Amela Šehović Filozofski fakultet S A R A J E V O

1122.04.2322.04.23

Amela ŠehovićAmela ŠehovićFilozofski fakultet Filozofski fakultet S A R A J E V OS A R A J E V O

Nomina professionis ženskog roda u Nomina professionis ženskog roda u savremenom bosanskom jezikusavremenom bosanskom jeziku

2222.04.2322.04.23

Amela ŠehovićAmela Šehović

Ova tema može se smatrati segmentom tvorbe Ova tema može se smatrati segmentom tvorbe riječi, ali još više dijelom sociolingvističkog riječi, ali još više dijelom sociolingvističkog istraistražživanja odnosa jezika i roda. ivanja odnosa jezika i roda.

„„JJezik i rod fundamentalno sadržani u društvenoj ezik i rod fundamentalno sadržani u društvenoj praksi” (Eckert – McConnell-Ginet, 2005:5)praksi” (Eckert – McConnell-Ginet, 2005:5),, tj. tj. jezička je upotreba određena društvenim jezička je upotreba određena društvenim kontekstom. kontekstom.

3322.04.2322.04.23


Većina definicija izraza Većina definicija izraza seksizamseksizam svodi se na svodi se na oblik diskriminacije žena i muškaraca na osnovu oblik diskriminacije žena i muškaraca na osnovu spola, s tim što mnogi ističu da je najčešće riječ spola, s tim što mnogi ističu da je najčešće riječ o predrasudama koje ispoljavaju muškarci protiv o predrasudama koje ispoljavaju muškarci protiv žena, dok neki drugi, npr. Graddol i Swann žena, dok neki drugi, npr. Graddol i Swann (1989:96), dodaju da je seksizam diskriminacija (1989:96), dodaju da je seksizam diskriminacija ljudi na osnovu spola, motivirana irelevantnim ljudi na osnovu spola, motivirana irelevantnim razlozima.razlozima.

4422.04.2322.04.23


neseksistički jezik smatra se vrstom neseksistički jezik smatra se vrstom PCPC ((politically correctpolitically correct) jezika ) jezika

diskriminatorni jezikdiskriminatorni jezik ističe razlike među ljudima ističe razlike među ljudima i implicira da su neke grupe ljudi superiornije u i implicira da su neke grupe ljudi superiornije u odnosu na drugeodnosu na druge

5522.04.2322.04.23


Upotreba Upotreba rodno osjetljivog jezika rodno osjetljivog jezika ima dvostruku ima dvostruku funkciju – reflektirati ukupne rodne odnose u funkciju – reflektirati ukupne rodne odnose u društvu, ali ih istovremeno i reafirmirati ili društvu, ali ih istovremeno i reafirmirati ili transformirati u zavisnosti od konkretne transformirati u zavisnosti od konkretne upotrebe određenog jezika. upotrebe određenog jezika.

U tom kontekstu, važno je i pitanje naziva za U tom kontekstu, važno je i pitanje naziva za zanimanja koja obavljaju žene u savremenom zanimanja koja obavljaju žene u savremenom jeziku. jeziku.

6622.04.2322.04.23


imenička mocijaimenička mocija: tvorbeni način označavanja : tvorbeni način označavanja razlike u spolu razlike u spolu

iz okvira imeničke mocije izlaze izvedenice sa iz okvira imeničke mocije izlaze izvedenice sa značenjem supruge muškarca sa određenim značenjem supruge muškarca sa određenim zanimanjem, zvanjem ili titulom zanimanjem, zvanjem ili titulom


istraistražživanje jezika medija u dnevnim novinama u ivanje jezika medija u dnevnim novinama u BiHBiH, , Hrvatskoj i SrbijiHrvatskoj i Srbiji: : „„najvenajvećći postotak jezii postotak jeziččke ke nesenzitivnosti pri oslovljavanjunesenzitivnosti pri oslovljavanju ž žena zabiljeena zabilježženen u Srbijiu Srbiji, , sa prosjekom odsa prosjekom od 24,9%, 24,9%, nakon koje nakon koje slijedi BiH saslijedi BiH sa 20,2%, dok 20,2%, dok je u Hrvatskoj znaje u Hrvatskoj značčajno ajno ninižži postoti postotaak ovakvih tekstovak ovakvih tekstova, 2,9%. , 2,9%.

NajniNajnižži je postotak zabiljei je postotak zabilježžen u hrvatskom en u hrvatskom Jutarnjem listuJutarnjem listu (1,4%), (1,4%), a najvia najvišši u bhi u bh. . Glasu Glasu SrpskeSrpske (44,2%) ( (44,2%) (OsloboOslobođđenje enje 10,74%, 10,74%, AvazAvaz 5,62%)” (5,62%)” (IsanoviIsanović 2007:78). ć 2007:78).

7722.04.2322.04.23


mocioni sufiksimocioni sufiksi: -ica, -ka, -kinja, -inja, -ača, -ara, : -ica, -ka, -kinja, -inja, -ača, -ara, -lja, -uša, -ulj, -ja, -(j)aka, -a-lja, -uša, -ulj, -ja, -(j)aka, -a

Oni čine Oni čine diskurzivne prakse za obiljediskurzivne prakse za obilježžavanje avanje rodaroda ((genderizing discursive practisesgenderizing discursive practises), ), uz druge uz druge specifispecifiččne lingvistine lingvističčke izvoreke izvore – – zamjenice s zamjenice s oznakom rodaoznakom roda, , gramatigramatiččko slaganje roda i druge ko slaganje roda i druge rodno oznarodno označčene leksemeene lekseme ( (EckertEckert//McConnellMcConnell--GinetGinet 2005: 254). 2005: 254).

8822.04.2322.04.23


Imenice na -arImenice na -ar Sufiksu Sufiksu -ar-ar dodaju se dva mociona sufiksa – ili - dodaju se dva mociona sufiksa – ili -

kaka ili - ili -icaica,, ali je u bosanskom jeziku češći -kaali je u bosanskom jeziku češći -ka. . Sam sufiks Sam sufiks -ar-ar je formant kojim se tvore nomina je formant kojim se tvore nomina professionis prvenstveno od imeničkih, a rjeđe professionis prvenstveno od imeničkih, a rjeđe od glagolskih osnova (Ćorić 1982: 73).od glagolskih osnova (Ćorić 1982: 73).

Nekoliko imenica navedeno je samo u muškom Nekoliko imenica navedeno je samo u muškom rodu: bravar, grobar, limar, mehaničar, mornar, rodu: bravar, grobar, limar, mehaničar, mornar, parketar, stolar, skladištar, sladoledar, šumar, parketar, stolar, skladištar, sladoledar, šumar, tesar, tokar i zidar.tesar, tokar i zidar.

9922.04.2322.04.23


Imenice magistar i ministarImenice magistar i ministar

– – magistarmagistar (RHJ: 713, RBJ: 357, RSJ: 666): (RHJ: 713, RBJ: 357, RSJ: 666): magistramagistra (RHJ: 713, samo za farmaceutkinju) (RHJ: 713, samo za farmaceutkinju)

– – ministar ministar (RHJ: 755, RBJ: 378, RSJ: 712):(RHJ: 755, RBJ: 378, RSJ: 712): ministrica ministrica (RHJ: 755 – žarg., RBJ: 378), (RHJ: 755 – žarg., RBJ: 378), ministarka ministarka (RBJ: 378, RSJ: 712 –(RBJ: 378, RSJ: 712 – žena ministar žena ministar tek kao 2. značenje), u značenju ministrove tek kao 2. značenje), u značenju ministrove supruge:supruge: ministrovica ministrovica (RHJ: 756 – razg., RBJ: (RHJ: 756 – razg., RBJ: 378) i378) i ministarka ministarka (RSJ: 712 – 1. značenje ove (RSJ: 712 – 1. značenje ove imenice).imenice).

101022.04.2322.04.23


Imenice na -erImenice na -er

Navedene imenice uglavnom dobijaju sufiks Navedene imenice uglavnom dobijaju sufiks -ka-ka, , iako je u manjem broju primjera (dizajnerica, iako je u manjem broju primjera (dizajnerica, spikerica, trenerica) zabilježeno i pojavljivanje spikerica, trenerica) zabilježeno i pojavljivanje sufiksa -ica. sufiksa -ica.

Nekoliko imenica navedeno je samo u muškom Nekoliko imenica navedeno je samo u muškom rodu: bokser, menadžer, miner, moler, serviser. rodu: bokser, menadžer, miner, moler, serviser.

111122.04.2322.04.23


Imenice na -orImenice na -or Ove imenice češće dobijaju sufiks Ove imenice češće dobijaju sufiks -ica-ica, ponekad , ponekad

dobijaju oba sufiksa – i -ica i -ka, a vrlo rijetko dobijaju oba sufiksa – i -ica i -ka, a vrlo rijetko samo sufiks samo sufiks -ka -ka (kompozitorka, kontrolorka, (kompozitorka, kontrolorka, revizorka). Pri tome, sufiks revizorka). Pri tome, sufiks -ica-ica se dodaje se dodaje imenicama muškog roda na imenicama muškog roda na -or-or najčešće u najčešće u hrvatskom jeziku. hrvatskom jeziku.

Imenica majstorica zanimljiva je zbog različitog Imenica majstorica zanimljiva je zbog različitog akcentiranja kao kriterija za pripisano različito akcentiranja kao kriterija za pripisano različito značenje (žena majstor i utakmica). značenje (žena majstor i utakmica).

121222.04.2322.04.23

131322.04.2322.04.23


Imenice na -ist, -nt i Imenice na -ist, -nt i --ktkt Imenice stranImenice stranog porijekla na -og porijekla na -ist(a) ist(a) movirani movirani

femininum uglavnom grade sufiksima femininum uglavnom grade sufiksima -kinja-kinja i i --icaica, , dok imenice nadok imenice na -kt i -nt -kt i -nt movirani femininum movirani femininum uglavnom grade sufiksom uglavnom grade sufiksom -ica -ica uzuz izuzetak izuzetak korespondentkinja/korespondentica, koji korespondentkinja/korespondentica, koji potvrđuje navedeno pravilo. potvrđuje navedeno pravilo.

Sufiks Sufiks --kinjakinja je, prema svom porijeklu, zapravo je, prema svom porijeklu, zapravo konglutinat, sastavljen od elemenata dvaju konglutinat, sastavljen od elemenata dvaju sufiksa: sufiksa: -ka-ka i i --injinja a (Ćorić 1982: 123). (Ćorić 1982: 123).


Imenice s velarnim suglasnikom Imenice s velarnim suglasnikom Ovim imenicama najčešće se dodaje mocioni Ovim imenicama najčešće se dodaje mocioni

sufiks sufiks -inja-inja, koji je porijeklom iz praslavenskoga , koji je porijeklom iz praslavenskoga jezika (jezika (-yni-yni), a sprečava palatalizaciju velarnih ), a sprečava palatalizaciju velarnih suglasnika ispred sebe i, samim tim, bilo kakve suglasnika ispred sebe i, samim tim, bilo kakve fonološke promjene (Ćorić 1982: 119). Ovaj fonološke promjene (Ćorić 1982: 119). Ovaj sufiks nije pretjerano produktivan u jezičkoj sufiks nije pretjerano produktivan u jezičkoj upotrebi većine govornika bosanskog jezika, no upotrebi većine govornika bosanskog jezika, no rječnici bosanskog jezika bilježe varijante u rječnici bosanskog jezika bilježe varijante u ženskom roduženskom rodu..

141422.04.2322.04.23


Zanimljivo je dodavanje sufiksa -ica uzZanimljivo je dodavanje sufiksa -ica uz uobičajeni uobičajeni sufiks -inja u dva slučaja: sufiks -inja u dva slučaja: pedagogicapedagogica i i tehnologicatehnologica, , što je praksa koja je mnogo zastupljenija u što je praksa koja je mnogo zastupljenija u razgovornom bosanskom jeziku. razgovornom bosanskom jeziku.

Imenice s velarnim suglasnikom na kraju osnove Imenice s velarnim suglasnikom na kraju osnove mogu primiti i smogu primiti i sufiks -ufiks -kinjakinja,, koji omogućuje da se koji omogućuje da se izvrše fonološke promjene: marksolog: izvrše fonološke promjene: marksolog: marksološkinja (RHJ: 729).marksološkinja (RHJ: 729).

Međutim, u normi bosanskog jezika to nije često Međutim, u normi bosanskog jezika to nije često primjenjivano. primjenjivano.

151522.04.2322.04.23


Imenice na -lac/-teljImenice na -lac/-telj U normi savremenog bosanskog jezika nije dat U normi savremenog bosanskog jezika nije dat

prioritet nijednom od navedena dva sufiksa, ali prioritet nijednom od navedena dva sufiksa, ali mlađe generacije više nego sredovječne i starije mlađe generacije više nego sredovječne i starije upotrebljavaju sufiks -telj.upotrebljavaju sufiks -telj.

U U ženskom rodu u upotrebi sufiks -telj, na koji se ženskom rodu u upotrebi sufiks -telj, na koji se dodaju -ka ili -ica, doduše s nešto većom dodaju -ka ili -ica, doduše s nešto većom učestalošću sufiksa -ica.učestalošću sufiksa -ica.

Imenica Imenica prevoditeljicaprevoditeljica u razgovornom jeziku u razgovornom jeziku upotrebljava se u formi upotrebljava se u formi prevodilicaprevodilica. .

161622.04.2322.04.23


ImenicImenicee na -ač i na -ač i --ašaš UU ženskom rodu također dodaje nastavak -ica. ženskom rodu također dodaje nastavak -ica. Imenice na -(n)ikImenice na -(n)ik Ove imenice pretežno u ženskom rodu dobijaju Ove imenice pretežno u ženskom rodu dobijaju

sufiks -(n)ica. sufiks -(n)ica. imenica imenica dopisnicadopisnica:: ranije rezervirana isključivo za ranije rezervirana isključivo za

dopisnu kartu, nikako ne za ženu dopisnika dopisnu kartu, nikako ne za ženu dopisnika imenice bez forme ženskog roda: preduzetnik, imenice bez forme ženskog roda: preduzetnik,

pogrebnik, poreznik, vojnik pogrebnik, poreznik, vojnik

171722.04.2322.04.23

181822.04.2322.04.23


Imenice koje se u rječnicima navode samo u Imenice koje se u rječnicima navode samo u jednom rodujednom rodu: : marinac; mehaničarmarinac; mehaničar; ; menadžermenadžer; ; meteorologmeteorolog; ; minerminer; ; mineralogmineralog; ; modelar;modelar; montermonter; ; moreplovacmoreplovac; ; mornar; motorist(a)mornar; motorist(a); ; mrtvozornik; mrtvozornik; vatrogasacvatrogasac

- UNESCO-ov Vodič za upotrebu rodno neutralnog UNESCO-ov Vodič za upotrebu rodno neutralnog jezika jezika (1999): „Jezik je moćno oružje: pjesnici i (1999): „Jezik je moćno oružje: pjesnici i propagandisti to znaju, kao i žrtve diskriminacije. propagandisti to znaju, kao i žrtve diskriminacije. Ako se riječi i izrazi koji nagovještavaju da su Ako se riječi i izrazi koji nagovještavaju da su žene inferiorne u odnosu na muškarce stalno žene inferiorne u odnosu na muškarce stalno koriste, ta pretpostavka o inferiornosti postat će koriste, ta pretpostavka o inferiornosti postat će dio našeg sistema vrijednosti. Otuda potreba da dio našeg sistema vrijednosti. Otuda potreba da prilagodimo svoj jezik novim idejama.”prilagodimo svoj jezik novim idejama.”


MMocioni sufiksiocioni sufiksi, u funkciji obilježavanja , u funkciji obilježavanja osobaosoba žženskoga spolaenskoga spola koje su koje su predstavnice profesije i predstavnice profesije i nositeljice titulenositeljice titule, , u veu veććoj mjeri ne upotrebljavaju oj mjeri ne upotrebljavaju se se iskljuisključčivo zbog vanlingvistiivo zbog vanlingvističčkih a ne kih a ne lingvistilingvističčkih razlogakih razloga. .

MM. Č. Čanak ide i korak dalje tvrdeanak ide i korak dalje tvrdećći dai da „ „otpor otpor doslednoj upotrebidoslednoj upotrebi ž ženskog roda moenskog roda možže e predstavljati podsvesno usvojena konotacijapredstavljati podsvesno usvojena konotacija žženskog kao inferiornogenskog kao inferiornog...“ (2009: 152)....“ (2009: 152).

191922.04.2322.04.23


„„Ukoliko lingvistiUkoliko lingvističčki razlozi ne prijeki razlozi ne priječče pojavue pojavu navedenih navedenih imenica sa mocionim sufiksimaimenica sa mocionim sufiksima, , onda onda niniššta ne bi trebalo stajati na putu njihove ta ne bi trebalo stajati na putu njihove upotrebeupotrebe“ (Šehović 2003: 91). “ (Šehović 2003: 91).

202022.04.2322.04.23

212122.04.2322.04.23


Uputstva za upotrebu rodno osjetljivog jezika u Uputstva za upotrebu rodno osjetljivog jezika u sferi javne komunikacijesferi javne komunikacije, koja daje S. Savić (2009):, koja daje S. Savić (2009):

1. Subjekat i predikat se moraju slagati u rodu, 1. Subjekat i predikat se moraju slagati u rodu, broju i licu (Poslanica je predsjedavala broju i licu (Poslanica je predsjedavala sastankom).sastankom).2. Dosljedno treba upotrebljavati formu ženskog 2. Dosljedno treba upotrebljavati formu ženskog roda za zanimanja i titule gdje je god to moguće.roda za zanimanja i titule gdje je god to moguće.3.Treba odabrati onu formu koja najbolje odgovara 3.Treba odabrati onu formu koja najbolje odgovara nečijoj jezičkoj intuiciji (ministrica ili ministarka).nečijoj jezičkoj intuiciji (ministrica ili ministarka).


4. Koristiti paralelne forme u rečenici ako se 4. Koristiti paralelne forme u rečenici ako se preporuka odnosi i na muškarce i na žene: preporuka odnosi i na muškarce i na žene: kondukter/ka, on/ona. kondukter/ka, on/ona. 5. Predložena pravila treba primjenjivati u raznim 5. Predložena pravila treba primjenjivati u raznim tekstovima (upitnici, ankete, formulari, konkursi, tekstovima (upitnici, ankete, formulari, konkursi, oglasi).oglasi).6. Izbjegavati oslovljavanje žena prema 6. Izbjegavati oslovljavanje žena prema bračnom statusu (gospođa i gospođica). bračnom statusu (gospođa i gospođica).

222222.04.2322.04.23

Documents

Amela Šehović Filozofski fakultet S A R A J E V O