar 0,96%, organske tvari 38,42%, EC 0,6 i soli 0,19%. Uzorci mjeavine supstrata za odreivanjemikrobioloke aktivnosti uzimani su kao prosjean uzorak s dva profila na dubini od 0-40 cm i 40-80cm.

2O5 i K2

2 Podni krevet ukopan je 35 cm u tlo, uokviren drvenim daskama, u koji se po slojevima slae organski supstrat.Taj krevet ini kontroliranucjelinu.

O kao i za potrebe koliine vode po


3/7

3

obroku. Tijekom vrlo toplih dana, kada se u zatienom prostoru temperatura kretala od 25 do 300C,navodnjavanje je bilo svakodnevno, bez dodatka hranjive otopine i koritena je voda iz spremnika

temperature 200

Paralelno ovom nainu uzgoja proveden je konvencionalni uzgoj rajice istih hibrida po nizozemskojtehnologiji, u sklopu 3 biljke/m

C. Povrina oko biljke bila je malirana s mjeavinom sjeckane slame i kukuruznepljeve (mljeveni kukuruzni oklasak) radi zadravanja vlage.

2 u temeljnom supstratu sljedeeg kemijskog sastava: pH u KCl-u6,56, AL-P2O5 212,5 mg/100 g tla, AL-K2O 115 mg/100g tla i humus 5,69%. Tako dobivene visoke

vrijednosti AL-metodom nastale su zbog visoke koncentracije organskog gnojiva. Tijekom

plodonoenja obavljene su 24 prihrane sustavom za navodnjavanje, a prema preporuci proizvoaahibrida koriteno je kristalonsko gnojivo: 8 x 70 kg/ha (13:40:13) i 8 x 40 kg/ha (15:5:30). Zbog

visokih vrijednosti P2O5 i K2

Da bismo utvrdili sadraj vode u tlu, provedena je kontrola vlanosti u zoni korijena svakodnevno u 7

i 13 sati, na dubini od 25 do 30 cm elektronskim mjeraem vlanosti tla. Vrijednosti sadraja vode utlu bile su potrebne da bismo znali odrediti obrok navodnjavanja rajice.

O nastalih velikim unosom razliite organske mase bilo je provedenoobilno zalijevanje do zabarenja. Kako je povrina drenirana, voda se povukla za 24 sata, a isti proces

bio je ponovljen. Tek poslije 14 dana iznova se obilno zalio supstrat te se tri dana poslije toga zasnivao

nasad. Za suzbijanje tetoinja i bolesti koristili smo uobiajene insekticide i fungicide.

U plastenicima s organskim uzgojem rajice bile su postavljene ute i plave ljepljive ploe, tipaHoriver veliine 10 x 20 cm, nizozemskog proizvoaa Koppert, i na njima su determinirani sljedeitetnici: zelena breskvina u (Myzus persicae), lisni miner (Liriomyza trifolli Burgess), kalifornijski

trips (Franliniella occidentalis) i bijela muica (Trialeurodes vaporariorum).

Proizvodne godine 1999. i 2000. za suzbijanje plamenjae rajice Phytophtora infestans (Mont.) deBary koriten je bakreni hidroksid i bakreni oksid. Uz redovito praenje temperatura i relativnevlanosti zraka pomou termohigrografa te regulaciju provjetravanja, nije dolo do veih razvojagljivinih bolesti.U ovom je radu ispitivana razlika u prinosu, broju plodova po biljci i teini pojedinanog ploda rajiceu zatienom prostoru. Statistika analiza navedenih obiljeja promatranja i svojstava provedena je

pomou statistikog programa STATISTICA (StatSoft, Inc.) i to metodom analize trosmjernekovarijance vieimbeninog pokusa.

REZULTATI I RASPRAVA

Zastupljenost mikroorganizama razliita je u odnosu na vrstu gnojiva koje je koriteno pa se, prematome, razlikovala i mikrobioloka aktivnost (Tablica 1.)

Tablica 1. Prosjena zastupljenost mikroorganizama u koritenim vrstama organskog gnojiva (CFU/g)Table 1. Average presence of microorganisms in organic manure types (CFU/g)

Vrste gnoja

Manure type

Aminoheterotrofi

Aminoheterotrophic

Aminoautotrofi

Aminoautotrophic

Plijesni

Mildew

Aktinomicete

Actinomyces

Govei gnoj

Cattle manure4,5 x 10 3,1 x 109 3,5 x 107 2,2 x 104 4

Gnojovka

Liquid manure3,0 x 10 2,1 x 107 4,5 x 106 1,3 x 103 3

Lumbripost

Lumbripost4,2 x 10 3,7 x 108 2,3 x 107 1,9 x 104 4

Pilei gnojChicken manure

3,1 x 10 2,2 x 107 1,5 x 106 1,2 x 103 3

(CFU/g) = broj jedinica koje tvore kolonije/g - number of colonies units /g

Prosjena zastupljenost mikroorganizama prema ispitivanom profilu od 0 do 40 i 40 do 80 cmznaajno varira (Tablica 2. i 3.). Mikrobioloka svojstva ispitivanih profila uzoraka zavise o ekolokimuvjetima u kojima je protjecao proces humifikacije (Koleko, 1981.). Sastav ispitivane mikrobioloke

asocijacije bio je optimalan za profil 1 do dubine 80 cm. U ovom profilu odigravaju se burni procesihumifikacije i transformira se znaajna koliina humusnih tvari, koje se odlikuju svojim odlinimmikrobiolokim osobinama. U jednom gramu apsolutno suhe tvari u ovom profilu nalazi se preko 300


4/7

4

milijuna raznovrsnih mikroorganizama (bakterija, gljiva, aktinomiceta, azotofiksatora, nitrifikatora i

celulolizatora). Dobra zastupljenost humusa i visoka mikrobioka aktivnost osigurava kontinuiranu

opskrbljenost biljnim hranivima (Milakovi i sur., 1992.). Ovako pripremljen supstrat sadri od 2,4 do4% N u odnosu na suhu tvar koji je vezan organskim molekulama. Te rezerve organskog duika mogu

se osloboditi pod utjecajem mikroorganizama koji su u supstratu visoko zastupljeni.

Tablica 2. Prosjena zastupljenost mikroorganizama po profilu (CFU/g)Table 2. Average presence of microorganisms per profile (CFU/g)

Dubina

Depth

(cm)

Aminoheterotrofi

Aminoheterotrophic

Aminoautotrofi

Aminoautotrophic Plijesni -Mildew

Aktinomicete

Actinomyces

Profil 1 - Profile 1

0 -40

40-80

5,0 x 10

1,5x10

7 2,8x108 2,3x10

8 2,3x108 5,4x10

6 3,4x106 4,7x10

6

6

Profil 2 - Profile 2

0-40

40-80

2,2x10

3,6x10

7 1,0x107 4,8x10

7 1,5x107 3,3x10

6 11,2x106 2,1x10

6

6

Tablica 3. Zastupljenost mikroorganizama po profilu (CFU/g)Table 3. Prevalance of microorganisms per profile (CFU/g)

Dubina

Depth

(cm)

Azotobacter

chroococcum

Nitrifikatori

Nitrificators

Celulolizatori

Celluloser

u % fertilnih zrnaca - in % fertile granules

Profil 1 Profile 1

0-40

40-80

21

4

66

48

98

22

Profil 2 Profile 2

0-4040-80

294

4726

9499

Tablica 4. pokazuje rezultate dobivene istraivanjem (prosjean broj plodova rajice po biljci,prosjenu teinu ploda i prosjean prinos), a Tablica 5. daje pregled i opis imbenika i njihovih razina,te promjenjivih veliina rabljenih u statistikoj analizi pokusa.

Tablica 4. Prosjene vrijednosti istraivanih parametara i njihov statistiki znaajTable 4. Average values of the studied properties and their statistical significance

Varijable

Variable

Prosjean broj plodova pobiljci

Mean fruit number per plant

Prosjena teina ploda (g)Mean fruit weight (g)

Prosjeni prinos (t/ha)Mean yield (t/ha)

Hibrid -Hybrid Cindel F1 Monroe F1 Cindel F1 Monroe F1 Cindel F1 Monroe F1

Nain uzgojaGrowth type

OU KU OU KU OU KU OU KU OU KU OU KU

Godina

Year

1999. 33,00 34,00 30,00 36,67 125,29 126,90 182,20 186,03 124,04 129,44 163,98 204,65

2000. 37,66 41,33 42,33 51,33 127,48 130,71 190,27 189,40 144,03 162,07 241,62 291,66

2001. 43,67 49,66 42,67 38,67 130,81 130,53 178,24 179,53 171,37 194,46 228,16 208,27

x 38,11 41,66 38,33 42,22 127,86 129,38 183,57 184,99 146,18 161,70 211,09 234,31

OU = organski uzgoj (organic growth); KU = konvencionalni uzgoj (conventional growth)


5/7

5

Tablica 5. Pregled imbenika, njihovih razina i dopunskih varijabli rabljenih u statistikoj analizi pokusaTable 5. Review of factors, their levels and covariables used in the statistical analyses of the trial

imbenici

Factors

Opis -Description Razine imbenika - Factor levels

A Hibrid -Hybride a1 a= Cindel F1 1 = Monroe F1

BNain uzgojaGrowth type

b1Organic growth

= organski uzgoj b2Conventional growth

= konvencionalni uzgoj

C Godina - Year c1 c= 1999. 2 c= 2000. 3 = 2001.

Kovarijable Covariables

Nezavisno promjenjive

Independent variables

(Covariate)

XProsjean broj plodova po biljci

1 Mean fruit number per plant

XProsjena teina ploda (g)

2 Mean fruit weight (g)

Zavisno promjenjivaDependent variable

Y Prosjeni prinos (t/ha)Mean yield (t/ha)

U Tablici 6. prikazani su rezultati statistike analize kovarijance, uz prikaz F vrijednosti i razinaznaajnosti (p) za ispitivane imbenike i njihove interakcije.

Tablica 6. Rezultati analize kovarijanceTable 6. Results of covariance analysis

imbenikFactor

F vrijednost

F value

p - razina znaajnostip significance level

Pvjerojatnost

Probability

A 4,346 0,048* P0,050n.s.

C 10,602 0,000*** P0,050n.s.

ABC 0,347 0,710 P>0,050n.s.

Varijanca

MS Error14,385

Na osnovi provedenog istraivanja i trosmjerne analize kovarijance, vidljiva je statistiki znaajnarazlika za razine ispitivanog imbenika A, statistiki visoko znaajna razlika izmeu godinaistraivanja (imbenik C), kao i statistiki vrlo znaajna razlika interakcije (AB) i (AC). Za glavno

obiljeje promatranja u svim ispitivanim razlikama tretmana rabljen je prosjeni prinos (t/ha).Zajedniki odnos razlika istraivanih naina uzgoja rajice tijekom godina istraivanja (BC) ukazujena sluajnu prirodu varijacija (P>0,05). Takoer, zajednika interakcija hibrida rajice, naina uzgoja iutjecaja godina na iste (ABC) nije se pokazao statistiki znaajnim ili signifikantnim (P>0,05), toukazuje na to da se zabiljeene razlike moraju promatrati zasebno.

Detaljniji pregled razlika srednjih vrijednosti ispitivanih tretmana za statistiki signifikantneimbenike i njihove interakcije dat je u tablicama 7., 8., 9. i 10. Uz navedene razlike prikazani su i

pragovi statistikih znaajnosti.


6/7

6

Tablica 7. Ispitivanje tretmana na razini imbenika ATable 7. The test of treatments on level of factor A

Hibrid Hybrid (A) Cindel F1 Monroe F1 Razlika -Difference Znaajnost -SignificanceProsjeni prinos (t/ha)

Average yield153,94 222,7 68,76 P


7/7

7

Tijekom uzgoja ra jice u organskobiolokoj proizvodnji nije bilo znaajnijih pojava bolesti itetoinja. Duina razvoja od dana sadnje do dana berbe u cijelosti je bila kraa u organskoj-

biolokom uzgoju u odnosu na konvencionalni uzgoj. Uz redovito praenje i kontrolu svih tehnolokihparametara koji su najutjecajniji za uzgoj u zatienom prostoru, omoguen je uzgoj rajice dobrogaprinosa i kvalitete, odnosno trne vrijednosti.

LITERATURA

1. Koleko, O. I. (1981.): Ekologija mikroorganizmov povy. Izd. Vysaja kola Minsk, 176 str.2. Matotan, Z., Boroi, J. (2000.): Proizvodnja rajice u Republici Hrvatskoj. XXXVI Znanstveno

struno savjetovanje agronoma, Opatija: str. 173.3. Milakovi Z., amota, D. (1992.): Mogunost koritenja vrbove kore kao supstrata za biljnu

proizvodnju. Znanstvena praksa i poljoprivredna tehnologija 22 (1)67/73, Osijek: str. 67-73.

4. Paraikovi N., Milakovi, Z., amota, D. (2001.): Organska proizvodnja rajice. 37. Znanstvenosavjetovanje agronoma Opatija: str. 221.

5. Znaor, D. (1996.): Animal husbandry in Ecological Agriculture, Landbouwn UniversitetWageningen, Report of Department of Ecological Agriculture, The Netherlands, 1996.

6.

.. StatSoft, Inc. (1999.): STATISTICA for Windows [Computer program manual].Tulsa, OK: StatSoft, Inc., 2300 East 14th Street, Tulsa, OK 74104.

ORGANIC-BIOLOGICAL AND CONVENTIONAL TOMATO GROWEN(Lycopersicon lycopersicum Mill) IN A GREENHOUSE

SUMMARY

The aim of this research was to determine the possibility of tomato production in the organic-biological

conditions and to compare it with the conventional tomato production. The research lasted for three years.

Each type of organic manure and organic substrates used as the preparation of the organic-biological

production underwent many agrochemical and microbiological analyses. There were no significant plant diseases or pests during the entire course of organic-biological tomato production. Duration of organic- biological production from the day of planting till picking time was shorter than for the conventional

production. Moreover, the Monroe hybrid had heavier mean fruit weight, whereas both hybrids had

approximately the same mean fruit number per plant. Regular monitoring and control of all technological

parameters which are the most influential in greenhouse conditions for organic-biological tomato production

provided satisfying qualitative and quantitative tomato yield for further market demands. Statistical data

analysis was conducted through three way covariance analysis (ABC) with three repetitions for each trial.

The trial revealed statistically justified difference for the studied hybrid types (P

Documents

8_PARADZIKOVIC