Alatke_3DS

7/26/2019 Alatke_3DS

1/29

MAINE ALATKE2014/2015

Prof. Dr Jusuf Kevelj


2/29

PRENOSNICI KOD MAINA ALATKI

Da bi se od pogonskog agregata prenijelo kretanje do izvrnih organa mainemora postojati skup prenosnih elemenata koji ostvaruju taj zadatak i

nazivaju seprenosnikom maine alatke i mogu se podjeliti u vie grupa:

za glavno kretanje

za pomocno kretanje.

prenosnike za obrtna kretanja

prenosnike za pravolinijska kretanja.

prenosnike sa stupnjevitom promenom

prenosnike sa kontinualnom promenom.

mehanicki prenosnici

hidraulicni prenosnici

pneumatski prenosnici

elektricni prenosnici i dr.


3/29

MEHANIKI PRENOSNICI

Stupnjeviti prenosnici

Kod maina alatki sa manjompogonskom snagomprimenjuju sejednostavni kaini prenosnici. Ovi prenosnici su sastavljani od

dva stepenasta kainika, istih dimenzija. Umjesto ravnog kaia

anas su u upotrebi skoro iskljuivo klinasti kaievi. Prenici

pojeinih "stepenica" kainika se oreuju po pretpostavkoma su oba kainika, istih imenzija .


4/29

Da bi se obezbjedila potrebna sila zatezanja kaia, ali i kompenziralo

izuenje potrebno je previjeti zatezanja kaia. Sila zatezanja

moze ostvariti bilo pomodu ovoljno krute opruge, bilo fiksiranjem

zatezaa u oreeni poloaj posle zatezanja.

U nekim slucajevima, gde je to konstruktivno moguce izvesti,

zatezanje kaia se vri promjenom rastojanja izmeu vratila i toobino tako a se nosac elektromotora, na ijem se vratilu nalazipogonski kainik, pomjera po svojim klizaima, pa zatim fiksira


5/29

Nedostatakovog prenosnika je mali broj stupnjeva broja

obrtaja.Ukoliko je potreban broj stupnjeva veci od 6,

konstruktivna duzina kaisnika prenosnika onemogucavanjegovu

primjenu. U tom se slucaju koristi kombinovani kaisni prenosnik,

koji se od prethodnog razlikuje u tome sto pored kaisnika sadrzi i

dva para zupcanika.


6/29

U zavisnosti od naina na koji se vrsi sprezanje, zupasti prenosnicise djele na tri grupe:

prenosnici sa pomjerljivim grupama zupanika

prenosnici sa spojnicama kombinovani prenosnici.

Prenosnici sa pomjerljivim grupama zupanika su jednostavnijekonstrukcije i omogudavaju prenos vedih snaga. Primenjuju seoljebljena vratila ili vratila sa ugakim klinom.Rimski broj prikazuje broj vratila u prenosniku, a arapski broj

stupnjeva broja obrtaja

Prenosnici sa pomjerljivim grupama zupcanika II/3

lezingerov dijagram


7/29

Vertikalne spojne linije predstavljaju parove zupcanika sa prenosnim

odnosom 1, linije nagnute u lijevo predstavljaju usporenje, a

nagnute u desno ubrzanje.

Prenosnik sa pomjerljivim grupama zupcanika III/6


8/29

Kod prenosnika sa spojnicama obrtni se moment sa zupanika,koji su stalno u sprezi, prenosi na vratilo pomodu spojnica

Prenosnik sa spojnicama III/4


9/29

PRETVARAI KRETANJA

Potreba za pravolinijskim kretanjem izvrnih i drugih pomodnihorgana javlja se skoro kod svih maina alatki. Da bi se ova kretanjamogla ostvariti kod maina kod kojih pogonski agregat dajeobrtnokretanje (a to je skoro uvjek), moraju postojati posebni

mehanizmi za pretvaranje obrtnog u pravolinijsko kretanje, tj.

pretvarai kretanja.

Promjena brzine pravolinijskog kretanja


10/29

Pretvarai za glavna kretanja

U zavisnosti od potrebnih uina hodova alata iIi predmetaobrade, kao pretvarai za glavna kretanja se primenjuju raznikrivajni mehanizmi ili zupcasti i puasti kinematski parovi (400 -800 mm), ali bi za vede uine imali neprihvatljivo velikedimenzije.

Prost mehanizam krivaje


11/29

Mehanizam krivaje sa

oscilujucim klatnomKinematika kratkohode rendisaljke


12/29

Zupasti i puni parovi

Ko maina sa glavnim pravolinijskim kretanjem, iji hodoviprelaze veliinu o 1 m, krivajni mehanizmi ne mogu se primenitiusljed veoma velikih dimenzija.

Pretvara kretanja

pu-puasta letva

Pretvara kretanja

zupanik-zupasta letva


13/29

Bregasti i krivujni pretvarai

Bregasti i krivuljni mehanizmi, koji mogu biti ravanski ili prostorni,

nalaze primjenu u sluajevima kada su potrebna strogo kontrolisanakretanja izrnihorgana sa relativno malim hodovima. Veoma estose sredu ko automatskih i specijalnih maina za ostvarivanjepomodnih kretanja,

Bregasti i krivuljnipretvarai:

a) i b) prostomi; b) i c) ravanski


14/29

KONTINUALNI MEHANIKI PRENOSNICIZa razliku od stepenastih prenosnika, kod kojih je na raspolaganju

samo oreen broj obrtaja, kontinualni prenosnici omogudavajuizbor ma koga broja obrtaja koji se nalazi izmedu minimalnogi maksimalnog broja obrtaja. Razlika izmedu stepenestih (bilo

kainih ilizupastih ) i kontinualnih prenosnika se moze objasniti blokemom na slici:

Ovi prenosnici imaju izvjesne nedostatke: od kojih su najvanijiprenos ogranienih snaga, odnosno obrtnih momenata, kao i

mogudnost proklizavanja.Kontinualni prenosnici se, prema nainu ostvarivanja prenosa,mogu podeliti u dvije grupe ito:

Frikcionikontinualni prenosnici

Lanastikontinualni prenosnici.


15/29

Frikcioni prenosnik

Prednosti: Jednostavna i tana izrada radnih povrina frikcionih tokova (cilindar, konus, kruni

torus).

Ravnomjeran rad bez promene prenosnog odnosa, pa se koriste i kod velikih

ugaonih brzina.

Promena smera okretanja bez pojave zazora u prenosniku (za razliku od zupanika

gde postoji boni zazor).

Beuman rad, naroito ako su dodirne povrinefrikcionih tokova izraene od

mekih materijala.

Lako ukljuivanje i iskljuivanje u toku rada.

Laka montaa i demontaa.

Mogunost osiguranja sistema od preoptereenja.

Kontinualna promjena prenosnog odnosa, odnosno mogunost prim

jene kaovarijatora.


16/29

Nedostaci:

Veliko optereenje vratila i oslonaca (zavisno od vrste materijala frikcionihtokova, normalna sila je 1,5...50 puta vea od obimne sile).

Veliki pritisak izmeu dodirnih povrina (jer je normalna sila velika, a dodirnapovrina mala), to ima za posledicu znatno habanje.

Nemogunost ostvarivanja tanog prenosnog odnosazbog klizanja izmeu dodirnih povrina (0,2...10%),

Slabo priguenje udarnih optereenja.

Potreba za ureajem za ostvarivanje odgovarajuenormalne sile.


17/29

Frikcioni prenosnici su najprostija sredstva za prenos snage.

Da bi se snaga sa pogonskog toka mogla prenositi na gonjeni

toak, tokovi se moraju pritiskivati nekom oreenomnormalnom silom ukljuivanja (F). Zbog toga pritisak nastaje naoirnoj liniji uzu irine vijenca trenja ( F).

Da ne oe o klizanja, obimna sila (F0) mora biti manja o siletrenja na dodirnoj liniji

FoF


18/29

Klizanjeizmeu tokova ne moe se izbjedi pa gubici iznose od5%do 15%, te je stepen iskoritenja = 0,86 0,92

Oblik frikcionih tokva zavisi o meusobnog poloaja osirotacije i o onosa brzina tokova, a imenzije zavise oopteredenja koja treba prenositi. Oblik se oreuje na osnovukinematskih zakona, a imenzije proraunom.


19/29

Prenosnici sa promjenjivim prenosnim

odnosom

Ovi prenosnici nazivaju se varijatori.Kod njih je broj obrtaja

pogonskog vratila obino stalan, a gonjenog vratila se moe

mijenjati

Prenosnik sa promjenjivim

prenosnim odnosom

(cilinrini ploasti)


20/29

Prenosnik sa promjenljivim prenosnim odnosom,

(cilinrini konini)

Prenosnik sa promjenjivim prenosnim odnosom

(konini konini)


21/29

Prenosnik sa vostrukim koninim kainicima


22/29

Razlika je u sleedem: umjesto kaia, ko ovog prenosnika se kao

prenosni element koristi elini prsten. Pored toga, po jedan odkainika na svakom vratilu je vrsto vezan za vratilo


23/29

Prenosnici za promjenu smjera obrtanja


24/29

jenostavni

obro priguuju vibracije neosjetljivi na netanost poloaja osi

malo osjetljivi na preopteredenja

mogud prijenos snage na vede ualjenosti

osi mogu biti paralelne ili po uglom

Nedostaci RP

zauzimaju relativno puno prostora potrebno je kontrolirati napetost remena i po

potrebi ga perioino pritezati velike su raijalne sile na remenicama zbog promjenjivog faktora trenja nijekonstantna brzina vrtnje gonjene remenice

Prednosti RP


25/29

Mogu prenositi znatno vede silenego remenski prijenos.Opdenito im nije potrebno nikakvo predzatezanje, te prematome manje optereduju vratila.

Lanani prijenos, slino remenskom prijenosusa zupastimremenom, prijenos snagevri pomodu veze oblikom.Plosnatim iklinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomodu veze

silom (trenje).

Izrauju se o elikaza cementiranje ili elika za poboljanje.

Potrebna je zatita o praine i briljivo podmazivanje.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Silahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Remenski_prijenoshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Snagahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Trenjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Roller_Chain_Render_(plain).pnghttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Trenjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Snagahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Remenski_prijenoshttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sila


26/29

Lananim prenosnikom vri se prenoenje snage sa pogonskoglananika preko lanca na gonjeni lananik. Vratilalananogprenosnika su paralelna na oreenom rastojanju. Koriste se zaprenosne odnose i6iako je mogude ostvariti i vede do i=15.Ima prenosti kaa su u pitanju veda osna rastojana.

Lanac se koristi kao vuni element lananih prenosnika.Razlikuju se:

valjkastilanci,

aurastilanci,

zupastilanci i dr.


27/29

Valjkasti lanci se sastoje od

unutranjih i spoljnih lanaka

Valjkasti lanci mogu se

izraivati kao dvoredni itroredni


28/29

"CEPS - Centar za poslovne studije" Kiseljak

aurasti lanci se razlikuje odvaljkastih po tome to nemaju

valjida dok su svi ostali dijelovi isti.Ovi lanci sujeftiniji i laki ali jetroenje vede zbog habanja izmeuaura i zubaca lananika.

Zupasti lanci sastoje se o dvatrokutasta zuba, sa uglom pri vrhu

zuba 60. Ovi lanci skupljisu odvaljkastih i aurastih ali rae skorobeumnoi pogodni su za velikebrzine.


29/29

Podeoni aparati

Direktno ili neposredno Inirektno ili posreno (pu i puni toak) Diferencijalno

Documents

Alatke_3DS