1. UVOD

• Vektorske zarazne bolesti su bolesti čiji uzročnik (bakterija, virus, rikecija, parazit..)

• Vektor prenosi uzročnika zaraznih bolesti na osjetljivog domaćina (čovjek, životinja) ubodom-ujedom

• Vektorske zarazne bolesti imaju sezonski karakter koji zavisi od :• biološkog ciklusa vektora (ritam ishrane, hibernacija i dr),• aktivnosti čovjeka (sezona poljskih radova, kampovanje itd), i• ekoloških uslova (kišne ili sušne godine, toplija ili hladnija ljeta i

dr.)

2. RAZRADA TEME

• Krpelji

• Ektoparaziti koji se hrane krvlju domaćina• Najčešće mogu naći u visokoj travi

• Navale krpelja su u proljeće i početkom ljeta• Razvojni ciklus krpelja se sastoji iz tri faze: larva, nimfa i odrasli oblik

(adult).• U svakoj fazi razvoja neophodan je obrok krvi• Krpelji su podjeljeni u 3 familije:

• Tvrdi krpelji (Ixodidae); • Meki krpelji (Argasidae) ;• Nuttalliellidae, koji sadrže samo jednu vrstu, Nuttalliella

namaqua .

•Komarci

• Komarci su rasprostranjeni u svim krajevima svijeta i do sada je opisano oko 3000 vrsta

• Ovi artropodi prenose kod čovjeka uzročnike malarije, denge i žute groznice

• Veličina komaraca je različita kod raznih vrsta i dužina njihovog tijela kreće se od 3 do 10 mm

• Boja im je također različita; sivožućkasta, crvenkasta, crnkasta itd.

• Komarci su podjeljeni u tri grupe: 1. Prva grupa: vrste komaraca koje srećemo u blizini čovjeka, Te vrste bodu čovjeka i domaće životinje.

2. Druga grupa: vrste komaraca koje se približavaju čovjeku      odnosno domaćim životinjama, samo kada osjete potrebu za hranom

3. Treća grupa: komarci koji nikad ne zalaze u ljudska naselja.

• Komarci izbjegavaju direktnu sunčevu svjetlost, jaku toplotu i suh vazduh, to se i njihova aktivnost po pravilu ispoljava nakon zalaska sunca

• komarci koji žive u vlažnim šumama su aktivni i za vrijeme dana

• Jaja položena na zemlju mogu da ostanu viabilna i nekoliko godina i da po dolasku povoljnih uslova počne razvoj komaraca

• Komarci u svom razvoju prolaze kroz dvije životne faze: vodenu i kopnenu

• Larve većine komaraca žive na površini vode i za disanje uzimaju direktno atmosferski vazduh.

• Buhe• Buhe su ektoparaziti čovjeka i domaćih životinja• Imaju usni aparat prilagođen za probijanje kože domaćina i

sisanje krvi• Imaju dugačke noge, a posljednji par je posebno prilagođen za

skakanje.• Buhe su vektori (prenosnici) velikog broja oboljenja, poput:

endemskog tifusa, kuge, miksomatoze, zatim pantljičara, tripanozoma itd.• Buhe se uglavnom u prostore gdje borave ljudi unose preko

domaćih ljubimaca

Najčešće vrste porodice buHa su:Pseća buha (Ctenocephalides canis); Mačija buha (Ctenocephalides felis); Ljudska ili obična buha (Pulexi Irritans).

• Stjenice• Stjenice su parazitski hematofagni insekti veličine 4-5mm koje

su poznate ljudima vjekovima

• Stjenice su brojna familija, ali najveći problem u komunalni higijeni predstavlja Cimex Lectularius – Krevetna stjenica, koja parazitira na čovjeku• Stjenice svojim ubodom izazivaju lezije na koži, psihološke i

alergijske simptome• Krevetne stjenice su u razvijenom svijetu skoro iskorjenjene

40-ih godina prošlog vijeka• Životni ciklus krevetnih stjenica se sastoji od 6 stadijuma,

između kojih dolazi do presvlačenja i odbacivanja starog egzoskeleta

• Vaši• U red vaši spada više od 3000 vrsta, od kojih su tri vrste

obligatni paraziti čovjeka, i to: • Pediculus humanus humanus – TJelesna vaš;• Pediculus humanus capitis – Siva (glavena) vaš; • Phthirus pubis – Stidna (polna) vaš .

• Ujed vaši izaziva svrab i crvenilo na mjestu ujeda

• Tjelesne vaši su daleko opasnije jer predstavljaju vektore za veći broj bolesti, poput pjegavog tifusa• Osoba koja je preboljela pjegavi tifus u sebi može nositi

uzročnika pjegavog tifusa doživotno

3. ZAKLJUČAK

• Štetni insekti predstavljaju problem sa zdravstvenog aspekta, jer predstavljaju vektore (prenosioce ili prelazne domaćine) za veliki broj zaraznih bolesti ljudi i domaćih životinja

• Da bi se lanac prenošenja zaraznih bolesti prekinuo, neophodno je sprovesti adekvatne mjere dezinsekcije

• Sve navedene, ali i druge infekcije koje ovi insekti prenose otkrivaju se laboratorijskim testovima

• Ukoliko ne koristimo sredstva za zaštitu od insekata prije boravka u prirodi, po povratku trebalo bi pregledati kožu cijelog tijela, a posebno mjesta gdJe je najtanja, kao što su potpazušne jame, oko pupka, iza uha, na pregibima

• Kod djece je neophodan i pregled čitave glave, naročito kože iza ušiju.

HVALA NA PAŽNJI