375

Prikazi i kritike

najveee bogatstvo (Varijante - na-josebujnija strana narodne poezije,str. 119. i d.). Otkrivanje varijanataprtisutno je u gotovo svim primjeri-ma citiranih pjesama u knjizi. Zapojedine pjesme Delorko tvrdi dabi bio nepotpun neki opcenitiji sudo njima da se temeljio sarno naMaticinoj iIi kojoj drugoj varijantinasega repre2lentativnog zbornika(Grada naseg pjesnickog folklora injezino poznavanje, str. 41. i d.).

Valja spomenuti da je Delorkona vise mjesta u knjizi, a posebnou tekstu Nekoliko misli 0 nasoj na-rodnoj poeziji (str. 163. i d.) skrenuopaznju na nedovoljnu obavijeste-nost i neprimjereno vrednovan.ienase usmene poezije. Nije cudno stodanas usmena poezija nije ni onakopoznata ni onako cijenjena kako za-sluzuje da bude, istice Delorko. Pre-cesto se u razgovorima 0 njoj uzimau obzir veoma malen broj njezinihpriloga, i to veeinom iz jedne zbir-ke, Vukove, koja i pored svoje ve-like i umjetnicke i kulturnopovije-sne vrijednosti ne moze nikako bitijedini izvor zanimanja za tako ve-liku i raznoliku gradu kakvu cininasa usmena lirska poezija. U knjizi5e nalazi i prilog posveeen Vuku(Vuk Stefanovic Karadzic, pjesma-rica 1814-1815,) knjiga prva, str. 353.i d.), u kojemu Delorko govori kri-ticki 0 autenticnosti njegovih zapisa.Dakako da je nasa narodna poeziia,pise Delorko, obradivala i herojskemomente, i to vrlo uspjelo, ali nijesarno njih, niU su oni jedino njezi-no umjetnicko ostvarenje.

Delorko svo.iim radovima i svo-jom istrazivackom djelatnoseu na-stoji predociti usmene pjesme pro-teklih stoljeca kao pojavu zivotnesvak!idasnjice, bez idealizacije. Pjes-nicka grada 0 kojoj govori i kojucitira u svim radovima uglavnom jegrada koju je autor sam prikupliaona terenu .i pri tom se uvijek drZaonacela da objavljuj,e pjesme tocnoonako kako ih je CUO,bez ispravakai uljepsavanja. Njegove usporedbesa slikarstvom, glazbom i pisanompoezijom posebno su uspjele, takoda je steta sto su ostale sarno narazini k!onstatacije, skrivene u po-

jedinim radovima, a nisu se uspjelevinuti i do samostalnih eseja kojibi jos v,ise obogatili knjigu.

Posljednji tekst u knjizi Dozi-vljaj smrti u jednoj pjesmi pisanei u jednoj pjesmi usmene hrvatskepoezije, (str. 371. i d.) pokusaj je us-pjele interpretacije Simiceve pjesmeUkop druga i usmene pjesme iz Hr-vatskog zagorja OJ ti tozni clovek.

Osim izrazito umjetnicke, pjes-nicke intuicije, Delorko posjeduje idrugi, posve artisticki smisao zastu, Nije slucajno sto se u knjizi navise mjesta spominju Luka Perko-""ie i A. B. Simie, izraziti stilisti uhrvatskoj knjizevnosti, koje Delor-ko osobito cijeni.

Dodajmo na kraju, umjesto zak-Ijucka, da smo tamo gdje su nasiistrazivaci predocili vrijednosti naseusmene knjizevnosti suvremenimpristupom, neoptereeenim u velikojmjeri tradieionalizmom proteklogstoljeea, dobi1i vrijedne studije,zbirke, prikaze koj:i nam Omogueujuda shvatimo i zavolimo to »zanema-reno blago«.

Delorko jest takav istrazivac.

Tanja Perie-Polonijo

Heroic Epic and Saga. An Introductionto the World's Great Folk Epics, Editedby Felix J. Oinas. Indiana UniversityPress, Bloomington & London 1978, 373str.

Ova zbirka raspmva 0 epskompjesniStvu kroz stoljeea sastavljenaje trudom Felixa Oinasa. U njoj susabrana predavan.ia 0 epici koja suodrZana na Sveucilistu »Indiana« odgod. 1972. do 1975, dopunjena s josnekoliko tekstova drugih strucnjakaza ta pitanja.

Knjiga obuhvaca uvod R. M.Dorsona i ovih petnaest rasprava:Homerova epika i usmeno pjesni-stvo (Wm. F. Hansen), Mezopotamij-sko epsko pjesnistvo (J. M. Renger),Sanskritska epika (B. A. van No-oten), Iranska epika (W. L. Hana-way, Jr.), Beowulf: kontekstualniuvod u njegov sadriiaj i postupke

376

Narodna umjetnost XVII

(A. Renoir), Pjesma 0 Nibelunzimai junacka epika (S. L. Wailes), Is-landske sage (T. M. Andersson),Knjizevnost irskih saga (S. O. Cod.-leflin), Francuske Chansons de Ges-te (G. J. Brault), Spanjolska epika(M. E. Simmons), Kuske bHine (F.J. Oinas), Srpskohrvatske junackepjesme (M. P. Coote), Baltijsko-fin-ska epika (F. J. Oinas), Epska tra-dicija turkijskih naroda (I. Basgoz),Africka jUl1acka epika (D. P. Bie-buyck).

Rasprave su koncipirane tako dadaju pregled vaznijih ci,njenica iprikazuju istrazlvanja toga predme-ta, popraeene su biljeskama i kri-tickom bibliografijom, koja upueujezainteresirane u dalji studij. Knji-ga je veoma dobar spoj didakticko·-ga prirucnika i znanstvenog pristupaepskom pjesniStvu.

U srediStu je intresa ovih ras-prava, u prvome redu onih sto sebave veldkim knjizevnim epskimspjevovima, problemodnosa - pre-rna rijecima R. Dorsona - usmeneizvedbe i napisanog teksta, ne to-liko pitanje jesu li usmeni pjesnicinekoe pjevali i recitirali epske spje-vove nego koliko je vjerno usmenapodloga dosla do izraZaja u sacu-vanom tekstu. Na primjeru Homeraodgovor se u ovoj knjizi priklanjadominantnom udjelu usmenostL

Za nase je citatelje, dakako, naj-zanimljiviji clanak 0 usmenom ep-skom hrvatsko-srpskom pjesnistvu,Napisan je kor.ektno, s poznavanjemtemeljne problematike i u skladus opeim odlikama ove knjige stosmo ih vee iznijeli. Prigovora bi seipak naslo. Ako spomenem da unavedenoj bibliografiji nema Naro-dnih epskih pjesama, knj. 1 i 2 uu redakciji O. Delorka .i mojoj ukolekciji "Pet stoljeea hrvatske knji-zevnosti«, neee to biti zbog autor-ske tastine, nego stoga jer bi se uzpomoe tih dviju zbirk.i i njihovihpopratnih clanaka vjerojatno pro-blematizirale neke danas vee stere-otipne postavke u clanku M. Coote.Tada se po svoj prilici ne bi bezrezerve preuzela uobicajena podje-la nasih epskih pjesama prema po-

vijesnim oiklusima; i ne bi se hr-vatsko-srpske epske pjesme smatralegeneralno razlicitima od makedon-skih i bugarskih po naglasenoj rea-listicnosti i histor.icnosti, po navod!1oneznatnome mjestu nadnaravnih po-java u njima (str. 261). U clank~ F.Oinasa, no s drugom crtom razgra-nicavanja, hrvatske epske pjesrne,za razliku od ruskih, ukrajinskih,srpskih, makedonskih i bugarskih,razmatraju se kao demitologizirane,historizirane i psihologizirane (str.236). Takve uopeene distinkcije mogubiti didakticki korisne, ali ih kon-kretna gmda dovodi u pitanje i cinirelativnim. Od spomenutih dvijuknjiga kolekcije »Pet stoljeea ... «prva knjiga donosi povijesne i obi-teljske pjesme, a druga pjesme-baj-ke, mitske pjesme i novelisticke pje-sme - prikazujuei uoCljivo i hrvat-ske epske pjesme s mitskom tema-tikom.

Maja Boskovie-Stulli

Europaische Heldendichtung. Herausge-geben von lUaus von See. Darmstadt,Wissenschaftliche Buchgesellschaft 1978(= Wege der Forschung, 500). VIII +463 str. .

Uvodna studija i opsezan, znalackiizbor tekstova 0 epskom pjesnistvunastoje odgovoriti na pitanje: Stoje to junacko pjesnistvo. IzabranicIanci podijeljeni su u devet sku-pina: 0 junackom pjesnistvu indo-germanskom (R. Schmitt, H. Hum-bach, G. Schramm, S. Wikander),grckom (H. Strasburger, F. Pfister,R. Pfeiffer, W. Schadewaldt, M. Par-ry, F. Combellack, A. Lesky), rim-skom (H. Dahlmann, U. Knoche),germanskom (L. L. Schi1cking, M.Wehrli, W. Mohr), francuskom (A.Kuhn, R. E. Curtius, E. Kohler, D.D. R. Owen, W. Klein), spanjolskom(W. Mettmann, W. Kienast, G. T.Northup, E. de Chasca). srpskom ihrvatskom (I'lLBraun, M. Murko, V.Zirmunski, L. Kretzenbacher), rus-kom (R. Trautmann, D. Gerhardt)i keltskom (E. Windisch).

Odgovor na osnovno pitanje, me-Ciutim, nije naden. Nesporazum je