SadrajUvod1Izvori2Vikinzi i njihova osvajanja2Vikinki brodovi4Pjeaka ratna oprema5Zakljuak8Biljeke9

1

UvodKroz stoljea ratovanja, ljudi su sve vie i vie razvijali i usavravali ratnu opremu. Kako bi se koja nova ratna taktika pojavila, tako bi se i oprema ratnika mijenjala za potrebe te taktike. Primjerice, kada su Rimljani napali Grke u svojim osvajanjima, njihovo oruje poznato kao Pilum (sulica koju su koristili bacajui je na neprijatelja) bilo je instrumentalno u napadima na grku falangu (taktika koja je stoljeima bila na vrhu ratne tehnologije). Rimljani su tako porazili Grke i kasnije zauzeli cijeli poznati svijet tadanjeg doba, zahvaljujui naprednijoj ratnoj tehnologiji. Iz ovoga primjera moemo isitati da je znanost oruja kroz stoljea bila kljuna za utjecaj raznih civilizacija u Europi i ire. U 6. i 7. stoljeu, uslijed velike migracije Indo-europskih naroda, sjeverno od Rima razvijaju se Germanske i Nordijske skupine koje bivaju sve bolje i bolje naoruane te postaju velika prijetnja Rimu, a kasnije i dravama nastalima na njegovim temeljima. U ovoj temi emo nastojati dotaknuti koji su to tono utjecaj imali narodi koje kolektivno zovemo Vikinzima, kako su se samostalno razvijali u neke od najratobornijih, ali i najciviliziranijih naroda srednjovjekovne Europe, te kakav poloaj su rat i ratna oprema imali u njihovu drutvu.

IzvoriIzvori koji se bave ovim razdobljem povijesti i ovom tematikom vrlo su turi, pisani veinom od strane kranskih redovnika koji su vrlo esto bili s krive strane maa kada su u pitanju Vikinzi. Moda najpoznatiji od ovih izvora je, vjerojatno, Anglo-saksonska kronika. Naime, veina ovih izvora demonizira Vikinge i prikazuje ih u krivom svijetlu - kao barbare koje danas poznajemo u popularnim medijima.[footnoteRef:1] Postoje neki izvori poput Islandskih saga koje moemo smatrati djelomino pouzdanima, no one su pisane u 13. stoljeu pa ih moramo isitavati s dozom opreza jer su vrlo esto slikovite i ne doaravaju istinu u punom obliku.[footnoteRef:2] Takoer postoje i izvori u obliku Bayeoux i Oseberg tapiserija koje zorno prikazuju kakvo oruje se koristilo u to doba.[footnoteRef:3] [1: Wise, Terence, G.A. Embleton, Saxon, Viking and Norman, London, Osprey military Men-at-arms series, 1979., 3.] [2: Isto] [3: Isto]

Najbolji izvori koje imamo o oruju Vikinga jesu sami predmeti naeni u iskopinama ve spomenutog Oseberg broda i ostalih grobova u sjevernoj Europi. Oruje naeno u ovim grobovima kvalitetno je - dokaz da su bili visoko razvijena civilizacija - i napravljeno da bud ekoriteno u vie narataja. Takoer, nakit, ukrasi i odjea koju su nosili je bila iznimnom ornamentalna jer su ovi narodi voljeli pokazivati svoj poloaj i bogatstvo putem odjee i opreme.Vikinzi i njihova osvajanjaRije Viking dolazi od rijei vik (nord. uvala, fjord) i kolektivno se koristi za narode Skandinavije koji su tamo ivjeli u doba Velike seobe naroda i kasnije u ranom srednjem vijeku, periodu povijeti koji se neslubeno zove "Mrano doba". Ime su im dali trgovci koje su esto napadali u brzim laama, izlazei velikom brzinom iz mnogih uvala Skandinavije.Ovi narodi bili su poznati kao izvrsni mornari, trgovci, ratnici i istraivai. Iako su bili veinom farmeri i trgovci, esto su putovali u skupinama i napadali sela, gradove i samostane na obalama Britanije. Ovi pohodi poeli su u 8. st. a nastavili su se do samog kraja tzv. Vikinkog doba, u 10. i 11. st. Tijekom 8. st. i kasnije, Vikinzi su poeli i naseljavati prostore u Britaniji i mijeati se s lokalnim stanovnitvom.[footnoteRef:4] [4: Heath, Ian, Agnus Mcbride, The Vikings, London, Osprey military Elite series, 1985., 12.]

Vikinki trgovci obilazili su sve morske puteve u Sjevernom more, na Atlantiku i na Sredozemlju, te su tako trgovali i sa bliskim istokom te Afrikom. Moda najbitniji trgovaki putevi bili su oni kopneni preko dananje Rusije gdje su Vikinzi trgovali sa Slavenima te irili svoj utjecaj i civilizaciju. Slaveni su ih na tom podruju zvali Varangiani ili Varjazi. Ovi narodi uspostavili su srednjovjekovnu dravu Rus te su se ak nalazili u osobnoj strai Bizantskog cara u Konstantinopol.

Slika 1. Karta vikinkih osvajanjaVikinzi su takoer napadali razne narode na obalama sjeverne Europe, to moemo zakljuiti po priloenoj karti. Ove ekspedicije su uglavnom bile manje vojne sile u ranijim stoljeima, gdje su napadali sela i gradove te pljakali i odvodili zarobljenike u robove. Moda najpoznatija takva ekspedicija bila je u Lindesfarne, 793. godine, kada su Vikinzi opljakali i spalili samostan Sv. Cuthberta.Duh istraivanja takoer je bio zastupljen kod Vikinga koji su, osim dalekog Islanda, otkrili i Grenland pa kasnije i Vinland (u dananjoj Kanadi), kojima su i dali imena. Moda najbitniji i najbolji istraivai prije doba velikih otkria u Novome vijeku, Vikinzi su imali kljunu ulogu u razvoju sjeverne Europe gdje su postali izvor svih tamonjih naroda.Vikinki brodoviDobro je poznato da su vikinki brodovi meu naj prepoznatljivijim ikonama vikinkog doba. Ovi mali, brzi i agilni brodovi bili su strah i trepet sjeverne Europe i znakovi obilja na mnogim trgovakim rutama u tada poznatom svijetu. No kao i sva ratna oprema, i brodovi vikinga, koje zovemo longboats (eng. dugaki brodovi), morali su se razvijati evolucijski kroz neki period vremena. U ovom poglavlju nastojat emo objasniti kako su zapravo nastali najbolji ratni brodovi u povijesti.Informacije koje posjedujemo o vikinkim brodovima veinom dolaze iz dva najvea i najuvenija nalazita, ono iz Gokstada i Oseberga u Norvekoj.[footnoteRef:5] Ovi brodovi, pokopani sa svojim vlasnicima, predmetima koje su oni posjedovali, raznom stokom, konjima i psima; ouvani su u perfektnom stanju zbog kompozicije zemlje u kojoj su zakopani. Manjak kisika u zemlji bio je pogodan ouvanju drveta i predmeta koji su se nalazili u tim brodovima, te kroz ove ostatke najbolje vidimo ivot Vikinga. Meu predmetima naenim bila su i oruja koja su obraena malo nie u ovom akademskom radu. [5: Durham, Keith, Viking Longship, London, Osprey publishing, 2002., 15]

U 10. stoljeu, kada su Vikinzi zastupljeni u sjevernoj Europi pa i ire ve gotovo dva stoljea, dolazi do prve velike razdiobe brodova na trgovake i ratne. Ovo je bilo nuno iz vie razloga. Prvi je bio to da je Skandinavija sve vie ovisila o trgovini s drugim zemljama kako bi opstala (ovo je izmeu ostalog i razlog pokrtavanja Vikinga koji nisu, kao pogani, mogli trgovati sa kranskim gradovima).[footnoteRef:6] Ovo je zahtijevalo vee, ire i vre brodove koji bi mogli prenijeti velike koliine dobara, a s druge strane ratni brodovi trebali su biti ui, hidro dinaminiji i bri. Ova podjela bila je nuna i zbog uspostave leiangr vojnih udruenja (staronord. ekspedicija) ija je funkcija bila godinje udruivanje slobodnih farmera i ratnika u ekspedicije koje bi pljakale obalna podruja susjednih zemalja.[footnoteRef:7] [6: Heath, Ian, Agnus Mcbride, The Vikings, 6] [7: Isto] Slika 2. Brod iz Oseberga. Ouvan do najmanjih detalja.

Meu najpoznatijim vrstama trgovakih brodova moemo navesti knrr i kaupskip brodove (staronord. trgovaki brod) koji su bili iroki i teki kako bi to bolje prevozili trgovaka dobra. Najpoznatije vrste ratnih brodova su snekkja (staronord. uzak), skeid (vjerojatno je znailo onaj koji ree vodu), te drekar (staronord. zmaj), koji su takoer bili naj poznatiji jer su esto imali zmajske glave na vrhu pramca.[footnoteRef:8] Ovi ratni brodovi bili su kljuno oruje u vikinkoj vojnoj taktici jer su mogli vrlo brzo dostii i preuzeti neprijateljske brodove koji su bili puno sporiji i tei. [8: Isto]

Pjeaka ratna opremaVe smo spomenuli taktiku kojom su Vikinzi osvajali druge brodove na moru, no takva taktika bila bi nemogua bez dobrog naoruanja. Naime, Vikinzi su najee zauzimali brodove tako da im priu i uu u blisku borbu s posadom. Ovo se pokazalo vrlo efikasnom taktikom, ba zbog brzih i agilnih brodova.No tehnologija izrade oruja koja su Vikinzi koristili, za razliku od brodova, nije izvorno njihova. Preuzeta je od raznih naroda koji su s njima trgovali, a pogotovo od Rimljana koji su direktno Vikinzima prenijeli znanje izrade konjikog maa, spathe, kojeg su Vikinzi dalje razvijali na svoj nain. Ovakvi maevi, najee ne dui od 100 cm, bili su najsvestranije ali ujedno i najskuplje oruje tog doba. Zahtjevni proces kovanja ovog oruja, te takoer proces izrade elika koji je bio nuan, uinio je ovo orujem imunika i vladara.[footnoteRef:9] [9: Isto, 18]

Za one siromanije, poput ve spomenutih slobodnih farmera, tu su bile druge vrste oruja koje su bile gotovo jednako efikasne u borbi. Prvenstveno valja navesti koplja koja su ujedno i najee koritena oruja u srednjem vijeku. Koplja su bila oruja za probadanje neprijatelja sa sigurne udaljenosti. Vrh je bio elian te, za razliku od maa, nije zahtijevao posebnu obradu, no i dalje je bio vrlo ubojit i efikasan protiv svih vrsta obrane tadanjeg doba. esto je koriteno sa titom kako bi se to bolje iskoristila prednost dugake motke.Slika 3. Oruje vikinkog ratnika.

Jo jedno od oruja koje su esto koristili siromaniji ratnici bila je i sjekira. Kao i koplje, njen vrh nije zahtijevao posebnu obradu niti puno materijala pa je bila i jeftinija od maa. Ovo je bilo oruje snanih ratnika koji su mogli, istom snagom prepoloviti eljeznu kacigu napola. Ovo ak govore i Islandske sage gdje je u nekoliko sluajeva navedeno kako ratnici s dvorunim iroko-glavim sjekirama pobjeivali puno bolje opremljene protivnike i kidali oklope i kacige bez puno muke.Jo jedno od oruja koje bismo trebali navesti jest luk. Lukovi su, prije bitke kod Hastingsa gdje je prvi puta u bitci iskoriten Engleski dugi luk, veinom bili koriteni za lov ili zabavu. No ponegdje se u sagama navodi kako ratnici koriste lukove da bi usmrtili protivnike iz daleka. Vikinzi su, dodue, puno ee zahtijevali blisku borbu jer su je smatrali istim nainom borbe. Po vjerovanju su bogovi Asgarda, koji su bili vrlo zastupljeni u vikinkoj kulturi prije pokrtavanja, zahtijevali da svaki Viking umre u bliskoj borbi kako bi doao u Valhall, posmrtni ivot. Tako je utjecaj ratne kulture u Vikinga bio vrlo zastupljen u svim slojevima drutva, pa ak i u religiji. Lukovi su, dakle, rijetko koriteni u otvorenoj borbi prije 11. stoljea.Kljuan dio opreme svakog Vikinga bili su, dakako, tit i oklop. Iako su oklop imali rijetki i najee imuni, tit je bio oklop siromaha i koriten je vrlo esto u bitkama. Svaki tit bio je graen za pojedinog ratnika, jer je teina, irina i debljina tita utjecala na njegovu uinkovitost. titovi su najee bili napravljeni od vie slojeva laminiranog drva jasena ili bora s obrubom od vrste ivotinjske koe. Kao ruku imali su sferini titnik sa drkom koji se nalazio u sredini tita, za bolju okretnost. titovi su bili krunog oblika i vrlo esto obojani u ratne boje najee boje Jarla kojem je ratnik sluio. Ovaj oblik se dugo zadrao na sjeveru Europe, sve do kriarskih ratova kada se poinju koristiti titovi kakve danas najee prepoznajemo.[footnoteRef:10] [10: R. Chartrand, K. Durham, M. Harrison, I. Heath, The Vikings: Voyages of discovery and plunder, London, Osprey publishing, 2006., 132] Slika 4. Vikinki tit iz Godstadske iskopine

S druge strane oklopi koje smo naveli prije bili su, kao i ma, pokazatelj statusa meu Vikinzima. Vrlo esto su bili ukraavani broncom ili ak zlatom (iako u rijetkim sluajevima) te su bili vrlo efikasna obrana od tadanjeg oruja. Najee su to bili verini ili kariasti oklopi napravljeni od eljeznih karika zakovanih zajedno. Izrada ovih oklopa bila je dugaka i mukotrpna zbog naina razvlaenja eljezne ice i zakivanja iste u karike. Sama ova injenica inila je ovaj oklop vrlo skupim, i onaj koji ga je mogao priutiti, vrlo esto ga je darivao djeci u naslijee ili dao zakopati sa sobom. Bilo je i drugih vrsta oklopa, poput Varjakih ljuskastih oklopa koji su vukli porijeklo s dalekog istoka gdje su ih najee koristili Kinezi i Mongoli. [footnoteRef:11] [11: Isto, 130] Slika 5. Kariasti/verini oklop iz Osebergske isopine

ZakljuakRazmotrivi injenice koje su nam dostupne, ovaj skromni akademski rad pokuava prikazati jedan manji aspekt ivota starih Vikinga. Oruje je bilo kljuno za vikinku kulturu, gdje se puno toga, ak i religija, odvijalo oko rata i osvajanja. No, ne smijemo zaboraviti da su Vikinzi prvenstveno bili stoari i ratari koji su, u zatitu svojih obitelji i domova, puno ee podizali oruje. Bili su drutvo proeto tradicijom u kojem su ene imale jednak status kao i njihovi muevi; demokracija je, iako u krnjem obliku, bila zakon po kojem su ivjeli, a kroz njihova istraivanja svijeta i otvaranje novih trgovakih ruta, pomogli su stvoriti svijet kakvog danas poznajemo.

BiljekeHeath, Ian, Agnus McBride, The Vikings, London, Ospey military Elite series, 1985.

Wise, Terence, G.A. Embleton, Saxon, Viking and Norman, Ospey military Men-at-arms series, London, 1979.

R. Chartrand, K. Durham, M. Harrison, I. Heath, The Vikings: Voyages of discovery and plunder, Osprey publishing, London, 2006.2