ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE 2

TEMA 01, 02 i 03: LAGANI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI - DRVO

1. Što su to lagane konstrukcije, definirajte specifičnosti i vrste laganih konstrukcija> one konstrukcije kod kojih se pri istoj težini konstrukcije uspijeva realizirati veći volumen; one u kojima je odnos vl. i korisne težine <1> malo materijala treba upotrijebiti da bi se prenijele velike sile, mala ukupna težina građevine - manje temeljenje, nove tehnike građenja - skelet i fasadni plašt, osnovni principi nosivosti - štapni sustav - linijska konstrukcija - skelet, usklađivanje projekta s vrstom materijala i konstrukcije kao sastavnim dijelom ideje o kući> DRVENE - prirodan materijal nastao rastom stabla, ima različita mehanička svojstva u 3 međusobno okomita smjera, anizotropan> ČELIČNE - izotropan mat. - ima ista meh. svojstva u svim smjerovima - nosivost na savijanje, T, V i posmik2. Prednosti i mane drvene građe+ laka obrada, mala gustoća(zapreminska težina)(13x lakša od čelika, 4x od betona), otpornost na V, T i posmik, žilavost, mala osjetljivost na temp. promjene, dobar izolacijski materijal, dobra akustična svojstva, otporan na agresivne utjecaje soli, kiselina te na mraz, kratko vrijeme montaže, trajnost(ovisi o okolini i načinu ugradnje), ekološki materijal(ne zagađuje okoliš), mogućnost reciklaže, plemenit izgled- zapaljivost(no u požaru se stvara pougljenjeni sloj kojim drvo štiti samo sebe), truljenje u vlažnim uvjetima, osjetljivost na mikroorganizme i insekte, rad uslijed utjecaja vlage(bubrenje i utezanje), nehomogeno3. Vrste građevnog drva> četinjače(crnogorično drvo) - jela, smreka, bor, ariš, usko lišće i iglice, homogena građa, jednostavna unutarnja struktura, jasni ravni godovi, manja gustoća i tvrdoća, lakše se obrađuje i suši> listače(bjelogorično drvo) - hrast, bukva, razvijeno široko lišće, nehomogena građa, složena struktura vlakanaca i godova, veća gustoća i tvrdoća, teže se suši> egzotično drvo - tikovina, mahagonij, ebanovina, bangkirai, azobe4. Fizikalna svojstva drva> struktura drva - presjek debla - srce, srž/jezgra, bijel, kora> gustoća - drvo je male zapreminske težine: četinjače 500 - 600 kg/m³, listače 800 - 1000 kg/m³> vlažnost - higroskopan materijal – nastoji svoju vlagu prilagoditi vlazi okoline(upijanjem vlage bubri a presušivanjem se uteže), drvo je i hidrofilan materijal – privlači vlagu na sebe, pa je sklon truljenju(sirovo drvo 45 % (prirodna vlažnost), polusuho 25-35 %, prosušeno 15-20 %); ovisno o okolini u kojoj se koristi drvo se suši, dijelimo ga na: 16-20 % - građevinsko drvo, 12-15 % - prozore i vanjska vrata, 7-12 % - namještaj i interijeri, 6-8 % - parket5. Mehanička svojstva drva- bolja su u smjeru vlakanaca, lošija okomito, anizotropan materijal, razl.meh. svojstva u 3 međusobno okomita smjera> elastičnost - drvo je djelomično elastično, jer nakon dužeg djelovanja prevelike sile trajno zadržava zakrivljeni oblik ili u krajnjim slučajevima pukne(vrlo elastični - ebanovina, lipa, orah, jasen, breza, slabo elast. - bukva, hrast, smreka, javor)> čvrstoća - otpor drva prema sili koja djeluje na njega te se prema njoj određuje uporabna vrijednost drva ; veći postotak vlažnosti – manja čvrstoća; tlačna čvrstoća je 5 - 10 puta veća u smjeru vlakanaca, nego okomito na njih,a vlačna 20 - 30 puta te je čvrstoća na smicanje veća okomito na vlakanca> tvrdoća i otpornost prema habanju - otpor drva prodiranju ili zadiranju drugog tijela u svoju unutrašnjost- porastom gustoće raste i tvrdoća, no porastom vlažnosti opada, a tvrđa drva su otpornija i na habanje(meka drva - sve četinjače, listače(lipa, topola), tvrda drva - sve ostale listače)> trajnost - sposobnost drva da se odupre štetnom utjecaju atmosferilija, raznih kemijskih tvari te štetočinama biljnog i živ. podrijetla, a kreće se od nekoliko mjeseci do praktično neograničenog broja godina(ovisno o okolini i načinu ugradnje); s obzirom na utjecaj atmosferilija: vrlo trajno drvo(hrast, kesten), srednje trajno(bor, smreka), slabo trajno(javor, breza)6. Specifičnosti drvne građe, načini i vrste zaštite – štetočine, vlaga, požar> zaštita drva od štetočina - premazna sredstva za zaštitu od insekata, zaparivanje drva insekticidima pod pritiskom, a protiv truljenja i gljivica -ne izlagati drvo vlazi, odvojiti ga od tla, provjetravati> zaštita od požara - u požaru se oko drvene građe stvara pougljenjeni sloj kojim drvo štiti samo sebe npr. pirostopi - zaštitni premazi koji u slučaju povišene temperature bubre i pretvaraju se u zaštitnu izolirajuću pjenu na premazanim površinama ili oblaganje drvenih konstruktivnih negorivim pločama7. Akustična svojstva i toplinska vodljivost građe od drva> toplinska vodljivost - ovisi o strukturi drva, gustoći, smjeru vlakanaca, temperaturi i postotku vlažnosti, ako je drvo relativno lagano sa poroznom strukturom, loš je vodič topline, ali dobar toplinski izolator(2,5 - 5x bolji vodič topline od EPS ili MW, dok je čelik 40x); povećava se sa porastom vlage , nema toplinskih mostova> akustična svojstva - vodljivost, apsorpcija, refleksija, rezonancija, dobro za postizanje akustičkih efekata, sa raznim vrstama obloga, postižu se različita svojstva refleksije i apsorpcije; brzo širenje zvuka ovisno je o smjeru vlakanaca 10-15x je brže nego kroz zrak, loš zvučni izolator i apsorber zvuka8. Obrada drva, greške u drvetu i klasifikacija> obrada - drvo se prilikom sječe sortira na tehničko drvo(za drvne konstrukcije) te na drvo za daljnju preradu ili ogrjevno drvo; građevno drvo ne smije biti vlažno, trulo, ispucano ili izvitopereno, s mnogo čvorova, a mora biti: ravnih vlakanaca, homogene strukture; tehnike piljenja drva: piljenje ucijelo, prizmiranje, kartje tehnika, slavonska tehnika> greške(prirodne i uslijed sušenja) - paljivost(raspucavanje u radijalnom smjeru), pukotine od sušenja ili mraza, okružljivost(razdvajanje u smjeru godova), krivljenje, lisičavost i dvostruka srž> klasifikacija: I klasa - posebna(visoka) nosivost, II klasa - obična nosivost(najčešće se koristi za DK), III klasa - mala nosivost9. Oblici i primjena građevnog drvaMONOLITNO GRAĐEVNO DRVO(rezano u manje profile, tesano i cijepano)> obla i poluobla građa - potpuno ili djelomično zadržava oblik - trupci, oblice, poluoblice> rezana građa - drvo određenog oblika i dimenzija koje djelimo prema omjeru š/v profila: piljenice š/v > 1:3 – podjela prema debljini i četvrtače š/v do 1:3 - podjela prema veličini poprečnog presjeka> lamelirano drvoPRERAĐENO DRVO - drvene ploče izrađene od manje vrijednih dijelova piljenog drva ili od krupnijeg i sitnijeg otpada prilikom piljenja > ploče od ukočenog drva(slijepljeni furnirski listovi ili slijepljeno piljeno drvo i furnirski listovi)> ploče od usitnjenog drva(vlaknatice, iverice, MDF, HPL)

10. Vrste i primjena piljenica> furniri - piljeni, rezani ili ljušteni 0,6 ÷4 mm (kao završna obloga ploča od prerađenog drveta(piljeni), u proizvodnji furnirskih i stolarskih ploča(ljušteni), listovi/daščice 5 ÷11 (18) mm(pokrov, završna obloga krova, fasadna obloga za vanjske zidove), > daske 12 ÷47 mm(najčešće 24 mm x 10-50 mm x duž. do 4 m) - kao sloj krova, zida, poda(daščana oplata), završna fasadna obloga za vanjske zidove, gazišta i čeone plohe na stubama> platice(planke, mosnice) ≥48 mm, nosiva konstrukcija zidova, krovova, stropova i podova, potkonstrukcija između nosivih greda ili stupova, tetive(nosivi dio) laganih drvenih stubišta11. Vrste i primjena četvrtača> letve - najčešće dim. presjeka 20/40, 30/50, 40/50 mm, dužine 1-5(6) m; pk vanjske i unutarnje obloge zida i podgleda stropa, letve i kontraletve na krovištu, za polaganje pokrova i izvedbu vent. šupljine, završna fasadna obloga- smjer postavljanja letvane pk ovisi o smjeru letvi kao završne obloge pročelja - za vertikalnu završnu oblogu mora biti postavljena horizontalno, za horizontalnu u vertikalnom smjeru, a smjer letvi također ovisi o izvedbi ventilirane zračne šupljine> gredice(visina je <100 mm, dim. presjeka 50/50, 50/80 – 100/100 mm, dužine 0,5 – 5 (6) m), uglavnom sekundarna konstrukcija> grede(širina je >100 mm, dim. presjeka 100/100 -180/200 mm, dužine 1-4m i 5-8m), grede se koriste se kao nosiva konstrukcija zidova, krovova i stropova12. Vrste i primjena lameliranog drva> masivno drvo povezano lijepljenjem u veće željene dimenzije> lamelirani nosači(stupovi, grede, okviri i sl.) dimenzije: š 80 – 240 mm, v 80 – 1240 mm, L 6 – 18 m, slojevi poda, slojevi zida, kao stupovi, kao potkonstrukcija, krovni nosač itd. npr. kao kod Ring house u Japanu> lamelirane ploče(jednosmjerno ili križno lijepljene daske), kao nosivi i pregradni zidovi, nosive MK i krovne plohe, nosive ploče stubišta, lamelirane ploče nastale lijepljenjem 3, 5 ili 7 slojeva križno postavljenih dasaka ili paralelno poprečno postavljenih dasaka, na gradilište se dopremaju zidovi i stropne ploče s već izvedenim otvorima, nije potrebno dodatno oblagati s unutarnje strane zida, lako vođenje instalacija, nepromjenjiva temp. na vanjskoj stijeni s unutarnje strane, uz pravilnu izvedbu spojeva ploča moguće postizanje zrakotjesnosti> duo/trio/quattro grede(uzdužno spojene masivne grede)> KVH, konstrukcijsko puno drvo(zupčastim spojem poprečno spojene masivne grede)13. Vrste i primjena prerađenog drva – svrha, dimenzije, područje primjene pojedinih vrsta ploča> ploče od ukočenog drva - slijepljeni furnirski listovi ili slijepljeno piljeno drvo i furnirski listovi> šperploče - neparan broj slojeva(min 3 ili 5) križno slijepljenih furnirskih listova, obične, brodske i avionske, dimenzija 125(122, 152,5) / 250(152,5, 310) cm, debljine 3-40 mm, savitljive, otporne na cijepanje prodorom čavla, jednolična čvrstoća i rad u svim smjerovima, prema vrsti ljepila: ploče za vanjsku i unutarnju uporabu, izrada namještaja i građevne stolarije, za izvedbu građevinskih oplata(blažujka - šperploča sa vodootpornim ljepilom)> panel ploče - slijepljene letvice mekog drva u sredini i obložni furnir s vlaknima okomitim na letvice ili srednjica od ljuštenog furnira, dimenzije 85-150 / 200-250 cm, debljine 14-40 mm, izrada namještaja, vrata, oplata> lamelirane ploče - više slojeva furnira slijepljenih u istom smjeru, elastične, otporne na atmosferilije(velika količina ljepila)> OSB(oriented strand board) - slijepljeno orijentirano iverje u tri sloja, alternativa šperploči, dimenzije 120-125 / 240-250 cm, debljine 10-22 mm, široka upotreba u graditeljstvu, izvedba krova, pročelja, podnih obloga, unutarnjih završnih radova, izrada nosivih oplata, nosivih ploča i zidova, ojačanja zidova, izvedba pomoćnih i privremenih konstrukcija> ploče od usitnjenog drva> lake građevinske ploče(drvolit, heraklit, durisol) - usitnjeno drvo - blanjevina, šuška(drvena vuna) ili iverje povezano cementnim ili magnezitnim vezivom, impregnirane sredstvom za mineralizaciju drvene vune, ne trule, vatrootporne, lakše ploče - za zvučnu apsorpciju i zvučnu izolaciju(visoko porozne), a teže ploče - izgubljene oplate, pregradne stijene, dimenzija 50/100-200 cm, d=2-10 cm> iverice - iverje mekog drva, povezano ljepilom od umjetnih ili prirodnih smola, dijele se na lake(izolacijske), srednje teške i teške, jednoslojne ili višeslojne, pune ploče(d = 4-30 mm) ili ploče sa šupljinom(d = 25-50 mm), dimenzije 122-183/200-360 cm, oplemenjene iverice( iverali) - jednostrano ili obostrano nalijepljeni furniri ili folije(povećanje čvrstoće ploče, vodootpornost površine)> ploče vlaknatice(lesonit) - vlakana povezana prepletanjem i tlakom, manje količine veziva, ploče glatkog lica i mrežastog naličja, proizvedene mokrim postupkom, ploče glatke s obje strane sa suhim postupkom proizvodnje, ploče male gustoće - za toplinsku i zvučnu izolaciju - deblje i lakše, ploče velike gustoće - zamjenjuju ukočene ploče, tanke i teške> MDF(medium density fibreboard) - medijapan ploče, jako usitnjena drvena vlakana povezana ljepilima, manje gustoće i veće debljine od vlaknatica, homogenije strukture i lakše obradive od iverica, dobra su zamjena za masivno drvo, jer im je moguća laka profilirana obrada rubova, dimenzije 275-550/153 cm, d = 8-40 mm, za izradu namještaja i u graditeljstvu> HPL(high presure laminate) - ploče za fasadne i interijerske obloge14. Sustavi jednostavnih drvenih konstrukcija manjih raspona – osnovni principi nosivosti> PUNE STIJENE 1 masivno drvo 2 lamelirane ploče 3 lagani paneli> SKELETNI SUSTAV 1 skeletni sustav stupova i greda na većem razmaku 2 kanatni sustav stupova i greda na manjem razmaku15. Vrste konstruktivnih sustava i principi nosivosti punih stijena od drvene građe, opis i skice> masivno drvo - vertikalno ili horizontalno međusobno povezani trupci, oblice, poluoblice, grede ili platice, tradicionalna arhitektura(Slika1.)> lijepljene - lamelirane ploče - suvremena arhitektura, jednosmjerno lamelirane zidne i stropne ploče sa osloncem u jednom smjeru i križno lamelirane zidne i stropne ploče gdje je oslonac na nosive ploče zida moguć u dva smjera(Slika2.)> lagani montažni paneli - kao ispuna glavne nosive skeletne konstrukcije(Slika3.)

16. Vrste drvenog skeletnog sustava i principi nosivosti,opis i skice> skeletni sustav stupova i greda na većem razmaku- osnovne ks: kontinuirane grede na stupovima, kontinuirani stupovi povezani gredama, dvostruki stupovi i sekundarne grede, kontinuirani stupovi sa primarnim i sekundarnim gredama na istoj razini(Slike4.-7.)> kanatni sustav(Slike8.i 9.)- nosiva konstrukcija je roštilj stupova i greda na manjem razmaku- rebraste tzv. balonske konstrukcije- platformske konstrukcije17. Vrste ukruta drvenog skeletnog sustava, opis i skice> čeličnim zategama - spojna sredstva - greda-stup(Slika10.)- stup-temelj(Slika11.)+nacrtaj skicu sa čeličnim zategama(predavanje 02.i 03., slajd 4.)> ukruta pločama od prerađenog drva ili daščanom oplatom (horizontalna ukruta) (Slika12.)> ukruta kosnicima

18. Sastav osnovnih građevnih dijelova drvenog skeletnog sustava, opis i skice (Slika13.)

19. Sastav osnovnih dijelova drvenog konstruktivnog sustava punih nosivih stijena, opis i skica (Slika 14.)

20. Način slaganja osnovnih elemenata zida i međukatne konstr. skeletnog sustava od drva(Slike15. i 16.)

21. Način slaganja slojeva ravnog krova s obzirom na način izvedbe nagiba za odvodnju (Slika 17.)22. Dodatni slojevi za poboljšanje karakteristika zidova, kosog krova, međukatne konstrukcijedrvenog konstruktivnog sustava> krov - dodatna TI i/ili sloj za provjetravanje krova, vanjski zid - dodatna TI s unutarnje i/ili vanjske strane, sloj za provjetravanje s vanjske strane/razvod instalacija s unutarnje strane, unutranji zid - zvučna izolacija/razvod instalacija, mk - zvučna izolacija23. Primjer izvedbe slojeva vanjskog zida s poboljšanim toplinskim svojstvima, skica i opisVANJSKI ZID S PROVJETRAVANOM ŠUPLJINOM S VANJSKE STRANE IDODATNIM SLOJEM T.I. S VANJSKE I UNUTARNJE STRANE (Slika18.)A završna obloga pročelja horizontalno postavljenim daskamaB vertikalno postavljene letveC horizontalno postavljene letveD zaštita TI - kišna brana – vodonepropusna + paroprop. folijaE dodatni sloj tvrdih ploča TI - s vanjske str. zidaF vertikalna nosiva konstrukcija zida – stupovi od greda/platicaG TI između stupovaH OSB ploče kao ukruta i kao parna branaI potkonstrukcije za unutarnju oblogu vertikalno postavlj. letveJ dodatni sloj TI s unutarnje str. zida - između letviK unutarnja obloga gipskartonskim pločama24. Primjer izvedbe slojeva međukatne konstr. s poboljšanim svojstvima zvučne zaštite, skica i opisA cementni namazB PE folija kao zaštita zvučne izolacijeC sloj za zvučnu izolaciju (topota)D OSB pločeE grede/platice – nosiva stropna konstrukcijaF zvučna izolacija između gredaG OSB pločeH potkonstr. za oblogu podgleda stropaI gipskartonske ploče (Slika19.)25. Sastav osnovnih dijelova konstr. sustava punih nosivih stijena od drvene građe, skica i opis (Vidi 18. i 19.pitanje)26. Opis drvenog konstruktivnog sustava montažnih panela, osnovni dijelovi, opis i skicaLAGANI PANELI- mogu biti samonosivi ili služiti kao ispuna kod skeletnog ks- moguće je dodatno oblaganje panela s unutarnje i vanjske strane ventilirana ili ETICS fasadna obloga s vanjske strane i obloga gk ploče, daščana oplata ili ploče od prerađenog drveta s unutarnje strane- ispuna - vlaknasta toplinska izolacija, upuhivana TI od celuloznih vlakana, ekspandirani i ekstrudirani polistiren, poliuretan itd.prednosti:- brzina izgradnje- moguća gradnja prema niskoenergetskim standardima, ekološki prihvatljivi, reciklabilni- jednaka kvaliteta svih dijelova konstrukcije- proizvodnja pod kontroliranim uvjetima samo sklapanje i spajanje na gradilištu- manje onečišćenje okolišamane:- zbog načina proizvodnje i transporta paneli su najčešće ograničenih dimenzija što može biti ograničavajući faktor kod projektiranja- za prijevoz su potrebna adekvatna vozila zbog čega je bitna i udaljenost gradilišta od tvornice

TEMA 01, 03, 04, 05: LAGANI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI – ČELIK1. Karakteristike čelične konstrukcije> lagana konstrukcija koja postiže velike raspone malim poprečnim presjecima konstruktivnih elemenata, čelik je materijal sa najvećom čvrstoćom, male težine nosive konstrukcije, jednako prima i tlačna i vlačna naprezanja, kratko vrijeme montaže, mala buka, ne zagađuje okoliš, slobodna estetika lebdjenja, prozračna, 95% ponovo iskoristiv materijal, jednostavan transport elemenata, dobra otpornost na potres, moguća standardizacija proizvoda, mogućnost ponovnog korištenja konstrukcije, čelik - visokovrijedni materijal niske cijene, reciklabilan, demontažan, kratko vrijeme izvođenja, mala težina konstrukcije, minimalni utrošak rada s maksimalnom učinkovitosti > svi tipovi konstrukcija - stadioni, tornjevi, mostovi, obiteljske kuće, montažni objekti, od minimalnih kontejnerskog tipa do megastruktura, mogućnost prilagodbe svim vrstama konstrukcije, kao i naknadno mijenjanje i proširivanje već postojeće konstrukcije 2. Načini proizvodnje čelika> VISOKE PEĆI - željezna ruda, koks i vapnenac se tale iz čega se proizvodi sirovo željezo sa 3-4 % ugljika i nusproizvodi; iziskuje veliku količinu energije > ČELIČANE - proces redukcije ugljika; danas se proizvodi postupkom u konverterima s O2(iz sirovog željeza) ili u el. pećima(taljenjem otpadnog čelika)> POSTUPAK RECIKLAŽE - preradom otpadnog čelika štedi se 60-75% energije u odnosu na novu proizvodnju, a prerađeni materijal iste je kvalitete kao onaj dobijen iz sirovine željezne rude. Proizvodnja čelika iz sirovog željeza stalno se smanjuje, a raste proizvodnja recikliranog elektročelika. Elektropeći imaju ekološki izvor energije(električnu struju), a i jednostavniji je postupak od svih prijašnjih. Čelik je 100% reciklabilan.3. Što je to čelik i vrste čelika> legura željeza s ugljikom koja se odlikuje velikom čvrstoćom, tvrdoćom, žilavošću, mogućnošću lijevanja i mehaničke obrade, te velikom elastičnošću> VRSTE ČELIKA - čelici standardne kvalitete, čelici otporni na koroziju, visokočvrsti čelici, čelici za spojna sredstva (NOVE VRSTE ČELIKA - dodatno poboljšavanje meh. svojstava čelika; superplastični čelici povišene čvrstoće postižu se daljnjim reduciranjem ugljika(on povećava: tvrdoću, granicu razvlačenja, čvrstoću, otpor habanju, a smanjuje: plastičnost i zavarljivost) i legiranjem s drugim elementima(silicij, mangan, krom, bakar, nikal...). To su čelici s povišenim granicama čvrstoće i otpornosti na krti lom. Prednosti takvih konstrukcijskih čelika su manja debljina stijenki i manja težina konstrukcije, niža cijena prijevoza, povećana čvrstoća na habanje i otpornost na krti lom te omogućuje izvedbu konstrukcija većih opterećenja.)4. Proizvodi građevinskog čelika

PROIZVODNJA U HRVATSKOJ :: željezaru Split preuzela je tvrtka Adria čelik i pokrenula testiranje postrojenja u pogonima čeličane i valjaonice, gdje se tijekom 2013. godine predviđa proizvodnja 160.000 tona čn gredica. :: željezaru Sisak preuzela je talijanska grupa Danieli s namjerom proizvodnje visokovrijednih poluproizvoda od specijalnog čelika. PROIZVODNJA U VALJAONICAMA; proizvodnja konačnih proizvoda; valjani profili i limovi; STANDARDIZIRANI PROIZVODI :: uvjetuju modularnu logiku konstruiranja projekta i dizajn konstrukcije PROFILI :: za univerzalne nosače različitih oblika poprečnog presjeka, puni i šuplji, složeni od različitih valjanih elemenata LIMOVI :: u pločama i kolutovima, ravni i profilirani, izrada različitih lamela, hladno prešani profili DIMENZIJE pojedinih elemenata ovise o mogućnosti transporta istih; tipični transportni kontejneri su dimenzija 2.33 x 2.38 x 6.00 - 12.00 m UTROŠAK ČELIKA po m3 zatvorenog prostora iznosi 12-18 kg/m3

TOPLO VALJANI ELEMENTI :: I profili :: usko i širokopojasni :: koriste se za univerzalne nosače i stupove ( NP, HE-A, IPE, UAP,UPE, UPN ) :: U, L, T profili :: zavareni I ili sandučasti presjeci, :: šuplji profili, cijevi (bešavne i šavne), okrugli, sandučasti, kvadratni :: koriste se za tlačne elemente :: puni profili (šipke) :: okrugli, kvadratni, šesterokutni, plosna željeza :: koriste za vlačne elementi :: toplo valjani limovi (tanki i debeli), puni i perforirani, ravni ili profilirani (trapezni) :: kovani i lijevani komadi

HLADNO PREŠANI PROFILI :: lagani nosivi elementi formirani od obrađenog lima debljine od 0.4 mm do 1.00 mm, oblikovani elektrokemijskim postupkom gavanizacije. Takvi elementi se ne oštećuju prilikom daljnjeg oblikovanja. Na taj način se dobije konstruktivni element male težine i dostatne čvrstoće te niže cijene proizvodnje, transporta i montaže. LIMOVI :: u pločama i kolutovima :: hladno valjani sa prevlačenjem površine drugim materijalima koji ga štite od korozije (aluminij, pocinčani lim, umjetne mase, bijeli lim (krom)), dalje se prerađuju hladnim postupcima (hladno valjanje, savijanje i sl.) PROFILIRANI LIMOVI :: trapezno profilirani limovi. Viši profili po cijeloj dužini poprečna izbočenja u gornjem pojasu i rebru :: limovi s uvučenim rebrima. Rebra služe i kao šine za vješanje podgleda stropa :: trapezni i ravni lim ili dva trapezna lima međusobno spojeni

ARMATURNI ČELIK :: glatka armatura - šipke ø 5, 6, 8, 10, 12, 14,16, 18, 20, 22, 25, 28, 30, 32 (GA 240/369) :: rebrasta armatura - isti profili ali i do ø 40 mm (MA 400/500) :: mrežasta armatura - zavarene šipke, dimenzije mreža 215-220/500-600 cm :: glatke šipke (MAG 500/560), rebraste šipke (MAR 400/500) ČELIČNE MREŽE I UŽAD :: inox :: nehrđajuće legure čelika s kromom, niklom…

SLOŽENI ELEMENTI :: profilirani paneli :: fasadni, zidni i krovni elementi :: odlikuju se toplinsko izolacijskim svojstvima i malom specifičnom težinom :: takvi paneli zadovoljavaju statičke i fizikalne zahtjeve građevinih elemenata :: sastoje od obostrane limene obloge (čelični, aluminijski, bakreni ili inox lim debljina 0,5 - 0,6 mm) s ispunom od ekspandirajućeg poliuretana (40 kg/m3, zatvorenost ćelija > 95%) :: male specifične težine, brza i jednostavna ugradnja :: statička nosivost panela osigurava nisku potrošnju elemenata potkonstrukcije :: površinska zaštita ovisna o vrsti materijala (bojanje, cinčanje, plastificiranje) SPOJENI ELEMENTI :: spajanja čeličnih konstrukcija vijcima ili zavarivanjem; obavezan proračun spojnih elementa kojima se određuje količina i način njihove raspodjele te razred čvrstoće spojnog materijala, a sve prema propisanim standardima :: zavarivanje je postupak spajanja metanih dijelova zagrijavanjem iznad temperature topljenja metala :: mehanička svojstva materijala za zavarivanje moraju biti najmanje istih svojstava nego osnovni materijal :: postupak izvode atestirani varioci.5. Faze izvedbe čelične konstrukcije

RADIONIČKA IZRADA ELEMENATA :: prethodi izrada radioničke dokumentacije :: spajanje varenjem u kontroliranim uvjetima :: transport na gradilište pojedinih elemenata i gotovih sklopova :: moguća izvedba gotovih objekata (kontejnera, kioska...) MONTAŽA ČELIČNE KONSTRUKCIJE :: na prethodno pripremljenu konstrukciju sidrenih temelja :: spajanje vijčano :: zahtijeva opsežne pripreme i detaljnu analizu :: uključuje primjenu dizalica :: optimiziranje faze izvođenja postiže se izradom detaljnog plana

montaže :: projekt montaže čelične konstrukcije zahtijeva koordinirani rad svih sudionika u gradnji :: radove trebaju izvoditi radnici obučeni za montažne radove ZAVRŠNI RADOVI :: izvedba spregnutih konstrukcija :: oblaganje elemenata :: antikorozivna i protupožarna zaštita elemenata6. Osnovni principi nosivosti čelične konstrukcije i vrste konstruktivnih elemenata s opisima

STATIČKI SUSTAVI :: ravninski i prostorni KONSTRUKTIVNI ELEMENTI :: strukturni - primarni elementi - glavni nosači :: polustrukturni - sekundarni elementi - sekundarni nosači STRUKTURNI ELEMENTI :: linearni, plošni, prostorni ili čvorni LINERNI nosači su jednodimenzionalni elementi (jedna dimenzija je dominantna) :: stupovi, grede, lukovi, zavareni pločasti nosači, kablovi. PLOŠNI nosači su dvodimenzionalni elementi (jedna dimenzija je manja od preostale dvije) :: okvirni nosači, rešetke, rešetkaste grede, rešetkasti stupovi, rešetkasti krov, mreže. PROSTORNI nosači su trodimenzionalni elementi (sve tri dimenzije podjednake) :: prostorni okvir, rešetkasti prostorni nosači, rešetkaste prostorne grede, prostorno platno, globalne strukture. ČVORNI nosači ponašaju se poput prostornih elemenata (sve tri dimenzije podjednake) :: nalaze se na sjecištima drugih nosivih elemenata /vareni i vijčani/.

POLUSTRUKTURNI elementi :: međukatne i fasadne konstrukcije MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE :: sastoje se od greda i ploča koje mogu biti prefabricirane, spregnute, na licu mjesta izlivene ili kombinirane (moraju zadovoljavati statičke, termičke, akustične, protupožarne i instalacijske zahtjeve, a mogu imati i svojstva horizontalne stabilizacije) FASADNE KONSTRUKCIJE :: multifunkcionalni elementi oplošja zgrade :: dizajn fasade se rješava s aspekta konstruktivne nosivosti, fizike zgrade, tehnologije materijala i rješavanja detalja :: materijali mogu biti metali, staklo, kamen, sintetski i kompozitni materijali :: izgled zgrade se očituje upravo kroz odnos oplošja zgrade i nosive konstrukcije :: za zatvaranje oplošja kod laganih čeličnih konstrukcija u pravilu koristimo višeslojne lagane elemente :: toplinska izolacija postavlja se kontinuirano, bez prekida, s vanjske strane konstrukcije ELEMENTI STABILIZACIJE :: sustav ravninskih nosača može preuzeti opterećenje samo u svojoj ravnini, okomita opterećenja na ravninu nosača preuzimaju spregovi :: elementi stabilizacije mogu biti: zidana polja, betonske jezgre, kružni oblik zgrade, okvirne konstrukcije i tlačno-vlačni spregovi (sajle, šipke, profili) ::7. Čelični skeletni konstruktivni sustav: specifičnosti izvedbe, vrsta konstruktivnih elemenata

SKELETNI DVODIMENZIONALNI SUSTAV :: omogućuje izvođenje velikih raspona i slobodno oblikovanje prostora :: preuzimaju funkciju nosivosti i stabilizacije :: logičan izgled nosivosti sustava ekonomični rasponi čelika su od 2.00 m do 6.00 m primjenjujući konstruktivne logike :: linearni i plošni sustavi 1. SKELET S PREPUŠTENIM KONTINUIRANIM GREDAMA :: niz okvira sa kontinuiranim gredama i konzolama :: nosivost u jednom smjeru 2. SKELET SA KONTINUIRANIM STUPOVIMA :: niz okvira sa kontinuiranim stupovima kroz više etaža :: nosivost u jednom smjeru

3. DVOSMJERNI SKELET :: stupove i grede moguće je spajati na različitim visinama :: nosivost u oba smjera8. Regalni čelični konstruktivni sustav: specifičnosti izvedbe, vrsta konstruktivnih elemenata

REGALNI SUSTAV :: strukturni sistemi za manje i niže objekte, idealno za objekte paviljonskog tipa i obiteljske kuće :: nosivi elementi iz hladno oblikovanih pocinčanih C, U i Z profila :: na početku je logika konstruiranja proizašla iz logike gradnje suvremene kanatne konstrukcije drvenih kuća; postavljanje pojedinačnih vertikalnih „C“ hladno prešanih elemenata /umjesto drvene gredice 100 x 50 mm/ na osnom razmaku od 60 cm, koje su na nivou stropne ploče međusobno povezane horizontalnim elementima; štapni sistem gradnje sa vjetrovnim X ili K ukrutama :: intenzivna primjena u SAD-u, Kanadi i Japanu, odnedavno i u zemljama Evropske unije :: ušteda u težini kod ovakve vrste konstrukcije iznosi oko 66% u odnosu na masivnu, a tlocrtna površina je za 5 – 10 % s istim fizikalnim svojstvima :: mogućnost individualnog rješavanja vanjskog oplošja na licu mjesta, ili djelomično odnosno potpuno korištenje prefabriciranih elemenata /zidni, podni i krovni paneli predgotovljeni u tvornici koji se na licu mjesta vijčano spajaju/ :: stabilizacijski vezovi: dijelovi ukupne stabilizacije nalaze se u horizontalnim i vertikalnim plohama u uzdužnom i poprečnom smjeru :: tlačno-vlačni spregovi (sajle, šipke, profili) ili fiksiranje krutih ploča9. Principi rješavanja konstrukcije stropnih ploča kod čeličnih konstrukcija, opis i skica10. Osnovni principi rješavanja konstrukcije krova kod čeličnih konstrukcija, opis i skica11. Čemu služi oplošje zgrade (fasada) kod laganih konstrukcija i specifičnosti12. Principi projektiranja obodnih (fasadnih) elemenata kod lagane čelične konstrukcije

13. Osnovni principi rješavanja konstrukcije vanjskih zidova kod čeličnih konstrukcija, opis i skica14. Prednosti korištenja čeličnih konstrukcija kod rekonstrukcije zgrada15. Fizikalna svojstva čelika16. Kako sprječavamo pojavu toplinskih mostova kod izvedbe čeličnih konstrukcija, osnovni principi ispecifičnosti17. Kako sprječavamo širenja zvuka (udarnog, zračnog) kod izvedbe međukatne čelične konstrukcije,načini izvedbe i specifičnosti18. Specifičnosti čelične konstrukcije koji određuju bitne zahtjeve za građevinu (požar, vlaga).19. Zahtjevi za projektiranje i građenje u slučaju pojave požara20. Načini zaštite čelične konstrukcije od požara21. Što je korozija22. Načini antikorozivne zaštite čelične konstrukcije23. Koje karakteristike čelične konstrukcije je svrstavaju u održive građevne materijale

TEMA 05a: OSNOVE LAGANIH STUBIŠTAInformativno predavanje za vježbe iz kolegija Arhitektonske konstrukcije i materijali 2 (gradivokolegija Arhitektonske konstrukcije i materijali 3).

TEMA 06: KOSI KROVOVI – OPĆENITO, KONSTRUKCIJE1. Navedite tri osnovna konstruktivna elementa kosog krova.2. Podjela krovova prema nagibu.3. O čemu ovisi nagib krova?4. Kako se označava nagib krova?5. Pokrovi na kosim krovovima: primjerene vrste ovisno o nagibima.6. Razlike u odvodnji, materijalima pokrova i načinu izvedbe spojeva kod ravnih i kosih krovova skice i opisi.7. Moguće toplinsko-izolacijske funkcije kosog krova skice i opisi8. Tipični slojevi konstrukcije kosog provjetravanog toplog lakog krova skice i opisi9. Skicirajte geometrije krovnih ploha jednostrešnog, dvostrešnog, skošenog, složenog,mansardnog i „shed“ krova s nazivima osnovnih elemenata.10. Navedite i opišite dva osnovna oblika nosivih konstrukcija kosih krovova s obzirom na njihovumasu.11. Navedite i opišite dva osnovna oblika nosivih konstrukcija laganih klasičnih drvenih kosih krovovas obzirom na njihovu potkonstrukciju.12. Opišite i skicirajte temeljne razlike u konstrukciji i prijenosu opterećenja kod dva osnovna tipa

laganih klasičnih krovišta za manje raspone13. Prednosti i nedostatci roženičkih drvenih krovova.14. Koji su primjereni nagibi i pokrovi za roženičke konstrukcije drvenih krovova?15. Navedite najmanje tri mogućnosti rješavanja problema bočne stabilnosti kod roženičkih krovišta –skice i opisi16. Statički problem i mogućnost izvedbe nadozida kod roženičkog krova – opis i skice17. Navedite dva primjera oblikovanja drvenih roženica kod krovnih konstrukcija većih raspona18. Suvremene moguće izvedbe podroženičkih konstrukcija dvostrešnih krovišta s masivnim irešetkastim nosivim trokutima – skica i opis19. Primjereno područje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroženičkog krovištakonstrukcije stolice ili visulje s obzirom na vrstu stropne (međukatne) konstrukcije zgrade premakrovištu – opis20. Najčešće konstrukcije tradicionalnih drvenih krovnih vezača podroženičkih krovova (vrste,rasponi, razlike u prijenosu opterećenja, moguće vrste stropne /međukatne/ konstrukcije zgradeprema krovištu) opis i skice21. Kada primjenjujemo roženičke, a kad podroženičke konstrukcija krovišta s obzirom na raspone,složenost geometrije i nagibe krovišta?22. Elementi za oblikovanje krovne plohe drvenih krovišta (rogovi, letve, oplata) – način definiranja

dimenzija i raspona – skice i opisi23. Kada se i na kojim razmacima primjenjuju letve manjeg ili većeg profila poprečnog presjeka?24. Navedite i opišite tri načina izvedbe nosivih masivnih kosih krovnih ploča.25. Navedite tri moguće izvedbe nosivih masivnih kosih krovnih ploča s laganim materijalima (drvo,čelik).26. Skicirajte i opišite slojeve masivnog toplog ventiliranog kosog krova s armiranobetonskomnosivom kosom pločom.27. Podroženičke konstrukcije drvenih krovišta – stolica i visulja – skice i opisi karakterističnihpresjeka jednostrukih konstrukcija dvostrešnog krova s naznakom elemenata za bočnustabilnost u oba smjera28. Skice i opišite geometrije krovnih ploha na pozicijama grebena i uvala29. Suvremeni načini spajanja nosive drvene krovne građe i mane tesarskih vezova

TEMA 07: KOSI KROVOVI – FIZIKALNA SVOJSTVA1. Toplinsko izolacijska funkcija tavana i skice podne konstrukcije tavana s opisima2. Pozicija pokrova, dodatnog sloja za provjetravanje i rezervna hidroizolacija hladnog krova iznadtavana – skice i opisi3. Hladni laki kosi krovovi – toplinska izolacija između i ispod rogova – skice i opisi jedostrukog4. Hladni laki kosi krovovi – toplinska izolacija između i ispod rogova – skice i opisi dvostrukogprovjetravanja5. Pogodni materijali za toplinske izolacije između i ispod rogova – razlozi6. Materijali, svojstva i ispravna pozicija folija za kišne brane, parne/vjetrovne brane7. Hladni laki kosi krovovi – toplinska izolacija iznad rogova – skice i opisi, primjereni materijali zatoplinske izolacije i zašto; način postave kontraletvi8. Prekidanje toplinskih mostova i procjepa u toplinsko-izolacijskoj oblozi kod izvedbe drvene kosekrovne plohe – skica dva tipična načina – poprečni presjeci krovne plohe s opisima slojeva9. Topli laki kosi krovovi – skica principa izvedbe krovne plohe s opisima10. Sendvič laki krovni paneli – sastav, izvedba spojeva sa skicom spoja11. Naglašeni problemi kod lakih kosih krovnih konstrukcija iznad korisnih prostora potkrovlja uodnosu na masivne i rješavanje problema- navesti min. 4 problema i rješenja12. Masivni kosi krovovi - hladni krov - skica principa izvedbe krovne plohe s opisima13. Masivni kosi krovovi - topli krov - skica principa izvedbe krovne plohe s opisima14. Što je hladni krov kod izvedbe kosih krovnih konstrukcija iznad korisnih prostora potkrovlja iprednosti konsturkcije u odnsu na topli krov15. Veličina, pozicija i oblik otvora za provjetravanje pokrova kod izvedbe kosog hladnog krova16. Mogući načini izvedbe provjetravanja hladnog krova kod pokrova crijepom

TEMA 08: KOSI KROVOVI – POKROVI, OPŠAVI, ŽLJEBOVI1. Minimalni nagib krova za pokrov limom. Koji se nagibi krovova smatraju ravnim krovom.2. Ovisnost preklopa elemenata pokrova i minimalnog nagiba krovne plohe – skica3. Skica i opis principa izvedbe preklopa slojeva pokrova s ravnim pločama4. Sljeme krova s pokrovom biber crijepom i sljemenjacima s kontinuiranim prorezima zaprovjetravanjem zračni sloj između kontraletava - skica detalja i opis5. Varijante provjetravanja zračnog sloja ispod pokrova ravnim pločama u zoni kontraletvi iventilacija iznad ili ispod6. Zašto se utoreni crijepovi mogu polagati na manje nagibe ravnih krovova od ravnih crijepova iliploča, vrste utorenih crijepova i opis7. Pokrov valovitim pločama. Zašto je moguć veći razmak letvi, koji sve materijali se koriste zavalovite ploče i koje su im mane.8. Skica i opis detalja sljemena s provjetravanjem kod pokrova valovitim limom9. Skica i opis detalja sljemena s provjetravanjem kod pokrova ravnim limom10. Preklopi ploča ravnog lima. Zašto se pokrov i ravnim limom izvode na oplati.

11. Preklopi ploča valovitog lima. Zašto se pokrov valovitim limom izvode bez podložne oplate.

12. Pokrov kosih krovnih ploha sa sintetskim hidroizolacijskim folijama. Način i uvjet izvedbe, skicai opisi detalja oluka formiranog od folija i tvrdih ploča toplinske izolacije13. Topli kosi krov sa završnim pokrovom sintetskim folijama – slojevi konstrukcije krova14. Ozelenjeni kosi krovovi – nagibi i uvjeti izvedbe, svojstva podložnih hidroizolacijskih folija15. Rubni detalji ozelenjenih krovova, razlozi i način izvedbe – skica i opis16. Izvedba žlijebova na kosom krovu i ventilacija pokrova – skice i opisi mogućih varijanti17. Razlozi izvedbe ventilacije pokrova i rezervne hidroizolacije u krajevima sa snijegom18. Oblici i ispravne pozicije žlijebova u odnosu na pokrov – skice i opisi19. Skica visećeg žlijeba s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije iodvodnje20. Skica ležećeg žlijeba s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervne hidroizolacije iodvodnje21. Skica žlijeba na vijencu ili na zidu s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervnehidroizolacije i odvodnje22. Skica žlijeba u vijencu ili iza zida s ispravnim pozicijama pokrova, ventilacije, rezervnehidroizolacije i odvodnje23. Žlijeb u vijencu ili žlijeb u horizontalnoj uvali. Skica i opisi svih uvjeta za pouzdanu izvedbužlijeba24. Zašto je i kada kod pokrova valovitim limovima potrebna izvedba rezervne hidroizolacije(paropropusne folije za kišnu branu) ispod provjetravanog zračnog sloja

TEMA 09a: KOSI KROVOVI – METALI I KROVNI POKROVI S LIMOM1. Što su limovi, prednost primjene metalnih limova za pokrove2. Mane limova i metala općenito kod primjene u graditeljstvu i načini rješavanja problema3. Skica i opis izvedbe kliznog ležaja kod pokrova ravnim limom s prijevojima4. Sastav slojeva konstrukcije krova s pokrovom ravnim limom za slučaj izvedbe toplog,neprovjetravanog pokrova5. Debljine limova i najčešće korištenih metali za krovne pokrove i limarske detalje6. Antikorizivne zaštite aluminijskih limova – vrste i zašto se izvode7. Metali za pokrove koji sami stvaraju zaštitni antikorozivni sloj na limu8. Antikorozivna zaštita nisko legiranih čeličnih limova, koje su najčešće kod limova za pokrove9. Nehrđajuće legure čelika – nazivi, svojstva10. Svojstva i debljine pokrova i limarije od bakrenog lima11. Metode povezivanja limova i svojstva12. Limarski detalji i galanterija – nabrojite najčešće vrste limenih opšava i svojstva koja mora imatilimarska galanterija i pribor13. Krovni metalni sendvič paneli - o čemu ovisi visina i smjer profilacije lima panela14. Prednosti izvedbe pokrova koritastim limovima15. Oblici limova za krovne obloge, debljine i materijali16. Zašto je obavezna izvedba provjetravanja kod pokrova limom, kako se izvodi, što je potrebnoizvesti kada nije moguće izvesti efikasno provjetravanje ispod pokrova (topli kosi krov)17. Krovne i fasadne maske od metala – oblici obloga i materijali18. Što su kompozitne ploče i laki metalni sendvič paneli za fasadne i krovne obloge19. Obrada metala i materijali ispune kod lakih fasadnih i krovih sendvič lakih panela, razlikezidnih i krovnih panela20. Pokrov ravnim limom na kosom krovu s laganom i masivnom nosivom konstrukcijom kosekrovne plohe – opisi svih slojeva i skice uzdužng i poprečnog presjeka krovne plohe21. Pokrov profiliranim limom na kosom krovu s laganom i masivnom nosivom konstrukcijom kosekrovne plohe – opisi svih slojeva i skice uzdužng i poprečnog presjeka krovne plohe

TEMA 09b: KOSI KROVOVI – DETALJI POKROVA LIMOM, POKROVI STAKLOM IPOLIKARBONATIMA1. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom2. Skica i opis slojeva i detalja priključka pokrova ravnim limom za odzračivanje na spoju s višimzabatnim zidovima3. Određivanje potrebnog minimalnog poprečnog presjeka žlijeba, minimalni nagibi žlijebova,maksimalne dužine žlijebova bez dilatiranja4. Žlijeb iza vijenca (zida) - izvedbe lake neventilirane konstrukcije (toplog) krova hale spokrovom koritastim limovima i fasadnog zida od lakih sendvič panela – skica, opis slojeva iobavezni detalji izvedbe5. Skica mogućeg detalja pokrova s dvostrukim IZO staklom i izvedbe aluminijskih šprljaka kodkarakterističnog poprečnog spoja staklenih ploča6. Učvršćenje IZO dvostrukog ostakljenja kao pokrova bez vanjskih pokrovnih letvi – skica i opis7. Polikarbonatne ploče za pokrove i fasadne obloge - svojstva, mane, slojevitost8. Karakteristični detalj poprečnog spoja pokrova od polikarbonatnih ploča s aluminijskimšprljcima - skica s opisom9. Karakteristični detalj poprečnog spoja pokrova od polikarbonatnih ploča bez metalnih šprljakaza jednoslojne i višekomorne ploče - skica s opisom10. Skica polikarbonatne ili akrilne višeslojne kupole s toplinski izoliranim okvirom, priključak na

slojeve ravnog krova

TEMA 10: MATERIJALI I SUSTAVI ZA HIDROIZOLACIJE ZGRADA1. Utjecaji vode i vlage od kojih je potrebno štititi zgrade2. Razlike u hidroizolaciji kod kosih krovova, ravnih krovova i fasada3. Razlike u hidroizolacijskoj zaštiti od zemne vlage i od podzemne vode4. Način sprječavanja kondenzacije difuzne vodene pare u obodnim pregradama prema vaniili prema negrijanom5. Što je kišna brana6. Što je relativna, a što apsolutna parna brana7. Temeljni zahtjevi za hidroizolacijske materijale8. Oblici hidroizolacijskih materijala9. Polaganje hidroizolacijskih opni na podlogu ovisno o obliku materijala10. Dvije najčešće grupacije materijala za hidroizolacije u trakama11. Najčešće danas korišteni bitumenski hidroizolacijski materijali i način polaganja12. Završne bitumenske trake za zavarivanje13. Sintetske hidroizolacijske trake - opis, svojstva, spajanje14. Polaganje sintetskih hidroizolacijskih traka, način spajanja imoguće varijante učvršćenja na podlogu – skice i opisi15. Problemi s primjenom PVC hidroizolacija16. Materijali za zaštitu i načini zaštite hidroizolacija na ravnim krovovima17. Slojevi tipičnog ozelenjenog toplog ravnog krova – skica i opis18. Moguće nadogradnje iznad izolacijskih slojeva ravnog krova19. Problemi kod opločenja terasa bez otvorenih reški kod ravnih prohodnih toplih krovova20. Skica ispravnog rješenja opločenja terasa kod izvedbe ravnih toplih krovova i opisi slojeva21. Bentonitne hidroizolacije - opis materijala, područje primjene i način polaganja – prednosti imane22. Hidroizolacije nepropusnim premazima - vrste materijala, izvedba, područje primjene23. Hidroizolacije PUR premazima - izvedba, područje primjene, prednosti i mane24. Područje primjene polimercementnih hidroizolacijskih premaza, prednosti i mane25. Mogućnosti izvedbe ljepljenih horizontalnih i vertikalnih opločenja (keramika, gres, kamen) nahidroizolacijskim trakama i premazima26. Materijali za naknadne hidroizolacije i sanacije podrumskih zidova iznutra, nužni principizvedbe, skice i opisi

27. Način postizanja vodonepropusnosti kod betona, načini osiguranje radnih reški od prodora vodeili vlage28. Funkcija i način primjene drenažnih hidroizolacijskih traka

TEMA 11: RAVNI KROVOVI - OPĆENITO, FIZIKALNA SVOJSTVA, DETALJI1. Skiciraje i opišite uvjete izvedbe za unutrašnju linijsku odvodnju ravnog krova2. Skiciraje i opišite uvjete izvedbe unutrašnje točkaste odvodnje ravnog krova kod više pozicijaodvodnje (tlocrtno)3. Skiciraje i opišite uvjete izvedbe za odvodnju uz rubni nadozid (presjek)4. Mogućnosti odvodnjavanja s točkastim pozicijama odvodnje na ravnom krovu,razmak pozicija točkaste odvodnje kod unutrašnjih horizontalnih uvala5. Pozicije vodolovnih grla uz nadozid i uvjeti ugradnje – skice i opisi6. Primjena vodolovnih grla s više etaža odvodnje i dimenzioniranje profila7. Jednoetažna odvodnja vodolovnim grlom kod toplih ravnih krovova – kod koje vrste toplihkrovova se primjenjuje i kako se rješava problem toplinskog mosta oko vodolovnog grla uslijedpothlađivanja nosive konstrukcije shladnom vodom8. Skicirajte i opišite varijante izvedbe rubnih limenih opšava krovnih nadozida i izvedbu opšavabez nadozida9. Skicirajte detalj izvedbe priključka hidroizolacijskih traka na zid iznad razine ravnog krova10. Tipične vrste konstrukcija ravnih krovova – skice s karakter. pozicijom hidroizolacije11. Topli ravni krov – tipična konstrukcija – skica i popis slojeva12. Hladni ravni krov – tipična konstrukcija – skica i popis slojeva13. Inverzi ravni krov – tipična konstrukcija – skica i popis slojeva14. Tipični načini fiksiranja ili opterećenja slojeva hidroizolacije ili toplinske izolacije kod ravnihkrovova15. Problem difuzije vodene pare kod ravnih krovova u zimskom razdoblju16. Rješavanje problema difuzije vodene pare kod ravnih krovova u zimskom razdoblju – skice iopisi17. Mogući načini postizanja nagiba na ravnom krovu – skice i opisi18. Temperaturne oscilacije na ravnom krovu i prednosti izvedbe inverznog krova19. Računska debljina sloja toplinske izolacije iznad hidroizolacije na ravnom krovu20. Koji materijali iznad hidroizolacije se mogu uzeti u proračun toplinske izolacije na ravnom krovu

TEMA 12: RAVNI KROVOVI - RUBNI DETALJI1. Moguća rješenja ruba ravnog krova2. Ispravno fiksiranje ograda na ravnim krovovima

3. Skica i opsi izvedbe sigurnosnih ograda i odvodnje kod prohodnih krovova4. Kada je potreban obloga toplinskom izolacijom parapetnih ogradnih zidova ili nadozida naravnom krovu5. Varijante mehaničke zaštite hidroizolacije u zoni parapetnih punih ogradnih zidova ili drugihzidova iznad razine ravnog krova i minimalna visina HI i zaštitne obloge6. Preporučljive pozicije fiksiranja ograda – skice7. Sigurnosni uvjeti za ograde terasa i balkona – opisi i skice8. Rubni detalji hidroizolacije bez parapetnog nadozida (ograde terase) – opisi i skice9. Mogućnost izvedbe masivnih ab parapetnih nadozida ili ogradnih zidova bez oblogetoplinskom izolacijom – skica i opis10. Skica fiksiranja ostakljene ograde terase11. Uvjeti za izvedbu monolitnih estriha (betonskih namaza) ili opločenja ljepljenih na betonskupodlogu preko hidroizolacijskih slojeva ravnog krova12. Skica linijske odvodnje uz vrata za izlaz na ravni krov sa slobodno položenim opločnicima13. Prednosti izvedbe slobodno položenih opločnika u odnosu na ljepljene kod prohodnih ravnihKrovova

14. Visinske razlike unutrašnjih podova i vanjskih slojeva ravnog prohodnog krova – terase nanosivoj stropnoj konstrukciji iste razine15. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske površine prohodnog krova - terase – problemi, sigurnosni uvjeti16. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske površine prohodnog krova - terase s gotovim podom u istojrazini – moguće varijante izvedbe - skice i opisi

TEMA 13: HIDROIZOLACIJE PODNOŽJA ZGRADE I MATERIJALI OBLOGA1. Materijali za obloge podnožja zgrade - povoljni, nepovoljni, koje žbuke dolaze u obzir?2. Zaštita podnožja ožbukane fasade od prskanja kiše - skica i opis principa3. Ožbukano podnožje - zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom - skica i opis4. Obložni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade - moguća varijanta oslanjanjaja napodnožje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije - skica i opis5. Obloga podnožja ovješenim prefabriciranim betonskim ili kamenim pločama - skica i opis principaizvedbe6. Ožbukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom -obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom iopisi7. Ventilirane fasadne obloge - skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske ihidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi9. Fasadna provjetravana obloga - vlaknocementne ploče s toplinskom izolacijom MW - oblogapodnožja ožbukanim pločama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis10. Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati - obloga podnožja - skica presjeka na pozicijikontakata s terenom i opis11. Ostakljena fasadna stijena - moguća varijanta izvedbe obloge podnožja Al ravnim limom ili lakimsendvič panelom – skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.12. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade u istoj ravnini – skice i opisislojeva, s pozicijom hidroizolacije izvedbe kod zaokretnih vrata13. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade u istoj ravnini – skice i opisislojeva, s pozicijom hidroizolacije izvedbe kod kliznih vrata

TEMA 14: HIDROIZOLACIJE DIJELOVA ZGRADE U TLU1. Djelovanja vlage na dijelove zgrade u tlu - skica, opis pojedinih djelovanja, oblici hidroizolacije,preporučljivi načini zaštite obzirom na vrstu djelovanja2. Temeljni zahtjevi za hidroizolacijske materijale i dodatni zahtjevi za HI u tlu3. Oblici i materijali hidroizolacija u tlu4. Polaganje bitumenskih traka za zavarivanje s obzorom na utjecaj vode ili vlage u tlu5. Prednosti polimerbitumenskih traka u izvedbi hidroizolacije6. Prednosti sintetskih traka i mane u izvedbi hidroizolacije7. Polimercemetni hidroizolacijski premazi – područje primjene, prednosti i mane8. Naknadna hidroizolacija podrumskih zidova iznutra s primjenom hidroizolacijskih premaza iimpregniranjem zida - skica, opisati primijenjene materijale, svojstva i probleme prilikomovakve hidroizolacije9. Izvedba betonskih konstrukcija u tlu s vodonepropusnim betonom, uvjeti za postizanjevodonepropusnosti betona10. Izvedba betonskih konstrukcija u tlu s vodonepropusnim betonom, skica presjeka podrumazgrade s mogućim varijantama rješenja detalja hidroizolacije na prekidima betoniranja, problemikod izvedbe vodonepropusnog betona i radnih reški11. Hidroizolacija od djelovanja zemne vlage i procjedne vode, pod na razini terena, skica spojahorizontalne hidroizolacije na prijelazu sa temeljne trake na podnu plohu, skice rješenja problemaprodora armature za nastavke iz temeljnih traka u nadtemeljni armiranobetonski zid ili serklaž12. Mogućnosti izvedbe unutrašnje ili naknadne toplinske izolacije podrumskog zida, rješenjenaknadne toplinske i hidroizolacije poda, skica i opisi slojeva izvedbe interieurske obloge od razinepoda do razine stropa podrumskog prostora

13. Drenaža podruma u tlu s temeljenjem na temeljnim trakama - grijani podrumski prostori. Skica spovezivanjem površinske drenaže ispod poda na tlu s perimetralnom drenažom izvan temelja,rješenje drenaža podnožja zida - distanciranje od kontakta sa zemljom14. Skice mogućih varijanti preklapanje bitumenske hidroizolacije kod izvedbe normalnih i kod izvedbepovratnih preklopa hidroizolacije u podzemnoj vodi - 3 trake15. Uvjeti za ugradnju hidroizolacije kod izoliranja u podzemnoj vodi