2

ALUMNISVEUČILIŠTEVERN’Novi horizonti

DokToRSkI STUDIjUspostavljanje poslijediplomske vertikale

NoVI DIpLoMSkI STUDIjUpravljanje ljudskim potencijalima

EkoNoMSkI TRENDoVIZlatno doba srebrne ekonomije

INDUSTRIjA 4.0 Internet of Things

REFoRMIRANI STUDIjDesetljeće promjene - od poslovnih do integriranih komunikacija

Akk VERN’ Na pragu A1 lige

06

08

10

12

16

20

26

Prosinac 2016.Newsletter Veleučilišta VERN’

3

ALUMNI24 koNFERENcIjA oBRADIzrael - partnerska zemlja

26 AKK VERN’ Na pragu A1 lige

16 INDUSTRIJA 4.0 Internet of Things

18 MEĐUNARODNA ZNANSTVENA KONFERENCIJA Znanstveni pristup održivom razvoju mediteranskih otoka

20 REFoRMIRANI STUDIjDesetljeće promjene - od poslovnih do integriranih komunikacija

22 VERN’ FORUM - TOM SPANJAARDOpen innovations

IMpRESUMNakladnik:Grupa VERN d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

Za nakladnika:Branko Štefanović

Urednik:Tomislav Štuka

Urednički kolegij:Vanja Koljan, Marija Slijepčević i Kristijan Pakšec

Fotografije:Petar Vučetić, Krasnodar Peršun, Shutterstock i ostali

Vizualno oblikovanje:Nataša Hrust iJasmina Bogdanović

Tisak:Kerschoffset

04 BLIC VIJESTI

05 UVODNIK Pomicanje granica

06 SVEUČILIŠTE VERN’ Novi horizonti

08 DokToRSkI STUDIj Uspostavljanje poslijediplomske vertikale

10 NOVI DIPLOMSKI STUDIJSpecijalisti za nevidljivi kapital svake organizacije

12 EkoNoMSkI TRENDoVIZlatno doba srebrne ekonomije

14 GOSTUJUĆE PREDAVANJE Ashley Colburn

Prosinac 2016.Newsletter Veleučilišta VERN’

4

PROFESORICA AMELIA TOMAŠEVIĆ DOBITNICA EURHODIP-OVE NAGRADE ZA ZASLUGE U OBRAZOVANJUProfesorica na VERN’ovom preddiplomskom studiju Turizma dr. sc. Amelia Tomašević dobitnica je EURHODIP-ove godišnje nagrade za posebne zasluge u obrazovanju (u segmentu ugos-titeljstva i turizma). Nagradu joj je dodijelio predsjednik ovoga udruženja, dr. Cees Van der Klip, na 23. konferenciji EURHO-DIP-a, koja je sredinom listopada održana u Erevanu u Armeniji.EURHODIP je najveća europska udruga visokoobrazovnih ustanova u turizmu i hotelijerstvu, s glavnim fokusom na kvalite-tu, vitalnost i javnost u obrazovanju, a ovu nagradu dodjeljuje svake godine posebno zaslužnim pojedincima za njihovo djelo-vanje i rad u obrazovanju budućih stručnjaka. „Iznimno sam počašćena. U životu sam imala tri karijere i u svima sam primila najviše nagrade i priznanja. Za rad u ho-telu Esplanade primila sam priznanja od Hrvatske udruge ho-telijera i Međunarodne udruge hotelijera i restauratera, za rad u Turističkoj zajednici Grada Zagreba primila sam od HTZ-a i Ministarstva turizma nagradu za životno djelo, a ovoga puta sam nagrađena i za rad u obrazovanju“, prokomentirala je uručivanje ovoga priznanja profesorica Tomašević, koja je između ostalog zaslužna i za uvrštavanje izbornog predmeta Kultura turizma u kurikulum zagrebačkih srednjih škola.

DR. SC. ZDRAVKO KEDžO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-AVERN’ov profesor, dr. sc. Zdravko Kedžo izabran je za predsjed-nika Programskog vijeća Hrvatske radio-televizije, čiji je član od 2014. Profesor Kedžo je na čelnu poziciju Programskog vijeća (PV-a) izabran na posljednjoj sjednici ovoga tijela, na mandat od četiri godine. Osnovna zadaća PV-a je zastupati i štititi interese javnosti, provođenjem nadzora programa i unapređenjem radij-skog i audiovizualnog programa, te drugih audio i audiovizualnih te multimedijskih usluga. Vijeće ima jedanaest članova, od ko-jih devet bira i razrješava Hrvatski sabor, dok dva člana biraju i razrješuju novinari i drugi zaposlenici HRT-a, koji kreativno su-djeluju u stvaranju programa. Nakon uspješne karijere u novinarstvu, javnoj upravi i diplomaciji, profesor Kedžo 2003. počinje predavati na Hrvatskim studijima, a potom i na Sveučilištu u Dubrovniku te na Veleučilištu VERN’. Od 2007. do 2012. godine u Agenciji za elektroničke medije obavlja dužnosti člana i predsjednika Vijeća te ravnatelja Agencije.

PREZENTACIJA GLOBALNOGA STUDENTSKOG NATJECANJA HULT PRIZE 2017. Na VERN’u je pred brojnim zainteresiranim studentima održana prezentacija ovogodišnjeg izdanja globalnoga studentskog natjecanja HULT Prize 2017., na kojemu se studenti bore za glavnu nagradu - milijun američkih dolara za realizaciju svoga društveno-poduzetničkog projekta. Natjecanje su im predstavili VERN’ovi studenti, Luka Šipić, ovogodišnji Campus Director za HULT Prize@VERN i prošlogodišnji finalist iz Dubaija, Dora Domačinović, prošlogodišnja finalistica iz San Francisca i članica pobjedničkog tima na nacionalnom pitchu te profesorica Gordana Ćorić, jedna od mentorica u natjecanju.Glavna tema ovogodišnjeg natjecanja je „Refugees - reawakening human potential“, a pred studentima je zadatak osmisliti i predložiti društvenopoduzetničke ideje i projekte koji će biti usmjereni prema povratku prava i dostojanstva pojedincima i skupinama koje su prisiljene na migracije zbog socijalnih, političkih, ekonomskih, klimatskih ili ratnih uvjeta, te onima koji trenutno žive u neformalnim ili ilegalnim naseljima. S obzirom na činjenicu da studenti traže rješenja za globalne probleme, koje i samo društvo te ekonomski i politički lideri prepoznaju kao krucijalne, ovo se natjecanje kolokvijalno naziva i „Nobe-lovom nagradom za studente“, a na njemu se tradicionalno natječu i studentski timovi s najprestižnijih svjetskih sveučilišta poput Harvarda, Oxforda, Stanforda, MIT-a, LSE-a, itd. Kako su se VERN’ovci proveli u takvom globalnom okruženju možete saznati iz njihovih osobnih iskustava iz prethodnih brojeva VERN’uma.

5poMIcANjE gRANIcAU posljednjih desetak godina Europ-ska unija prihvatila je nekoliko važnih strategija i kreirala niz inicijativa kojima se nastoji osigurati pametan, održiv i uključiv rast. Važnu ulogu u ostvarivanju ovog cilja trebalo bi imati visoko obra-zovanje koje bi do 2020. trebalo završiti najmanje 40% mladih Europljana. Promje- ne u europskom prostoru visokog obrazo-vanja trebale bi taj sektor pripremiti za davanje podrške svim prihvaćenim razvoj-nim ciljevima i namjerama EU-a, ali ga i povezati sa svijetom rada kako bi mogao pratiti zahtjeve za novim sadržajima i znanjima koja su potrebna poslovnom sektoru. Od ustanova visokog obrazova-nja očekuje se da sudjeluju u društvenom razvoju, da stvaraju inovacije, istražuju i obrazuju, odnosno da preuzmu važnu ulo-gu u stvaranju obrazovanih generacija koje će preuzeti odgovornost za gospo-darski i društveni razvoj. Nove europske strategije, na određeni su način ustanova-ma visokog obrazovanja otvorile prostor za obrazovno poduzetništvo i pružile pri-liku za razvoj novih modela i programa. VERN je, od samih svojih akademskih početaka, promovirao otvorenost prema novim modelima obrazovanja - od us-postavljanja sadržajne komunikacije s poslovnim sektorom radi razvoja ino-vacija i prilagodbe studijskih progra-

Piše: prof. dr. sc. Vlatko cvrtila, dekan VERN’a

ma potrebama tržišta rada; uvođenja različitih modela prakse kao dijela studij-skog programa; provedbe IPA projekta za razvoj studija dizajna; pa do primjene ključnih standarda kvalitete i oblikovanja inovativnog modela upravljanja ustano-vom u visokom obrazovanju. Dio naših inovativnih iskustava implementirale su i druge visokoobrazovne ustanove, a sva ta iskustva pokazala su nam kako se usta-nove visokog obrazovanja ne bi trebale ponašati kao otoci koji nemaju kontakt sa svojom okolinom, već aktivno djelovati na kreiranju novih obrazovnih paradigmi uključivanjem brojnih aktera u pripremu i realizaciju obrazovnih programa koji će biti podrška ukupnom društvenom razvoju. Veliki iskorak u području visokog obra-zovanja činimo i osnivanjem Sveučilišta VERN’. To je logična posljedica dosadašnjeg rada i rezultata koje smo postigli u području stručnog obrazo-vanja. U ovome smo trenutku potpuno spremni za još jednu inovaciju u visokom obrazovanju koja će zasigurno pridoni-jeti daljnjem razvoju naše ustanove, ali i cjelokupnoga akademskog sektora, te otvoriti mogućnosti drugačijeg obrazo-vanja našim sadašnjim i budućim stu-dentima. Izborom i oblikovanjem novih i drugačijih studijskih programa iskazu-jemo otvorenost prema novim sadržajima

UVoDNIk

i paradigmama koje će značajno utjecati na naše živote u budućnosti. želja nam je razviti poduzetničko, otvoreno i ino-vativno sveučilište na kojem će studenti studirati studijske programe, unikatne u odnosu na sve ono što u ovom trenutku postoji u hrvatskom visokom obrazova-nju, sveučilište na kojemu će studenti imati mogućnosti sudjelovati u istraživačkim procesima i razvoju studijskih programa, sveučilište koje će biti otvoreno domaćim i stranim studentima, poslovnom sektoru i ukupnoj zajednici, te koje će pomicati granice kvalitete u visokom obrazovanju. Prema našem mišljenju, ustanove visokog obrazovanja mogu i trebaju poticati raz-voj inovativnosti u obrazovanju radi us-postave obrazovnih formata koji će voditi računa o svojoj okolini, odgovornom i održivom razvoju i potrebama zajednice, ali i stvarati prilike studentima za vrhun-sko obrazovanje u RH u skladu s potre-bama tržišta rada. VERN’ je do sada u mnogočemu poka-zao kako je spreman pomicati granice u tom smjeru, te kako razvoj utemeljen na inovativnosti uvijek donosi pozitivne re-zultate za studente, ali i društvo u koje ti isti studenti ulaze kao stručnjaci spremni pridonijeti razvoju svoje zajednice i ukup-nom društvenom razvoju.

6

Novi horizontiSveučilište VERN’

Novi VERN’ovi preddiplomski sveučilišni studiji - Cyber komunikaci-je i mrežne znanosti, Internet stvari i Transmedijska dramaturgija - kon-cipirani su kao inovativni interdiscipli-narni studijski programi, utemeljeni na najsuvremenijim svjetskim praksama i trendovima unutar svojih znanstvenih područja te su u ovom trenutku pot-puno unikatni na hrvatskom akadem-skom tržištu. Ujedno, novi studijski programi bit će u potpunosti komple-mentarni s već postojećim VERN’ovim stručnim studijima te će u interakciji s njima predstavljati značajan iskorak u znanstveno-istraživačkom smjeru.U kratkim crtama predstavljamo vam buduće VERN’ove sveučilišne studije.

cyBER koMUNIkAcIjEI MREžNE zNANoSTIDruštvene mreže i on-line, odnosno cyber komunikacija u posljednjih su desetak godina drastično promije-nile moderne komunikacije. Umjesto klasičnih, ili tradicionalnih oblika masovne komunikacije putem tiskanih medija, radija i televizije, sve više raste važnost, utjecaj i značaj modernih on-line oblika komunikacije koji uključuju društvene mreže, dijeljene sadržaje, web stranice, virtualne prostore za ko-munikaciju koji koriste video, blogove, slobodne enciklopedije, VoIP, internet telefoniju te ostale oblike komunikacije sa širokim spektrom na internetu ute-

meljenih izvora informacija. Uspješno upravljanje sadržajima na internetu traži vladanje cijelim nizom različitih znanja, vještina i sposobnosti, od onih tehničkih, do onih jezičnih, kulturalnih i komunikacijskih s kojima će studenti Cyber komunikacija i mrežnih znanos-ti po završetku studija raspolagati. U fokusu studija je, s jedne strane upo-znavanje studenata/ica sa sociološkim, komunikološkim, politološkim i psiho-loškim teorijama i znanjima te razvija-nje kritičkog mišljenja kroz usvajanje tih znanja, s druge strane njihovo os-posobljavanje za naprednu primjenu informatičkih znanja (softvera i pro-grama ključnih za cyber komunikaci-ju) te s treće strane njihovo osposoblja-vanje za korištenje usvojenih teorijskih i informatičkih znanja u oblikovanju različitih sadržaja (tekstualnih, vizual-nih, auditivnih ili audiovizualnih) u cy-ber prostoru. Ovakav obrazovni profil objedinjuje teorijska komunikološka, informatička, politološka, marketin-ška, sociološka i psihološka znanja sa sposobnošću kritičkog razmišljanja te sposobnošću primjene komunikaci-jskih, marketinških i informatičkih sadržaja u cyber prostoru.

INTERNET STVARIInternet stvari (engl. Internet of Things - IoT) je paradigma koja je u posljednjih 10-ak godina odgovorna za svojevrsnu tehnološku revoluciju, koja se očituje u načinima na koji in-

Početkom tekuće akademske godine u inicijalnu akreditacijsku proceduru nadležnim institucijama upućena je dokumentacija o osnivanju Sveučilišta

VERN’. Nakon dovršetka zakonske procedure i tranzicijskog razdoblja, Sveučilište VERN’ će u skladu sa svojim strateškim planovima započeti s

izvođenjem novih sveučilišnih preddiplomskih studija u tri znanstvena područja - društvenom, tehničkom i umjetničkom.

ternet pomoću modernih tehnoloških dostignuća i uz pripadajuću program-sku potporu mijenja svijet u kojemu živimo. Prema definiciji Međunarodne telekomunikacijske unije internet stvari je „Globalna infrastruktura za infor-macijsko društvo koja pruža napredne servise za povezivanje fizičkih i virtu-alnih stvari, baziranih na modernim interoperabilnim informacijskim i ko-munikacijskim tehnologijama.“ Isto međunarodno tijelo objasnilo je pojavu nove komunikacijske dimenzije koju je donio internet stvari: prije su postojale dvije dimenzije u komunikaciji - komu-nikacija u bilo koje vrijeme i komuni-kacija na bilo kojem mjestu. Internet stvari omogućio je i treću dimenziju - komunikaciju s bilo kojom stvari i međusobnu komunikaciju između stvari. Jasno je da takva vrsta komu-niciranja i razmjene informacija donosi nove revolucionarne proizvode, usluge i tehnološke koncepte te da ovakvo novo područje zahtijeva specifični i in-terdisciplinarni skup znanja i vještina za koje klasični obrazovni progra-mi informatike i računarstva nisu prilagođeni. Studijski program Inter-net stvari ima za cilj osposobljavanje studenata/ica s čvrstim teorijskim temeljima, sustavnim stručnim zna-njima i jakim praktičnim vještinama u području programskog i elektroničkog inženjerstva, računalne tehnologije, komunikacijskih mreža, strateškog up-ravljanja i poduzetništva, za uspješno

7

sudjelovanje u širokom rasponu primje-na internet stvari aplikacija. Ovakav obrazovni profil objedinjava temeljno poznavanje računarstva i elektrotehni-ke, računalnih mreža i bežične komuni-kacije, internet stvari uređaja, sustava, mreža i infrastrukture te ih kombinira i svrsishodno spaja sa znanjima iz strateškog i operativnog upravljanja, poslovnog planiranja i financiranja.

TRANSMEDIjSkA DRAMATURgIjAPričanje priča kao bazična kreativna praksa industrije zabave sve se više oslanja na koncept transmedijskog sto-rytellinga, odnosno integriranoga, sin-ergijskog storytellinga, prilagođenog specifičnoj transmedijskoj estetici i potrošačkim navikama suvremenih publika. Transmedijski storytelling baziran je na pričanju priča čiji su integralni elementi disperzirani na različite komunikacijske platforme i kanale radi kreiranja jedinstvenog i koordiniranoga korisničkog iskustva. Filmovi, TV serije, videoigre, stripovi, dramski tekstovi, književni tekstovi,

podcastovi, reklame, web serije, fan fiction siteovi... samo su neki od for-mata koje industrija zabave koristi za realizaciju svojih transmedijskih narativnih strategija i poslovnih mo-dela. Unutar određenog, strateški osmišljenog i dizajniranoga transme-dijskog miksa, spomenuti medijski for-mati i njihove hibridne kombinacije s jedne strane funkcioniraju kao samo-stalne i zaokružene dramaturške cje-line, dok s druge strane, uvodeći nove likove, razvijajući nove priče i zaplete unutar istoga narativnog „svijeta“, daju samosvojan doprinos pričanju integralne transmedijske priče. Takva praksa industrije zabave čini neophod-nim obrazovno profiliranje novog tipa kreativaca-dramaturga sa setom kom-petencija koje kombiniraju široki spek-tar klasičnih monomedijskih, hibridnih i transmedijskih dramaturških vještina s visokom razinom (trans)medijske pis-menosti i strateške osviještenosti, kao i marketinških i medijsko-produkcij-skih znanja. U skladu s tim, studij Transmedijske dramaturgije konci-piran je kao interdisciplinarni studij koji integrira različite tipove krea-

tivnih dramaturških praksi i stručnih znanja neophodnih za oblikovanje narativnih sadržaja te njihovo (trans)medijski i poslovno pismeno pozi-cioniranje unutar industrije zabave. Kurikulum studija integrira mono-medijska, hibridna i transmedijska dramaturško-scenaristička znanja i vještine sa specifičnim komunikološko-medijskim i kulturološkim sadržajima, kombinirajući ih s organizacijsko-produkcijskim vještinama i ekonom-sko-pravnim spoznajama (marketing, financiranje i intelektualno vlasništvo), koje polaznicima studija omogućuju sveobuhvatnije razumijevanje profe-sionalnog, društvenog i gospodarskog konteksta industrije zabave i integral-no shvaćenih kreativnih industrija.

8

Uspostavljanje poslijediplomske vertikale

Doktorski studij

Studenti VERN’a će od sljedećeg se-mestra imati mogućnost nastaviti svoj akademski razvoj na poslijediplom-skom doktorskom studiju koji će se izvoditi u sklopu suradnje s jednim od najinovativnijih i najpropulzivnijih hr-vatskih sveučilišta. Na temelju spora-zuma sa Sveučilištem u Rijeci i riječkim Ekonomskim fakultetom svi zainte-resirani diplomanti VERN’a, koji za-dovolje propisane akademske kriterije, imat će mogućnost upisa pripremnoga semestra, čijim će završetkom steći uvjete za upis na poslijediplomski doktorski studij riječkog Ekonom-skog fakulteta (EFRI-a), a prostornu i drugu potporu izvođenju pružat će VERN’.Pripremni semestar započet će s izvođenjem krajem ožujka ili početkom travnja 2017. godine, uz početnu upisnu kvotu od 25 studenata. Uz ispunjavanje planirane upisne kvote, pripremni semestar izvodit će se na Veleučilištu VERN’ u Zagrebu u surad-nji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci. Nakon završetka pripremnog semes-tra, studenti će steći pravo upisa na Poslijediplomski sveučilišni studij Ekonomije i poslovne ekonomije (dok-

torski studij). Početak nastave na poslijediplomskoj razini planiran je za kasnu jesen ili početak zime 2017. go-dine.

poSLIjEDIpLoMSkI SVEUČILIŠNI STUDIj EkoNoMIjE I poSLoVNE EkoNoMIjE (doktorski studij)

Trajanje: 3 godine, odnosno 6 semestara

EcTS bodovi: 180Akademski naziv: doktor znanosti (dr. sc., ekvivalent Ph.D.)

Doktorski studij• studij omogućuje novi oblik posli-jediplomskog obrazovanja koji pred-stavlja najviši stupanj u obrazovanju ekonomista;

• svrha studija jest osposobljavanje polaznika za samostalni istraživački rad i ostale poslove koji zahtijevaju znanstveni pristup - vođenje fundamen-talnih i primijenjenih istraživanja na visokoj razini u skladu s međunarodnim standardima;

• studij osigurava teorijsku i metodološku nastavu za polaznike te mentorstva koja će ih uputiti u suvre-mena znanstvena dostignuća;

• studij stimulira stvaranje strateškog partnerstva Fakulteta, Sveučilišta i gospodarstva, a uključivanjem part-time polaznika na doktorski studij omogućit će se postupno ustrojavanje istraživačkih i razvojnih jedinica u gospodarstvu;

• krajnji rezultat samostalnih znan-stvenih projekata polaznika doktorske su disertacije na najvišoj akademskoj razini.

Od proljeća 2017. godine studentima koji završe neki od VERN’ovih diplomskih studija otvara se mogućnost nastavka

obrazovanja na poslijediplomskoj doktorskoj razini u Republici Hrvatskoj. Ovaj važan doprinos vertikalnoj mobilnosti VERN’ovih

studenata rezultat je sporazuma sklopljenog između Ekonom-skog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Veleučilišta VERN’.

9

pARTNERSkA INSTITUcIjA SVEUČILIŠTE U RIjEcI

Osnovano 1973. godine, s korijenima u 17. stoljeću, Riječko sveučilište jedno je od najinovativnijih u Hrvatskoj, po-najprije zbog fokusiranosti na mobil-nost i razvijanje istraživačkih karijera. Iza njih su mnogobrojni EU projekti, kampus na Trsatu, međunarodna surad-nja s inozemnim sveučilištima, znanst-venim institucijama, međunarodnim agencijama i udrugama za pomoć raz-vitku znanosti iz 25 zemalja svijeta. Sveučilište se sastoji od 11 sastavnica: Akademije primijenjenih umjetnosti, Ekonomskog fakulteta, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostitelj-stvu, Fakulteta zdravstvenih studija, Filozofskog fakulteta, Građevinskog fakulteta, Medicinskog fakulteta, Po-morskog fakulteta, Pravnog fakulte-ta, Tehničkog fakulteta i Učiteljskog fakulteta.Uz velik broj nastavnih baza, sveučilišnih odjela, trgovačkih društava, udruga i zajedničkih službi, Sveučilište je razvilo i deset znan-stveno-razvojnih centara (Centar za

elektroničko nakladništvo, Centar za industrijsku baštinu, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredne studije jugoistočne Eu-rope, Centar za napredno računanje i modeliranje, Centar za visokopro-pusne tehnologije, Dokumentacijsko-istraživački centar ‘’Fritz Jahr’’, Međusveučilišni centar izvrsnosti ‘’Jean Monet’’, Studentski kulturni centar, Sveučilišni savjetovališni cen-tar).

EkoNoMSkI FAkULTET SVEUČILIŠTA U RIjEcI (EFRI)

Ekonomski fakultet je jedna od najre-nominiranijih sastavnica Sveučilišta u Rijeci s dva preddiplomska, dva diplomska, devet poslijediplomskih i dva doktorska studija, koje pohađa oko 2.000 studenata. Preddiplomski i diplomski studiji Poslovne ekono-mije izvode se i na engleskom jeziku (smjer International Business), a na diplomskoj razini postoji i online studij poduzetništva.

EFRI je aktivan u 17 znanstvenoistraživačkih projekata te dva znanstvenoistraživačka pro-jekta financirana od strane Europske komisije. Fakultet surađuje i sa 70-tak visokoškolskih institucija u Eu-ropi i svijetu te razvija brojne moda-litete suradnje s gospodarstvom poput pružanja istraživačko-razvojnih uslu-ga, izrade stručnih studija i analiza, edukacijske aktivnosti (predavanja, radionice, seminari, tečajevi), gos-tovanja stručnjaka iz prakse te poti-canja samozapošljavanja studenata osnivanjem i potporom studentskim poduzećima. Fakultet je u procesu evaluacije za EPAS, AACSB i EDAM-BA akreditaciju.

10

Specijalisti za nevidljivi kapital svake organizacije

Novi diplomski studij - Upravljanje ljudskim potencijalima

Nekoliko je mogućnosti za formalno i neformalno obrazovanje u području upravljanja ljudskim potencijalima u Hrvatskoj, ali unatoč trendovima (preko sto specijaliziranih programa iz ovog područja u Europi i duga tradici-ja ovakvih programa u SAD-u), još ne postoji studij specijaliziran za ovo područje. Možda stoga što se u nas još ne gleda na razvoj ljudskih potencijala kao na dugoročno najisplativiju inves-ticiju. Dio odgovora na pitanje zašto, bez obzira na visoku nezaposlenost, zaostajemo u razvoju ovoga područja, možda možemo naći i u uobičajenoj praksi (političkog) kadroviranja prema podobnosti, a ne stručnosti i profe-sionalnosti. Tržište je međutim puno razvijenije od onoga što je vidljivo kroz medijske napise i ima sve egzak-tnije potrebe. Priučeni kadrovi, ad hoc tečajevi i edukacije ne osiguravaju do-voljno znanja za upravljačku funkciju u menadžmentu ljudskih potencijala, kakva bi ona treba biti.

S gospodarskog stajališta, sustavno obrazovanje stručnjaka za uprav-ljanje ljudskim potencijalima iz-ravno je u funkciji razvoja gospodar-skih subjekata i ostvarivanja njihove konkurentske prednosti na domaćem i međunarodnom tržištu. U suvremenoj ekonomskoj teoriji i praksi gotovo je nepodijeljeno mišljenje o ljudskom

čimbeniku kao ključnom, „petom ele- mentu“ ukupnog rasta, razvoja i konkurentnoga tržišnog pozicionira-nja. Dinamizacija i globalizacija poslo-vanja dodatno su naglasili važnost upravljanja ljudskim potencijalima, s obzirom na prateće pojave širenja tržišta, povećanu fluktuaciju radne snage, nužnost stalnih prilagodbi promjenama i konstantnu potragu za visokospecijaliziranim kadrovima. U takvim okolnostima stručnjaci za up-ravljanje ljudskim potencijalima pos-taju jedno od najtraženijih zanimanja, a uloga voditelja resora ljudskih po-tencijala jednom od najistaknutijih, ali i najzahtjevnijih pozicija u upravnim tijelima suvremenih poslovnih sustava.

pRVA SpEcIjALIzAcIjAU HRVATSkoj„Veleučilište VERN’ u razvoju svojih studijskih programa uvijek surađuje s poslovnim sektorom koji nam pomaže u prepoznavanju odgovarajućih potreba na tržištu rada radi oblikovanja upravo onih sadržaja koji će našim studentima omogućiti brzo zapošljavanje u brzo rastućim poslovnim sektorima.“ kazao je dekan Veleučilišta Vlatko cvrtila. „Iako je obrazovanje za područje up-ravljanja ljudskim potencijalima već desetljećima u ekspanziji u svijetu, u Hrvatskoj (ali i u regiji) ne postoji odgovarajući specijalizirani studij us-

prkos očiglednoj i jakoj potrebi za njim. Ulaganje u ljudske potencijale pokazalo se ključnim razvojnim alatom u složenim poslovnim procesima, pa smo stoga, zajedno s poslovnim sekto-rom, pažljivo osmislili program studija za koji smatramo da će savršeno za-dovoljiti radna mjesta u nastajanju jer će se više pažnje posvećivati ljudskim potencijalima - nevidljivom kapitalu svake organizacije.“

zNATNo VEćE poTREBEU RokU pET goDINAJedan od autora programa studija, zoran komar, opisao je proces nastan-ka studija: „Potrebe za specijalističkom izobrazbom ovoga obrazovnog profila ispitane su anketnim istraživanjem koje je obuhvatilo rukovoditelje ljudskih po-tencijala u različitim hrvatskim tvrtka-ma. Na izravno pitanje o opravdanosti pokretanja studija ljudskih potencijala 93% ispitanih odgovorilo je potvrdno, pri čemu je 75,4% ispitanih ocijenilo da će potrebe za tim obrazovnim profi-lom u narednih pet godina u Hrvatskoj biti veće ili znatno veće nego danas. K tome, pozitivno mišljenje i pisanu pot-poru osnivanju ovog studija dobili smo od Hrvatske gospodarske komore, Hr-vatske udruge poslodavaca, Hrvatske psihološke komore, Atlantic grupe, Jadran-Galenskog laboratorija, Hrvat-skog Telekoma i Agram koncerna.“

Od sljedećeg semestra VERN’ov akademski portfolio bit će bogatiji za novi diplomski studij - Upravljanje ljudskim potencijalima. Po prvi put u Hrvatskoj, upravljanje najvrjednijim potencijalom svake organizacije postaje ključna akademska tema jed-

noga specijaliziranog studijskog programa.

Piše: Marija Slijepčević

11Specijalistički diplomski stručni studij Upravljanja ljudskim potencijalima osmišljen je uz poštivanje načela kvalitete, cjelovitosti, integriranosti, interdisciplinarnosti i primjenjivosti. Integralni dio studija, uz obavezne i izborne kolegije, predstavlja i obavez-na specijalistička praksa u trajanju 160 sati.

U izradi studijskog pro-grama sudjelovali su brojni domaći stručnjaci iz područja ekonomije, psihologije, prava, ali i drugih znanstvenih disciplina, od kojih je većina s višegodišnjim praktičnim iskustvom u upravljanju ljudskim potencijalima.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija definirane su uz pomoć kompetencijskog SHRM mo-dela, koje je Međunarodno društvo za upravljanje ljudskim potencijalima osmislilo za opis ključnih kompeten-cija za obavljanje poslova i aktivnosti

upravljanja ljudskim potencijalima. Ovaj model oblikovan je uz pomoć 1.200 stručnjaka za upravljanje ljudskim potencijalima iz 33 zemlje te uz em-pirijsku verifikaciju modela pomoću anketnog upitnika koji je popunilo preko 32.000 ispitanika. Uvažene su i ključne kompetencije cjeloživotnog učenja Hrvatskog kvalifikacijskog ok-vira, kao i ključne kompetencije prema Europskom kvalifikacijskom okviru (vođenje i upravljanje, komunikacija, poduzetnost, interpersonalna kompe-tentnost, kritičko vrednovanje, etično postupanje, savjetovanje, globalna i kulturološka učinkovitost, ekspertno znanje upravljanja ljudskim potenci-jalima, samostalnost i odgovornost).

NAČELA cjELoVIToSTI, INTERDIScIpLINARNoSTI I pRIMjENjIVoSTI„Uz specijalističko usmjerenje na područje upravljanja ljudskim poten-cijalima, svaki student će, u tradiciji VERN’a, dobiti i temeljno obrazovanje za održivi razvoj i društvenu odgo-vornost, europsku orijentiranost, po-duzetnost, inovativnost i kreativnost, tehnološke kompetencije te poslovne i komunikacijske vještine. Svi studij-ski programi na VERN’u počivaju na navedenim sadržajima što se do-sad pokazalo izuzetno uspješnim, pa smo uvjereni kako će i studijski pro-gram Upravljanja ljudskim potenci-

jalima nastaviti potvrđivati dosadašnja pozitivna iskustva.“ istaknuo je dekan Cvrtila.

„Po završetku specijalističkog studija studenti će biti osposobljeni za obav-ljanje različitih poslova iz upravljanja ljudskim potencijalima, od pribavljanja (regrutacije) i odabira (selekcije) za-poslenika, (su)kreiranja novih radnih mjesta, poslovnih procesa i procedura, praćenja i razvoja karijera, organizira-nja stručnog usavršavanja, praćenja i ocjenjivanja radne uspješnosti sve do sudjelovanja u kreiranju poslovne strategije i donošenju strateških poslovnih odluka, a stjecat će naslov: stručni specijalist/stručna specijalis-tica upravljanja ljudskim potencijali-ma.“, zaključuje Zoran Komar.

Studijski program ULJP-a primarno ima za cilj obrazovati stručne specija-liste za rad u odjelima za upravljanje ljudskim potencijalima, ali i buduće menadžere ljudskih potencijala s obzi-rom na to da je spomenuto područje jedna od krucijalnih upravljačkih funkcija svake poslovne organizacije. Tako obrazovani stručni i profesionalni profil predstavljat će značajan pomak i podršku u radu postojećih odjela za ljudske potencijale, kao i u formiranju i razvoju budućih odjela sukladno raz-voju gospodarstva.

12

zlatno doba srebrne ekonomije Ekonomski trendovi

I dok našem statističkom Hrvatu čini se ide poprilično dobro, posve je jasno kako je prosjek ponekad poprilično varljiva kategorija pa tako ovaj štedno-kreditni dio priče pomalo podsjeća na sekelji gulaš gdje po običaju - netko jede meso, a netko jede vodicu. No iako se stvarni život ne može u potpunosti svesti na tipologiju, naš „uprosječeni“ Ivan izravni je svjedok jedne naoko posve prozaične činjenice - starenja.

Nova topografija ekonomske stvarnostiHrvatska se nalazi među predvod-nicama toga negativnog demografskog trenda, te spada u krug 10 najstarijih zemalja svijeta. Prema Ageing Repor-tu Europske komisije za 2015., koje se izdaje svake tri godine za svaku državu članicu, u našoj zemlji će 2050. svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina, broj onih u radnoj dobi (između 15. i 64. g.) smanjiti će se za trećinu, past će broj djece i mlađe populacije, a gotovo će se utrostručiti i udio starijih od 80 godina. Ukratko, ljudi duže žive i ima-ju manje djece. Produženje životnog vijeka, u kombinaciji sa sve češćim obiteljima s jednim djetetom, dovelo je u pojedinim zemljama (npr. Kini i Ja-panu) do obrtanja obiteljske piramide, nazvane još i „četiri, dva, jedan“: po dva puta baka i djed, dva roditelja, jed-no dijete. Nekadašnja piramida s troje-četvero djece te samo jednom bakom ili djedom, stvar je prošlosti. Ova nova topografija obiteljske stvarnosti mogla bi biti ujedno i ključna sila koja će ob-likovati globalnu ekonomiju narednih desetljeća. Gospodarsku budućnost Hr-

vatske tako će znatno više određivati parametri poput ukupnog broja lica prošaranih borama, nego fiskalne akrobacije ministra financija. U sva-kom slučaju, vitalna 65-godišnjakinja koja u svom umirovljeničkom tra-ganju za vječnom mladošću odlazi na tjelovježbu u lokalni fitness klub, ekspertno razgovara o energetskim miksevima, vegetarijanskoj prehrani i očuvanju koštane srži te računa da će i u 70-oj jedriti na dasci - mije-nja ekonomsko lice zemlje. No iako je produljenje životnog vijeka svojevrsni civilizacijski uspjeh, mnogim kreato-rima ekonomske politike ono zadaje dosta glavobolje. Lošije punjenje proračuna zbog manjeg udjela radnog stanovništva, povećan pritisak starijih osoba na mirovinski i zdravstveni sus-tav koji su ionako značajni generatori deficita državnog proračuna te eventu-alno zadržavanje starijih radnika koje bi dodatno pogoršalo ionako veliku nezaposlenost mladih, samo su neki od problema. Kao rezultat toga, mišljenje je mnogih, djeca našeg Ivana s početka teksta u budućnosti će se morati suočiti s još manjom ponudom radnih mjesta i višim porezima.

Srebrna ekonomijaNo, dok se dežurni skeptici bave isključivo alarmantnim scenarijem posljedica starenja, posljednjih go-dina pojavila se jedna posve nova ekonomska paradigma koja mijenja pravila igre i sagledava stvari iz dru-gog kuta. Koristeći pojam srebrna ekonomija (silver economy), taj novi koncept ekonomskog razvoja up-

ravo u globalnom fenomenu starenja stanovništva, vidi pravu priliku za rast i nova radna mjesta. Spomenuta ko-vanica potječe od engleskog izraza za sijedu kosu „silver“ (srebrni), a prvi put ju je upotrijebila grupa ekonom-skih istraživača s Oxforda da bi je potom preuzeo Financial Times. Ter-min se uglavnom koristi kako bi se opisalo tržište proizvoda iz različitih sektora, namijenjenih budućim potre-bama starijih od 50 godina. Srebrna ekonomija polazi od posve jednostavne teze: Ako se određena skupina ljudi povećava, a njezini članovi žive duže, oni će neizbježno trošiti više. Da je riječ o najbržerastućem tržištu govore i prošlogodišnji podaci Eurostata koji kažu da je potrošnja ljudi starijih od 60 godina u posljednjih 20 godina rasla za čak 50% brže od potrošnje mlađih od 30 godina. Pa sve i da ne ironiziramo do kraja sa zamišljenim budućim umirovljenikom iz generacije babyboomera koji je eto baš u mirovini fanatično odlučio postati majstor fitne-sa, logično je i dalje kako ta generacija ima posve drugačije životne navike i potrošačke obrasce od svojih roditelja. Jednostavno, žena koja je nekad radila u polju, dok joj je beba bila zavezana na leđima, nema iste potrošačke na-vike kao i ona koja je morala čitati Ježevu kućicu ili provoditi par sati dnevno igrajući didaktičke igrice. Baš kao što osoba koja je podizala djecu po principu „da se starija braća brinu za mlađu braću“ nema isti ekonom-ski obrazac kao ona čija je koncepcija pomoći uključivala cijeli niz kućanskih pomagala poput baby phonea, uređaja

Njegovo ime je Ivan, ima 45 godina, dvoje djece i nevelik dvosobni stan. Oženio se u kas-nim dvadesetima, roditelji su mu još uvijek živi te ako je suditi prema ostalim podacima

Državnog zavoda za statistiku poprilično je štedljiv tip. Vrijednost njegove ukupne finan-cijske imovine iznosi oko 100 tisuća kuna, a dužan je nešto manje od 70 tisuća.

Piše: mr. sc. Anita Zelić

13

za pročišćavanje zraka i izvlačenje vlage iz bebine sobe, elektroničkih ok-vira za prikazivanje fotografija, zvečke za razvoj motorike ruku, uređaja koji proizvodi zvuk morskih valova i smiruje auru... Ekonomski gledajući, potrošački potencijal ljudi koji sada ulaze u mirovinu znatno je veći nego u prošlosti. Za razliku od generacije svojih roditelja koja je živjela za vri-jeme 2. svjetskog rata, generacija novih umirovljenika u pravilu je imala relativno stabilno dugogodišnje za-poslenje koje je omogućavalo akumu-liranje kakve-takve imovine. Riječ je o tzv. baby boom generaciji, tj. oso-bama koje su danas u dobi od 50-ak do 70 godina. Ti budući umirovljenici u prosjeku su obrazovaniji i aktivniji, navikli su koristiti nove tehnologije te više putovati nego prošle generacije. I nerijetko lajkaju fotke unuka na Fejsu.

U svakom slučaju, starenje stanovništva postaje sve važnije u smislu potrošnje i to se vidi kao izvrsna poslovna prilika koja će postati gene-rator novih radnih mjesta i dovesti do promjena u različitim sektorima (slo-bodno vrijeme, prijevoz, prehrana, si-gurnost, zdravlje, stanovanje, sport...).Vodeće farmaceutske kompanije, Ford sa svojim “sjedalom za umi-rovljenike”, prilagođenom potre-bama starijih vozača, L’Oréal koji je angažirao 80-godišnjega reklamnog modela, samo su neke od kompanija koje su među prvima shvatile po-tencijal srebrne ekonomije te nove demografske trendove shvatile kao alarm za buđenje. Logika je jasna: s jedne strane, duži životni vijek suočit će umirovljene babyboomere i gene-

racije koje dolaze s novim zdravstve-nim potrebama u sve dužem životu, a s druge, odrasli su s potrošačkim obr-ascem bitno drugačijim od onog kakve su imali njihovi roditelji i bake. U prošlogodišnjem izvještaju američkog Merrill Lyncha ukupna vrijednost sre-brne ekonomije procijenjena je na cca 7 tisuća milijardi dolara godišnje (što je više nego ukupna vrijednost treće najveće svjetske ekonomije - Japana). No, srebrna ekonomija je ujedno i ter-min koji se u svijetu koristi za ekono-miju koju pokreću stariji kao aktivni poslovni ljudi. Ona mijenja retoriku „o skrbi za starije“, smatrajući da produljenje vitalnosti i zdravog života sa sobom nosi i percepciju prosječno starijih osoba kao vrijednih ljudskih resursa, a ne nekoga koga treba pošto-poto poslati u mirovinu. Također, ekonomski gledajući, zapošljavanje nije tek „igra sa sumom nula“ te je totalno pogrešno puko fokusiranje na zaštitu postojećih radnih mjesta. Naime, postoji tzv. paušalna zabluda o radu koja pretpostavlja da je broj rad-nih mjesta u jednoj ekonomiji fiksan. No, dobar dio relevantnih istraživanja pokazuje da tomu nije tako i da bi se upravo povećanjem postotka starijih u radnoj snazi mogao pojačati ekonom-ski rast i stvoriti nova radna mjesta. Suština je da stariji radnici neće po-dijeliti ekonomski kolač na sve manje dijelove, nego će taj kolač napraviti većim, omogućujući cijelom gospo-darstvu da proizvodi više. A kad smo već kod „pošto-poto“ mirovine, ne može se tek tako vitalnog i zdravog 63-godišnjaka koji je proveo godine proučavajući grafikone s cijenama dionica, godišnju razinu proizvodnje

maslina te rezultate berbe kukuruza, odjednom samo natjerati da po cijele dane iz čista mira sjedi na trijemu i promatra prirodne ljepote - nebo, oblake, more i sunce. U uvjetima mogućnosti teleworkinga i svih čuda tehnologije, a i s ekonomskog aspekta - i šteta je.

Umjesto zaključka...Ukratko, u situaciji kada sve procjene govore da će u skoroj budućnosti trećina hrvatske populacije biti starija od 65 godina, prosječni potrošač imati 50, a više od polovice beba rođenih nakon 2000. doživjeti 100 godina, značajan ekonomski rast neće biti moguć ako stari ekonomski modeli, nastali prije 80 godina, ostanu isti.

U svakom slučaju bit će još ekonom-ski interesantnije promatrati gene-raciju umirovljenika koja dolazi nešto kasnije - onu koju su babyboomeri odgajali. Buduće umirovljenike čiji se predstavnici za sada tek moraju pomalo fokusirati da bi vidjeli sitno tiskana slova ili koji se povremeno vidno iznenade usput se pogledavši u ogledalo i vidjevši lice koje ne pripada 18-godišnjakinji.

Generacija je to koja je padala u zamke kakve je smišljao financijski sektor, uzimala loše hipotekarne kredite, ot-varala vrata ovrhovoditeljima, ulagala u financijske derivate koje nije razum-jela i „gutala“ svaki drugi ‘hype’ iz menadžerske literature.

Hoće li im ipak jednom biti do opuštene šetnje šumom i osluškivanja dražesnog ptičjeg pjeva?

14

Doing business in croatia? I’ve mastered it!

gostujuće predavanje - Ashley colburn

“I started my first job as a TV produc-er and host at a station called Wealth TV and it’s interesting that “WOW Croatia” was the first travel show that I had ever filmed. The reason why I wanted to film in Croatia was because my brother had backpacked through all of Europe and he told me that Croatia was his favorite country. Because my bosses liked “WOW Croatia” so much they said keep doing these travel shows and I said OK but if I’ll keep doing them, then I want to brand my name in the title. So I created a new series called ‘Takeoff with Ashley Colburn’“.

“I was doing a great job, I travelled a lot around the world but Croatia kept wanting me to come back and do more projects and I looked at it as an op-portunity to start my own business. For the start I made a deal with some Cro-atian and international TV networks to make a documentary TV series about every region in Croatia and that was the beginning of the series “Wonders of Croatia”.

That is how I started Ashley Colburn Production and came to Croatia. Af-terwards I did “Wonders of Slovenia”, “Wonders of Latvia” and “Wonders of Switzerland” and today I own a li-brary of 16 one hour episodes which I am selling to TV stations.“

you have travelled through 24 coun-tries. Which are their key resources of attractiveness?

“I filmed in 24 countries and trave-led to 6 different continents including countries like Seychelles, New Zea-land, Thailand, Tunisia, Peru, Brazil, Canada and lots of Europe. Every one of them got its own points of attrac-tiveness whether it’s people, culture, food, local dances or some other tradi-tions. Since the USA is a very young country compared to most European countries, I am always intrigued by the history that can be found through-out. And rather than always visiting big cities, I really like to explore the countryside and show the real life of the locals.”

And among all those countries you’ve been flashed by croatia. Why, what is the secret element of attractiveness of our country that croats don’t see or recognize, but foreigners do?

“Croatia is really a special place and this is why I have chosen Croatia as my second home. The first time I came here in 2009, I really had no expectations other than knowing that my brother re-ally enjoyed his visit. Of course, after just a few days I was blown away with

American Journalist and TV Producer Ashley Colburn, an Emmy Award winner for a documentary “WOW Croatia” and a big fan of our country visited VERN’ at the end of October for a guest lecture on how she reco-

gnized Croatia as an inspirational pool and how she developed her own production company afterwards.

the food, how nice the people were, the accommodations and most important-ly, the scenery. I felt Croatia still had unspoiled beauty and I couldn’t believe the drastic change in the landscapes throughout the country. Every time I come back I discover something new and always have something new to see. Even after 20 or more trips, there are still some new places I would like to explore. The more I return to Croatia, the more I realize the quality of life the Croats have and I learned to love this. To me Croats understand the important things in life: family, religion, values and healthy living. I think foreigners are always blown away with the quality of food, the cleanliness of the sea and all the wonderful people who call this country home.”

As a businesswoman and a big fan of croatia, what is your perception of business environment in croatia versus the one in the USA?

“Starting my own business at just 24 years old meant I really didn’t have too much experience behind me. I think that having to figure out the business as I went has made me a much strong-er person and a better businesswoman today. I did a lot of my work abroad before ever dealing with too many companies in the US. Doing business in

Razgovarao: Vanja Koljan

15

Croatia was an interesting challenge in the beginning, but once I got the hang of it, I figured out how to master it. In the States, things are very much by the book and sometimes maybe too many people involved in all the decisions. Here in Croatia, I like and appreciate that many companies see the potential Croatia has as a tourist destination and luckily have realized my love for the country and desire to promote it is very genuine. There are some companies in Croatia that I have really enjoyed part-nering with and know that I will con-tinue to work with them in the future. One thing I hope many young people realize in Croatia is that nothing is go-ing to happen just thinking about an idea and that you must take some risks to achieve your dreams. There is so much potential in Croatia and I would like to see more young people realizing this rather than leaving the country and going abroad.”

How did you set your business mod-el when you were starting your own production company, just with the Wonders of croatia?

“I kind of knew that starting my own company was going to be the best ca-reer move because it would allow me to say yes to more opportunities and to have more independence. My first step

in my new career I have to give a lot of the credit to Croatia. Filming Won-ders of Croatia was my first produc-tion as ACP and I am so glad it turned out to be a success. I knew that not much programming was done about all of Croatia, including continental, northern Croatia, etc. so filming the whole country was something that I knew a lot of the world would like to see. I filmed for 3 months and then did all of the post-production after I returned to the USA. Within a year the shows started to air all over the world and I am proud to say that they are still airing and currently are in about 500 million homes. Today I have co-operation with a distribution company and my series are being distributed in USA, South America, Poland, Bul-garia, Croatia, Slovenia, South Africa, Hong Kong, Uzbekistan, South East Asia and on the flights of Saudi Arabia Airlines.”

What can we expect from you in the future, related with croatia? And with other countries?

“For several years I have thought that my work in Croatia was finished, but clearly this is not the case. I continue to find different projects in which I can promote Croatia and I am sure this will last for quite some time. I am proud

to call Croatia my second home and I have lots of plans and new ideas. Cur-rently I am making video guides and a guidebook with all my favorite routes and places throughout the country that will be sold mostly to the American market. I am also teaching a travel journalism study abroad program that will continue next summer in which college students will travel here ma-king reports and exploring the country. I have a new TV series that I will be filming in 2017 which will take me all around the globe again. One thing is for sure, come springtime and summer and you will see me back here, where I feel I belong!”

16

Internet stvari kao evolucija interneta ljudi

Industrija 4.0

Kada su se 2008. u Nici na konferen-ciji „Internet of Things - Internet of the Future“ okupili ministri zemalja Europske unije, broj uređaja povezanih s internetom prvi je put premašio broj ljudi na Zemlji. Danas, svjetska se popu-lacija bliži brojki od 7,5 milijardi, a broj uređaja povezanih s internetom brojki od 22 milijarde. Predviđanja govore da će do 2020. broj uređaja narasti na 50 milijardi. U tadašnjem kontekstu to će se dogoditi potpuno neprimjetno, ali u to vrijeme naš svijet više neće biti isti.Internet stvari koncept je koji se odno-si na svakodnevne predmete koji imaju sposobnost prikupljanja podataka, nji-hove inteligentne obrade i mogućnost komuniciranja i dijeljenja informacija. U budućnosti se očekuje integralna inter-povezanost različitih sektora, od grad-skog prometa do medicinskih uređaja i kućanskih aparata, pametnih satova i automobila. Već danas svjedočimo začecima ovoga trenda koristeći se kućnim aplikacijama koje daljinski kon-troliraju grijalice, klima uređaje i hlad-njake ili mijenjaju temperaturu, ovisno o vanjskim utjecajima i prethodno naučenim uzorcima ponašanja korisni-ka. Internet stvari omogućuje pametne gradove, okolinu i poljoprivredu, kao i značajna poboljšanja u industrijskim aplikacijama, sigurnosnim i hitnim operacijama, zdravstvenom nadzoru i kućnoj automatizaciji. Internet postoji već duže vrijeme i na određeni način predstavlja samorazumljivu činjenicu našeg okoliša. Internet je ljudski proiz-vod. Svi podaci, slike, videozapisi i os-tali sadržaji na internetu tvorevina su ljudi i svojom namjenom služe ljudima.

Sam internet vrlo je važna i adaptivna tehnologija koja na različite načine mi-jenja i nepovratno utječe na naše živote. Svojom pojavom, internet ljudi promi-jenio je svijet. Novi internet o kome go-vorimo u ovom tekstu učinit će to isto.

Taj novi internet neće samo povezivati ljude nego i predmete. Predmeti će na internetu moći dijeliti svoja „iskustva“ i „osjećaje“ s drugim predmetima komunicirajući, surađujući i upravljajući različitim sustavima. Npr., ljudi međusobno komuniciraju i surađuju u svojoj okolini uz pomoć svo-jih pet osjetila. Zamislimo predmete koji mogu vidjeti, čuti, okusiti ili pomirisati, dodajmo im mogućnost komunikacije i imat ćemo temelje onoga što se na-ziva internetom stvari. Najočitiji i naj-rasprostranjeniji primjer takvog kon-cepta je pametni mobilni telefon. On zna gdje ste, krećete li se, koliko svjetlosti ima u prostoriji, koliko je blizu vašem licu, što mu govorite, čak može i vidjeti svoju okolinu. I naravno, ima mogućnost komunikacije. Jedan od primjera je i sve popularnija pametna narukvica. Ona zna kako se krećete, koliko ste koraka napravili i kako ste spavali. I također ima mogućnost bežične komunikacije. Pametni termostat je još jedan primjer takvog predmeta. Osim što registrira temperaturu, on zna je li tko kod kuće, uči navike kako bi optimizirao i uštedio energiju, i ima mogućnost komunikacije

za daljinsku kontrolu. Sve više se po-javljuju i pametne žarulje koje mogu mijenjati boju i intenzitet svjetla prema instrukcijama mobilnog telefona ili ne-koga drugog uređaja. Pametne vage mogu automatski bilježiti promjene u težini koje može očitavati neka fitnes aplikacija i prilagođavati režim tre-ninga. Primjena je ogromna i možemo slobodno reći da je samo mašta grani-ca. Na svijetu postoji mnogo predmeta proizvedenih prije interneta stvari, a dobra stvar je da se i njima može dati mogućnost komunikacije i osjeta pomoću raznih senzora, alata i sustava kao što su Raspberry Pi i Arduino. To su otvorene softverske i hardverske plat-forme koje omogućavaju stvaranje digi-talnih uređaja i interaktivnih predmeta koji mogu komunicirati preko interne-ta, uz pomoć senzora svjesni su svoje okoline i mogu upravljati i kontrolirati druge fizičke predmete. Kome je i zašto sve ovo bitno? Za početak bitno je najvećim svjetskim kompanijama koje već sada vide po-tencijal i ulažu milijune dolara u inter-net stvari. Istraživačka kuća Gartner predviđa 300 milijardi dolara mogućih prihoda od interneta stvari do 2020. Neki od tih velik igrača su Amazon Web Services, Cisco, Dell, Microsoft, Goog-le, IBM i Intel. No, sve ovo je sve više bitno i prosječnom korisniku. Svi želimo živjeti bolji život, a tehnologije interneta stvari, kao što su komunikacija, osjet i upravljanje, pomoći će nam u stvaranju sustava i procesa koji će nam omogućiti veću sigurnost, zdravlje, zabavu i au-tomatizaciju. Zamislite samo daljinski nadzor i liječničku dijagnostiku ili pra-

Kada predmeti postanu svjesni svoje okoline i kada im se omogući međusobna komunikacija, oni postaju moćan alat za razumijevanje i efikasno upravljanje složenim procesima. Iako takvi pametni predmeti

mogu biti u interakciji s ljudima, oni mogu komunicirati i međusobno, bez ljudske intervencije, te samo-stalno ažurirati svoje dnevne aktivnosti, ovisno o podražajima iz okoline. Ova „evolucija“ može se sma-

trati određenim tehnološkim „poremećajem“ koji najavljuje novu eru odnosa između ljudi i predmeta. Piše: Zdravko Patekar Bahun

17

vovremeni sustav alarmiranja u slučaju vremenskih nepogoda. Osim praktičnih i poslovnih primjena možemo reći da će internet stvari neminovno povećati naše znanje. Senzori pametnih predmeta generirat će ogromnu količinu poda-taka, a te sirove podatke analizirat će i obrađivati korisničke aplikacije kako bi otkrile uzorke ponašanja i trendove. Njihovom analizom povećavamo naše znanje, a prvi preduvjet mudrosti svaka-ko je znanje. Očekuje se da će sposobnost uređaja i senzora za prikupljanje podataka i međusobnu komunikaciju dovesti do nepredvidive fleksibilnosti i mogućnosti razvoja različitih aplikacija u smislu paradigme interneta stvari. Michael E. porter predviđa da će evolucija in-teligentnih uređaja i senzora iz temelja izmijeniti organizacijske i funkcijske aspekte kompanija. Razvoj proizvoda, proizvodnja, informacijsko-komuni-kacijska potpora, logistika, marketing i prodaja su segmenti koji se već počinju redefinirati, a njihova povezanost i koordinacija postaje sve veća. Inteligentne uređaje, u kontekstu in-terneta stvari, čine tri komponente: fizička (mehanički i elektronički dio), pametna (procesor, senzor, pohrana podataka, kontrola, upravljački pro-gram) i mrežna (antena, ulazno-izlazni

priključak, računalna mreža). Takvi uređaji zahtijevaju potpornu tehnološku i mrežnu infrastrukturu kako bi mogli razmjenjivati i pohranjivati podatke te obavljati analitiku na siguran način. Ključ promjene u načinu rada kompani-ja su podaci. Tradicionalne izvore poda-taka, kao što su istraživanja, ankete i in-terni procesi, zamjenjuje sam proizvod. Pametni proizvodi i uređaji mogu pra-titi i izvještavati o svojim aktivnostima i stanju okoline, a njihove funkcije i ope-racije mogu se kontrolirati i mijenjati s udaljenih lokacija. Količina podataka koje neka kompanija na taj način može prikupiti i obraditi u realnom vremenu je bez presedana, a u današnje vrijeme podaci su u rangu s ljudima, tehnologi-jom i kapitalom kao jedan od temeljnih, čak presudnih faktora odlučivanja.

Internet stvari u industrijiPrimjena koncepta interneta stvari i usluga danas pokreće i omogućuje četvrtu industrijsku revoluciju - Industr-iju 4.0. Ona povezuje sustave utemeljene na internetskoj tehnologiji radi us-postavljanja komunikacije između ljudi, strojeva, proizvoda i poslovnih sustava na strateškoj razini. Glavni cilj je stvoriti digitalizirane i automatizirane procese kako bi se povećala kvaliteta, fleksibil-nost i učinkovitost poslovnih procesa i

proizvodnje, a smanjili troškovi. Univer-zalni principi interneta stvari uspješno se mogu primijeniti i izvan proizvodnje i to u zdravstvu, poljoprivredi, upravi, bankarstvu i obrazovnom sustavu. Na taj način povećala bi se učinkovitost energetskih sustava, a smanjili troškovi pružanja usluga i skratilo vrijeme tra-janja uslužnog ciklusa. Već sada kroz Europski programa za razvoj i inovacije „Horizon 2020“ dostupno je 80 mili-jardi eura za ulaganje u održivost i rast, a 192 milijuna eura rezervirano je za razvoj i inovacije u području interneta stvari. EU predviđa da će se u razvoj Industrije 4.0 na razini cjelokupnoga europskog gospodarstva ulagati do čak 140 milijardi eura godišnje. Internet stvari kao rezultat naglog raz-voja dostupne tehnologije očigledno je već tu. Sa sobom je donio svojevrsnu stvaralačku inicijativu na globalnoj razini koja potiče stvaranje novih ino-vativnih proizvoda i usluga kroz startup poduzeća. Ovu promjenu tehnološko-komunikacijske paradigme potrebno je što kvalitetnije iskoristiti kao priliku za povećanje produktivnosti i konkurent-nosti hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini jer bez rasta i razvoja infor-macijsko-komunikacijske tehnologije teško da se danas može govoriti o ino-vativnosti i konkurentnosti.

pRAćENjE pRoIzVoDA I LogISTIkA. Transport velikih količina proizvoda može se pratiti na automa-tiziran način pomoću jeftinih RFID oznaka. Moguće je dizajnirati softver koji koristi podatke prenesenih roba kako bi upozoravao na određene događaje. pAMETNA okoLINA. Pametni senzori mogu se ko-ristiti kako bi pratili i prenosili ključne parametre kao što su temperatura, vlaga, tlak i sl. Takvi podaci mogu se koristiti za kontrolu okoliša na energetski učinkovit način. Npr., pametni senzori u zgradi mogu odlučiti kada i u kolikoj mjeri je potrebno koristiti grijanje, hlađenje ili rasvjetu.

oSoBNA poVEzANoST. Osobna povezanost je sastav-ni dio paradigme interneta stvari i odnosi se na uređaje koji su povezani i prate pojedinca. Primjeri takvih uređaja su mobilni uređaji i nosivi senzori (narukvice, pedometri). Sposobnost uređaja da prate razne svako-dnevne informacije kao što su lokacija, brzina, ubrzanje, zvuk i slika otvara velike mogućnosti u sve većoj inter-povezanosti korisnika i interneta.

pAMETNI UREđAjI. Predviđa se da će u budućnosti razni uređaji naše svakodnevnice (hladnjaci, televizori i automobili) biti pametniji u smislu opremljenosti raznim senzorima radi prijenosa prikupljenih podataka preko

interneta. Npr., hladnjaci mogu imati senzore koji detek-tiraju količinu ili svježinu namirnica. Daljnji razvoj ove tehnologije omogućit će razvoj povezanih automobila s mogućnošću autonomne vožnje uz korištenje podataka drugih umreženih automobila.

ELEkTRoNIČkI SUSTAVI pLAćANjA. Povezanost uređaja i RFID čitača može se koristiti u platnom sus-tavu. Sustav identificira kupca i zadužuje iznos njego-va bankovnog računa. U današnje vrijeme pojavila se i nova verzija plaćanja koju su omogućili mobilni telefoni (NFC).

zDRAVSTVo. Primjena senzora pokazala se vrlo koris-nim u različitim zdravstvenim aplikacijama. Npr., mogu biti implantirani u bolesnika kako bi pratili razne bolesti i omogućili hitne intervencije. Uređaji mogu komunici-rati izravno sa službama hitne pomoći kako bi osigurali njihovu promptnu reakciju.

poLjopRIVREDA. Inovativne aplikacije interneta stvari mogu pomoći u rješavanju pitanja kakvoće, količine, trajnosti i isplativosti poljoprivredne proizvodnje. Gos-podarstva mogu koristiti pametne uređaje za daljinski nadzor, praćenje kakvoće tla i vlage. Također, povezani i upravljani mogu biti uređaji za navodnjavanje i obradu zemlje. Prikupljeni podaci mogu se koristiti za analitičke obrade koje mogu poslužiti za brzo donošenje odluka.

MogUćI ScENARIjI UpoRABE

18

Međunarodna znanstvena konferencija

zNANSTVENI pRISTUp održivom razvoju mediteranskih otoka

Krajem rujna, VERN’ov centar na otoku Visu ugostio je prvo izdanje Mediterranean Islands conference, međunarodne znanstvene kon-ferencije o razvoju mediteranskih otoka, koju su zajedno organizirali

VERN’ i Institut Ivo pilar u partnerstvu s gradom Visom. Pripremili: Marija Slijepčević i Vanja Koljan

Znanstvenici iz Francuske, Italije, Španjolske, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, SAD-a i Hrvatske, njih preko sedamdeset, sudjelovali su na međunarodnoj multidisciplinarnoj znanstvenoj konferenciji Medi-terranean Islands Conference (MIC) koja je u rujnu održana na Visu. To je ujedno i prva konferencija koju je Veleučilište VERN’ organiziralo s jed-nim od najrenomiranijih hr-vatskih znanstvenih ustanova društveno-humanističke orijen-tacije - Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar.

Cilj je konferencije bio raz-mjenom mišljenja, dijalogom i primjenjivim znanstvenim istraživanjima ponuditi rješenja za održivi razvoj mediteranskih otoka i to kroz sveobuhvatne teme konferencije: arhitek-turu, demografiju, geografiju, javne servise, kulturu i tradi-ciju, medije i komunikaciju, migracije, obnovljive izvore energije, obrazovanje, održivi razvoj, poljoprivredu i ribarstvo, posao i gos-podarstvo, povijest, sigurnost, turizam te umjetnost i književnost.

Konferencija je održano uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Re- publike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i pokroviteljstvo grada Visa.

Gradonačelnik Visa Ivo Radica sažeo je svoje dojmove o konferenciji: „Ovu smo konferenciju organizirali godinu dana, a Vis je odabran upravo zbog svojih posebnosti, ali i prednosti koje

posjeduje za produljenje turističke se-zone i ‘vraćanje života’ u mjesecima predsezone i posezone. Vjerujem da ćemo i mi na lokalnoj razini, iz preda-vanja i izlaganja stručnjaka, u pojedi-nim segmentima uvidjeti neke nove perspektive za daljnji razvoj otoka Visa. Promišljanje o otocima, o životu na otocima, te održivom razvoju otoka,

prvi je korak prema donošenju odluka i konkretnom djelovanju kako bi život na otocima bio što kvalitetniji, odnos-no kako bi se stvorili uvjeti približni onima koji se nude u velikim gradovi-

ma na kopnu.“

Dr. sc. Ozana Ramljak, članica programskog odbora konferencije i idejna inicijatorica nje-zine tematske platforme, objasnila je kako je „Ideja da se organizira znanstvena međunarodna multidisciplinarna konfe-rencija koja neće medi-teranske otoke i Medite-ran općenito promatrati isključivo iz jednog, stro-go određenog kuta, nego će sagledati problema-tiku i potencijale sve-obuhvatno, donoseći široku lepezu tema, od baštine i umjetnosti, preko demografije pa sve do sigurnosti, pokazala

se iznimno vrijednom i prepoznata je kao smjer kojim bi svakako trebalo nastaviti.“

O „otočkoj“ inicijativi Veleučilišta VERN’ kao krovnoj viziji, koja je bila i inicijalni zametak različitih VERN’ovih aktivnosti pa i ove kon-ferencije, govorio je predsjednik Up-

koNTRADIkToRNoST MEDITERANSkIH oTokA“Mediterranean islands invoke contradictory impres-sions. They have been seen as uninhabited as well as over-populated, or as archaic provinces as well as centers of in-novation, as closed and introverted lands as well as open and highly integrated places. In fact, they have been all of these at one time or another, depending on the period, the context, the perspectives. In any case, it is increasingly clear that the islands have always been incorporated into the communication networks that have woven the history of the Mediterranean. The islands are realities both frag-ile and persistent, and provide an essential key to under-standing the Mediterranean world.“

Dionigi Albera, Keynote speaker of MIC - Vis, 2016, Director of the Institut d’Ethnologie Méditerranéenne, Européenne et Comparative

ravnog vijeća Branko Štefanović: „U posljednjih je nekoliko desetljeća previše riječi, a premalo djela uloženo u rješavanje problema s kojima se susreću hrvatski otoci. Najznačajniji su svakako depopulacija i iseljavanje mladih s otoka. Ti se pro-blemi ne mogu riješiti samo potica-njem razvoja masovnog turizma, jer to

nije dugoročno održiv razvoj i stvarni život. Projekt ‘Otočna inicijativa’ us-mjeren je stvaranju uvjeta za stvarni i održivi život na otocima, a daleko najvažniji uvjet je pristup obrazovanju i znanju. Ovaj projekt koristi prirodne

o IzLožBI „MALI oTocI - pIoNIRI oDRžIVog RAzVojA“ I SURADNjI S koNzERVAToRIjEM zA pRIMoRjE„PAP/RAC i Conservatoire du Littoral aktivno rade na provedbi mediteranskog Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem. U tom kontekstu, PAP/RAC je zajedno s lokalnom i državnom vlasti izgradio Obalni plan za Šibensko-kninsku županiju, dok je Conservatoire pokrenuo inicijativu Održivih otoka. U is-prepletenom procesu s drugim pilot otocima iz cijelog svijeta, radimo na otoku Zlarinu kako bi definirali kriterije za kategoriziranje malih otoka kao “održivih”. To nas je dovelo do MIC Vis ‘16, gdje smo našli zajednički jezik za dijalog s VERN’om i Pilarom i ojačali našu mrežu partnera. Zajedno smo uspješno pred-stavili grupnu izložbu fotografija “Mali otoci - pioniri održivog razvoja” u VERN’ovom centru na Visu, koju je pripremio Conservatoire. Izložba je ovim po-vodom prebačena sa Zlarina na Vis. Sve u svemu, to je vrlo ohrabrujući prvi korak prema budućim suradnjama.“

Sylvain petit, Programme officer PAP/RAC

otočke resurse za poticanje razvoja akademskih aktivnosti i života na otoku Visu, izvan turističke sezone. Smatram da to može pomoći dalj-njem razvoju i očuvanju autentičnih vrijednosti, puno bolje nego masovni turizam.“U okviru konferencije prikazana je i izložba „Mali otoci - pioniri održivog

razvoja“, koju je organizirao francus-ki Konzervatorij za primorje, a u ljet-nom kinu Vis održana je i hrvatska pretpremijera dokumentarnog filma „Dalmacija iz zraka“, producenta Branka Borčića.

Partner konferencije bila je i Turistička zajednica Grada Visa, a integralni dio programa konferencije uključivao je i obilazak otoka, grada Komiže i tvrđave King George III. (Fortica).

“Ono na što smo posebno ponosni je bliska suradnja koju je konferencija os-tvarila s lokalnom zajednicom koja je prepoznala vrijednost ovoga projekta te ga svesrdno podržala. Između os-taloga, jedan od primjera uključenosti lokalne zajednice bilo je aktivno su-djelovanje učenika Srednje škole Vis u pripremanju i posluživanju hrane za gala večeru koja je organizirana za sudionike konferencije“, istaknuo je Rino Medić iz organizacijskog odbora konferencije.

Što se tiče planovima za budućnost profesorica Ramljak je zaključila: „Konferenciju planiramo organizirati bijenalno te se nadamo i vjerujemo da bi Hrvatska, i konkretno otok Vis, mogli postati referentnom točkom iz koje se promišlja cijeli Mediteran.“

20

Desetljeće promjenaod poslovnih do integriranih komunikacija

Reformirani studij

Integrirane komunikacije kom-biniraju stratešku ulogu različitih ko-munikacijskih disciplina (marketinga i odnosa s javnošću) radi ostvarenja maksimalnoga komunikacijskog rezul-tata. Ključni pojmovi za razumijevanje koncepta integriranih komunikacija su sinergija, u smislu zajedničke, pomno planirane i disciplinirane provedbe komunikacijskih alata marketinga i odnosa s javnošću, te strategija, jer bez pomno razrađene komunikacijske strategije, koja se temelji na održivom poslovnom planu nema ni uspješne in-tegrirane komunikacije. Integrirane marketinške komunikacije (IMK) nastale su krajem 80-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u, a prema Američkom udruženju oglasnih agencija (Ameri-can Association of Advertising Agen-cies), IMK predstavljaju „koncept planiranih marketinških komunikacija koji prepoznaje dodane vrijednosti opsežnog plana koji vrednuje stratešku ulogu različitih komunikacijskih disci-plina (npr. opće oglašavanje, direktna prodaja, prodajne promocije i odnosi s javnošću) te ih kombinira kako bi osi-gurao jasnoću, dosljednost i maksimalni komunikacijski utjecaj“ (Percy, 2008: 5).

Ocem integrirane marketinške ko-munikacije smatra se Don Edward Schultz, profesor emeritus na North-western University’s Medill School, prema kojemu su IMK „proces razvoja i primjene različitih oblika persuazivne komunikacije s potrošačima i potenci-jalnim kupcima u određenom vremenu“ (Schultz prema Kesić, 2003: 28). Pre-ma Michaelu kuncziku (koji poput većine stručnjaka za odnose s javnošću koristi termin integrirane komunikaci-je) „integrirano se komuniciranje tiče sveukupnih komunikacijskih aktivnosti nekog poduzeća, poput korporativnog identiteta, korporativnog dizajna, marketinga, oglašavanja, odnosa s ulagačima i odnosa s javnošću“ (Kunc-zik, 2006: 187). Iako su odnosi s javnošću dugo vremena svrstavani pod marketinške alate, pa ih mnogi teoretičari, posebice oni marketinške struke, i danas svrstavaju pod market-ing, studenti na VERN’ovom studiju uče da se odnosi s javnošću od market-inga razlikuju s obzirom na jezik koji upotrebljavaju (služe se kognitivnošću, odnosno činjenicama, za razliku od marketinga koji prvenstveno utječe na emocije) te namjeru. Namjere odnosa

s javnošću su promocija, informiranje, edukacija i razumijevanje, dok je glav-ni cilj marketinga povećanje prodaje.

Prema pojedinim teoretičarima do po-jave integriranih komunikacija došlo je zbog nekoliko bitnih razloga:

1. razvoja informatičkih tehnologija i njihova utjecaja na medije i komuni-kaciju općenito;

2. multiplikacije medija, odnosno po-jave novih medija koji kombiniraju klasične, tiskane medije i elektroničke medije (pisana, vizualna, auditivna komponenta);

3. diverzifikacije (ciljanih) javnosti koja je snažno utjecala na ulazak dvosmjerne komunikacije u prostor marketinga; 4. globalizacije, odnosno nastanka globalnog tržišta i jačanja multina-cionalnih kompanija;

5. prodora gerilskih (nekonvencion-alnih) oblika komunikacije (Kitchen i Burgman, 2010: 1-2).

S druge pak strane Tanja kesić smatra da su pojavu integrirane marketinške komunikacije uvjetovali:

Pokrenut 2005. kao pionirski studijski program u hrvatskim okvirima, VERN’ov specijalistički diplomski studij Upravljanja poslovnim komunikacijama ra-zvijao se posljednjih desetak godina prateći nove trendove u komuniciranju i

prilagođavajući se društvenim i tehnološkim promjenama. Od ljetnog semestra 2016., studij je doživio temeljiti redizajn usklađen s recentnom poslovnom i

stučnom praksom, koji ga je pozicionirao kao prvi studij integriranih komunikacija u Hrvatskoj. O konceptu integriranih komunikacija i novom okviru studija u ovom

broju VERN’uma piše njegova programska voditeljica profesorica Mirela Holy.

Piše: dr. sc. Mirela Holy

21

1. smanjena efikasnost oglašavanja putem masovnih medija; 2. povećanje povjerenja prema tržišno usmjerenim komunikacijskim metodama poput direktne prodaje i npr. prodaje putem interneta; 3. veći zahtjevi usmjereni prema ponuđačima marketinške ko-munikacije koji su prije pojave IMK-a nudili samo jedan oblik komunikacij-skih aktivnosti i 4. zahtjevi poduzeća za praćenjem i povećanjem povrata ulaganja u komunikaciju (Kesić, 2003: 31). No, svi se teoretičari slažu da je na pojavu integriranih komunikacija snažno utjecala globalizacija tržišta, razvoj tehnologije i njezin utjecaj na komunikaciju, posebice nastanak novih medija koji svakim danom sve više smanjuju utjecaj tradicionalnih masovnih medija. Martina Ferenčić u članku „Marketinška komunikacija u digitalnom svijetu“ naglašava da je informatizacija i digitalizacija utje-cala „na sve segmente kreiranja, kako marketinškog miksa, tako i promo-tivnog miksa, odnosno na postavljanje integrirane marketinške komunikacije (IMK). Digitalna revolucija, a posebno brzi rast i prihvaćanje interneta u svim aspektima komuniciranja i informira-nja, ima očit utjecaj na kreiranje pro-motivnog miksa te kreiranja komuni-kacijskih strategija“ (Ferenčić, 2012: 43). Imajući na umu te činjenice, s ve-likom vjerojatnošću možemo zaključiti da će integrirane komunikacije u vre-menima koja dolaze imati sve veći značaj i ulogu.

Prema Kotleru pet temeljnih obilježja IMK-a su: 1. utjecaj na ponašanje - poticanje novih oblika ponašanja, učvršćivanje postojećih ili mijenjanje trenutnog ponašanja; 2. fokusiranost na potrošača - potrošač kao ishodište cjelokupnih marketinških aktivnosti predstavlja i početak strate-gije, bez poznavanja potrošača komu-nikacija neće postići željene ciljeve; 3. korištenje jednog ili svih oblika ko-munikacije za dosezanje ciljne publike i prezentiranje željene poruke jer je

ključna potreba kombiniranja poruka i medija kako bi se postigli željeni učinci komunikacije; 4. postizanje sinergije je temelj IMK-a - svi odabrani komunikacijski oblici moraju se dopunjavati osiguravajući sinergijske učinke, uz postizanje ja-koga jedinstvenog imidža marke ili poduzeća; 5. izgradnja dugoročnih odnosa s kup-cima jer je jedna od osnovnih odrednica IMK-a činjenica da uspješna komuni-kacija zahtijeva izgradnju dugoročnog odnosa između marke i kupca.

Cilj integrirane komunikacije je utje-cati ili izravno usmjeriti ponašanje odabrane publike prema precizno definiranom ishodu. Zbog toga proces integrirane komunikacije počinje s ci-ljanom javnošću i usmjerava se natrag radi determiniranja i definiranja ob-lika i metoda preko kojih će se raz-viti persuazivni komunikacijski proces. (Kotler prema Kesić, 2003: 29).

Iako integrirana komunikacija ko-risti sve oblike komunikacije koji su značajni za ciljanu javnost, Kesić na-vodi sljedeće elemente integriranoga marketinškog miksa:1. oglašavanje (audio - radio; vizualno - tiskovine; kombinirani - TV; interak-tivni - internet);2. direktna marketinška komunikacija (direktna pošta, katalozi, internet, da-ta-base marketing, direktna prodaja, tele-marketing itd.);3. unaprjeđenje prodaje (izložbe, demonstracije, priredbe/eventi) - us-mjereno prema potrošačima ili prema trgovačkim posrednicima;4. osobna prodaja;5. odnosi s javnošću - namjerni/planirani, dugoročni;6. publicitet - spontan, ‘neutralan’;7. vanjsko oglašavanje (Kesić, 2003: 33).

U skladu s prethodno elaboriranim spoznajama, kolegiji na reformiranom studiju Upravljanja poslovnim komu-

nikacijama, koncipirani su kako bi s jedne strane osposobljavali studente za kreiranje i provedbu marketinških komunikacijskih projekata (od strate-gija brandiranja, dizajna vizualnih komunikacija, digitalnog marketinga, integriranih poslovnih komunikacijskih strategija, copywritinga, gerilskih ko-munikacija, poznavanja potrošača, tržišta i javnog mnijenja i sl.), kao i onih iz područja odnosa s javnošću (od planiranja integrirane komunikacije, teorije masovnih medija, pop-kulture i medijske pismenosti, community menadžmenta, upravljanja trendovi-ma, političkog i kriznog komuniciranja, tehnika komunikacijske manipulacije i spiniranja, etike i psihologije u komu-nikacijama, komunikacije slavnih, ste-reotipa i komunikacije i sl.), te kako bi s druge strane osposobljavali stu-dente za njihovo uspješno integriranje, kao i za integriranje ciljanih javnosti u komunikaciju organizacija kako bi se postigli sinergijski rezultati. Ovaj je studijski program stoga logičan izbor za nastavak stručnog usavršavanja svih studenata koji završe preddiplomske studije odnosa s javnošću ili market-inga jer pruža iznimno važnu nadgrad-nju stečenih komunikacijskih znanja, a time i daleko veću konkurentnost na tržištu rada. Naime, po završetku ovoga studija studenti su osposobljeni za sve poslove u odnosima s javnošću i marketinškim komunikacijama, kako u profitnom, javnom/državnom i ne-profitnom sektoru.

LITERATURA

Ferenčić, M. (2012): „Marketinška komunikacija u digitalnom svijetu“, Praktični menadžment, Vol. III, br. 5, str. 42-46.Kesić, T. (2003): Integrirana marketinška komunikacija, Zagreb: Opinio d.o.o.Kitchen, P.J. i Burgmann, I.: „Integrated Marketing Communication“, http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/9781444316568.wiem04001/pdf (15. prosinca 2010.) Kunczik, M. (2006): Odnosi s javnošću: koncepti i teorije, Zagreb: Fakultet političkih znanosti.Percy, L. (2008): Strategic Integrated Marketing Communication, Oxford: Elsevier Inc.

1Prema British Chartered Institute of Marketing “marketing je funkcija menadžmenta koja određuje, predviđa i zadovoljava potrebe za profitom.”

22

open innovations VERN’ Forum

“Keep crazy ideas and nourish them, develop them. That’s the only way you can be innovative. Get rid of the burden of stereotypes about innovation. Inno-vation is not only R&D, it’s not about making up crazy ideas, they do not oc-cur only in the field of technology, they don’t need to be expensive and they are not reserved for large companies.”

That’s how Tom Spanjaard, Lecturer of Innovation Management & Market-ing at Dutch Avans University OAS and an expert in boosting students, SME’s and technical teams innovative capabilities explained to our students how to pursue their innovation momen-tums. In the framework of VERN’ Fo-rum, Spanjaard was a guest at VERN’ during his recent visit to Zagreb, where he attended the international confe-rence on corporate innovation and entrepreneurship in organizations. At his home University, he said, in their four-year course, creativity is manda-tory in every semester. So at every se-mester, every week, students have five hours of creativity classes, where they are trained by creativity professionals. And as a part of those activities stu-dents at his course, as well as at the whole Avans University cooperate with the economy and strong companies on the basis of open innovation (OI) model. Wishing to explain the model a little further, he quoted Henry ches-brough from Garwood Center for Cor-

porate Innovation at the Haas School of Business at the University of Cali-fornia, Berkeley who said

“open innovation is the use of purposive inflows and outflows of know-ledge to acceler-ate internal innovation and expand the mar-kets for external use of innovation, respec-tively”.

The innovation process, said Span-jaard, consists of four steps: ideation, assessment, product development and commercialization. During this pro-cess, the system of closed innovation is entirely focused on internal resources, which actually narrows its space for maneuver in innovation design process.On the other hand, a system of open innovation is based on the assump-tion that “all big ideas do not have to come from us, the organization does not have all the smartest people in the world, R&D carried out by others can be useful, organizations can not always know what the market needs, external parties might be more capable to de-

Prvi VERN’ Forum u ovoj akademskoj godini ugostio je Toma Spanjaarda, predavača s nizozemskog Avans

University of Applied Sciences. Okupljenim studentima i predavačima profesor Spanjaard je predstavio svoje

koncepte i razmišljanja o inovacijskim procesima.

velop for the organization, customers can also participate in the develop-ment, sale can be left to others, etc.”.

“So as a part of our cooperation with the economy, our students actually develop projects for some of the larg-est international companies such as Shell, MAN, KLM, SAP, MERCK and many others, based on these assump-tions. They are encouraged to develop their ideas and present them to these companies, as this increases their pos-sibilities of building careers in some of these companies”, he explained.

In the post lecture interview Tom said that innovation management is the management of innovation processes, which has become almost a vital tool for surviving on the market for many organizations, regardless of the sec-tor they are operating in. This kind of management refers both to product and organizational innovation and it includes a set of tools that allow ma-nagers and engineers to cooperate with a common understanding of processes and goals. Tom explained that in his opinion “there are two organizational levels that come into play when we speak of innovation management. First of all there is innovation from a project management perspective. From this perspective, it is the innovation man-ager’s responsibility to fill the innova-tion funnel with innovation projects.

Pripremio: Vanja Koljan

23This kind of management requires project management skill which we as-sociate with more traditional manage-ment methods.”

“Innovation also happens in a lower echelon. We see more and more that managers are made responsible for managing employees in such a way that they become more innovative. We call this bottom-up innovation. This is an area which is very much in de-velopment. This type of management requires motivational skills, creativity development skills and culture change management“.

He pointed out a few of the greatest benefits for organizations that are im-plementing OI.

“It will make your organization to create purposively in- and outflows of information in order to become more innovative. It will open your organiza-tion to the outer world, your custom-ers and buyers. Your ideas will not be developed only within the company walls and innovations may not be commercialized by the company that founded the innovation any more. I mean, companies are seeing that ideas that are created from outside the com-pany can also be very beneficial. For example, students can be very help-ful in this ideation and they can also help to test an innovation concept. Off course, companies can learn from stu-dents, but students can also learn from companies.”

Hand in hand with strong university-business cooperation that every suc-cessful economy has recognized as a model to be pushed, we were inter-ested in how many companies globally choose to implement open innovation processes and how good they are at managing them.

“open innovation comes in many forms. Companies like Siemens, Merck and Philips have grand Open Innovation schemes were universities from mul-tiple countries can participate. What you see is that especially on the SME level, open innovation can have a great added value. SME’s could be able to be so much more innovative if only they collaborate more with strategic innovation partners. Research shows that only a small percentage of SME’s has the capability to use the full poten-tial of open innovation“, said Tom.

He added that students should develop personal competencies for the creation of innovative business concepts, such as personal leadership, connections, investigative capacity, creativity, de-velopment strengths and entrepreneur-ship. In order to develop innovative skills, he recommended students that they should participate in the innova-tion challenges and use the method of gamification. “The key is practice, practice, practice. Students and young

professionals should be working on in-novation projects and should be sur-rounded with motivating innovation coaches that see each individual’s po-tential. By discovering what works and doesn’t work for an individual in these innovation projects, one can grow to be an innovation professional.“Therefore Tom recommends students and young professionals to play the Innovation Management Game, deve-loped in the Netherlands, which demo can be seen at www.innovativedutch.com/zagreb

“I have to say that in education there is surely a difference from country to country, but also from university to university in the field of implementa-tion the open innovation concept in their education paradigms. It requires an open culture. In countries where professors traditionally have the power and influence, it is difficult to create students with a lot of initiative. With-out an entrepreneurial mindset, both by the students and the professors, in-novation projects will never succeed.“

He pointed out that a Federation of American Scientists came out with an interesting conclusion which said that students remember only 10 percent of what they read, 20 percent of what they hear, 30 percent if they see visuals related to what they hear, 50 percent if they watch someone do something while explaining it, but almost 90 per-cent if they do the job themselves, even if only as a simulation.

24

Izrael - partnerska zemlja

konferencija oBRAD

Posebni gosti, predstavnici Izraela, konferenciji su dali značajan doprinos u vidu prijenosa znanja i iskustava u segmentu usklađivanja visokog obra-zovanja s potrebama gospodarstva. Naime, upravo je Izrael rangiran na 2. mjesto među 60 razvijenih zema-lja svijeta, po usklađenosti sveučilišne produkcije s potrebama gospodarskog razvoja, a prema jednom izvješću OECD-a Izrael je druga „najobra-zovanija“ država na svijetu, nakon Kanade. No, još je važnije promatrati Izrael iz perspektive poduzetništva, jer je up-ravo ta zemlja prije koju godinu poni-jela titulu „startup nacije“. U odnosu na svoju populaciju, Izrael ima najveći broj novootvorenih kompanija na svije-tu. Samo u 2015. broj novih kompani-ja narastao je za 1.400, od kojih je njih 373 prikupilo preko 3,5 milijardi dola-ra investicija, dok ih je 69 akvizirano za ukupno više od 5 milijardi dola-ra. Tajnu izraelskog poduzetničkog booma, sudionicima su konferencije približili: Nj. E. zina kalay kleit-man, veleposlanica Izraela u Republici Hrvatskoj, prof. dr. sc. Ada yonath, dobitnica Nobelove nagrade s Weiz-mann instituta, Moran Nir, izvršna direktorica Zell Entrepreneurship pro-grama, Dafna Schwartz, voditeljica Poduzetništva i Hi-Tech menadžment smjera na odsjeku za Poslovno uprav-ljanje i direktorica Bengis centra za

Poduzetništvo i menadžment visoke tehnologije na Guilford Glazer fakulte-tu za menadžment Sveučilišta Ben Gu-rion te Meital Reches s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

IZRAeLSKA ISKUSTVA: PoDUZeTNIŠTVo I INoVAcIje KLjUčNe SU ZA RAST, A SVIjeT je PUN STARTUP PRILIKAProfesorica Dafna Schwartz s iz-raelskog Sveučilišta Ben Gurion na konferenciji je održala izlaganje na temu uloge sveučilišnih programa poduzetništva i inovacija na ekonom-ski rast. Budući da se ovom tematikom svakodnevno bavi u okviru svoga aka-demskog rada te da dolazi iz zemlje koja nosi epitet startup nacije, profe-sorica Schwartz je svakako bila jedna od najpozvanijih govoriti o utjecaju ove međusektorske suradnje na gospo-darske aktivnosti. Istaknula je kako sve veći broj sveučilišta u svijetu počinje imple-mentirati poduzetništvo i inovacije u svoje studijske programe i te-meljne obrazovne vrijednosti. Pritom se susreću s izazovom dizajniranja specifičnih metoda za poučavanje poduzetništva, jer je riječ o modelima koji donekle odskaču od tradicional-nih akademskih programa, poput eks-perimentalnog poučavanja, praktičnog iskustvenog rada, učenja na terenu u stvarnim poslovnim situacijama, teren-

skog rada ili suradnje s vanjskim part-nerima u privatnom i javnom sektoru. Sve te aktivnosti pogoduju stvaranju pluralizma u ponudi studijskih progra-ma i inovativnim pristupima u njiho-vom izvođenju, a utječu i na rangiranje najboljih svjetskih sveučilišta. Upravo zbog toga ne iznenađuje da neka od najboljih sveučilišta otvaraju i posebne poduzetničke centre poput onoga na Harvard Business School, Babsonu, Sveučilištu Houston, Oxfordu, Cam-bridgeu, INSEADu, itd. „Kada se mjeri izravan doprinos tih centara gospodarstvu, podaci Forbesa iz 2015. pokazuju da su u proteklih pet godina diplomanti Harvard Busi-ness School osnovali više od 75 tvrtki koje su privukle više od 1,9 milijardi dolara ulaganja, dok su primjerice diplomanti poslovne škole Sveučilišta u Chicagu osnovali više od 200 tvrtki koje su prikupile više od 127 milijuna dolara investicija“, istaknula je profe-sorica Schwartz.„Poduzetništvo je danas postalo ele-mentarna vještina na tržištu rada i ona se mora poučavati na sveučilištima. To je elementarna vještina za studente koji samozapošljavanje razmatraju kao poželjnu karijernu opciju, ali i za zaposlenike u njihovom karijernom razvoju jer stvaraju vrijednost za svoje poslodavce“, poručila je.Upravo je stjecanje vještina potrebnih ra razvoj inovativnih poduzetničkih

U lipnju ove godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je prva konferen-cija oBRAD (obrazovanje i rad) u organizaciji Veleučilišta VERN’, Sveučilišta u za-

grebu i Hrvatske udruge poslodavaca. Konferencija je okupila domaće i inozemne pred-stavnike akademskog sektora i gospodarstva te stručnjake iz partnerske zemlje - Izraela.

Održavanjem ove konferencije učinjen je prvi korak prema otvaranju konstruktivnog dijaloga između obrazovnog sustava i tržišta rada, te objedinjavanju javnog i privatnog,

odnosno gospodarskog i obrazovnog interesa za uspostavu suvremenijeg i konstruktivnijeg obrazovnog modela u Hrvatskoj.

Pripremio: Vanja Koljan

25projekata u rastućem startup okruženju bila i tema workshopa „Gledajući na svijet kao startup“ koji je vodila još jedna izraelska gošća Mo-ran Nir, izvršna direktorica Zell En-trepreneurship programa na IDC Her-zliya i osnivačica nekoliko startupa.

KeMIjSKA oLoVKA oD MILIjUN DoLARATijekom svoga izlaganja Moran je su-dionicima objasnila kojim se alatima koristiti i kako ih implementirati u poslovnim aktivnostima, ne samo u segmentu startupa već i tradicionalnog poslovnog okruženja. Na temelju primjera i zagonetki iz proizvodnog okruženja - tvornice sa-puna u kojoj s trake izlaze prazne kuti-je te američkog astronauta koji zbog bestežinskog stanja nije mogao pisati bilješke klasičnom kemijskom olovkom - Moran je sudionicima pokazala kako razmišljati iz drugačije perspektive i pronaći inovativno rješenje za poslovni problem, bez enormnih troškova (šuška se da je NASA navodno potrošila oko milijuna američkih dolara za razvoj kemijske olovke koja može ostavljati trag na papiru u bestežinskom stanju, prije nego li su počeli koristiti običnu grafitnu olovku op.a.). Kroz jednomi-nutni test crtanja, sudionici su uvidjeli kako pomoću poznavanja tehnike i is-pravnog pristupa jednostavnije stvoriti mnogo kreativniju početnu strukturu, koja može biti korisna za daljnji raz-

voj. Na taj je način Moran zapravo otvorila pitanje „rađaju“ li se poduzet-nici ili se poduzetništvo može naučiti. „Neke vještine jesu urođene poput ra-doznalosti, želje za učenjem, itd., ali tijekom života morate i možete razviti još mnogo drugih vještina, baš poput želje za poduzetništvom. Tu je vještinu prikladno razvijati u ekosustavu koji potiče i prepoznaje poduzetništvo kao važan segment ukupnoga društvenog i gospodarskog razvoja, poput akadem-skog, investitorskog, startupovskog ili korporacijskog sustava. Svoje studente potičem tako da im kažem: slobodno griješite i činite pogreške, ali nemoj-te ih činiti često. Time pokazujete da pokušavate, preuzimate rizik i tražite prilike, ali postajete svjesniji svojih pogrešaka i znate kako ih ubuduće izbjeći“, objasnila je Moran.Direktorica Zella upoznala je također polaznike i s mnogim uspješnim startup tvrtkama i projektima koje su studenti pokrenuli u okviru Zell Entrepreneur-ship programa, od kojih su neki pri-vukli i višemilijunske investicije. Glavni im je cilj, istaknula je, prema želji po-duzetnika i osnivača programa Sama Zella, učiti ljude kako biti poduzetnik koji neće samo razvijati startupe, već će razmišljati na poduzetnički način, ra-zumjeti vještine u globalnom kontekstu i nastojati ih iskoristiti za stvaranje boljeg ekosustava u kojem će primijeniti svoja znanja iz segmenta startupa, velikih kor-poracija i ostalih poslovnih organizacija.

Upravo su takav pristup primije-nili pojedini studenti Zell programa, osnivači brojnih uspješnih startupa u segmentu financija, aplikacija, ga- minga, medicine i mnogo drugih, koji su među ostalim razvili projekte: Wibbitz (tehnologija koja konvertira tekstualni članak u video-materijal; projekt je privukao 8 milijuna dolara investicija), Segoma (napredna 3D tehnologija fotografiranja dijama- nata, koja je akvizirana za 18 mili-juna dolara), Zebra Medical Devices (big data startup u području medicine koji je prikupio 12 milijuna dolara investicija i ugovorio suradnju s Dell-om) itd.Glavni cilj workshopa bio je steći po-gled na svijet kao na startup, iako to ne znači nužno pokretati startupe, već razmišljati na kreativan način o mar-ketingu, procesima, svakodnevnim problemima ili izazovima u vlastitom okruženju - istraživati, razmjenjivati mišljenja i slušati ljude oko sebe.„Zato i provodim kolegij ‘Poduzetništvo i izlasci i što im je zajedničko‘ (Entre-preneurship & Dating and What It Has in Common), čiji je cilj saznati što više informacija o osobama s kojima komu-nicirate, bez obzira je li riječ o izlasku, konferenciji ili poslovnom sastanku. Tako ćete znati izgraditi početni pristup, planirati daljnju strategiju i prepozna-vati zajedničke interese koji mogu biti temelj za uspješnu poslovnu inovaciju.“ zaključila je Moran Nir.

26

Na pragu A1 lige

Akk VERN’

No vratimo se na početak. Neki bi rekli da je sve počelo akademske go-dine 2005/2006. kada je osnovana studentska sportska udruga unutar koje je počela djelovati košarkaška ekipa. Drugi bi rekli da je započelo 2008. dovođenjem trenera, nekolicine kvalitetnijih igrača i prvim sportskim uspjesima. No, činjenica je da je 2012. bila godina prekretnica za VERN’ovu košarkašku ekipu - te je godine osno-van AKK VERN’.

U sezoni 2012/2013. klub je krenuo s nastupima u C1 ligi i u svojoj debi-tantskoj sezoni izborio ulazak u B1 ligu. U prvoj natjecateljskoj godini u B1 ligi osvojili su prvo mjesto što im je osiguralo iskorak u viši rang, točnije u A2 ligu koju igraju od tada. Danas se košarkaška ekipa VERN’a može pohvaliti i s dvije srebrne medalje sa sveučilišnih prvenstava Hrvatske, tri zlata sa sveučilišnih prvenstava grada Zagreba, sudjelovanjem na Sveučilišnom prvenstvu Europe na kojem su zauzeli četvrto mjesto, kao i mnoštvom medalja s međunarodnih studentskih turnira.

Američka pričana hrvatski načinNa spomen Akademskog košarkaškog kluba VERN’, svatko tko je i naj-manje upućen u cijelu priču, prvo pomisli na Marija kralja, prijašnjeg

igrača, a sada direktora i menadžera kluba. Tijekom godina provedenih na američkom sveučilištu, Mario je stekao vrijedna iskustva u sveučilišnom sportu koja je želio prenijeti u Hrvat-sku. Sam osnutak košarkaškog kluba na VERN’u inspiriran je američkom sveučilišnom košarkaškom ligom (NCAA) te njihovim sustavom rada, načinom usklađivanja sportskih i akademskih obaveza i izgrađivanjem pozitivnih društvenih vrijednosti kod igrača sveučilišne košarke. Vizija kluba već se par godina promovira u sklopu sveučilišnih natjecanja na grad-skoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Njezina osnovna ideja je omogućiti mladim ljudima natjecateljsko bavljenje sportom koje ne isključuje danas sve bitnije akademsko obrazovanje. VERN je, na konkretnom košarkaškom pri-mjeru prepoznao problematiku sport-skog odrastanja i sazrijevanja u raz-doblju prelaska iz juniora u seniore, te pronašao način omogućavanja poje-dincu da uz košarkašku karijeru usvoji znanja i vještine te razvije kompeten-cije koje će mu nakon završetka sport-ske karijere omogućiti konkurentnost na tržištu rada.

„Svidio mi se spoj studiranja i sporta. Mogu uskladiti i jedno i drugo dok to prije nisam mogao. Igrajući košarku radim ono što volim, a bitno mi je i studiranje jer nakon kraja sportske ka-rijere želim imati i diplomu u rukama.

AKK VERN’ je bio moj izbor jer je mlad i perspektivan klub s velikim am-bicijama.“ izjavio je Luka živko, stu-dent Ekonomije poduzetništva kojemu je ovo prva godina u klubu.

Filipu Šimoviću, studentu Turizma, ovo je već treća godina u klubu. „Sma-tram da s akademske strane VERN’ nudi kvalitetnije obrazovanje koje se bazira na suvremenoj poslovnoj praksi. Fokus je na sadašnjosti i onom bitnom, što je danas na tržištu rada svim poslo-davcima prioritet. Izabrao sam AKK VERN’ zato jer igrajući za taj klub mogu kvalitetno trenirati i igrajući košarku ostvarivati košarkaške ciljeve te istovremeno kvalitetno postizati i one akademske. To je donedavno u Hrvatskoj za jednog sportaša većinom bilo teško ostvariva ili nemoguća misija.“

odlučno, snažno, zajedno - za dobar početak sezone„Ovo je najuspješnije otvaranje sezone u povijesti igranja u A2 ligi, tako da moramo biti zadovoljni, pogotovo uz probleme s ozljedama koje nam se događaju. Liga je možda i malo jača nego prošle godine jer se 5-6 klubova bori za vrh ljestvice. Većinu smo tih klubova pobijedili i sada imamo lijepu prednost na vrhu ljestvice.“ - rezimira ovogodišnji ulazak u sezonu Luka No-vak, pomoćni trener i tim menadžer AKK VERN’.

Iako zvuči pomalo kao tipičan holivudski film, priča o Akademskom košarkaškom klubu VERN’ puno je više od toga. Više je to od vizije pokretača i dvanaest indi-

vidualaca i njihovih trenera koji su prije obitelj, nego samo ekipa institucije koja je prepoznala i podržala ideju - ovo je san iz 2012. koji počinje sličiti na stvarnost.

Piše: Valentina Pankasz, apsolventica studija Novinarstva

Očekivanja tima i trenera su, kako kaže Mario kralj, bila da će se 3-4 ekipe odvojiti i boriti za dva mjesta koja vode u kvalifikacije za A1 ligu iduće godine. No, tijek natjecanja je iznenadio mnoge. Borba za vrh tablice više je nego neizvjesna. „Na našu sreću“, optimističan je Mario, „ takva situacija nam odgovara jer smo trenutno na vrhu i nismo doživjeli neki iznenađujući poraz kao ostale ekipe.“ Jedini poraz je onaj protiv ekipe Bosca, ali kako uz osmijeh kaže kondicijski trener Filip Maršić: „Vjerujem da ćemo im vratiti za to.“ On smatra kako su dobro odrađene pripreme, svakodnevni treninzi, maksimalno za-laganje svakoga člana ekipe i trenera razlog ovogodišnjeg uspjeha. „Mislim da su igrači razvili među sobom dobru kemiju, znaju koji im je cilj i svi zajed-no radimo na ostvarivanju tog cilja.“ A ciljevi su ambiciozni: „Prije svega ulazak u kvalifikacije za A1 ligu, a to znači plasman među dvije ekipe u A2 ligi centar. U okviru sveučilišnih natje-canja to je obrana dvostruke krune u Zagrebu i nakon dva uzastopna druga mjesta, konačno osvajanje državnog prvenstva“ - jednoglasni su svi iz vod-stva kluba.

A1 liga - tamo nam je i mjestoVisoko postavljeni ciljevi dolaze i s velikim obavezama. Ono što bi čekalo

VERN’ove košarkaše u A1 ligi više je od uzbudljivih utakmica i putovanja - to je mogućnost za odmjeravanje snaga s igračima koji su nekima od njih done-davno bili košarkaški uzori, a drugima primjer onoga što sami žele postići.

Najmlađi član kluba je Vedran Her-naus i ima tek sedamnaest godina. „Za mene je košarka trenutno ‘bi-jeg’ od škole i svakodnevice. Ulazak u A1 ligu bio bi sigurno ostvarenje moji dosadašnjih košarkaških snova.“ Nešto stariji Luka jelinić na taj plas-man gleda kao na veliku osobnu priliku koju mu igranje u timu omogućava. „Kao jednom od mlađih igrača ulazak u A1 ligu značio bi mi jako mnogo. To je jedna bitno viša razina natjecanja, a samim time dolazi i veliko iskustvo, ali i prilika da budem zapažen i napredu-jem. Dat ću sve od sebe da se kao tim približimo tome cilju.“ Mnogi bi se složili kako je Marko Baković jedan od najjači VERN’ovih aduta. Ambiciozan i motiviran natje-cateljski gleda na priliku koju bi pružio iskorak u višu ligu: „Krenuli bismo s ozbiljnijim natjecanjima i mnogi od nas imali bi priliku pokazati što mogu protiv ozbiljnijih protivnika.“

Bila bi to prilika i za dečke kojima je cilj profesionalno igranje košarke. Jedan od njih je playmaker Matej kljaić koji je kao komentar mogućnosti ulaska u A1 ligu rekao -„tamo nam je i mjesto“.

„Najljepše što mi se dogodilo tijekom studiranja i igranja na VERN’u je to što sam stekao prijatelje za cijeli život, pri tome prvenstveno mislim na ekipu iz kluba.“ To zajedništvo rezultiralo je osvaja-njem sveučilišnog natjecanja grada Zagreba, naslovom viceprvaka Hr-vatske i četvrtog mjesta na Europ-skim sveučilišnim igrama. Tomislav gavranović, student Poduzetničkog menadžmenta koji igra na poziciji krilnog centra i centra rado se prisjeća tih uspjeha. „Bilo je mnogo lijepih tre-nutaka, ali eto izdvojio bi ljude koje sam upoznao zahvaljujući VERN’u, od kojih su mi neki danas jako dobri prijatelji.“

Upravo ta kemija i zajedništvo ono je što ekipu čini posebnom i jakom. To zajedništvo je ono što se osjeti i prepoznaje na svakoj utakmici. Je-dinstveni projekt nastao iz vizije o drugačijem pristupu sveučilišnom sportu, podrške obrazovne ustano-ve i sinergije talentiranih košarkaša otvorio je priliku. „Sav ovaj trud i uloženo vrijeme svakog člana kluba nisu bili uzaludni. Puno bi mi značilo biti dio priče o ostvarivanju takvog uspjeha kao što je ulazak u A1 ligu.“ rekao je glavni trener Srđan Helbich i stavio točku. Vjerujem da iza nje sli-jede još dvije - sve ono što nas čeka…

Budi i ti dio te priče. #playwithVERN

27