akumulacija joda 131 u štitnjači

Embed Size (px)

Citation preview

TITNJAA: MJERENJE AKUMULACIJE J131

Grga Markovi Katarina Berteti

titnjaa: anatomija ima oblik leptira desni i lijevi reanj povezani su istmusom (tkivnom premosnicom) koji prolazi ispred dunika Volumen titnjae je od 15 do 30 cm3, a masa normalne titnjae iznosi od 16 do 25g

titnjaa: fiziologija titnjaa lui dva hormona:

tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji su graeni od kemijskog elementa joda (I) i aminokiseline tirozina hormoni (T3 i T4) utjeu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, dini i sranoilni sustav, mozak, probavu te rad ostalih lijezda (npr. spolnih lijezda).

titnjaa: bolestiNetumorske Tireotoksikoza S hipertireozom Basedowljeva bolest (Gravesova) Multinodozna toksina gua Toksini adenom

Hipotireoze kod odraslih kod djece

Gua Upale limfocitni tireoiditis subakutni tireoiditis

bez hipertireoze upale thyreotoxicosis factitia ektopino tkivo

titnjaa: bolestiTumori titnjae benigni maligni (karcinomi) Papilarni Folikularni Medularni Anaplastini

Radionuklidna ispitivanja titnjae:

Uptake test Mjerenje akumulacije radioaktivnog joda u titnjai oralno se daje I131 i gleda se akumulirana doza nakon 2, 4,

24, 48h Test doza: 50-60 mCi (1850-2220 MBq) poviene vrijednosti akumulacije kod hipertireoze,

sniene kod hipotireoze (normalan uptake: oko 30% -ovisi o primanju joda stanovnitva) Koristi se za izraunavanje terapijske doze radioaktivnog joda

7

Jod

131

- fizikalna svojstva

Fizikalno vrijeme poluraspada - 8 dana Snimanje: kolimator za visoku energiju (slaba razluivost) Najee se koristi u terapiji i komponenta (364 keV)

Koncentrira se u stitnjai (do 40%), a ostalo se

izluuje bubrezima Manji dio apsorbiran je i u slinovnicama, te koroidnom pleksusu mozga

Jod 131 Koristi se za: terapiju tireotoksikoza (basedowljeva bolest,

toksini adenom) Nekih vrsta karcinoma (koji apsorbiraju jod)

U terapiji joda koristi se beta komponenta

zraenja Doza ovisi obolesti koju lijeimo (npr. Graves: 740

MBq-1.8 GBq )

Izraun potrebne aktivnosti za radiojodnu terapiju titnjae:

Teina titnjae: a)najdui promjer renja, b) debljina i c)irina T =8 dana

Preporuene radijacijske doze:Male difuzne struma (gravesova bolest)Velike difuzne strume (gravesova bolest) Nodozne strume Toksini adenom Karcinom titne lijezde

60-80 Gy80-100 Gy 120-150 Gy 300 Gy 500 Gy

Akumulacija (praktini pr.) Mjerenje aktivnosti u prici (18.4 Ci) Ostatak u prici (0.3 Ci)

Aktivnost u fantomu titnjae (18.1 Ci=1.8 mCi= 66.6

MBq)

Kolimatori za I131 Fantom postavljen ispod gama kamere Pikirali smo gama kameru na I131

Odreujemo faktor kalibracije (ovisi o vrsti kamere) Snimanje fantoma traje 10 min

Nakon snimanja preraunavamo faktor

kalibracije na kompjuteru za analizu

Poznata doza za pacijenta je obino izmeu 50 i 60 Ci (test doza) Aktivnost u fantomu se dijeli s test dozom

Hvala na panji!!!