9. SOCIO-EKONOMSKI

POKAZATELJI

I

SOCIJALNA SKRB

286

287

Prema podacima DZS-a u IŽ na početku pedagoške godine 2019./2020. radilo je 136

odvojenih jedinica (područnih odjela) vrtića (101 javni, 34 privatna i 1 vjerskih zajednica).

Broj vrtića je smanjen za 3 u odnosu na 2018.g. – 1 javni vrtić više, 4 privatna vrtića manje;

odnosno 1 manje u Poreču, 3 manje u Puli, 1 manje u Medulinu te po 1 više u Tar-Vabrigi i u

Sv. Nedelji). Dječji vrtići nisu evidentirani u 3 općine: Funtana, Grožnjan i Lanišće. U

pedagošku godinu 2019./2020. bilo je upisano 7.526 djece (za 0,2% manje nego lani), od toga

većina (5.767 ili 76,6%) su djeca starija od 3 godine, a 1.759 su djeca do 3 godine. Većina

djece (6.107 ili 81,1%) bili su polaznici javnih vrtića. U vrtićima je bilo zaposleno 1.429

osoba i to 875 odgojitelja i učitelja te 22 zdravstvena radnika.

U dječjim vrtićima zaposleno je 11,6 odgojitelja /100 djece što je više od hrvatskog

prosjeka (RH 9,7/100, Grad Zagreb 10,5/100), ali je zaposleno zdravstveno osoblje ispod

prosjeka - samo 2,9 zdravstvenih radnika /1.000 djece (RH 3,9/1.000, Grad Zagreb

4,1/1.000).

Tablica 1 - Djeca u dječjim vrtićima u Istarskoj županiji (početak pedagoške godine

2019./2020.)

Ukupno Javni Privatni Vjerskih

zajednica

Broj dječjih vrtića 136 101 34 1

Ukupno djece u dječjim vrtićima 7.526 6.107 1.369 50

-Djeca do 3 g. 1.759 1.400 352 7

-Djeca od 3 do 5 g. 2.876 2.349 513 14

-Djeca dobi 5 i više g. 2.891 2.358 504 29

Zaposleni ukupno 1.429 1.197 227 5

- od toga odgojitelji 875 702 169 4

- od toga zdravstveno osoblje 22 19 3 - Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1663 (30.09.2020.)

Indikator obuhvata dječje populacije sustavom predškolske skrbi izračunat je (prema

metodologiji Dobrotić I., Matković T., Baran J., 2010.) kao omjer broja djece u dobi između

0,5-2 godine (za jasličke programe), odnosno 3-6 godina (za vrtićke programe) uključene u

predškolske programe te veličine ukupne populacije iste dobi u IŽ. Dob 0,5 g. je uzeta

sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju koji propisuje da se predškolski odgoj

organizira za djecu od navršenih 6 mjeseci života. Obzirom na nedostatak podatka o broju

djece po navedenim dobnim skupinama, veličina ukupne populacije izračunata je kao zbroj

rođenih u županiji pola do dvije godine (rođeni 2017., 2018. i ½ rođenih 2019.g.) odnosno tri

do šest godina (rođeni 2013.-2016.g.) prije promatrane pedagoške godine umanjeni za

mortalitet dojenčadi. Pri procjeni veličine populacije nije uračunat mortalitet djece iznad prve

godine života, a pretpostavljen je i nulti migracijski saldo. U razdoblju od 2014.-2018.g.

prema podacima DZS-a u prosjeku je godišnje umrlo 7 djece u dobi od prve do četvrte godine

(0,2/1.000 djece te dobi), odnosno 1 u dobi od 5-9 godina (0,1/1.000) pa je utjecaj mortaliteta

u ovoj dobi na procjenu populacije zanemariv i nije uračunat. Prosječni godišnji ukupni

migracijski saldo iznosi 5,2/1.000 stanovnika županijske populacije (prema podacima DZS-a)

i također nema značajan utjecaj na valjanost procjene populacije djece jasličke i vrtićke dobi.

Procjena broja populacije djece jasličke dobi (0,5-2 godine) je 4.155, odnosno 6.984 djece

vrtićke dobi (3-6 godina) i to 3.370 djece u dobi 3-4 godine te 3.614 u dobi 5 i više godina.

Prema navedenoj procjeni broj djece od pola godine do 7 godina iznosio bi 11.139 djece.

288

Tablica 2 - Procjena broja djece u dobi od šest mjeseci do 6 godina

Živorođeni

Umrla

dojenčad

Procjena

broja djece

2013. 1.801 3 1.798

2014. 1.813 8 1.805

2015. 1.701 4 1.697

2016. 1.669 8 1.661

Ukupno 3-6 g. 6.984 23 6.961

2017. 1.690 8 1.682

2018. 1.670 4 1.666

2019.* 794,5 3,5 791

Ukupno 0,5-2 g. 4.155 16 4.139

Sveukupno 11.139 39 11.100 *polovica djece rođene 2019.g.

Izvor: DZS

Prema procjeni, na početku pedagoške godine 2019./20. obuhvat populacije jasličkim

programima bio je 42,5%, odnosno obuhvat vrtićkim programima 82,8% (obuhvat djece u

dobi 3-4 godine 85,6%, a obuhvat u dobi 5 i više godina 80,0%).

U školskoj godini 2018./2019. djelovalo je 98 osnovnih škola, 57 osmorazrednih i 41

područna četverorazredna škola, što je 4 područne škole manje u odnosu na prethodnu godinu

(po 1 u Pazinu, Poreču, Cerovlju i Pićnu) i 1 osmorazredna škola više (1 u Poreču). U

osnovnim školama bilo je 15.307 učenika, od čega u područnim školama samo 1.119 ili 7,3%.

U prosjeku je ukupno 17,5 djece po razrednom odjelu, 10,8 u područnim školama, a 18,4 u

matičnim školama. Osnovnu školu završilo je 1.750 djece. U školama je 1.886 zaposlenih,

većinu (81,9%) čine žene, dok je među zaposlenima s punim radnim vremenom udio žena još

veći (84,7%). U osnovnim školama zaposleno je u ekvivalentu pune zaposlenosti 104,1

učitelja na 1.000 učenika što je iznad hrvatskog prosjeka (94,5/1.000).

Za djecu i mladež s teškoćama u razvoju djeluju 3 osnovne škole, s ukupno 24 učenika

i 12 zaposlenih učitelja.

U IŽ djeluje 11 osnovnih umjetničkih škola s 1.171 djece, od kojih su 57,7%

djevojčice.

Umjetničku osnovnu školu polazi 7,7% učenika osnovnih škola (9,3% učenica i 6,2%

učenika) što je više od prosjeka RH (6,0%, 7,6% učenice, 4,5% učenici).

289

Tablica 3 - Učenici u osnovnim školama u Istarskoj županiji (kraj školske godine

2018./2019.)

Ukupno Četverorazredne Osmorazredne

Osnovne škole Broj škola 98 41 57 Broj razrednih odjela 873 104 769 Učenici ukupno 15.307 1.119 14.188 - od toga učenice 7.293 538 6.755 Učenici koji su završili OŠ 1.750 - 1.750 Učitelji u ekvivalentu pune zaposlenosti 1.593,92 132,15 1.461,77 - od toga žene 1.350,54 124,97 1.225,57 Osnovne škole za djecu i mladež s teškoćama u razvoju

Broj škola 3 Broj razrednih odjela 6 Učenici ukupno 24

- od toga učenice 7

Učenici koji su završili OŠ 2

Učitelji u ekvivalentu pune zaposlenosti 10,50

- od toga žene 9,50 Osnovne umjetničke škole Broj škola 11

Učenici ukupno 1.171

- od toga učenice 676

Učenici koji su završili OŠ 134

Učitelji u ekvivalentu pune zaposlenosti 119,41 - od toga žene 69,14

Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1663 (30.09.2020.)

U školskoj godini 2018./2019. osnovno obrazovanje odraslih završilo je 14 učenika.

U školskoj godini 2018./2019. u IŽ djelovalo je 49 srednjih škola, 1 više u odnosu na

lani (1 srednja škola za odrasle više u Buzetu). Najviše je tehničkih i srodnih škola (17),

gimnazija (12) i industrijsko-obrtničkih škola (11). Bilo je 6.354učenika, a srednju školu je

završilo 1.739 djece. U srednjim školama u punom ekvivalentu zaposlenosti radilo je 813,08

nastavnika, većinom žena (576,671 ili 70,9%) te 52,63 stručnih suradnika, većinom žena

(45,44 ili 86,3%).

Najviše učenika je završilo srednje tehničke i srodne škole (41,6%), slijede gimnazije

(28,5%) te industrijske i obrtničke škole (17,3%).

U srednjim školama u punom ekvivalentu zaposlenosti radilo je 128,0 nastavnika na

1.000 učenika što je više od hrvatskog prosjeka (121,6/1.000), odnosno 8,3 stručnih

suradnika što je također iznad prosjeka RH (6,4/1.000)

290

Tablica 4 - Učenici koji su završili srednju školu u Istarskoj županiji (kraj školske

godine 2018./2019.)

Škole Razredni

odjeli

Učenici Završili školu

ukupno učenice ukupno % Učenice %

Srednje škole 49 370 6.354 3.081 1.739 100,0 860 100,0 -Gimnazije 12 98 1.910 1.258 495 28,5 333 38,7 -Tehničke i srodne škole 17 151 2.910 1.249 724 41,6 341 39,7 -Srednje umjetničke škole 2 8 164 112 27 1,6 20 2,3 -Industrijske i obrtničke 11 68 1.065 346 300 17,3 92 10,7 -Specijalne srednje škole 2) 1 5 18 8 9 0,5 5 0,6 -Srednje škole za odrasle 6 40 287 108 184 10,6 69 8,0

2) Srednje škole za mladež s teškoćama u razvoju

Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1664 (30.09.2020.)

Na visokim učilištima u RH u akademskoj godini 2018./2019. upisano je ukupno

6.111 studenata iz IŽ, od čega je na redovitom studiju 4.605 ili 75,4%. Najveći broj studenata

upisan je na sveučilišnim studijima (75,4%), stručnim studijima 10,0% i na veleučilištima

8,8%. Na poslijediplomskim specijalističkim studijima upisano je 25 osoba iz IŽ od čega 15

žena, a na poslijediplomskim doktorskim studijima 117 osoba (72 žena).

Tablica 5 - Studenti iz Istarske županije u RH u akademskoj godini 2018./2019. prema

vrstama visokih učilišta i načinu studiranja te studenti upisani na

poslijediplomske studije prema spolu

Ukupno Redoviti

Broj % Broj % Ukupno visoka učilišta 6.111 100,0 4.605 100,0

-Visoke škole 280 4,6 119 2,6

-Veleučilišta 537 8,8 293 6,4

-Fakulteti – stručni studij 611 10,0 303 6,6

-Fakulteti – sveučilišni studij 4.609 75,4 3.817 82,9

-Umjetničke akademije 74 1,2 73 1,6

Poslijediplomski specijalistički studij 25 Poslijediplomski doktorski studij 117 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1645 Studenti u ak. g. 2018./2019. (30.04.2020.)

U 2019.g. diplomirali su ili završili studij 1.329 studenata iz IŽ, najviše žena (776 ili

58,4%).

Tablica 6 - Studenti iz Istarske županije koji su diplomirali/završili sveučilišni ili

stručni studij prema skupinama visokih učilišta te načinu studiranja i spolu

u 2019.

Ukupno - redoviti

Ukupno visoka učilišta 1.329 981 -Visoke škole 32 24 -Veleučilišta 186 69 -Fakulteti – stručni studij 119 50 -Fakulteti – sveučilišni studij 969 816 -Umjetničke akademije 23 22 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1665 Visoko obrazovanje u 2019. (30.11.2020.)

291

Podaci DZS-a za 2017. godinu (zadnji objavljeni podaci) pokazuju nešto viši BDP u

odnosu na prethodnu godinu na razini RH (indeks 2017./2016. 104,3) kao i u IŽ (indeks

104,4). BDP je u 2017. godini iznosio 3.095 mil. EUR-a za IŽ (6,3% BDP-a RH). BDP po

stanovniku u 2017. godini za IŽ (€14.866) veći je od prethodne godine (indeks 105,3).

BDP-a po stanovniku IŽ veći je za 25,0% od RH prosjeka.

Tablica 7 - Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju, 2013.-

2017.g.

BDP,

mil. Kn

BDP, mil.

EUR

Struktura, %

(Hrvatska =100)

BDP po

stanovniku, kn

BDP po

stanovniku, EUR

Indeks

(Hrvatska = 100)

2013.

Hrvatska 329.571 43.516 100,0 77.465 10.228 100,0 Istarska 20.000 2.641 6,1 96.268 12.711 124,3

2014. Hrvatska Istarska

328.109 20.201

43.002 2.648

100,0 6,2

77.456 97.083

10.152 12.724

100,0 125,3

2015. Hrvatska Istarska

338.975 20.942

44.546 2.752

100,0 6,2

80.586 100.635

10.586 13.225

100,0 124.9

2016. Hrvatska Istarska

351.349 46.664 100,0 84.207 11.184 100,0 22.116 2.937 6,3 106.313 14.120 126,3

2017.

Hrvatska 366.426 49.118 100,0 88.726 11.893 100,0

Istarska 23.092 3.095 6,3 110.906 14.866 125,0 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Priopćenje 12.1.3. Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku,

NKPJS – 2012.-2. razina i županije u 2017. (14.02.2020.)

Prema podacima DZS-a, u IŽ u 2019. godini ostvareno je 4.481.698 dolazaka (22,9%

RH) i 26.388.645 noćenja (28,9% RH) turista. Obzirom na broj noćenja u IŽ u 2019.g. osim

209.573 stanovnika živjelo još dodatnih 72.298 stanovnika (za 34,5% više stanovnika), dakle

kao da IŽ ima ukupno 281.871 stanovnika. Među dodatnim stanovnicima ima 69.737 (96,5%)

stranih i 2.561 (3,5%) domaćih turista - pretvorenih noćenja u stanovnike.

U odnosu na 2018. g., u 2019.g. ostvaren je za 3,4% veći broj dolazaka i za 0,8% veći

broj noćenja domaćih i stranih turista.

Tablica 8 - Dolasci i noćenja turista u Istarskoj županiji u 2019.g.

Ukupno Domaći Strani Indeksi 2019./ 2018.

ukupno domaći strani

Republika Hrvatska dolasci 19.566.146 2.212.658 17.353.488 104,8 109,4 104,3

noćenja 91.242.931 7.095.300 84.147.631 101,8 109,6 101,2

Istarska županija dolasci 4.481.698 303.954 4.177.744 103,4 113,6 102,8

noćenja 26.388.645 934.792 25.453.853 100,8 112,0 100,4

Struktura % dolasci 22,9 13,7 24,1

(RH=100) noćenja 28,9 13,2 30,2

Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Priopćenje 4.3.2. Dolasci i noćenja turista u 2019. (28.02.2020.)

292

Prema podacima IŽ u 2019. godini ukupni prihodi od poreza svih jedinica lokalne

samouprave iznosili su 683.780.871,00 kn. Uključujući prihod Županijskog proračuna ukupni

porezni prihodi u Istarskoj županiji iznosili su 849.846.762,00 kn što daje prosječan porezni

prihod po stanovniku u iznosu od 4.084,72 kn.

Prema podacima IŽ, u razdoblju 2015.-2019. godini prosječan porezni prihod po

stanovniku IŽ (uključen i županijski proračun) iznosio je ukupno 18.290,62 kn ili godišnje

3.658,13 kn. Najviši porezni prihod po stanovniku zabilježen je u općini Vrsaru (23.858,62 ili

godišnje 4.771,72 kn), a najniži u općini Karojba (7.055,07 ili godišnje 1.411,01 kn). Porezni

prihodi po stanovniku lokalnih jedinica iznosi 14.805,40 kn ili godišnje 2.961,08 kn. Od 41

jedinice lokalne samouprave, većina (30) ostvaruje porezni prihod ispod prosječnog poreznog

prihoda svih JLS u Županiji. Samo 11 jedinica: 4 grada (Novigrad, Poreč, Rovinj i Umag) i 7

općina (Bale, Fažana, Funtana, Medulin, Tar-Vabriga, Višnjan i Vrsar) ima porezni prihod po

stanovniku iznad prosječnog poreznog prihoda JLS u Županiji.

Svih 11 jedinica s najvišim poreznim prihodimai su na području zapadne i južne Istre,

a 5 je na području Poreštine.

Slika 1 - Ostvarenje prihoda jedinica lokalne samouprave za razdoblje 2015.-2019. godine Izvor: prema podacima Istarske županije

Prema podacima DZS-a 31.3.2019. godine u IŽ je bilo 66.253 zaposlenih u pravnim

osobama (uključena procjena broja zaposlenih koje imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje

DZS nije primio izvještaje) i oni čine 5,3% zaposlenih u RH. Također je bilo i 14.919

zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija (8,1% zaposlenih u obrtu u RH).

Ukupno zaposlenih bilo je 81.172 (5,6% zaposlenih u RH) (2018.g. 81.723).

U odnosu na 2018.g. , bilo je za 0,7% manje ukupno zaposlenih.

Žene čine 45,8% zaposlenih u Istarskoj županiji što je oko RH prosjeka (47,1%).

0

5000

10000

15000

20000

25000

Vrs

arR

ovi

nj

No

vigr

adM

ed

ulin

Po

reč

Fun

tan

aTa

r-V

abri

gaU

mag

Viš

nja

nB

ale

Faža

na

UK

UP

NO

JLS

Gro

žnja

nK

ašte

lir-L

abin

ciP

ula

Svet

i Lo

vreč

Mo

tovu

nLi

žnja

nB

rto

nig

laV

od

nja

nLa

bin

Mar

čan

aK

anfa

nar

Tin

jan

Paz

inB

uze

tV

ižin

ada

Svet

vin

čen

atB

uje

Raš

aŽm

inj

Svet

a N

ede

ljaO

prt

alj

Bar

ban

Lup

ogl

avLa

niš

ćeK

ršan

Sv. P

etar

u Š

um

iG

rači

šće

Ce

rovl

jeP

ićan

293

Tablica 9 - Zaposleni u pravnim osobama te zaposleni u obrtu i u djelatnostima

slobodnih profesija (stanje 31. ožujka 2019.) prema spolu

Djelatnosti Spol Republika

Hrvatska IŽ

Struktura %

(RH=100)

Zaposleni u pravnim osobama

Ukupno 1.255.691 66.253 5,3

Žene 599.558 31.094 5,2

% žena 47,7 46,9

Zaposleni u obrtu i djelatnosti

slobodnih profesija

Ukupno 183.356 14.919 8,1

Žene 78.511 6.084 7,7

% žena 42,8 40,8

UKUPNO

Ukupno 1.439.047 81.172 5,6

Žene 678.069 37.178 5,5

% žena 47,1 45,8

Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Priopćenje 9.2.4. Zaposleni prema područjima djelatnosti i po županijama

- stanje 31. ožujka 2019. (30.04.2020.); Priopćenje 9.2.2/1. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija

u prvom tromjesečju 2019. (15.05.2019.)

Najviše je muškaraca zaposleno u prerađivačkoj industriji (19,4%), zatim u

građevinarstvu (16,1%), u trgovini na veliko i malo (12,5%), u djelatnosti pružanja smještaja

te pripreme i usluživanja hrane (11,6%) te u prijevozu i skladištenju (5,6%). U navedenih pet

djelatnosti radi gotovo dvije trećine (65,2%) muškaraca.

Slika 2 - Struktura zaposlenih muškaraca u 2019.godini prema djelatnosti

Najviše žena zaposleno je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane (18,3%), u trgovini na veliko i malo (15,0%), zatim u obrazovanju (13,5%), u

prerađivačkoj industriji (11,2%) te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (9,6%). U

navedenih pet djelatnosti radi dvije trećine (67,6%) žena.

19,4%

16,1%

12,5%11,6%

5,6%

34,8%

C Prerađivačka industrija

F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko i malo

I Pružanje smještaja, priprema iusluživanje hraneH Prijevoz i skladištenje

ostalo

294

Slika 3 - Struktura zaposlenih žena u 2019.godini prema djelatnosti

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na dan

31.12.2019.g. u IŽ bilo je 87.911 osiguranika (HZMO vodi evidenciju prema općini rada, a ne

prebivališta) po različitim osnovama osiguranja, od čega je 46,7% osiguranih žena. Najviše

osiguranika (81,5%) osigurano je po osnovi rada kod pravnih osoba, 9,4% kod fizičkih osoba

i 6,7% kod obrtnika.

Podatak da je u RH visoki udio radnika iz IŽ kod fizičkih osoba (8,0%) i kod obrtnika

(9,1%), govori o razvijenosti privatne inicijative u gospodarstvu IŽ.

Tablica 10 - Osiguranici HZMO-a 31.12.2019. prema osnovama osiguranja i

spolu

RH % IŽ % % u RH Radnici kod pravnih osoba 1.334.374 86,4 71.627 81,5 5,4

Radnici kod fizičkih osoba 102.691 6,6 8.229 9,4 8,0

Obrtnici 64.998 4,2 5.914 6,7 9,1

Poljoprivrednici 19.213 1,2 751 0,9 3,9

Samostalne profesionalne djelatnosti 18.813 1,2 970 1,1 5,2

Osiguranici zaposleni kod međ. org. u

inozemstvu i hrvatski državljani

zaposleni na teritoriju RH kod

poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu

81 0,0 3 0,0 3,7

Produženo osiguranje 5.022 0,3 417 0,5 8,3

UKUPNO 1.545.192 100,0 87.911 100,0 5,7

Muški 815.182 52,8 46.842 53,3 5,7

Ženski 730.010 47,2 41.069 46,7 5,6 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Statističke informacije broj 12/2019., siječanj 2020.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u IŽ u 2019. godini je prosječno

evidentirano 3.819 nezaposlenih (stopa 4,0%), od čega žena 1.760 (46,1%). U IŽ je stopa

nezaposlenosti niža u odnosu na RH (stopa 7,6%). U RH žene čine 55,6% nezaposlenih, a

najmanji udio žena u ukupnom broju nezaposlenih ima IŽ. Najveća stopa nezaposlenosti je u

18,3%

15,0%

13,5%11,2%

9,6%

32,4%

I Pružanja smještaja te priprema iusluživanje hrane

G Trgovina na veliko i malo

P Obrazovanje

C Prerađivačka industrija

Q Zdravstvena zaštita i socijalnaskrb

ostalo

295

Puli (procjena oko 5,5%), a slijedi Labin (oko 3,8%). Najmanja stopa nezaposlenosti je u

Ispostavi Buzet (2,2%). U 2019.g. se nastavlja pad broja nezaposlenih na razini RH.

U odnosu na 2018.g., broj nezaposlenih porastao je za 8,7%.

Tablica 11 - Prosječni broj nezaposlenih u Istarskoj županiji u razdoblju 2015. - 2019. g.

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Stopa

2019.

RH ukupno 285.906 241.860 193.967 153.542 128.650 7,6

IŽ

ukupno 6.664 5.404 4.144 3.513 3.819 4,0*

žene 3.662 2.983 2.317 1.886 1.760 4,1*

% žene 55,0 55,2 55,9 53,7 46,1

Umag ukupno 757 610 454 531 337 2,7*

Buzet ukupno 128 126 90 78 69 2,2*

Labin ukupno 848 696 482 463 385 3,8*

Pazin ukupno 481 375 284 261 236 3,0*

Poreč ukupno 682 563 453 595 385 3,0*

Pula ukupno 3.241 2.623 2.040 2.078 2.114 5,5*

Rovinj ukupno 528 411 340 404 293 3,1* * izračun ZJZIŽ na aktivno stanovništvo prema Popisu stanovništva 2011.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Slika 4 - Zaposleni u pravnim osobama, obrtu i djelatnostima slobodnih profesija

(stanje u ožujku) i prosječan broj nezaposlenih

Krajem 2019.godine u IŽ je zabilježeno 4.823 nezaposlenih osoba, od toga 2.342 žena

ili 48,6% (u RH je među nezaposlenima 55,1% žena). Prema razini obrazovanja krajem

2019.godine najveći udio nezaposlenih u IŽ čine osobe sa završenom srednjom školom u

trajanju od četiri godina i više (31,1%), osobe sa završenom srednjom školom u trajanju do 3

godine i školom za KV i VKV radnike (31,0%) te osobe sa završenom samo osnovnom

školom (19,2%). Udio stručnih osoba tj. onih koji imaju završeno srednje, više ili visoko

obrazovanje bio je 77,0%, nešto veći od RH (75,1%).

0

20000

40000

60000

80000

100000

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

nezaposleni

zaposleni

296

U odnosu na 2018.godinu, broj nezaposlenih povećan je u svim razinama

obrazovanja, a najviše je povećan kod nezaposlenih bez škole i s nezavršenom osnovnom

školom (za 19,7%), sa završenom srednjom školom u trajanju od četiri godina i više (za

14,4%) te sa završenom samo osnovnom školom (za 11,7%).

Tablica 12 - Nezaposleni prema razini obrazovanja (31. prosinac)

2018. 2019. Indeks

2019./ 2018.

Broj % Broj %

UKUPNO

Ukupno 4.410 100,0 4.823 100,0 109,4

Žene 2.315 2.342 101,2

% žena 52,5 48,6

Bez škole i nezavršena O.Š. ukupno 152 3,4 182 3,8 119,7

Osnovna škola ukupno 828 18,8 925 19,2 111,7

SŠ do 3 godine i škola za KV i VKV radnike ukupno 1.415 32,1 1.494 31,0 105,6

SŠ od 4 i više godina (i gimnazija) ukupno 1.310 29,7 1.498 31,1 114,4

Viša, I stupanj fakulteta i stručni studij ukupno 298 6,8 308 6,4 103,4

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat ukupno 407 9,2 416 8,6 102,2 Izvor: HZZ.

Najveći udio nezaposlenih muškaraca ima završenu srednju školu u trajanju do 3

godine i školu za KV i VKV radnike (37,65%), završenu srednju školu u trajanju od četiri

godina i više (28,6%) te završenu samo osnovnu školu (19,4%).

Najveći udio nezaposlenih žena ima završenu srednju školu u trajanju od četiri godina

i više (33,7%), završenu srednju školu u trajanju do 3 godine i školu za KV i VKV radnike

(24,0%) te završenu samo osnovnu školu (18,9%).

Udio stručnoobrazovanih tj. onih koji imaju završeno srednje, više ili visoko

obrazovanje bio je kod nezaposlenih muškaraca 77,3%, a % kod nezaposlenih žena 76,8%.

Slika 5 - Nezaposleni prema razini obrazovanja i spolu (31. prosinac 2019.)

0% 20% 40% 60% 80% 100%

muškarci

žene

82

100

482

443

933

561

709

789

124

184

151

265

bez škole inezavršena O.Š.O.Š.

S.Š. do 3 godine teKV i VKVS.Š.4g. i gimnazija

VŠS

Fakultet, akademija,magisterij, doktorat

297

Najveći udio nezaposlenih prema dobi krajem 2019.godine u IŽ čine osobe u dobi 55-

59 godina (15,5%), zatim osobe u dobi 50-54 godine (12,4%), u dobi 25-29 godina (11,9%) te

u dobi 40-44 godine (11,5%). Udio mladih u dobi do 24 godine u ukupnom broju

nezaposlenih bio je 10,7% (RH 16,1%).

U odnosu na 2018.godinu, broj nezaposlenih smanjen je u dobnim skupinama 20-39, a

povećan u ostalim dobnim skupinama. Broj starijih nezaposlenih porastao je za trećinu: u

dobi 55-59 godina (za 34,1%) te 60 i više godina (za 32,4%), a i u dobi 40-54 godine za

četvrtinu.

Tablica 13 - Nezaposleni prema dobi (31. prosinac)

2018. 2019. Indeks

2019./ 2018. Broj % Broj %

UKUPNO 4.410 100,0 4.823 100,0 109,4

15-19 g. 105 2,4 111 2,3 105,7

20-24 g. 490 11,1 405 8,4 82,7

25-29 g. 602 13,7 574 11,9 95,3

30-34 g. 556 12,6 479 9,9 86,2

35-39 g. 488 11,1 482 10,0 98,8

40-44 g. 451 10,2 554 11,5 122,8

45-49 g. 377 8,5 468 9,7 124,1

50-54 g. 478 10,8 598 12,4 125,1

55-59 g. 557 12,6 747 15,5 134,1

60 i više g. 306 6,9 405 8,4 132,4 Izvor: HZZ

Najveći udio nezaposlenih muškaraca su u dobi 55-59 godina (17,3%), u dobi 50-54

godina i 40-44 godina (po 11,6%) te u dobi 25-29 godina (10,5%).

Najveći udio nezaposlenih žena su u dobi 55-59 godina (13,5%), u dobi 25-29 godina

(13,4%), u dobi 50-54 godina (13,2%), u dobi 40-44 godine (11,4%), u dobi 35-39 godina

(10,9%) te u dobi 30-34 godine (10,6%).

298

Slika 6 - Nezaposleni prema dobi i spolu (31. prosinac 2019.) Izvor: HZZ

Prema podacima DZS-a prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih u IŽ u 2018.

godini (zadnji objavljeni podatak DZS-a) iznosila je 8.511 kn i bila je neznatno niža (za 1,2%)

od prosjeka RH (8.612 kn), dok je prosječna mjesečna neto plaća od 6.109 kn bila za 0,9%

niža od RH (6.164 kn). Prosječne bruto plaće za sve su stručne spreme više u Istarskoj

županiji u odnosu na RH, osim za visoku stručnu spremu (za 1.025 kuna manja plaća - za

7,9% manja).

Prosječne plaće žena u IŽ niže su u odnosu na plaće muškaraca – bruto plaća manja

je kod žena za 1.386 kuna (za 15,1%), a neto plaća za 925 kuna (za 14,1%).

Tablica 14 - Prosječne mjesečne bruto i neto plaće zaposlenih u Istarskoj županiji u

2018. godini po spolu odnosno stupnju stručne spreme

Stupanj

stručne spreme

Prosječna bruto plaća po

zaposlenome u kunama

Prosječna neto plaća po

zaposlenome u kunama

Istarska Hrvatska Istarska Hrvatska

UKUPNO 8.511 8.612 6.109 6.164

Muškarci 9.176 9.196 6.552 6.571

Žene 7.790 7.970 5.627 5.716

Po spremi:

Visoka 11.994 13.019 8.217 8.811

Viša 9.774 9.718 6.909 6.900

Srednja 7.386 7.081 5.426 5.249

Niža 6.590 5.449 4.945 4.184

VKV 9.440 8.890 6.761 6.453

KV 7.000 6.265 5.197 4.723

PKV 6.614 5.840 4.949 4.452

NKV 5.929 5.131 4.479 3.940 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Zaposlenost i plaće – statistika u nizu (28.08.2020.)

59

52

184

221

261

313

231

248

227

255

288

266

256

212

289

309

430

317

256

149

0% 20% 40% 60% 80% 100%

muškarci

žene

15-19 g.

20-24 g.

25-29 g.

30-34 g.

35-39 g.

40-44 g.

45-49 g.

50-54 g.

55-59 g.

60 i više g.

299

HZMO navodi da je na dan 31.12.2019. godine broj korisnika doplatka za djecu u IŽ

bio 5.167 (2018.g. 5.249), broj djece 9.421 (2018.g.9.539), a prosječna mjesečna svota

doplatka 356,19 kn (2018.g.357,67 kn).

U odnosu na 2018.g., nešto je manji broj korisnika dječjeg doplatka (za 1,6%) i broj

djece (za 1,2%), a mjesečna svota doplatka gotovo je ista (manja za 0,4%).

Tablica 15 - Broj korisnika doplatka za djecu, broj djece i prosječna mjesečna svota

doplatka (stanje 31.12.2019.)

Broj korisnika Broj djece Prosječna mjesečna

svota doplatka

Republika Hrvatska 155.330 298.761 365,73

Istarska županija 5.167 9.421 356,19

Struktura % (RH=100) 3,3 3,2 97,4 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Statističke informacije broj 12/2019., siječanj 2020.

Prema podacima HZMO-a, u IŽ na dan 31.12.2019. bilo ukupno 55.854 korisnika

mirovina s prosječnom mirovinom 3.005,66 kn. Većinu korisnika (41.704 ili 74,7%) čine

korisnici starosne mirovine, invalidske mirovine prima 4.985 ili 8,9%, a korisnika obiteljske

mirovine bilo je 9.165 ili 16,4%.

Broj korisnika mirovina porastao je za 1,3% u odnosu na 2018.godinu i to zbog

porasta korisnika starosnih mirovina (za 2,6% više), a manje je korisnika invalidskih (za

3,9%) i obiteljskih mirovina (za 1,5%). Prosječna mirovina porasla je za 4,0%.

Tablica 16 - Korisnici mirovina prema vrstama i prosječnoj visini mirovina (stanje 31.12.)

2018. 2019.

Broj

korisnika %

Prosječna

mirovina

Broj

korisnika %

Prosječna

mirovina

Starosna* 40.635 73,7 2.999,67 41.704 74,7 3.116,59

Invalidska 5.190 9,4 2.698,08 4.985 8,9 2.810,76

Obiteljska 9.305 16,9 2.510,39 9.165 16,4 2.606,94

UKUPNO 55.130 100,0 2.888,71 55.854 100,0 3.005,66

* kod mirovina prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji – pod starosna

mirovina navedena je najniža mirovina (čl. 49. st. 3. ZOHBDR 2017.) te starosna mirovina prevedena iz invalidske Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Statističke informacije broj 12/2019., siječanj 2020.

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

(MRMSOSP) RH, broj osoba obuhvaćenih zajamčenom minimalnom naknadom na dan

31.12.2019. g. u IŽ bio je 1.183. Navedenu naknadu koristilo je 0,6% stanovnika IŽ što je

manje nego u RH (1,5% stanovnika). U IŽ je dodijeljeno i 2.961 jednokratnih naknada za

1.853 korisnika, zatim 3.422 doplataka za pomoć i njegu te 1.068 osobnih invalidnina. Zbog

procesa informatizacije , odnosno prelaska na drugačiji način prikupljanja podataka i

metodologije (ESSPROS) prikupljanja, za 2019.g. Ministartsvo rada, mirovinskog sustava,

300

obitelji i socijalne politike RH nije objavilo podatke o naknadama za troškove stanovanja

(financiraju JLS) i naknadama za troškove ogrjeva (financiraju JL/RS).

U 2019.g. u odnosu na prethodnu godinu iz državnog proračuna je izdvojeno za 4,1%

manje zajamčenih minimalnih naknada, za 5,7% više jednokratnih naknada, za 9,4% više

osobnih invalidnina i za 29,6% više doplataka za pomoć i njegu.

Tablica 17 - Broj korisnika i pomoći u socijalnoj skrbi u Istarskoj županiji (stanje 31. 12.)

PRAVO U SOCIJALNOJ SKRBI 2018. 2019. Indeks

2019./2018.

Zajamčena minimalna naknada:

1. Ukupno naknada (samaca i kućanstava) 849 814 95,9

2. Ukupno obuhvaćenih osoba 1.288 1.183 91,8

Obuhvaćenost (%) stanovništva zajamčenom minimalnom

naknadom 0,6 0,6

Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja 375 520 138,7

Jednokratna naknada:

1. Ukupno naknada u izvještajnoj godini 2.801 2.961 105,7

2. Različiti korisnici (samci i kućanstvo) kojima je jednom ili

više puta odobrena naknada u izvještajnoj godini 1.658 1.853 111,8

Naknade u vezi s obrazovanjem 10 7 70,0

Osobna invalidnina 976 1.068 109,4

Doplatak za pomoć i njegu 2.640 3.422 129,6

Status roditelja njegovatelja ili njegovatelj 143 152 106,3

Naknada do zaposlenja 54 58 107,4

Socijalne usluge (ukupno korisnika):

-Pomoć u kući 100 118 118,0

-Psihosocijalna podrška 59 57 96,6

-Rana intervencija 4 34 850,0

-Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja

(integracija) 52 40 76,9

-Boravak ... 143

-Organizirano stanovanje ... 30

LOKALNA I REGIONALNA POMOĆ:

Naknada za troškove stanovanja 752 ...

Naknada za troškove ogrjeva - u izvještajnoj godini 4.564 ... Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Godišnje statističko izvješće u RH u 2019.

godini (kolovoz 2020.)

Prema podacima MRMSOSP, tri državna i tri nedržavna doma socijalne skrbi u IŽ za

djecu bez roditeljske skrbi, djecu i mladež s poremećajima u ponašanju te za tjelesno i

mentalno oštećenu djecu i odrasle osobe na dan 31.12.2019.godine, imala su ukupno 423

korisnika (za 4 ili 0,9% manje). Državni domovi imali su ukupno 149 korisnika (za 10 ili

1,1% više nego lani), a nedržavni 274 (za 14 ili 4,9% manje). Dnevni centar za rehabilitaciju

Veruda u Puli, među nedržavnim domovima ima najveći broj korisnika (210 korisnika ili

49,6% korisnika domova). U nedržavnim domovima bilo je 64,8% ukupnog broja korisnika

domova ovog tipa u IŽ, a u državnima 35,2%. Također, u IŽ druge dvije pravne osobe koje

obavljaju navedenu djelatnost socijalne skrbi bez osnivanja doma imale su 29 korisnika.

301

Tablica 18 - Broj korisnika u domovima te kod drugih pravnih osoba koje obavljaju

djelatnost socijalne skrbi za djecu i mlađe punoljetne osobe bez roditeljske

ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, odnosno s poremećajima u

ponašanju, za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s tjelesnim,

intelektualnim i osjetilnim oštećenjima (stanje 31.12.)

2018. 2019.

Državni domovi: 139 149

Dječji dom Ruža Petrović, Pula 36 37

Dom za odgoj djece i mladeži Pula, Pula 32 39

Centar za rehabilitaciju Pula, Pula 71 73

Nedržavni domovi 288 274

Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda, Pula 220 210

Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula, Pula 38 40

Centar za rehabilitaciju Down sindrom centar Pula, Pula 30 24

SVEUKUPNO domovi 427 423

Druge pravne osobe 10 29

Kuća milosrđa Majmajola, Vodnjan 10 9

Centar za inkluziju i podršku u zajednici, Pula - 20 Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. Godišnje statističko izvješće o domovima i

korisnicima soc. skrbi u 2019.; Godišnje statističko izvješće o drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost soc. skrbi u

2019.

Prema podacima MRMSOSP, u IŽ u četiri županijska i četiri druga doma socijalne

skrbi za starije osobe na dan 31.12.2019. godine bilo je ukupno 896 korisnika. Ukupan broj

starijih osoba korisnika domova u odnosu na prethodnu godinu (860) povećan je za 36 ili

4,2%. U županijskim domovima bilo je 589 korisnika (65,7% ukupnih korisnika) i u odnosu

na prethodnu godinu povećan je za 19 ili 3,3%. Drugi domovi imali su 307 korisnika (34,3%

ukupnih korisnika domova za starije osobe), a u odnosu na 2018.g. imaju 17 korisnika više.

Od drugih pravnih osoba izvješće Ministarstva navodi samo jedan dom s 52 korisnika.

Tablica 19 - Broj korisnika u državnim i nedržavnim – županijskim i drugim

domovima i kod drugih pravnih osoba u djelatnosti socijalne skrbi za

starije osobe i teško bolesne odrasle osobe (stanje 31.12.)

2018. 2019.

Županijski domovi: 570 589

Dom za starije i nemoćne osobe Novigrad 182 181

Dom za starije i nemoćne osobe „A. Štiglić“, Pula 213 219

Dom za starije i nemoćne osobe Raša 61 71

Dom za starije i nemoćne osobe „Domenico Pergolis“ Rovinj 114 118

Drugi domovi: 290 307

Dom za starije i nemoćne osobe Buzet, Buzet 50 50

Dom za starije i nemoćne osobe "A. Gamboc" Umag 95 95

Dom za starije i nemoćne osobe Poreč 83 100

Dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Polikarp“, Pula 62 62

UKUPNO 860 896

Druge pravne osobe:

Dom Vita Sana, Ližnjan 40 52 Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima

soc.skrbi u 2019.

302

U IŽ na dan 31.12.2019. u tri državna doma socijalne skrbi za odrasle osobe s

mentalnim oštećenjem (psihički bolesne odrasle osobe) bilo je 359 korisnika ili 14 korisnika

ili 3,8% manje u odnosu na lani.

Tablica 20 - Broj korisnika u državnim domovima socijalne skrbi za odrasle osobe s

mentalnim oštećenjem (psihički bolesne odrasle osobe), (stanje 31.12.)

2018. 2019.

Dom za odrasle osobe Motovun, Motovun 105 88

Dom za odrasle osobe „Sv. Nedelja“, Nedešćina 61 64

Dom za odrasle osobe „Vila Maria“, Pula 207 207

UKUPNO 373 359 Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima

soc.skrbi u 2019.

U 2019. godini u Policijskoj upravi Istarskoj zabilježeno je sveukupno 4.048 kaznenih

djela (3,2% manje nego u 2018. godini), 1.939 kaznenih djela na 100.000 stanovnika što je

više od prosjeka RH (1.370/100.000). U cestovnom prometu zabilježeno je 61 kazneno djelo

(5,2% više nego u 2018.godini). Udio općeg kriminaliteta u ukupnom kriminalitetu iznosi

83,3% i u odnosu na 2018. godinu u padu je za 8,7%. Najviše je počinjeno teških krađa (1.109

ili 27,4% u ukupnim kaznenim djelima), krađa (967 ili 23,9%), kaznenih djela na štetu djece i

obitelji (533 ili 13,2%), gospodarskog kriminaliteta (280 ili 6,9%), organiziranog

kriminaliteta (131 ili 3,2%) i zlouporabe droga (114 ili 2,8%). Od 2018.g. počinje se

prikazivati i kibernetički kriminalitet, u 2019.g. počinjeno je 89 kaznenih djela (2,2%

kriminaliteta).

Tablica 21 - Pregled osnovnih pokazatelja kriminaliteta (prijavljena kaznena djela) na

području Policijske uprave Istarske u 2018. i 2019. godini

2018. 2019. +- % % 2019. Opći kriminalitet 3.694 3.373 -8,7 83,3

Ubojstva - 1 0,0

Pokušaji ubojstva 6 6 0,0 0,1

Razbojništva 33 18 -45,5 0,4

Krađe 1.069 967 -9,5 23,9

Teške krađe 1.209 1.109 -8,3 27,4

Krađa i neovlaštena uporaba motornih vozila 77 92 +19,5 2,3

Kaznena djela protiv okoliša 4 8 +100,0 0,2

Kaznena djela protiv opće sigurnosti 15 14 -6,7 0,3

Ostalo 1.281 1.158 -9,6 28,6

Terorizam i ekstremno nasilje 1 - -

Zločin iz mržnje - 2 0,0

Ratni zločini - - 0,00 -

Organizirani kriminalitet 78 131 +67,9 3,2

Gospodarski kriminalitet 165 280 +69,7 6,9

Korupcijska kaznena djela 58 35 -39,7 0,9

Zlouporaba droga 136 114 -16,2 2,8

Kibernetički kriminalitet 51 89 +74,5 2,2

Ukupno kaznenih djela (bez prometa) 4.125 3.987 -3,3 98,5

Kaznena djela u cestovnom prometu 58 61 +5,2 1,5

SVEUKUPNO KAZNENIH DJELA 4.183 4.048 -3,2 100,0

Kaznena djela na štetu djece i obitelji 732 533 -27,2 13,2 Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Služba za strateško planiranje, statistiku i unaprjeđenje rada Statistički pregled

temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2019. godini (ožujak 2020.)

303

Najveći rast prijavljenih kaznenih djela u odnosu na 2018.g. zabilježen je kod

kaznenih djela protiv okoliša (+100,0%), kibernetičkog (+74,5%), gospodarskog (+69,7%) i

organiziranog kriminaliteta (+67,9%).

Najveći pad u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je kod razbojništva (-45,5%),

korupcijskih djela (-39,7%), djela na štetu djece i obitelji (-27,2%) te zlouporabe droga (-

16,2%).

U odnosu na 2015. godinu, sigurnosni pokazatelji su u padu.

Slika 7 - Prikaz najčešćih kaznenih djela u PU Istarskoj od 2015. do 2019. godine

Od 1.064 počinitelja kaznenih djela, djeca do 18 godina čine 5,4% (57 djece). Muškog

spola bilo je 86,8% počinitelja. U odnosu na 2018.godinu, bilo je 8,3% manje počinitelja.

Tablica 22 - Počinitelji kaznenih djela na području Policijske uprave Istarske

2018. 2019. % +-%

Ukupno počinitelja (fizičke i pravne osobe) 1.160 1.064 100,0 -8,3

Dob:

- djeca do 14 godina 6 5 0,5 -16,7

- djeca 14-18 godina 56 52 4,9 -7,1

- punoljetne osobe 1.092 1.000 94,0 -8,4

Spol:

muški 988 924 86,8 -6,5

ženski 166 133 12,5 -19,9

Utjecaj alkohola 59 ... ... ...

Povratnici 28 ... ... ... Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Služba za strateško planiranje, statistiku i unaprjeđenje rada Statistički pregled

temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2019. godini (ožujak 2020.)

0 500 1000 1500 2000

teške krađe

krađe

gospodarski k.

zlouporaba droga

ostalo

na štetu djece i obitelji

2019.

2018.

2017.

2016.

2015.

304

Registriranih cestovnih motornih vozila (kao pokazatelj životnog standarda) na dan

31.12.2019.g. u IŽ bilo je ukupno 149.553, od čega 115.078 osobnih vozila. Registrirano je

54,9 osobnih vozila na 100 stanovnika, više nego u RH (42,4/100).

Tablica 23 - Registrirana cestovna motorna vozila u Policijskoj upravi Istarskoj, stanje

31.12.

2018. 2019.

Ukupno 144.226 149.553

Mopedi i motocikli 14.163 14.280

Osobna vozila 111.418 115.078

- Osobna vozila na 100 stanovnika 53,4 54,9

Autobus 287 300

Kamion 12.963 14.110

Cestovni tegljač 541 575

Specijalno vozilo 884 928

Traktor 3.970 4.282 Izvor: Ministarsvo unutarnjih poslova, Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2019.

U 2019.godini u IŽ bilo je 122.673 radiopretplatnika, odnosno 58,5 na 100 stanovnika

(RH 35,3/100) te 113.197 televizijskih pretplatnika, 54,0 na 100 stanovnika (RH 31,6/100).

Tablica 24 - Radiopretplatnici i televizijski pretplatnici u 2018. i 2019. godini

2018. 2019.

Radiopretplatnici 121.434 122.673

Radiopretplatnici na 100 stanovnika 58,2 58,5

Televizijski pretplatnici 112.056 113.197

Televizijski pretplatnici na 100 stanovnika 53,7 54,0 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Statistika u nizu – Kultura-pregled po županijama (24.07.2020.)

Na svakog drugog stanovnika dolazi po jedno registrirano osobno vozilo, radio i

televizijska pretplata, što je iznad standarda RH.