OSNOVNI FILOZOFSKI POJMOVI: FILOZOFIJA znanstvenim terminima iskazan nazor o ivotu i svijetu, disciplina koja

prouava najopenitija (najapstraktnija) pitanja postojanja, naziv nastao od grkih rijei filia (ljubav) + sofia (mudrost) = ljubav prema mudrosti

glavne filozofske discipline: METAFIZIKA, ANTROPOLOGIJA, GNOSEOLOGIJA, ETIKA, ESTETIKA

ostale filozofske discipline: FILOZOFIJA POLITIKE, FILOZOFIJA POVIJESTI, SOCIJALNA FILOZOFIJA, FILOZOFIJA ZNANOSTI, FILOZOFIJA JEZIKA, FILOZOFIJA ODGOJA...

METAFIZIKA ili prva filozofija, prva i najopenitija filozofska disciplina koja se bavi najapstraktnijim fil. pitanjima, npr. pitanjima bitka, kretanja, sluajnosti i nunosti, boga, svijeta...

bavi se onim to je s one strane fizikog (promjenjivog), tj. onim to pripada biima po njihovoj biti

ima poddiscipline kozmologiju, teologiju i ontologiju, a svojedobno se pod metafiziku poddisciplinu svrstavala i antropologija

o KOZMOLOGIJA poddisciplina metafizike koja se bavi pitanjima kozmosa (ureenog svemira) prvo razdoblje antike filozofije je kozmoloko razdoblje jer je ovo pitanje na prvom mjestu (od miletske kole do atomista)

KAOS LOGOS

o TEOLOGIJA (TEOLOGIKA) poddisciplina metafizike koja se bavi pitanjima boga, filozofski govor o bogu

javljaju se razliita gledita, npr: teoloki agnosticizam ne moe se znati postoji li Bog ili ne, i ako da

na koji nain djeluje, on je nespoznatljiv deizam Bog je umni tvorac svijeta, ali se on ne uplie u daljnji tok

svijeta (koji se onda odvija po zakonima prirode) teizam bog je stvorio svijet, upravlja njime, a nalazi se izvan svijeta panteizam bog je u svijetu, bog jest svijet, priroda ateizam negiranje boijeg postojanja suvremeni

o ONTOLOGIJA ili ope metafizika, najvanija poddisciplina metafizike koja se bavi bitkom i slinim pitanjima, progovara o biu kao biu

BITAK (ARCHE, SUPSTANCIJA) ono po emu jest sve to jest, ono zbog ega postoji sve to postoji, bitak daje postojanje, sve to postoji ima bitak (zato postoji), ono to postoji samo po sebi, a sve ostalo postoji po njemu- bit bia kao bia- NASTAJANJE

BIE (postojee, bivstvujue), sve to postoji (nije bitno na koji nain moe biti i ivo i neivo), sve ono o emu se moe rei da jest, bez obzira na koji nain jest

BIT (sutina, esencija), ono po emu je neto ba to to jest, ono zbog ega je neto ba to, a ne neto drugo, ono po emu se neko bie razlikuje od drugoga, osnovne karakteristike neega

ONTOLOKE KONCEPCIJE varijante po pitanju kvantitete bitka: MONIZAM ontoloka koncepcija po kojoj postoji samo 1 bitak

(sve je nastalo iz jednog izvora) npr. miletska kola, Spinoza... DUALIZAM ont. koncepcija po kojoj postoje 2 bitka (sve je nastalo

iz dva principa, izvora) npr. Descartes

1

PLURALIZAM ont. koncepcija po kojoj postoje vie od 2 bitka mpr. Empedoklo, atomisti, Leibniz...

ONTOLOKA GLEDITA varijante po pitanju kvalitete bitka: MATERIJALIZAM ontoloko gledite koje istie da je bitak

materijalan (npr. voda, atomi, elementi...) MATERIJA/tVARo PREDMETo PREDMETNOST

IDEALIZAM ont. gledite koje istie da je bitak neto nematerijalno (npr. bog, ideja, logos, energija...)

o objektivni idealizam ovjek je produkt nematerijalnog bitka, on nije tvorac svijeta (npr. Platon, Schelling...)

o subjektivni idealizam svijest je ono primarno, zbilja je idejna tvorba subjekta ili agregat osjeta, bitak ovisi o ovjeku (npr. berkeley, Fichte...)

ANTROPOLOGIJA filozofska disciplina koja se bavi ovjekom, tj. trai bit ljudskog bia (to je tipino i specifino ljudsko), filozofija ovjeka

o esto je odreenje ovjeka kao bia slobode sloboda kao stvaralotvo, odgovornost, samoodreenje (autonomija), sloboda izbora, sloboda od (ogranienja) ili sloboda za (stvaralatvo i preuzimanje odgovornosti)

ETIKA filozofska disciplina koja se bavi podrijetlom, motivima normama i svrhom moralnoga djelovanja i prosuivanja, filozofija morala

o autonomna etika (autonomija morala) izvor morala je u samom ovjekuo heteronomna etika izvor morala je neto izvan ovjeka (drutvene norme, autoritet,

korist, uitak...) eudajmonizam cilj moralnog djelovanja je srea (blaenstvo) onoga koji

djeluju hedonizam cilj moralnog djelovanja je dosezanje ugode (uitka) i

izbjegavanje neugode (boli) utilitarizam cilj moralnog djelovanja je ostvarivanje koristi (KORISNOST)

svih koji su djelovanjem zahvaeni perfekcijonizam cilj moralnog djelovanja je usavravanje, napredak na

nekom polju...o dunost nunost djelovanja iz potovanja moralnog zakona, odnosno osjeaj

obaveznosti da se djeluje onako kako to zahtijeva moralno naelo.o vrlina (krepost) stalno usmjeravanje volje na dobro, moralno, udoredno, dakle,

sposobnost pojedinca da valjano djeluje, da se pridrava moralnih naela i vrijednosti ESTETIKA fil. disciplina koja se bavi ljepotom i umjetnou, filozofija lijepoga ili

filozofija umjetnostio ispituje bit, uvjete i kriterije stvaranja, doivljavanja i prosuivanja lijepog, odnosno

umjetnosti GNOSEOLOGIJA ili spoznajna teorija, fil. disciplina koja se bavi porijeklom, izvjesnosti i

dosegom ljudske spoznaje te problemom istineo GNOSEOLOKE KONCEPCIJE prema odgovoru na pitanje to je izvor spoznaje

razlikujemo: RACIONALIZAM gnoseoloka koncepcija po kojoj je razum (ratio, um)

glavni izvor ljudske spoznaje (npr. Sokrat, Platon, Descartes...) - MILJENJE EMPIRIZAM gnos. koncepcija po kojoj je iskustvo glavni izvor ljudske

spoznaje (npr. Locke, Hume, Berkeley...)

2

SENZUALIZAM gnos. koncepcija po kojoj su osjetila, TJ. OPAANJE glavni izvor spoznaje (npr. sofisti, epikurejci...)

KRITICIZAM Kantova kritika sinteza empirizma i racionalizma po kojoj subjekt spoznaje (ovjek) spoznaji daje oblik (racionalizam), ali objekt spoznaje joj daje sadraj (empirizam)

INTUICIONIZAM koncepcija po kojoj je intuicija put do najvanijih i najdubljih istina (npr. Bergson)

IRACIONALIZAM zajedniko ime za sve ideje koje izriito nijeu primat razuma pri spoznavanju, npr:

MISTICIZAM gnos. koncepcija da stanje ekstaze, transa i sl. jedino daje pravi uvid u svijet pa je zato najvaniji izvor spoznaje (npr. Plotin)

VOLUNTARIZAM gnos. koncepcija po kojoj je volja glavni izvor spoznaje (npr. Aurelije Augustin, Duns Scot, Schopenhauer, Nietzsche...)

o GNOSEOLOKA GLEDITA razlikuju se s obzirom na pitanje o dosegu (granicama) ljudske spoznaje

DOGMATIZAM mogua je sigurna i potpuna spoznaja SKEPTICIZAM nije mogue spoznati objektivnu istinu, i/ili istine niti

neme KRITICIZAM sinteza dogmatizma i skepticizma ideja da je spoznaja do

neke granice sigurna, ali nakon nje posve nesigurna esto se za takvu ideju koristi i naziv agnosticizam = fil. uenje koje nijee mogunost potpune spoznaje biti svijeta, onog apsolutog, uenje da postoji neprekoraiva granica spoznaje)

1. ANTIKA FILOZOFIJA

A) KOZMOLOKO RAZDOBLJE

- poetak filozofske misli- poinje u 6. st. p. K.- filozofija se javlja naspram mitu i mitolokom objanjenju svijeta- prouava se fysis - priroda- spadaju:

i. Miletska kolaii. Pitagorejska kola

iii. Heraklitiv. Elejska kolav. Posrednici (Empedoklo i Anaksagora)

vi. Atomisti

MILETSKA KOLA predstavnici: TALES (otac filozofije, jedan od sedam legendarnih grkih mudraca) , ANAKSIMEN, ANAKSIMANDAR

- osnovno pitanje: to je arhe prauzrok, pratemelj svega, naelo stvari, izvor, poetak?

- odgovori: voda (Tales), zrak (Anaksimen), apeiron (Anaksimandar) - apeiron neto beskonano, kvalitativno neodreeno iz ega je

izdvajanjem suprotnosti toplog i hladnog sve nastalo- ontoloka koncepcija: monizam- ontoloko gledite: materijalizam

3

- svi zastupaju hilozoizam ideju da je svaka stvar proeta ivotom, tj. da je sve nastalo od oivljene materije

- tvorci pojma prirode fysis, kao neeg to uzrokuje jedinstvo svijeta (sve nastalo iz istog arhea)

PITAGOREJSKA KOLA predstavnici: PITAGORA I FILOLAJ

- Kroton (juna Italija), 6. i 5. st. p. K.- razmatrajui glazbala uvidjeli da postoji suodnos izmeu duljine ice i

visine tona zakljuak: vanost koliinskih odnosa- osim u glazbi i u matematici, astronomiji i tehnikim umjeima postoje

neke mjere (koliinski odnosi) koji se mogu iskazati brojevima- broj je bit svega - itav je svemir harmonija i broj - Sve to se spoznaje ima broj, jer se

bez njega ne moe nita ni shvatiti ni spoznati, Cijeli nebeski svod je sklad i broj

- osnovna kategorija njihove filozofije kvantiteta (kolikoa)- zali u mistiku broj 10 smatraju savrenim- u njihovom razlikovanju broja (pojmovnog) i stvari (pojavnog) mnogi

vide korjene idealizma

HERAKLIT - Efes (sadanja Turska), 6. i 5. st. p. K.

- kretanje je bit svijeta sve tee (Panta rei)- sve je u neprekidnom procesu promjene (ma kako one moda bile spore

ili oku nevidljive), nita nije statino i nepromjenjivo- zato je nemogue imenovati bitak za simbol praelementa uzima vatru

najbolje doarava vjeno kretanje i kruni tok izmjene tvari- Sunce nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo- promjene nastaju jer se odvija borba suprotnosti koje tee harmoniji (kao

to su sukobljeni elementi u harmoniji kod luka ili kod lire)- ove promjene su manifestacija logosa jedinstvenog svjetskog zakona po

kojem se sve zbiva (Svi se zakoni hrane od onog jednog boanskog)- suprotnosti (sukobi, borba, rat) pokreta su i meuljudskih odnosa- veina ljudi ne shvaa logos (ne shvaaju kakav je svijet uistinu)- do logosa se moe doi samo racionalnom spoznajom- osjetilna spoznaja nije dovoljna (Oi i ui su ljudima zli svjedoci, ako

imaju barbarske due)- spoznaje se kroz suprotnosti (Ime pravde ljudi ne bi poznavali kad ne bi

bilo nepravde)- poznati citati Ja sam prouio sama sebe, Sunce nije samo svaki dan

novo nego je uvijek i neprestano novo, Panta rei, Narod valja da se bori za svoj zakon kao za zidove svoje, Granice due nee idui pronai, pa ako i svim putovima prolazi: tako dubok logos ima , Ime pravde ne bi ljudi poznavali kad ne bi bilo nepravde, Nije mogue dva puta stupiti u istu rijeku, Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio ni jedan bog i ni jedan ovjek, nego je oduvijek bio i jest, i bit e vatra vjeno iva, to se s mjerom pali i s mjerom gasi

ELEJSKA KOLA KSENOFAN, PARMENID, ZANON

- Eleja (juna Italija), 6. i 5. st. p. K.

4

- Ksenofan: Sve (to pan) je jedno, oblika kugle, ogranieno... vjeno... potpuno nepokretno

- Parmenid spjev O prirodi - razlikuje mnijenje (doksu) i istinu (aletheju)

- doksa privid, varka, dolazi ako vjerujemo osjetilima- aletheja pravo znanje, dolazimo samo razumom- sve to postoji je bitak, ne postoji nita jer ako postoji nije nita ve neto

(a to je bitak) bitak jest, nebitak nije- pravo se miljenje (racionalno utemeljeno) podudara s bitkom (isto je

misliti i biti) Isto je miljenje i bitak- nema bivanja nema promjene, nastajanja i nestajanja (to je prijelaz iz

niega u neto i obrnuto, a to je nemogue)- nema mnotva sve je bitak, on sve obuhvaa- Zenon brani stavove uitelja aporijama (aporije - nedoumice,

zagonetke bez konanog rjeenja), indirektni dokazi koji pokazuju neodrivost suprotnog gledita - paradoks

- zaetnik dijalektike (po Aristotelu)- najpoznatije aporije: Ahilej i kornjaa (ako joj da prednost Ahilej nikada

nee prestii kornjau, njena e se prednost smanjivati ali nikada nee posve nestati) , Dihotomija, Strelica, Aporija protiv mnotva...

- zasluge : pokazali da kretanje nije samorazumljivo, sluili se indirektnim dokazima i logikim naelom proturjenosti

POSREDNICI EMPEDOKLO, ANAKSAGORA

- 5. st.- posreduju izmeu ekstremnih stavova Heraklita i elejaca- od elejaca prihvaaju da je bitak vjean, a od Heraklita da se dogaaju

promjene (spajanjem i razdvajanjem bitka)- pluralisti i materijalisti - Empedoklo bitak su 4 elementa vatra, voda, zemlja i zrak- pokreu ih 2 sile : Ljubav (spaja, privlana sila) i Mrnja (razdvaja,

odbojna sila) 4 kozmika razdoblja ovisno o prevlasti neke od sila- sve do novoga vijeka dralo se kako postoje 4 elementa (peti element, tzv.

kvintesencija bila im tvar iz koje nastaju zvijezde)- Anaksagora bitak su homeomerije sjemena, estice- pokree ih nus objektivni, svjetski um koji se sam od sebe pokrenuo i

dao poticaj za prvo gibanje- svijet je ureen teleoloki (svrhovito)- kakva je jedna stvar kao cjelina, takva je u svakome svome dijelu

(homeomerija)- obojica odvajaju tvar (ono materijalno) od sile (ono nematerijalno) koja

pokree materiji (nema vie hilozoizma)

ATOMISTI LEUKIP I DEMOKRITatomizam

- 5. I 4. st. p. K.- dijeljenje materije na sve sitnije i sitnije dijelove mora imati svoj kraj- postoje estice koje su nedjeljive atomi (atomos - gr. nedjeljiv)- vjeni su, nepromjenjivi, materijalni, od njih je sainjeno sve to postoji

(oni su bitak)- postoje samo atomi i prazan prostor (ontoloki nebitak) u kojem atomi

pravocrtno padaju, sudaraju se, odbijaju ili spajaju

5

- atomi se meusobno razlikuju po primarnim kvalitetama obliku, veliini, teini, pokretu i tvrdoi

- sekundarne kvalitete boja, miris, okus, temperatura, nisu neto to imaju atomi, pa ak ni stvari same po sebi ve su posljedica meudjelovanja karakteristika atoma i naih osjetila, te su karakteristike, zato, subjektivne i nestalne

- Po mnijenju boja, po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, a uistinu atomi i praznina

- Osjetila, pak, govore razumu ovako: Bijedni razume, od nas si uzero dokazala i sad smjera da nas time obori. Tvoja pobjeda tvoj pad

- svijetom vlada mehanicistika uzronost . Nijedna stvar ne biva bez uzroka, nego sve s razlogom i po nudi, Volio bi nai jednu jedinu uzronu svezu nego dobiti perzijsko kraljevstvo - ne vlada nikakav bog, nikakva smislenost i svrhovitost, ali ni sluaj, ve se sve dogae automatski na temelju zakona koji je dan koliinom same materije

- postoje mrana i prava spoznaja- mrana je osjetilna i njome ne dolazimo do bitnog, objektivnog i

nepromjenjivog- prava je racionalna i njome spoznajemo atome- osjetilna spoznaja se bazira na tome da kroz osjetila prodiru u nas sliice

stvari teorija sliica- etika treba zanemariti osjetilne uitke i vie se starati za duu nego za

tijelo- ovo je najistaknutiji materijalistiki sustav staroga vijeka

B) ANTROPOLOKO RAZDOBLJE

- ovjek u sreditu- centar filozofije postaje Atena- sredinja pitanja su pitanja morala, politike, zakona, odgoja...- svodi se na pitanje: Kako treba ivjeti, tj. kako postii ARETE (vrlinu)?- predstavnici:

i. Sofistiii. Sokrat

iii. Kirenska kolaiv. Kinika kola

SOFISTI PROTAGORA, GORGIJA, TRASIMAH, HIPIJA, KALIKLE...

- sofos gr. mudrac, znalac- prvi plaeni uitelji- pouavaju retoriku osobito tehniku uvjeravanja (argumentiranje,

pobijanje, dokazivanje...)- svakoj se tezi moe pronai jednako uvjerljiva antiteza (teza i antiteza su

u ravnotei)- eristika isprazno nadmudrivanje, brbljanje radi brbljanja, dokazivanje

verbalne superiornosti bez podloge u injenicama- protivnici: Sokrat, Platon, Aristotel (sofizam namjerni krivi zakljuak)- Platon veli za njih: da nisu voe nego zavodnici, oni su zaljubljenici rijei

(filolozi), a ne ljubitelji mudrosti (filozofi),

6

- osnovni pojam relativizam- nita ne postoji apsolutno ve se samo procjenjuje u odnosu s neim

drugim- mjera po kojoj se procjenjuje je ovjek (homo mensura) Protagora:

ovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, onih koje nisu da nisu

- spoznajni relativizam sva spoznaja se bazira na osjetilima (senzualizam) koja su subjektivna,tako da nema prave istine

- Gorgija krajnje radikalni, nihilistiki stav: Nema istine, a da je ime, ne bi se mogla spoznati, a kad bi se mogla spoznati, ne bi bila priopiva

- etiki relativizam razliiti krajevi i razliiti ljudi imaju razliito poimanje to je dobro, a to zlo

- politiki relativizam to koja drava dri da je pravedno i lijepo, to i jest za nju tako i dok joj se svidi (Protagora), Pravednost ... korist jaega (Trasimah), Zakon je silnik nad prirodom ovjeka (Hipija)

SOKRAT- 5. st. p. K.- porijeklom puanin (majka primalja)- nije zapisivao ideje ve ih je irio dijalogom (knjiga uti kad je se pita)- Platonov uitelj (iz njegovih spisa najvie saznajemo o Sokratovim

idejama)- optuen da ...ne vjeruje u bogove u koje vjeruje drava i kvari

mlade...- sam ispio vr otrova (treba potovati zakone, bolje je nepravdu podnositi

nego je nanositi)- vrlina mu je smisao ivota- cilj filozofskih razgovora mu je razvijanje vrlina kod sugovornika- vrlina = znanje- onaj tko zna to je dobro, init e dobro, onaj koji ne ini dobro, u stvari,

ne zna ili ima krivo znanje- to vee znanje to vea vrlina- uroeno je ovjeku izmeu dobra i zla izabrati dobro, a izmeu dva zla

manje (etiki intelektualizam i optimizam kao razumna bia s umnim uvidom poveavamo i moralnost)

- ironija kae se jedno, a misli se suprotno Znam da nita ne znam - uvianje neznanja prvi je korak u procesu stjecanja znanja

- majeutika porodiljska metoda, Sokrat pitanjima vodi sugovornika dok sam ne doe do istine, svatko treba poroditi ono to ve zakopano u sebi nosi, kao to primalja (babica) pomae enama da raaju, a ne raa sama, tako i Sokrat pomae trudnom duhu da rodi mudrost

- logiki doprinos: pojam, definicija, indukcija- pojmovi bit miljenja je spoznaja opeg, pojmova, onoga to nije

relativno i promjenjivo (kontra sofistima) on to prvi tako odredio- razgovor tee induktivno (od primjera prema opim odreenjima) i

zavrava u opem definiciji nekog pojma (nedvosmisleno odreivanje sadraja nekog pojma) odreuje se bit neega (eidos)

- iako racionalist spominje i svoj unutarnji glas, savjest (demona - daimoniona)

- estoko ga iskritizirao Nietzsche jer je previe stavio naglasak na racionalnu stranu ovjeka

7

KIRENSKA KOLA ARISTIP, HEGEZIJA...

- hedonizam ugoda (uitak) je moralno dobro, a neugoda (bol) je zlo- hedone naslada- treba kalkulirati da u konanici vee uivamo, a manje patimo (ne treba

doi do toga da se uicima robuje i to je neugoda)

KINIKA KOLA ANTISTEN, DIOGEN (IZ BAVE)

- bespotrebnost to manje potreba, te njihovo zadovoljenje na to skromniji nain (asketizam)

- kultura i civilizacija vode na krivi put

C) ONTOLOKO RAZDOBLJE

- izgradnja velikih filozofskih sustava s jakom ontolokom podlogom- predstavnici:

i. Platonii. Aristotel

PLATON

platonizam- 5. i 4. st. p. K.- Sokratov uenik, Aristotelov uitelj- utemeljitelj Akademije (fil. kole) u vrtu posveenom junaku Akademu- djela: - prvi filozofski spisi sauvani u cijelosti, sauvano 35 djela i 13 pisama (najpoznatije je Sedmo pismo)- Fedon (o dui), Fedar, Gozba (Simpozij - o ljubavi), Drava (o pravednosti), Parmenid (o idejama), Protagora (o vrlini), Teetet, Sofist (o znanju), Zakoni, Obrana Sokratova (Apologija Sokratova)

- METAFIZIKA - bitak IDEJE istinski bitak svijeta i bit svega postojeeg- one su vjene, savrene i nepromjenjive (za razliku od svega postojeeg u

ovom svijetu)- opim pojmovima pridaje se vrijednost samostalnih, izvornih opstojnosti- uinio je ideje biima (entitetima)- dio su tzv. svijeta ideja (metafiziki svijet) koje su uzrok i uzor svega u

naem svijetu (fiziki svijet) teza o podvojenosti svijeta, ali to nije horismos (apsolutna odvojenost) jer ideje uzrokuju ovaj svijet i participiraju u njemu

- neto, npr. stolica, postoji jer postoji ideja stolice, ali je konkretna stolica preslika, kopija ideje stolice, i nuno zaostaje za originalom

- stvarna stolica je onoliko dobra koliko se poklapa sa savrenom idejom stolice

- u fizikom svijetu ne postoje dva savreno jednaka drveta, ovaj svijet je svijet prostora i vremena koji stalno tee i prolazi, a svako je drvo samo odbljesak vjene i nepromjenjive ideje

- kao to se portret prepoznaje i razumije samo prema portretiranome, tako i on sve stvari svijeta tumai kao kopije vjenih prauzora, podrazumijevajui time da ono vremensko nastaje iz onog vjenog

8

- najvia je ideja dobra sudjeluje u svim ostalim, obuhvaa ih jer dobro je ono po emu neto jest ba ono to jest (stolar je stolar ako je dobar stolar)

- ispravno, tj. dobro je na ovaj nain uzdignuto u kraljevstvo idealnih biti, idealnog bitka postoji ovjek po sebe, pravednost po sebi, lijepo po sebi, dakle, ono apsolutno

- sve to u ovom svijetu jest barem minimalno zaostaje od ovakvog ideala- u tom smislu Platon povremeno ideju dobra izjednaava s idejom boga

(on je dobro po sebi i stoga temelj svakog temelja, ideja svih ideja) za na ivot samo bi nam ono apsolutno (ideje, bog) mogli biti pravi uzor i mjera (a ne ovjek kao kod sofista) zato za Platona u stvari vrijedi da je bog mjera svih stvari

- kraj Fedona - O dragi boe, i svi ostali bogovi ovoga mjesta, daj mi da postanem lijep u svojoj nutrini; izvanjska dobra to ih imam neka budu u skladu s mojim biem. Daj da mi bogat izgleda mudrac. Udijeli mi samo toliko tereta zlata koliko umjeren ovjek moe nositi

- osim ovakve konstrukcije boga kod Platona je vaan DEMIJURG boansko bie koje je oblikovalo vjenu materiji po uzoru na ideje (naravno, ne potpuno uspjeno) demijurg nije stvoritelj ve oblikovatelj svijeta

- ovo je objektivni idealizam i pluralizam- Hirschberger o tome kae: To je bitak koji me gledamo i ne gledamo;

koji nas vodi i koji je striven; koji je vjean i ulazi u vrijeme; koji je neprostoran, a pojavljuje se u prostoru; nepromjenjiv a ipak nikad krut i nepokretljiv. Platon taj bitak naziva ideja, idealni bitak to jePlatonov svijet ideja (kosmos noetos)

- duh ovjeka jest ono to u shvaanju vrijednosti zna za idealne sadraje pojam bitka drukije shvaen no kada se samo usmjerava biu prirodnih stvari (nema bitak samo stolica, drvo i sl. ve i mudrost, vjernost, ljepota...)

- GNOSEOLOGIJA dvije osnovne vrste spoznaje:- 1) mnijenje (doksa) usmjerenost na fiziki svijet i iskustvenu, osjetilnu

spoznaju rezultira varkom, mnijenjem, doksom, sve do ega ovakvom vrstom spoznaje moemo doi je:

i. vjerovanje o konkretnim stvarima, pojavamaii. nagaanje - o sjenama tih stvari

- 2) umna spoznaja (noesis) jedina spoznaja koja vodi do prave istine, i ona se oituje u dva vida:

i. znanje o idejama (jedino pravo)ii. predoivanje podruje matematike, svijet matematikih

predodbi ne postoji u osjetilno-opaajnom svijetu ni jedan istinski pravac ili krunica ali mi svejedno imamo predodbu o njima jer su to pojmovi koji su u svojoj istoi dani samo u miljenju

- u konanici spoznaja ideja (budui da ih nema u fizikom svijetu kojeg smo dio) nije nita drugo nego sjeanje TEORIJA ANAMNEZE

- ljudska dua je nematerijalna, nedjeljiva i besmrtna te izmeu fizikih egzistencija boravi u carstvu ideja (gdje neposredno motri isninu)

- ljudska dua je ono u nama najvrijednije, a tijelo je samo privid, sjena, tamnica za duu

- u ovom se svijetu javlja prisjeanje due na sadraje svijeta ideja

9

- Bloch tu teoriju naziva apriorizmom zado to se iskazuje prednost biveg nad buduim

- sve due koje po prvi put sa svoje zvijezde silaze na ovu Zemlju imaju mogunost izbora, ali kad biraju loe zavedene poudom i varljivim prividom, tada se zapliu sve vie i vie i njihov uitatk postaje njihov teret i njihova kazna

- zato ovjek ne treba initi ono to mu sklonost ili raspoloenje nalae, nego treba initi svoje - to mu um spozna kao istinsku bit ovjeka

- u Teetetu Platon kae da takav ivot u svom savrenstu jest postajanje slinim Bogu, koliko je ta za nas mogue, tj. da postanemo sveti i pravedni na temelju uvida i mudrosti

- DIJALEKTIKA nauka o idejama, prava metoda spoznaje u kojoj se razgovorom, dobro postavljenim, usmjernim i promiljenim pritanjima izaziva u dui sjeanje na svijet ideja

- EROS (LJUBAV) filozofska tenja za spoznajom, mudrou, trajnim, lijepim, dobrim, besmrtnim...

- u Simpoziju razvrstava ljubav i dolazi do ideje erosa kao filozofske udnje za idejama (Sokrat je olienje erosa)

- filozofija istraivanje, traenje istine- ODGOJ konana zadaa mu je probijanje privida i dolazak do istinkog

bitka, prauzora, shvaanja ideja, no mora birti filozofski nain ivota, gledanje biti stvari, odvija se kroz dijalektiku

- veina ljudi nema pravo znanje ve se zadovoljava mnijenjem Usporedba sa spiljom (iz Drave) mi smo ljudi nalik zarobljenicima koji se nalaze u podzemnoj spilji i od roenja smo privezani tako da se ne moemo ni okrenuti, nego uvijek vidimo samo sjene koje padaju na zid, a koje su produkt stvarnih stvari

- u takvim okolnostima svi vjeruju da je svijet sjena jedini stvarni svijet- pojedinac koji bi uspio izai iz spilje trebao bi vremena da se navikne na

stvarni svijet pod Suncem (ideja dobra), a ostali bi teko povjerovali u njegovo svjedoanstvo da svijet na kojeg su navikli nije jedini i nije stvaran

- ETIKA I FILOZOFIJA POLITIKE- udorednost se moe postii samo u dobrom drutvenom ureenju- jedinstvo etike i politike (jedina ispravna politika je moralna politika te

vrlina se moe oitovati samo u zajednici)- DRAVA nastala iz potrebe za podjelom rada, velebna organizacija na

putu ka dobru ideja drave- ljudi prirodno nisu jednaki i svatko bi trebao biti po sposobnostima

rasporeen na odreeni posao:

STALE

DOMINANTNI DIO DUE

DOMINANTNI DIO TIJELA

PRIPADAJUA VRLINA

proizvoditelji poudni trbuh umjerenostvojnici voljni prsa hrabrostvladari umni glava mudrost

- iz ove tri vrline nastaje pravednost (sve zajedno su poznate kao etiri kardinalne kreposti)

- drava je dobra ako je umjerena, hrabra, mudra i pravedna- PRAVEDNOST svatko radi posao za koji je sposoban i ne ometa druge

10

- glavna funkcija drave je odgoj graana, dobar odgoj jamstvo je odranja zakonitosti jer se njime razvija smisao za zajednicu

- odgoj djece je zajedniki- privatno vlasnitvo imaju ga samo proizvoditelji, ali ne i vojnici i

vladari (da ne bi mogli iskoritavati poloaj za vlastite materijalne interese)

- vladari Sve dok vladari ne postanu filozofi ili filozofi vladari, svijet nee biti bolji

- koluju se ak do 50-e godine- Platonova je drava primjer aristokracije gdje vlada ona manjina koja je

zaista najbolja- utopija njegov nacrt idealne drave smatra se prvom idejom utopije- totalitarizam glavna zamjerka Platonovoj ideji drave je ta to se

zanemaruje pojedinac i njegove elje te se sve stavlja u ruke dravi i podreuje njenim interesima

- oblici drave: i. aristokracija vode duhovno i moralno najbolja manjina

ii. monarhija vlada jedan od najboljihiii. timokracija vladavina astohlepnih (izvitopereni oblik vladanja

onih kojima je voljni dio due dominantan)iv. oligarhija vladavina bogate manjine v. demokracija ako vlada svjetina tada nitko ne zna ni red a ni

obaveze i dunosti, ve samo ivi dan na dan u razonodi i dobrom raspoloenju, i to naziva milim, slobodnim i blaenim ivotom

vi. tiranija krajnje izopaenje, nastaje kad se demokracija pretvori u svoju suprotnost jer Prekomjernost u pretjerivanju stvari obiava se okrenuti i u suprotnost, imajui protuudarac za posljedicu tako je u vremenskim prilikama, u rastu bilja i tijela, a nita manje i u ustavima - tu su svi robovi, ak i sam tiranin koji je rob svojih strasti, to traje sve dok narod ne spozna kakva je zloduha stvorio i u to je on izrastao

- ESTETIKA izraena kritika umjetnosti:- ontoloki prigovor umjetnost oponaa stvarnost teorija mimeze

(mimesis), a stvarnost je oponaanje svijeta ideja- dakle, umjetnost je dvostruko udaljena od svijeta ideja, ona je sjena sjene,

kopija kopije...- didaktiki prigovor mnoga umjetnika djela loe utjeu na ljude jer

daju loe primjere (Homera bi Platon najprije ovjenao lovorovim vijencem pobjednika, ali bi ga zatim istjerao iz drave)

- prava umjetnost je pouna pa bi Platon u svojoj idealnoj dravi tono propisao za koji bi stale bila pogodna koja umjetnost

ARISTOTEL

- 4. st. p. K.- otac lijenik na makedonskom dvoru- roen u sj. Grkoj- 20 godina najistaknutiji uenik Akademije sve do P. smrti- 3 godine uitelj Aleksandra makedonskog - on je A.M. grke filozofije ujedinio sva znanja

kao to je ovaj ujedinio svijet - POLIHISTOR - fizika (prvi prirodoslovac koji ne zanemaruje osjetilno gleda i prouava

svijet), astronomija, meteorologija, zoologija, botanika = pravi sistematiar, osniva logike- kola u gaju Likeju (Liceju) etali i filozofirali etalite PERIPATETIKA KOLA

11

- djela:Organon (Orue - zbirka 6 logikih spisa), Fizika, O dui, Metafizika, Nikomahova etika, Eudemova etika, Politika, Retorika, Poetika

- pobjegao iz Atene nakon A.M. smrti - antimakedonsko raspoloenje (Neu im dozvoliti da po 2. put ogrijee o filozofiju!) umro za godinu dana u rodnom kraju

- dijeli filozofiju na: teorijsku (matematika, fizika, metafizika), praktinu (ekonomija, politika, etika), pojetika (poetika, retorika...) + logika

- KRITIKA PLATONA: - Drag mi je Platon, ali mi je draa istina!- nemogunost odvojenosti svjetova, pojma i predmeta otkud kretanje iz statinih ideja, o 1

stvari/osobi ima vie ideja, prigovor treeg ovjeka, odvojenost biti i bitka od pojavnog = sve je to nemogue konani zakljuak, tj. polazina toka: PRIRODA JE STVARNI SVIJET

- preduvijet filozofije je i poznavanje logike (logos grki od legein = govoriti) orue filozofije Organon

- najvii rodovi su KATEGORIJE (kategorija doslovno nain izraavanja): supstancija/ousia (ovjek), kvaliteta (bijelac), kavantiteta (1,87), relacija (upola mlai od mene), mjesto (u parku), vrijeme (danas), poloaj (lei), imanje (ima oruje), injenje (baca smee), trpljenje (biva uhapen)

- najvanija je supstancija - jedino je to subjekt, drugo sve predikati, akcidencije subjekta- 1. SUPSTANCIJA pojedinane stvari, pravi, stvarni konj, iskustveno provjerljiv (dakle,

suprotno Platonu, bitak nije ideja ve konkretna osjetilno-opaajna pojedinost)- 2. SUPSTANCIJA pojmovi o pojedinanim stvarima, vrste i rodovi, vie znanje, odnosi se

na vie stvari, pojmovna konstrukcija nastala na osnovu iskustva (tueg ili vlastitog, nema uroenih ideja), time barata nauka i iz opeg se moe deduktivno doi do pojedinanog (deduktivna logika - silogistika npr.)

- ipak - pojmovi ne egzistiraju sami po sebi prvobitno je 2. supstancija izvedena iz 1. supstancije (i tu kritika Platona) taj proces naziva apstrakcijom

- pojedinane stvari se mijenjeju, teku kroz vrijeme, pojmovi zahvaaju prolazni svijet odjednom i najedanput, izvlae openito, ono svojstveno rodu ili vrsti

- odredio strukturu logike definicije utvrdi se najblii rod (lat. genus proximum) i onda ga se ogranii s vrsnom razlikom (lat. differentia specifica) da bi taj pojam razlikovali od ostalih pojmova koji imaju isti najblii rod

- sud sveza pojmova koja vodi do tvrdnje o zbilji, po njemu, dakle, tvrdnje suda trebaju biti istinite

- zakljuak (silogizam) opisao tipine varijacije sheme silogizama po njemu postoje 3 figure silogizma (svaka po 4 modusa)

- razlikuje prednji, srednji i zadnji pojam u silogizmu- ako se pojmovi i sloeniji oblici misli poklapaju s 1. supstancijom, dakle ako su u skladu sa

stvarnou oni su istiniti ISTINA slaganje misli i stvari, pojma i predmeta = TEORIJA ADEKVACIJE

- METAFIZIKA nadovezuje se na teoriju supstancije- za njega je metafizika istraivanje, tj. znanost koju valja prouavati iza fizike (koja je znanost

o fysisu, prirodi uope) i to zato to vodi dublje nego li fizika- fizika se bavi samo jednim odreenim sluajem bitka (osjetilno-opaajnim vidom bitka), a

metafizika istrauje ono sloenije to se nalazi ispred bitka koji se pojavljuje u pojavnome- zbilja, starnost, realnost je jedinstvo biti i pojavem opeg i pojedinanog bit je u pojavi ,

ope (bit) je u pojedinanom (pojavnom)- sve to egzistira ima zajednike principe, tzv. naela bitka, moe se sagledati kroz 4

principa, uzroka to je TETRAKAUZALNI SKLOP:- 1. causa materialis materija, tvar, od ega je neto to je ono pojedinano, neposredno

iskustveno, vidljivoo neto poput stalno tekueg kontinuuma u koju se unose stalni oblici dobivajui jedno

jedinstveno mjesto i tako se individuirajuio sve tvari su oblikovane

12

- 2. causa formalis forma, oblik, bit to je ono ope oblik u irem smislu one karakteristike koje bi trebale pripadati nekoj vrsti (po prirodi - npr. u prirodi je kokoi da legu laja) ne, dakle, samo isti oblik (plastina koko nije koko) ve i npr. funkcija, obiljeja

o po obliku se razlikuju vrste (skup bia jednakih osnovnih karakteristika, npr. klupa, ovjek, pas...) materija (graevna tvar ovoga svijeta) rukovodi se jednim smislenim naelom koje uvijek iznova doputa nastanak istih oblika

o nema tvari bez oblika oblik ne djeluje u svojoj openitosti ve samo u svome uposebljenju, po kojem je ostvaren u prostoru i vremenu

o suodnos i jedinstvo materije i forme = hilemorfizam- 3. causa efficiens - pokretni uzrok, uzrok kretanja, promjene zato je bilo mogue da se

neto dogodi, to je bio preduvjet bivanja, dogaanja i slo .svaka je promjena prijelaz iz mogunosti u zbiljnost ime materija zadobiva nove

oblike- 4. causa finalis svrha, cilj promjene, telos po A. to je ono zato neto jest (teleoloko

gledite) o i priroda i ovjek djeluju svrhovito Sve si bivanje kri put iz neega ka neemu...

od neeg prvog to se kree a to ve ima odreeni oblik opet prema obliku ili slinom telosu

- sva 4 uzroka postiu da je neto pojedinano takvo kakvo jest o svemu postojeem se moe govoriti u ova 4 smisla to su aspekti cijele stvarnosti

- 1. supstancija je uvijek JEDINSTVO MATERIJE I FORME (a 2. supstancija je ista forma, misao nastala na osnovu 1. supstancije)

- materija uvijek ima neki oblik, formu, materija bez oblika (apeiron) je apstrakcija, ma kako to bio rijedak oblik on jest, i ta e materija biti odreena svojim oblikom vanija je c. formalis taj oblik daje nae pripadanje odreenom rodu ili vrsti

- materija je pasivna , svoje karakteristike dobiva ovisno o obliku, ona moe poprimiti odreen broj formi, promjenjiva je (svaka materija moe imati vie od 1 forme)

- forma je aktivna , ona mijenja materiju, ali je sama nepromijenjiva stalnost karakteristika je i ini tono odreenom formom oblik stupa ne moe previe varirati, a da neto i dalje ostane stup

- sposobnost materije da poprimi razliite forme jest njena POTENCIJA/MOGUNOST da bude neto drugo

- potencijali svake materije su ogranieni (od drveta nikad neemo dobiti staklo), mogunosti najvee kod ljudi (nespecijalizirana bia) najkompleksnije forme

- ako se neka mogunost ostvari (primi novu formu, osobinu) onda je ta m./p.postala AKTUALNOST/ZBILJNOST

- prijelaz iz mogunosti u zbiljnost, tj. iskoritenje neke mogunosti nije nita drugo nego KRETANJE/PROMJENA/DOGAANJE

- svaka aktualnost je potencijalnost neeg drugog - postoje vie i nie forme (forma student je via od forme uenik kao to je forma stup via od

forme klesani kamen, kamen i stijena) postoji HIJERARHIJA FORMI vie forme ve u sebi pretpostavljaju one nie (moi razmiljati pretpostavlja moi disati, percipirati....)

- cilj nije kvantiteta, isto gomilanje prijeenih formi, cilj je ba taj napredak koji se dogaa time to se prelazi u sve vie i vie forme, sve smo vie je tvar proeta oblikom

- sve to nije sluajno, u svemu je vidljiv neki plan, neka unaprijed pretpostavljena svrha- svijet je ustrojen TELEOLOKI sve se dogaa s tono odreenom svrhom- entelehija ono to je oblikovano prema svrsi, svrhovito ostvarenje, bitnost (physis ono to

je nastalo) neke stvari kojoj je bitak stvoren prema neemu te ve stoga sadri u sebi svrhuo savreno ne stoji na kraju ve na poetku, u procesima u prostoru i vremenu dolazi tek

na vremenskom kraju, ali u logiko-ontolokom miljenju bitka dovreno stoji kao smisao bitka na poetku i po svojoj je prirodi prije

13

- sve vee proimanje materije formom vodi u istu apstrakciju, osloboenje od materije, isto nematerijalno, isti oblik (krani prihvatili)

- ta ista forma, vrhunac hijerarhije oblika, jedino postojee koje nije jedinstvo c.m. i c.form. jest BOG

- on je dakle konana svrha svega, c. finalis cijelog kozmosa, neto savreno, samo svoj uzrok (sve na ovom svijetu ima neki uzrok, a 1. uzrok, uzrok samom sebi jedino je bog)

- A. ga odreuje kroz 2 atributa, on je MILJENJE MILJENJA - ista forma, miljenje o formi bez materije, jedino to je oblik bez sadraja je on sam misli samog sebe (nije kr. bog koji bilo to regulira)

- NEPOKRETNI POKRETA on je nepokretan jer je svako kretanje prijelaz materije u novu formu, on je bez materije, ista forma, savren, nema vie mogunosti, on je ista zbiljnost

- on je pokreta cijelog svijeta, ne svojim djelovanjem ve svojim postojanjem to potie kretanje prema savrenstvu, (neiva priroda se mijenja uslijed vanjskog, a ne unutarnjeg uzroka)

- svijet ima oblik kugle, u sredini je statina Zemlja koja je okruena s 56 koncentrinih sfera (ljuske) koje se vrte oko njene osi

- svo kretanje ovisi o kretanju krajnje ljuske, tzv. prvom nebu, a prvo je nebo pokrenuto samim nepokretnim pokretaem

- bog pokree svijet kao ono to voli, ne pokree ga mehaniki ve kao idealni cilj svega nastajanja oblika uope

- O takvom naelu ovisi i nebo i priroda- svo kretanje, pa i to, tumai se kao udnja materije u sebi za oblikom (materija tei tome da

bude oblikovana i to na sve kompleksniji i kompleksniji nain)

- PSIHOLOGIJA O dui - duu (psihu) ima sve to ivi biljne, ivotinjske i ljudske due- dua Prva entelehija organskog fizikog tijela- stupnjevi due:

o vegetativna dua ima sposobnost rasta, primanja hrane i razmnoavanja biljke imaju samo ovakve sposobnosti

o senzitivna dua osjetilna, ima sposobnosti tenje, samoaktivnog kretanja, spolni nagon te prirodne poticaje kao to su agresivnost, prkos, smjelost...

imaju je ivotinjeo racionalna dua razumska, tipina samo za ljudsku vrstu

nakon smrti individualna ljudska dua ne ivi (kontra Platonu) ovjek je ZOON LOGON EKHON bie koje razmilja i govori imamo razum, um i slobodnu volju

razum diskurzivno miljenje koje se kree u pojmovima, sudovima i zakljucima

um gledanje najviih, vjenih naela istinitoga i dobroga, dakle, neto boansko

slobodna volja mogunost odabira ove karakteristike ljudske due su u stvari ljudska causa formalis, dua je

oblik tijela, to je naa bit- svaki vii stupanj due u sebi sadri sposobnosti niih stupnjeva

-ETIKA cilj moralnog djelovanja postizanje vlastite sree, blaenstva gledite o srei kao konanom ishoditu moralnosti zove se EUDAIMONIZAM najvioj srei vodi najmoralnije djelovanje

- eudaimonija doslovno blagi (pravi) duh, srea, blaenstvo- tim pojmom potaknuta sva grka etika

14

- srea ne lei u uitku, posjedovanju ili ugledu ve u potpunom aktiviranju ovjekove specifine biti kroz vrline

- neemo biti moralni da bismo bili sretni ve e, ako smo moralni, srea pratiti na ivot- dvije vrste vrlina:

o ETIKE praktine prakticiraju se u zajednici (moral u uem smislu te rijei)- najvanije je nai PRAVU MJERU, zlatnu sredinu izmeu krajnosti ni previe ni

premalo- npr. hrabrost kao sredina izmeu kukaviluka i nepromilljene ludosti, srljanja u opasnost,

velikodunost (krtost i rasipnost), pravednost (nanoenje i trpljenje nepravde)- razumom emo odrediti tu mjeru, sredinu, ali da promiljeno provedemo u djelo bitan je

odabir volje (protiv sokratovskog idealizma da sama spoznaja dobrog vodi u dobro djelovanje, nita ako se voljno ne odluimo za to, motiviramo da to uinimo)

o DIJANOETIKE (razumske) teorijske tiu se pojedinca, naa odgovornost prema samima sebi

- to su umnost, znanje, razboritost (vana za politiki ivot), mudrost (presudna za filozofiju), umijee

- koliina ovih vrlina ovisi o individualnim potencijalima pojedinca

- POLITIKA protiv P. ideje da unutar stalea to vea jednakost, ljudi su individue, svi se meusobno razlikujemo

- ovjek je ZOON POLITIKON bie zajednice, drutveno, politiko bie- moe preivjeti (fiziki i psihiki) samo s drugim ljudima, a ne sam, Tko moe ivjeti sam

nije ovjek, on je ili zvijer ili bog (zvijer nia od ovjeka, bog vie)- sklonost ka dravi je usaena u ovjeka iako joj obitelj prethodi u vremenu- ljudi ive zajedno, udruuju se u obitelji i polis radi DOBROG ivota, zato jer im tako bolje, a

to je nekom narodu dobro na taj se nain i treba udruiti i organizirati dravu- tek se u zajednici dobro uspostavlja u najveoj mjeri pa je onaj koji je prvi stvorio dravu bio

tvorac najveih vrijednosti- drava bi trebala biti savrenost ljudskog morala- dobar je onaj oblik ureenja gdje vladari vladaju za dobrobit svih, a ne u vlastitu korist, broj

vladara nije presudan- dobre vladavine (kraljevstvo, aristokracija, republika)- lo oblik (tiranija, oligarhija, demokracija neosvjetena svjetina u kojoj svako glasa za ono

to njemu samom koristi ne uzevi u obzir ope dobro)- i kod njega je bitna funkcija drave odgoj Ali oni koji u odgoju svojih sinova previe

vanosti polau na tjelesni odgoj i ratniku izobrazbu, da bi ih u potrebnom ostavili neobrazovane, ine iz njih ograniene ljude

- ESTETIKA Poetika - o pjesnikom umijeu samo dio o tragediji, pitanje je li ikad zavreno- kasnije mnoge interpretacije primat traginog, uenje o jedinstvima- teorija MIMEZE (kao i Platon) oponaanje, ali ne onog to se stvarno dogodilo ve onog

mogueg, stvaralako i idealizirano- tako tragedija oponaa ljude bolje od nas, a komedija loije- definicija tragedije :

o oponaanje ozbiljne radnjeo odreene veliineo uzvienim govoromo kroz djelovanje likova (ne prepriavanje)o postie se katarza proienje kroz strah (to e se dogoditi tim plemenitim

ljudima) i saaljenje (stradali zbog sudbine) to je psiholoki uinak na publiku ona su uivljava u situaciju likova i time u biti bezopasno isti

15

D) ETIKO RAZDOBLJE HELENISTIKO-RIMSKE FILOZOFIJE

- helenizam mjeanje kultura uzrokovano stvaranjem svjetske drave Aleksandra Velikoga

- grki duh se iri, ali i utjecaj istoka na Grku- procvat specijaliziranih znanosti (matematika, fizika, geotrafija....)- praktina filozofija pomo u ivotu, briga za duu ovjeka- osjeaj dezorijentiranosti ideal je mudrac koji je sretan, stabilan,

miran...- mudrac je mudrac jer posjeduje vrlinu koja im je svima ideal

ATARAKSIJA nepomuenost, stanje bez strasti, duevni mir...- sve vei uspon kranstva smanjuje utjecaj filozofije 529. zatvorena je

Akademija po Justinijanovu nalogu- predstavnici:

i. Stoiciii. Epikurejci

iii. Skeptici

STOIKA KOLA ZENON (iz Kitiona), KLEANT, HRIZIP, rimska stoa EPIKTET rob (Mali prirunik), SENEKA, MARKO AURELIJE (Samomu sebi)

- 4. st. p. K. 2. st.- vrlo popularni u Rimu- razlikuju se 3 stoe- stoa trijem, galerija nadsvoena sa stupovima (stoa poikile arena

dvorana)- Boetije ih zove tmurnim starcima, a drugi istiu bahatost u vrlinama- logika sudova (Aristotelova je bila log. pojmova) uviaju da konkluzija

sljedi iz konjunkcija premisa - (A B)C- voljni element odluke vaan je dio suda- nadovezuju se na Heraklita u pitanjima metafizike - materijalnim svijetom upravlja sveobuhvatni kozmiki zakon logos,

sudbina (fatum), bog, svjetski um...- spermatiki logos - logos je kao sjeme u svemu (panteizam), sve se

dogaa po njemu, nuno je i od strane ljudi nepromjenjivo (fatalizam)- mogua je kataleptika spoznaja jasna i iva, istinita, mogua jer je

ljudski um iste grae kao i logos svijeta- ipak (po Hirschbergeru) stoici svoju spoznaju baziraju na osjetilima

teorija odslikavanja (prihvaena u srednjem vijeku, ali priprisana Aristotelu)

- izlau i visolo cijene argument o suglasnosti svih (consensus omnium)- cilj je pomiriti se sa sudbinom i zadrati mirnou- vrline: AUTARKIJA samodostatnost samostalnost, skromnost, bez

ovisnosti o bilo emu izvan nas - ATARAKSIJA duevni mir, konani cilj, stanje bez afekata (strasti),

besstrasnost, ravnodunost (ak apatinost)- 4 Platonove vrline: umjerenost, hrabrost, mudrost, pravednost- kozmopolitizam jednakost svih ljudi, ideja graanina svijeta (svi smo

jednaki po tome to smo pod vlau logosa)- mudracu je domovina itav svijet

16

- esto im karakteriziraju etiku kao etiku dunosti jer se mudrac mora odricati i podnositim smije vladati samo razum i osjeaj dunosti to iz njega proizlazi

- proturjeje metafizike i etike etika koja govori Ti mora! pretpostavlja slobodu, a njihova metafizika istie da je sudbina sve u ivotu te da slobode nema

- Seneka: Nije siromaan onaj koji malo ima, nego onaj koju udi vie- Sudbina vodi one koji to hoe, a vue one koji to nee

EPIKUREJSKA KOLA EPIKUR, TIT LUKRECIJE KAR (spjev O prirodi stvari)

- od 4. st. p. K.- senzualizam - opaaji su izvor i kriterij istine, osjetila nam signaliziraju

je li neto dobro ili loe za nas, takva je naa prirodna graa- iz toga zakljuuju da je ugoda dobro, a neugoda zlo hedonizam- PRODUHOVLJENI HEDONIZAM cilj je odsustvo bola, a ne

naslade, odbacuju tjelesne uitke kao mjerodavne (kratkotrajni, vode u ovisnost, esto vode u dugoronu neugodu...) i istiu duhovna, trajna zadovoljstva (mudrost, prijateljstvo, estitost, ljepota...)

- Sav izbor i svo nastojanje idu za dobrobiti tijela i mirom due; jer to je telos sretnog ivota. A ono to inimo, inimo zato da bismo izbjegli nezadovoljstvo i da bismo nali duevni mir - i oni tragaju za ataraksijom

- atomistika metafizika sve je od atoma koji padaju u praznom prostoru- razlika od klasinog atomizma atomi pri pretanju mogu skrenuti s puta

(declinatio) i spojiti se nepredvidivo unutar zakonitosti mogua je sluajnost nije sve nuno, neto je i slobodno, ovo je osloboenje od vjeno iste nunosti stoikog fatuma

- i dua od atoma uklanjaju strah od smrti Dok smo mi nema smrti; a kad nastupi smrt, tada vie nema nas!

- bogovi su u meusvjetskim prostorima (prikriveni ateizam)- esto bili krivo interpretirani (hedonizam)

SKEPTICI PIRON, SEKST EMPIRIK (Pironove postavke)

- 4. st. p. K. 2. st.- SKEPSA sumnja- 10 tropa naini kojima skeptik dolazi do suzdravanja od donoenja bilo

kakvih sudova- relativizam teza i antiteza u bilo kojem pitanju u konanici su u

ravnotei- nita nije sigurno, nema istine, sve je relativno...- ataraksija duevni mir je produkt uvianja sveobuhvatnosti skepse,

nepomuenost kroz flegmatinost i ravnodunost...- epohe vrlina suzdravanja od donoenja sudova- konformizam budui da nita nije sigurno, oko niega se ne vrijedi

nervirati, a lake nam je kad se prilagodimo okolini i njenim obiajima

E) RELIGIOZNO RAZDOBLJE HELENISTIKO RIMSKE FIL. - predstavnici:

i. idovska filozofija religije Filon ii. novoplatonizam

- FILON oslanja se na idovske svete spise i interpretira ih u duhu grke filozofije

17

- Filonov bog je istaknutiji od filozofskog boga potpuno transcendentan, bolji od dobroga, savreniji od savrenoga, moemo mu se obraati kao osobnom bogu

- bog jo uvijek ne stvara svijet ni iz ega ve iz vjene materije (slino grkom demijurgu)

- boga i svijet povezuje logos ideja nad idejama, najvii meu anelima, posrednik boji, prvoroeni sin boji, drugi bog, po njemu je svijet stvoren, on je dua svijeta koja svemu daje ivot

- NOVOPLATONIZAM (NEOPLATONIZAM)

- PLOTIN glavni predstavnik- pokuaj da se konkurira kranstvu obnovom starih filozofa- apsolutni monizam - sve nastaje iz Jednog (bitak) procesom isijavanja

(emanacije)- zove ga JEDNO da bi naglasio negaciju mnotve, i u smislu prvoga od

svega- izraeno je to odvajanje boga od svijeta bog (jedno) je iznad bia, o

njemu se ne moe izrei nijedna kategorija- EMANACIJA isijavanje kojim sve nastaje iz Jednog, ona povezuje

Jedno (boga) i svijet dolazi do imanencije transcendentnoga- slinost s Platonom da bi se mislilo ono prolazno, mora se misliti

vjeno, mora se najprije misliti savreno da bi se razumjele preslike Jedno je sve i nita od svega; mnotvo je slino Jednome, ali Jedno nije slino mnotvu

- isijavanjem Jedno ne gubi nita od svoje supstancije- stupnjevi emanacije : Um, ideje, dua, materija to su oblici bitka

(hipostaze)- ovjek se moe vratiti Jednom (a to jedino vrijedi) mistinom ekstazom

stanje izvan i iznad svijesti, stapanje s apsolutom (trajno mogue tek nakon smrti)

- EKSTAZA stapanje s Jednim, s jedinom pravom duhovnom domovinom, to nas privlai (eros)

- put ekstaze je takoer stupnjevit:i. via purgativa ienje od materijelnog

ii. via illuminativa prosvjetljenjeiii. via unitiva povratak u sjedinjenjuiv. ista ekstaza

DOVDE TREBA NAUITI ZA KOLSKO NATJECANJE!!!

F) KRANSKA FILOZOFIJA PATRISTIKA

- 1. 8. st. PATRISTIKA- kronoloki spada dijelom u antiku, a dijelom u srednji vijek- 2 glavna cilja djelovanja:

o obrana kranstva od razl. sektio izgradnja i razrada cjelokupnog kr. Sustava - dogme

- ime po latinskoj rijei patres crkveni oci- ETIKA LJUBAV I :

o primat onostranog nad ovostranim ivot po Bogu, smisao ovog svijeta i ivota daje neto onostrano

18

o povezanost meu tima svjetovima ivot Isusa Krista primjer cjelokupni ivot moe biti proet religioznou

o bog doveden u svijet novosto ESHATOLOGIJA uenje o posljednjim stvarima

smisao sadanjosti odreuje se iz pozicije buduega i to onog krajnjeg, posljednjeg posljednji sud i ivot nakon smrti, kraj svijeta

konana pravda mogua tek izvan i iza ovoga svijeta- osnovni preduvijet za dobar ivot je LJUBAV: Voli gospodina Boga svoga..., Voli

blinjega svoga kao samoga sebe!- ideja bezuvijetne ljubavi prema svima (i onima koji to ne zasluuju okretanje drugog obraza)- ODNOS PREMA FILOZOFIJI:- u poetku upitno je li uope potrebna (ili ak tetna Svaki kranski tesar je blie Bogu od

Platona!)- naglaavanje primata vjere (fides) FIDEIZAM

o ona iznad znanja i kriterij za znanjeo ako ne vjeruje nee ni razumijetio natprirodna objava omoguuje vjeru pa tek iz nje miljenje, znanje, spoznaja...o vjerovanje je dovoljno za spas to je in volje

- ipak takav odnos prema filozofiji ne prihvaaju svi podjednako 2 shvaanja:o GNOSTICI spoznajom se isto moe doi do objavljenih istina- treba iz fil. preuzeti ono dobro i korisno to podupire kr. gledita

- neki filozofi su u stvari slini SZ prorocima jer najavljuju kr. samo u jo zamuenoj viziji u stvari gr. fil. je i nastala iz stare hebrejske fil. (Mojsije prethodi gr. bogovima)

- osobito je dobar Platon i Heraklit, a lo je Epikuro APOLOGETI branitelji vjere

- istiu primat svakog izvorno religijskog iskustva te ga pretpostavljaju svakoj znanstvenoj i filozofskoj spoznaji

- fil. i rel. nemaju nita zajedniko- Tertulijan rel. je superiorna i jedina ispravna- Vjerujem jer je apsurdno! - parafraza uenja paradoks- BOG definiranje Boga kao duha, on je u odnosu na svijet transcendentan, vjean, apsolutan,

neizmjeran i svemoan- njegovo je djelo stvaranje i to ni iz ega- omiljena je teza o istovremenom stvaranju koje se dogaa izvan vremena jer vrijeme posrtoji

tek od stvaranja- dok u antici u reditu fil. interesa stoji pojam fizysa (prirode) u sreditu srednjovjekovnog

razmatranja svijeta i ivota jest pojam boga- KRANSKI KOZMOPOLITIZAM

AURELIJE AUGUSTIN

- najznaajniji predstavnik patristike- 4. i 5. st.- pod njegovim utjecajem ipak se afirmira pristanak na filozofiju Mi ne elimo govoriti samo

autoritetom Svetog pisma nego i na temelju opeg ljudskog razuma zbog nevjernika- osobito cijeni Platona i platoniste Nitko nam se nije tako pribliio kao ovi, ali uzima u

obzir i stoike - Ispovijesti (Confessiones) - autobiografija grijena, hedonistika mladost, manihejska lutanja te preobraenje na kranstvo

- O Bojoj dravi (De civitate Dei) tim djelom osnovao FILOZOFIJU POVIJESTI kao vanu fil. disciplinu

o u svim povijesnim dogaajima pronalazi se zajedniki smisaoo za A. A. to je ostvarenje Bojeg plana

19

o sva pov. je borba dobra i zla (i ljude dijeli na one to ive po Bogu i one to ive po ljudima) sile dobra se moraju stalno boriti sa silama zla i ta se cjelina dogaanja oblikuje u filozofiju povijesti

o zemaljska drava (interesi, Kain, rat i bijeda) nikad nije kao nebeska (ljubav, Abel, mir) koja e na kraju pobijediti

o svjetsku povijest promatra kao cjelinu koja ima svoj poetka, sredinjicu i kraj - svaki se pojedinani dogaaj promatra po tome koliko slui cjelini

o time ustanovio, tzv. LINEARNO SHVAANJE VREMENA kasnije prihvaeno i u ne-kranskom i ak ateistikom poimanju

o vrijeme mu je neto posve drugo u odnosu na vjenost vjeni se bitak posjeduje u jednome i odjednom, a vremenski je bitak razdijeljen, sam sebe tek sustie, tek nastaje

- u toj borbi dobra i zla onima na strani dobra treba pomo, posrednitvo u odnosu s Bogom to je uloga CRKVE najvanija institucija za pribliavanju Bogom time uvruje ulogu Crkve u kranstvu

- i u uenju o pov. vidljiv TEOCENTRIZAM ideja da je Bog u svemu i izvor svega (u etici to znai da je izvor svega dobroga, a zlo je nedostatak dobroga dobro je dano vjenim zakonom- lex aeterna)- prvi istaknuti VOLUNTARIST isticanje primata vjere nad razumom, vjerom se dolazi do spoznaje, a da bi se vjerovalo trebamo samo htjeti Spoznaj da bi vjerovao, vjeruj da bi spoznao

- volja nije suprostavljena razumu volja je razumna, a ono to je razumno ima volju- Vjera treba zadobiti uvid! - po Anselmu ove su Augustinove rijei geslo cijelog srednjeg

vijeka- ISTINA +AVICENA

- naa svijest o Ja sadri troje: zbiljnost, samostalnost i trajanje- Poznate izjave:

o Sumnjam, dakle jesam!o Ja elim spoznati Boga i duu. Zar nita vie? Savreno nita vie!o Ljubi i ini to hoe!o Nitko nije po prirodi, u kojoj je Bog najprije stvorio ovjek, rob nekoga ovjeka ili

grijehao Netko moe dvojiti u to hoe, ali o toj dvojbi ne moe dvojitio Ne trai vani, vrati se u sebe, u ovjekovoj nutrini stanuje istina

- BOETIJE - zovu ga Posljednji Rimljanin- preveo Aristotelove logike spiseu zatvoru, ekajui smrt pie Utjehu filozofije - dobar je

jai i sretniji; njegovo pravo je njegova mo i njegova srea

- PSEUDO-DIONIZIJE AREOPAGIT u sr. vijeku vrlo poznat i priznat, veliki platonovac

2. SREDNJI VIJEK

SKOLASTIKA

- srednjovjekovna kranska filozofija (od 9. st. do renesanse)- filozofija je predmet k. pouavanja, a ne istraivanja- Philosophia ancilla theologiae - filozofija je sluavka teologije, fraza je pripisana Petru

Damianiu preuzima se ono to podupire i ilustrira ve poznatu religijsku istinu- Aristotel postaje najvaniji filozof- sve je ukomponirano u obrazovni proces- osnova 7 slobodnih vjetina:

o trivijum gramatika, dijalektika, retorika

20

o kvadrivijum aritmetika, geometrija, glazba i astronomija- izvoenje nastave:

o lectio predavanjeo disputatio seminarske vjebe

2 glavna pitanja:1. ODNOS VJERE I UMA (to ima primat pri spoznavanju gnoseologija)2. PITANJE UNIVERZALIJA (Postoji li neto ope ili je sve pojedinano? metafizika)

Razdioba skolastike (upravo s obzirom na 1. pitanje):1. RANA SKOLASTIKA 9.-12. st. podudaranje vjere i uma2. ZRELA SKOLASTIKA 13. st. djelomino podudaranje vjere i uma3. RASPAD SKOLASTIKE 14. st. renesansa suprostavljanje vjere i uma

RANA SKOLASTIKA:1. IVAN SCOT ERIUGENA slaganje uma i vjere oba izvora spoznaje imaju izvor u

boanskoj mudrosti, ipak filozofija nije podreena teologiji2. ANSELMO CANTERBURYJSKI naziva se i ocem skolastike jer od njega potjee

skloastiki slogan Vjera treba zadobiti uvid! - Ne nastojim spoznati da bih vjerovao, nego vjerujem da bih spoznao, i ovo jo vjerujem: ako najprije ne budem vjerovao, neu moi spoznati- Ontoloki dokaz za postojanje Boga ako postoji pojam savrenstva, onda postoji i savrenstvo jer je u okviru pojma savrenstva i karakteristika da to bie postoji

3. PETAR ABELARD racionalist (sklad vjere i uma je provjerljiv razumom prihvaamo ono to Bog rekao jer se moemo uvjeriti da je to istinito)

- Sumnjajui dolazimo do istraivanja, istraujui spoznajemo istinu!- po pitanju univerzalija nominalist- obnovio etiku kao fil. disciplinu grijeh (zlo) je u namjeri, nakani, za procjenu moralnosti

presudni su motivi zbog kojih netko neto ini- Povijest nevolja, Pisma Abelarda i Heloize- velike prepirke s Bernardom iz Clairvauxa vatrenim mistikom i propovjednikom kriarskih

vojni4. HERMAN DALMATIN - pojava prvog hrvatskog filozofa - 12. st., roen u Istri, djeluje u Chartresu (poznata filozofska kola, jaka prirodnoznanstvena orijentacija i istraivanje antikih, idovskih i arapskih spisa)- preveo Kur'an i Euklida- spajao teologiju s Platonom i astronomijom

ZRELA SKOLASTIKA sve vea uloga Aristotelove fil., procvat sveuilita- Aristotela upoznavali preko prijevpda s arapskog vani su Avicenna i Averroes i

njihovi komentari- tek u 13. st. zaveno prevoenje s grkih originala- poznata sredita su bila u Parizu i u Oxfordu- Predstavnici: 1. ROGER BACON franjevac, treba manje znanja izvlaiti iz knjiga, a vie promatranjem

prirode i eksperimentom, ipak, unutarnje iskustvom ekstazom vodi do spoznaje natprirodnog2. BONAVENTURA tal. franjevac, nadmo vjere nad znanou- Valja se uditi sljepoi razuma koji ne promatra ono to vidi prije svega drugoga i bez ega

ne moe spoznati - filozofija poinje sa savrenou kao drvom datou- nita u svijetu ne moe biti vjeno jer je bar dijelom materijalno, ne postoji tzv. prva materija

u smislu neke potpune neodreenosti- ivot ovjeka je putovanje k Bogu samo ako ima oi da vidi bitak i prodre u vrijednosti u

njihovoj pravoj boanskoj jezgri

21

- raspravlja o problemu analogije (vana tema u sklolastici) analogija je analogija slinosti, tj. participacija u miljenju i nita vie

3. ALBERT VELIKI njemaki dominikanac, zbog uenosti nazvan doctor universalis- odvaja filozofiju od teologije uenje o dvostrukoj istini

- teologija se bazira na objavi, a filozofija na logikim dokazima- Mora znati da se u filozofiji samo onda dolazi do savrenstva ako se posjeduje znanje

obojice, Aristotela i Platona4. TOMA AKVINSKI tal. dominikanac, najvei kranski filozof, aneoski uitelj, uenik

Albertove fil. kole- uveo Aristotela kao najveeg filozofa- SPOZNAJA: - Istina ne moe proturijeiti istini- do odreenog nivoa um i vjera se podudaraju, ali vjer ima vei domet i njome se moe

spoznati ono to je umu nedostino- visoko vrednuje i osjetilnu spoznaju, ona nam donosi predodbe izvana, tzv. fantazme bez

kojih dua nikad ne misli- ipak djelatni um je aprioran- dakle u konanici, um je ipak podreen vjeri, on brani vjeru i uvruje je (npr. dokazi o

postojanju Boga)- dokazi za postojanje Boga Pet putova k Bogu:- 1. Kozmoloki dokaz sve je pokrenuto, a prvi pokreta je nepokrenut od neeg izvanjskog

to moe biti samo Bog- 2. Bog je prvi uzrok (on sam niim uzrokovan)- 3. sve je nuno po neem izvan sebe, jedino je Bog nuan sam po sebi- 4. jedino savrenstvo - 5. krajnja svrha teleoloki dokaz u svijetu postoji red i tenja za ciljem- METAFIZIKA orijentiran na Aristotelovo uenje o 4 uzroka, i kod njega prisutan

hilemorfizam svaka je tvar oblikovana, oblik individuira tvar, uenje o suuzronosti tvari i oblika kod kretanja

- metafiziki dodaci na Aristotela:o bitak je stvoren tipino kranski, stvoren je slobodnim Bojim djelovanjem, stvari

imaju svoju vlastitu prasliku biti, predegzistirajui u Bogu, dok u prostorno.vremenskoj stvarnosti egzistiraju samo u nezbiljskom smislu

o analogija bitak se analogno priroe, podrijetlo analogije i njen pravi smisao je misao participacije (neka ideja participira u nekoj drugoj na slian nain)

o stupnjevito vrednovanje bitka to mu je platonovski element, bitak moe biti ugledniji i manje ugledan

Iznad beivotnih tijela nalazimo biljke, iznad njih iva bia bez razuma, a iznad njih opet bia obdarena razmom. I svuda opet postoji razliitost, ovisno o tome jesu li bia manje ili vie savrena

najvii stupnjevi su transcendentalije odreenosti koje se potpuno nalaze na svakom biu. To su:

jedno istinito dobro stvar neto

o naela bitka kod stvorenih stvari postoji realna razlika izmeu biti i egzistencije, samo je kod Boga egzistencija sama bit; Bog je itav actus purus, on je bie, tj. bie koje je tu prisutno: ego sum qui sum (jesam koji jesam)

u podruju stvarenih stvari moe se zamisliti svaka bit, a da se pritom ne mora istodobno misliti na egzistenciju Ja mogu lijepo zamisliti to su ovjek ili feniks, a da ne znam imaju li feniks ili ovjek stvarnu egzistenciju

22

- PSIHOLOGIJA pojam due mu jo sadri irinu antiknog pojma: i biljke i ivotinje imaju duu, ali ljudska dua tvori poseban sluaj: ona je umna, tj. duhovna dua

- duhovna dua je nematerijalna i besmrtna, ona je istodobno i oblik tijela, funkcije nie due (aktuiranje tijela, ivota i osjetilnosti) u njoj su prevladane

- ETIKA najvia udoredna naela postoje kao to postoje i najvia teoretska naela, zakoni logike i sl.

- ta naela prikazuju sudjelovanje ljudskog duha u boanskom duhu, u njim apostoji ispravan razum (ratio recta) i ona ine jezgru savjesti

- udoredna naela su poznata svim ljudima i ne mogu se iz njihovih srca izbrisati ve ih samo moramo slijediti

- udoredno dobro svodi na prirodu ovjeka, a tima na bitak (etiko tumaenje se bazira na ontologiji)

- PRAVO I DRAVA u dravi strah od kazne treba privesti ovjeka sebi samome, svojem vlastitom boljem razumi, kako bi dobrovoljno inio ono to treba initi

- pravo nositelj je moi, ali je vie od same moi, ono je idealni red zajednice- prirodno pravo i prirodni zakon 2 konstitutivna naela njegove filozofije prava- zakoni koji se suprostavljaju Bojem pravu, nisu pravo i ne treba ih slijediti- najopenitije naelo: Dobro treba initi, a zlo izbjegavati- cijeli dekalog (10 bojih zapovijedi) su prirodni zakon- drava kao i kod Aristotela ona je pravo i udoree, ona odgaja graane za sretan i vrijedan

ivot- proizlazi iz ivotne nunosti ali ima cilj u dobrom ivotu- nije sam iskon prava (to je Boje pravo), ve je njegov tuma i nositelj prava i njegovog po

sebi vjenog reda- Summa theologica (Teoloka suma)- glavno djelo- 1879. tomizam je postao slubeno uenje katolike crkve5. DUNS SCOT Tomin oponent, doctor subtilis - nastavljai sukob tomizma (intelektualizma) i skotizma (voluntarizma) unutar crkve- filozofija teorijska znanost temelji se na razumu istine vrijede za sve cilj: znanje- teologija praktina znanost temelji se na volji istine vrijede samo za vjernike cilj:

ljubav (vie od znanja)- samo su prve 3 zapovijedi dekaloga prirodni zakon- u odnosu ovjeka prema bogu vanija je ljubav nego vjera i razmiljanje o Bogu- osim volje (voluntarist) istie i individualnost (bilo u spoznavanju, u biu ili na podruju

etikoga)- 6. MEISTER ECKHART glasoviti srednjovjekovni mistik- usprkos tome to se dosta razlikuje od ostalih filozofa svog doba ipak potpada pod skolastiku

tradiciju - ONTOLOGIJA novoplatonistika tradicija javlja se u njegovu ontolokom uenju- bitak stvari ima svoju mjeru u vjenosti, a ne u vremenu i od iz gornje sfere silazi i daje

vidljivome, konkretnome, individualnom u prostoru i vremenu njegov pravi i istiniti smisao- vidi istinski bitak u biima i mnogim stvarima- promatra ga kao svim stvarima imanentnu istinitu bit, koju bismo svi trebali vidjeti kad ne

bismo imali samo tjelesne oi ve i duhovne- ROENJE BOGA U OVJEKU Bolje je pruiti hranu gladnome nego se istodobno

predati unutarnjem razmatranju. I kad bi ovjek bio u zanosu, kao sveti Pavao i znao za nekog bolesnika kojemu je potrebna juha smatram dako je mnogo bolje da iz ljubavi ostavi znanost i slui mu u to veoj ljubavi

- Bog se raa u nama kada se mi raamo u milosti Bojoj za novi i bolji, istiniti boji bitak, za hram Duha Svetoga

- kada se mi milou ponovo raamo u Bogu tada Bog u nama raa svoga Sina kao sebi jednakoga:

23

o Sve to Bog Otac eli uiniti, raa u Sinu, da bi se on rodio u naoj dui... tako dua postaje stan vjenog boanstva

o To to je Bog upravo Bog tomu sam ja uzrok. Da nema mene, tada ne bi bilo Boga- unutarnja Boja narav je naa vlastita praslika, nae bolje ja- ovakva razmiljanja navodila mnoge da ga optue za panteizam

3. RASPAD SKOLASTIKE1. WILLIAM OCCAM doctor invinicabilis (nepobjedivi uitelj)- znanost i vjera su heterogeni, otvara put samostalnim znanostima i filozofskim istraivanjima, ali i slobodi religioznih uvjerenja

- porie odrivost skolastikog problema odnosa vjere i uma- spoznaja svo znanje dolazi iz osjetilnog opaanja, ne treba nam nita vie nego zor

izvanjskoga svijeta i unutarnju refleksiju o tako dobivenim predodbama i ljudska je spoznaja dovrena

- okamizam uenje zabranjeno u 1. pol. 14. st. u Parizu, ali se ipak iri- potpuni nominalizam (kod samog Occama to tek naznaeno)

2. NIKOLA KUZANSKI bavi se i prirodnim znanostima, matematikom, a naroito astronomijom- glavni predmet interesa ljudski um, on je filozof duha- UENJE O JEDNOM kroz razgovor malog laika i velikog govornika (koji sjede u

rimskoj pivnici i gledaju dogaanja na trnici na Forumu romanumu) iznosi ideju da svi brojevi proizlaze iz jednog, tj. zastupa objanjenje sloenoga iz jednostavnoga

- ideja koja obuhvaa sveopost svega bitka (omnitudo realitatis)- razum - taj zbog kojeg stvari doivljavamo razdvojeno, on je mjesto suprotnosti- um ponovo slae i spaja suprotnosti- POJAM BOGA Boga imamo i nemamo, uvijek smo na putu k njemu, ak i kad ga ve

posjedujemo- nai su sadraji koje o njemu izriemo ogranieni jer smo i mi ogranieni (prostorno i

vremenski), tako da ne moemo opisati beskonano- bog je omninominabilan morao bi se nazvati svim imenima- DOCTA IGNORANTIA ueno neznanje - trebamo mnogo uiti i znati da bismo shvatili

vlastito neznanje- Bog je prava mjera svega kontra Protagori, ovjek moe biti mjera svih stvari ukoliko je

slika boanske praslike

RASPRAVA O UNIVERZALIJAMA- postoji li ita ope i ako postoji u kojem je odnosu s pojedinanim?1. REALIZAM ope postoji

a) EKSTREMNI REALIZAM preuzimaju Platonovo uenje- ope postoji i to prije i neovisno od pojedinanog, ope uzrokuje pojedinano (kao Platonove

ideje) to je i bit i bitak (universalia ante res)- Eriugena, Anselmo (sve prvo postoji u Bojem umu potom u stvarnosti pa u ljudskom

umu)b) UMJERENI REALIZAM Toma

- ope postoji, ali sve pojedinano ima u sebi svoju bit, opa bit se individualno oblikuje u svakoj pojedinoj stvari (universalia in rebus)

2. NOMINALIZAM nema opeg po sebia) EKSTREMNI NOMINALIZAM postoje samo pojedinane stvari, a ope je samo

rije, ime (nomen) kojima ih imenujemob) UMJERENI NOMINALIZAM (KONCEPTUALIZAM ) ope postoji u umu kao

pojam (koncept), ali u stvarnosti postoje pojedinane stvari koje imaju svoj bitak u sebi (universalia post res)

24

- ipak nisu samo puke rijei- Abelard

- u 11. st. crkva osuuje nominalizam jer je protiv nekih temeljnih kr. dogmi (trojedinstvo boga, sakramenta priesti...)

3. NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA:A) FIL. RENESANSEB) EMPIRIZAM I RACIONALIZAMC) PROSVJETITELJSTVOD) KLASINI NJEMAKI IDEALIZAM

- u sreditu cijele novovjekovne filozofije jest pojam ovjeka

1. FILOZOFIJA RENESANSE

o preporodo 15. i 16. st.o Crkva gubi intelektualni monopol uzdrmana viestoljetna ukorijenjena slika

svijeta: mo uzdrmana raskolom protestantizam tiskarski stroj knjige dostupne i izvan crkve svjetovna sveuilita znanost pobila neke postavke Crkve vie nisu neupitan autoritet (Zemlja je

okrugla, heliocentriki sustav...) javlja se knjievnost na narodnim jezicima svjetovni vladari postaju autonomniji otkria - ire se perspektive i prostorno (Novi svijet) i vremenski (otkriva se

antika) drukije poimanje ovjeka:

tjelesnost (antika) anatomija (Michelangelo) jaanje svjetovne gospodarske moi (namufakture, trgovina,

bankarstvo...) antropocentrizam umjesto teocentrizma

- EUROPSKI FILOZOFI RENESANSE:

- GIORDANO BRUNO - dominikanac- proganjan od inkvizicije, bjei po Europi (eneva, Pariz, Engleska...)- uhvaen u Veneciji- optuba : Nauava nauku o beskonanosti svemira i mnotvu svjetova- spaljen 1600. na Cvjetnom trgu u Rimu- panteizam bog jest priroda, svijet, kozmos (a ne bie odvojeno od svijeta) Priroda je Bog

u stvarima- stvaralaka mo (natura naturans) stvarena priroda (natura naturata)- svemir je beskrajan s mnotvom svjetova, Zemlja samo jedan od njih, nije u sreditu (slijedi

Kopernika) - svijet se sastoji od monada minima (atoma koji su centri sila)- ovjek kao mikrokozmos je ogledalo makrokozmosa- moe poboljati svijet svojim trudom i radom, gradi svoju sudbinu i sreu on je homo-

faber (ovjek-radnik)

25

- PLETHON Grk koji potaknuo interes za grku filozofiju i kulturu

- NIKOLA KUZANSKI ovjek i svijet se baziraju na jedinstvu suprotnosti

- NICCOLO MACHIAVELLI firentinski filozof, politiar (na dvoru Medici) i knjievnik - odvaja politiku od etike djelo Vladar- politika je praktina metoda vladanja i ostanka na vlasti (politika kao mo)- parafraza Cilj opravdava sredstvo

- THOMAS MORUS utopist djelo Utopija - vjeruje da u idealnoj dravi nee biti privatnog vlasnitva

- smaknut za Henryja VIII jer bio protiv odvajanja od katolianstva

- TOMASSO CAMPANELLA utopija Grad sunca

-PARACELSUS osniva moderne medicine, mistik i magiar prirode- filozofija mu bila neka vrsta tajnog nauka pa ga mnogi smatrali doktorom Faustom

- MICHEL DE MONTAIGNE Eseji (Ogledi) tvorac esejistikog diskursa (znanstveni + knjievni), skeptik Filozofirati znai sumnjati

- HUGO GROTIUS utemeljitelj meunarodnog prava- pie o pravu rata i pravu mira- pokuava naspram pozitivnog prava i vladavine moi postaviti teoriju prirodnog prava koje

osigurava dostojanstvo i slobodu ovjeka

- HRVATSKI FILOZOFI RENESANSE:

- PETAR PAVAO VERGERIJE utemeljuje humanistike obrazovne ideale (studia humaniora) u svom poznatom djelu O plemenitim obiajima i slobodnim umijeima

- IVAN STOJKOVI vjerojatno prvi hrvatski kolovani teolog (studirao u Padovi), poznat po velikoj biblioteci klasinih djela

- zauzima se za izvorne vrijednosti crkvenoga uenja naspram herezama i svjetovnom djelovanja crkve

- NIKOLA MODRUKI dvije sfere spoznaje: spoznaja vremenog (racionalna) i spoznaja nadnaravnog i vjenog (intelektualna spoznaja), oslanja se na Aristotela ali prednost daje kranskom uenju jer Nijedan filozof nije spoznao ovjekovu svrhu

- IVAN ESMIKI (JANUS PANONIUS) najpoznatiji hrvatski humanist u Budimu,biskup i slavonski ban

- pjesniki platonizam, i sam je pjesnik - IVAN POLIKARP SEVERITAN stoika etika s epikurejskim dodacima o bezrazlonosti

straha od smrti, politiki savjeti jo uvijek promiljaju odnos vladara spram podanika (a ne spram ouvanja vlasti kao Machiavelli)

- MARKO MARULI Upuivanje u estit i blaen ivot po primjerima svetaca, - voe od 40 izdanja u 16. i 17. st.- spaja stoicizam i platonizam s kranskom filozofijom, tvorac rijei psihologija

- polazi od ovjekovih pouda i strasti: elementi prosuivanja se grijeh i otkupljenje, a vjera, ljubav i sasenje su osnovne odrednice moralnoga ivota

26

- FRAN TRANKVIL ANDREIS djelo Treba li filozofirati? - motrenje Boanskog uma (noesis noeseos) najvia je vrlina koja se odreuje u skladu s kranskim naukom

- BENKO BENKOVI franjevac iz Zadra- kao prvak znanosti djeluje na Sorbonni- naspram skolastikom intelektualizmu zastupa voluntaristiko shvaanje- djela izgubljena

- FREDERIK GRISOGONO spis O ljudskoj srei, zvjezdoznanstvo (astrologija) mu je najvia znanost, a ona se bazira na matematici po kojoj postajemo svjesni zakonitosti svemira. Dakle, matematikom moemo providjeti determinizam prirodnih zbivanja, a astrologijom predvidjeti budue dogaaje.

- JURAJ DUBROVANIN nazivan philosophus orator, protivnik astrologije, zalae se za prirodoznanstveni aristotelizam

- MATIJA FRKI djelom Peripatetika istraivanja eli ojaati aristotelizam

- FRANE PETRI rodom sa Cresa- djela: utopija Sretan grad, glavno djelo Nova sveopa filozofija (veoma kritizirano djelo,

kasnije na popisu zabranjenih knjiga), Peripatetike rasprave, O poetici- profesor platonike akademije u Ferrari- izraziti Platonist, borbeni antiaristotelovac (Aristotelova znanost zapravo je mnijenje i

metafizika nikako ne moe biti jedinstvena znanost)- aristotelizam mu izvor bezbonosti- u djelima se slui trima metodama:

o aristotelovska od bia ka uzrokuo vlastita (srednja) o biima koja su i osjetilna i nadosjetilna (svjetlo, dua, prostor...)o platonika od uzrokado sveukupnosti uzrokovanog

- Teorija emanacije: iz Jednog izvire prvi um (Sin ili Rije), pa drugi um (Duh ili Ljubav). Vjeruje u postojanje kozmike due (anima mundi) koja proima i neivu tvar panpsihizam.

- U estetici zastupa antimimetiku teoriju umjetnost treba prikazivati nevjerojatno, udesno, jer uenje je pravi izvor i pjesnitva i filozofije.

- prvi formulirao tezu o bibliotekarskom podrijetlu naslova Aristotelove Metafizike

- JURAJ DRAGII prijatelj obitelji Medici, branio Pica della Mirandolu i G. Savonarolu, na najvei renesansni logiar; dijeli logiku na kategorije i uenje o sudu (logica vetus) te analitiku i topiku (logicae novae). Poznati angelolog prouava psiholoka i metafizika pitanja o naravi anela kao duhovnih bie

- NIKOLA GUETI nakon Bokovia najznaajniji dubrovaki filozof, rasprava O upravljanju obitelji - ekonomsko-politiko-pedagoka studija pisana po uzoru na prve knjige Aristotelove Politike.

- Komentari psalama u kojem dokazuje progrenost protestantskih postavki- esto pie u obliku dijaloga

- ANTUN MEDO smatra da je Aristotel sve od Aleksandra Afrodizijskog i Porfirija bio krivo tumaen (trebalo je staviti naglasak na spoznaju pojedinanog i konanog)

- MIHO MONALDI jedan od osnivaa prve dalmatinske akademije Accademia dei Concordi. O imovini - djelo u obliku razgovora u kojem istie svezu ekonomskih odnosa i politikog ureenja.

27

- Epikurejsko shvaanje uivanja kao cilja, a najveeg blagostanja i blaenstva preko dobrog i razboritog koritenja dobara.

- Najvei doprinos mu je dijalog Irena ili o ljepoti gdje raspravlja o umjetnikom stvaranju.- Povezujui ljepotu s umnim i najviim, spaja platonika shvaanja sa srednjovjekovnom

estatikom i ontologijom transcendentalija.

- MATIJA VLAI ILIRIK iz Labina, protestant, suradnik Martina Luthera- ontoloki utemeljuje fatalizam i pesimizam kao obiljeja protestantizma ljudska volja nije

slobodna, sve je determinirano- djelo Klju (za tumaenje Svetog pisma)- vjeruje da se Sv. pismo moe razumjeti iz njega samoga (u skledu s idejom da se ono mora

prevoditi na narodne jezike), ne trebaju nam tumaenja i crkveni autoriteti da bismo ga shvatili

- utemeljitelj novovjekovne hermeneutike (znanost o tumaenju teksta, ope metoda razumijevanja) ne smije se upati iz konteksta

- pojedina rije se razumijeva tek u reeninoj cjelini, reenica u iroj povezanosti itd.- stalno moramo pred sobom imati duh spisa, svrhu, smisao, nasmisao cjeline, tj. evaneosku

poruku- Duh Sveti je istodobno autor i izlagatelj Pisma- Boansko se Pismo uz vidljivog i nevidljivog, naime iz tijela koje je vidljivo pismo, te iz

due, koja je smisao koji se nalazi u tekstu, i nakraju iz duha, koji u sebi sadri neto nebesko- krajnja svrha ostvariti ivot prema Evanelju (praktina strana kranskog uenja)- U djelu Dijalektike dopune govori o srednjem pojmu u silogizmu te postavlja svoju teoriju

znanosti.

- PAVAO SKALI autor termina enciklopedija, vei dio ivota protestant (pred kraj ponovo katolik), i on se bavi tumaenjem teksta, smatra da je zadaa vremena upoznati sve drevne i suvremene nauke, sabrati ih i pokazati kako se oituje Boanski govor.

- znanje ne napreduje pravocrtno, ve zmijoliko (zato moramo raunati i na uspjehe i na neuspjehe)

- DOMINIS MARKO ANTUN Newton ga je nazvao vir celeberrimus, splitski nadbiskup, kritiar crkve kao politike zajednice, emigrant i heretik spaljen nakon smrti na lomai, naglaava analizu i eksteriment kod promatranja duginih boja (kasnije se na to poziva Newton)

- FAUST VRANI iz ibenika, autor petojezinog rjenika- djelo Novi strojevi - nacrti za kehnike konstrukcije najpoznatiji padobran, iz toga

definicija ovjeka kao homo volansa. - jo i nacrti za: mostove, mlinove, nasipe, kanale, dizalice, satove, pree...- Smatra da tehtniku i znanost treba utemeljiti na osnovama humanistikog obrazovanja

- MARIN GETALDI smatra se preteom Descartesa na podruju analitike geometrije, optikim pokusima i izradom parabolinih zrcala palio predmete i talio kovine

- STJEPAN GRADI poevi od Galilejeve fizike razvija vlastite ideje u djelu etiri fiziko-matematike rasprave, npr. o upravljanju broda kormilom, zakon slobodnog pada, Galilejev paradoks jednakosti toke i crte...

B) EMPIRIZAM I RACIONALIZAM

- glavni problem: problem metode spoznaje- dva odgovora razumom (racionalisti) ili iskustvom (empiristi)

28

- racionalisti vide uzeo za filozofsku metodu i zakonitost u racionalistiki konstuiranoj stvarnosti matematike

- empiristi svoje metode baziraju na promatranju i eksperimentu (skloniji prirodnim znanostima nego formalnoj matematici)

- racionalisti:o Descarteso Pascalo Spinozao Leibniz

- empiristi:o Lockeo Bacono Berkeleyo Humeo Hobbes

RENE DESCARTES vrsni matematiar, otac analitike geometrije- Rasprava o metodi, Meditacije o prvoj filozofiji- metodika sumnja (kartezijanski skepticizam) koritenje sumnje kao metode sredstva

kojem je konani cilj dolaenje do nepobitnih i sigurnih istina- oblik produktivne sumnje, za razliku od sumnje skeptika kojima je cilj dokazati da nita nije

sigurno- zapoinje s korjenitom ili apsolutnom dvojbom odbacuje sve naueno, osjetilnu spoznaju

(ono to nas jednom zavaralo ne moe biti kriterij), cijelu stvarnost (Je li mogue da nas Bog stvorio tako da se u svemu varamo), nije li i ivot jedan san? (Onda u pretpostaviti da me ne vara dobri Bog, ve nekakav zao duh koji je moan i lukav...)

- Descartesov cilj pronai ono to je toliko jasno i razgovjetno da se ne moe u to posumnjati i to uzeti kao poetnu istinu

o jasna spoznaja - ...pozornom duhu iva i otvorena...o razgovjetna spoznaja - ... ona spoznaja koja je pored jasnoe od svega drugoga tako

odijeljena i rastavljena da u sebe sadri samo ono to je jasno - PRAVILA METODE:

o jasnoa i razgovjetnost samo to prihvaamo kao istinitoo pravilo analize sloene probleme treba ralaniti do jasnih i razgovjetnih dijelovao pravilo sinteze jednostavne dijelove treba pravilno poopitio pravilo provjere i sistematizacije

- sumnja u sebe vodi do apsurda- ako postoji misao (makar i zabluda) postoji i onaj koji misli COGITO, ERGO SUM

(MISLIM, DAKLE JESAM)- prva nepobitna istina mu je dokaz o samoizvjesnosti svijesti (svijest dokazuje postojanje sebe

same, kao i nositelja svijesti) ...- ovo je intuitivna istina, apsolutna, sigurna- ontoloki dokaz Boga ako ja kao nesavreno bie imam ideju savrenstva ona ne moe

potjecati od mene i mog iskustva ve je morala biti usaena od takvog savrenog bia, dakle, opstojnost Boja slijedi iz ideje Boga kao najsavrenijeg bia (to je isti idealrealizam)

- ideja najsavrenijeg bia sadri beskonano mnogo stvarnosti da ne moe biti produkt nas koji smo konana bia, uzrok ideje Boga mora sadravati barem toliko zbiljske (objektivne stvarnosti) koliko mi zamiljamo stvarnosti u ideju Boga

- savreni Bog ne bi mogao napraviti ovjeka tako da se on vara Bog nam daje sredstva kojima moemo doi do istine, tj. spoznati svijet kakav uistinu jest

- to sredstvo je na razum ako ga koristimo pravilno (pridravamo se pravila metode) doi emo do istine to nam jami Bog (savren je, dakle, dobar i ne bi nas varao) Bog je jamac istinitosti

29

- uroene ideje - one do kojih se dolazi neovisno o iskustvu, deduktivno, koristei samo isto miljenje (ideja o samom sebi, Bogu, podruje matematike...) dokaz da je ljudska spoznaja u prvom redu produkt razuma, to su krajnje jednostavne, jasne i razgovijetne predodbe

- sistematizirajui ih navodi 3 osnovne: Bog (beskonana supstancija, najpotpuniji bitak koji postoji sam po sebi), protena stvarnost (materijalni svijet oko nas), mislea stvarnost (svijest, ideja o samome sebi kao duhovnom biu)

- iako daje primat dedukciji (primat po vanosti, ne nuno kronoloki) priznaje i vanost indukcije

- dedukcija postupak izvoenja istine iz prvih intuitivnih, oevidnih istina, uroenih ideja- METAFIZIKA: - dualizam postoje dvije supstancije (bitka) koji su nesvedive jedna na

drugu PROTENA STVAR (res extensa) I MISLEA STVAR (res cogitans)- protena stvar sve materijalno to zauzima neki prostor (protee se u prostoru), kod ovjeka

tijelo, funkcionira po zakonima mehanike, svu materiju moemo kvantificirati i mehanicirati- mislea stvar duh, ljudska specifinost koja se oituje kroz mogunost spoznavanja (razum)

i htijenja (volja)- Najvee je savrenstvoovjeka to radi slobodno, tj. po svojoj volji. Time postaje vrijedan

pohvale ili prijekora... Ne hvale se automati to tono izvode sve kretnje za koje su udeeni...- problem nemogunost objanjenja meudjelovanja supstancija jedne na drugu kod ovjek

(najasna ideja o epifizi)- ako je supstancija neto posve samostalno i ne treba nita izvan sebe (a duh i tijelo su

Descartesu dvije odvojene supstancije) onda ne postoji izmeu njih uuzajamno djelovanje

PASCAL

- djelo Memorijal- ovjek fenomenolokog zapaanja detalja (duh tankoutan) i ujedno jedan od prvih

religioznih genija svih vremena- Bog religije je vie od boga filozofa Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakobov, a ne bog

filozofa i znanstvenika- postoje mo razuma i mo srca, s tim da logika srca ipak upravlja ljudskim ivotom

BARUCH DE SPINOZA

- idov iz Nizozemske- ekskomunikacija izopenje iz idovske zajednice jer religijske spise promatrao s povijesnog

aspekta, a idovstvo i kranstvo kao prekrute i formalne- gl. djelo Etika (geometrijskim redom izloena) - iz definicija i aksioma izvodi postavke- cilj je ljudska srea koja je mogua samo kad se pronae jedinstvo s bitkom (bogom) Poto

me iskustvo pouilo da je sve ono to se ini uobiajeni sadraj ivota i nitavno... odluih se konano istraiti postoji li uope neto to je istinsko i znatljivo dobro, No ono to bi ta priroda bila, pokazat emo prema mjestu gdje se nalazi, naime u spoznaji jedinstva duha s itavom prirodom)

- monizam postoji jedna SUPSTANCIJA (stvar koja postoji tako da joj za postojanje nije potrebna nikakva duga stvar uzrok same sebe causa sui) koju izjednaava s Bogom i prirodom (panteizam) Bog ili priroda ili supstancija - bog je sve neto, on je sveukupnost neega ili sve stvari, odnosno sve su stvari bog

- manifestira se na 2 ljudima spoznatiljiva naina atributi- atributi miljenja i atributi protenosti- supsatncija i atributi su stvaralaka priroda (natura naturans)- njihov produkt su modusi konkretne, pojedinane misli ili stvari, stanja supstancije,

stvorena priroda (natura naturata)

30

- modusi miljenja i modusi protenosti se u konanici podudaraju (i jedni i drugi izraz su jednog boga, jedne prirode, jedne supstancije) to je filozofija identiteta - Red i veza ideja su jednaki kao red i veza stvari

- bog (priroda) djeluju preko prirodnih zakona koji sve odreuju, tako da nita nije sluajno ve uzrokovano nizom neizbjenih kauzalnih veza DETERMINIZAM (U prirodi stvari nita nije sluajno)

- ETIKA sloboda je spoznata nunost (prirodni zakoni) Nemogue je da ovjek nije dio prirode i da ne ide za njenim opim redom

- ivot u skladu s njima je najslobodniji- trebamo se vladati po razumu, a odbaciti zamuenost koju nam daje vladavina afekata- usavravanjem razuma bolje shvaamo svijet i time smo sretniji- budui da je ovjek modus prirode etika mora poeti s ontologijom- POLITIKA Teoloko politika rasprava- pod Hobbesovim utjecajem u prirodnom stanju svatko ima pravo uiniti sve to moe uiniti

(zakon jaega)- ipak, nastankom drave prelazi se s prirodnog na mnogo razumnije, graansko pravo- dravi je svrha jamenje sloboda graanima (a ne dranje u strahu): U slobodnoj dravi

svakome je doputeno misliti to hoe i govoriti to misli

GOTTFRIED WILHELM LEIBNIZ

- posljednji polihistor - pravo, diplomacija, matematika (infinitezimalni raun), fizika, kemija, biologija, geologija, psihologija, logika

- osniva Berlinske akademije znanosti i umjetnosti- ideja o ujedinjenju kranstva i Europe (Shvatio sam da veina sekta ima pravo u veemu

dijelu onoga to pozitivno tvrde, a manje u onome to osporavaju)- PRAVO carstvo istine i savrenstva je carstvo prava, pravo je mudrost i dobro- METAFIZIKA: - djelo Monadologija, Teodiceja, Nova istraivanja o ljudskom razumu- pluralizam i idealizam (objektivni ) svijet se sastoji od beskonanog mnotva supstancija

MONADA duhovnih atoma, neprotenih i aktivnih, nositelja sila (dinamizam)- Monade su dakle istinski atomi prirode, jednom rijeju, elementi stvari- svako je tijelo zapravo jedinstvo uinaka, uvijek zbroj sila, samo duevno, kao neto

nedjeljivo i injenino djelujue moe biti supstancija- njegova definicija supstancije: Bie sposobno za djelovanje- svaka od nih ima mo percepcije (predoavanja) i poude (uvjet za prijelaz jedne percepcije

ka drugoj)- svaka monada predouje itav kozmos (mikrokozmos jednak makrokozmosu), ali ovisno o

svom savrenstvu predoava na jasan ili manje jasan nain- HIJERARHIJA MONADA najbrojnije su monade koje sainjavaju ono to nazivamo

materijalnim (gole monade), zatim duevne monade te boanske monade- to su sve stupnjevi duevnoga, tj. modusi monada- gole monade gotovo nemaju predodbenu snagu, one vie su , recimo, dio ljudske due, a u

najgornjemu redu stoji monada koja je isto miljenje i ista djelatnost (boja monada)- s obzirom da monade ne utjeu jedne na druge (... nemaju ni vrata ni prozore...) kretanje se

objanjava kroz PRESTABILIRANU HARMONIJU Bog je predodredio i uskladio svaki in svake monade tako da se sve odvija tako da nam se ini kao da monade utjeu jedne na druge, pojam koji iskazuje svezu cjelinu svijeta (slino kao to nam se ini da ako vie satova pokazuju isto vrijeme da postoji veza meu njima, a u stvari jedina je veza u tome da ih je uskladio isti urar)

- time objanjava svezu cjeline svijeta

31

- sve je ureeno od strane Boga ...Ovo je najbolji mogui svijet... - da bi to uvidio ovjek samo mora biti duh, mora se samo preko tame osjetilnosti izdii do jasnoe ume, onda e moi vidjeti istinski oblik svijeta, vjeno dobro i boansko

- GNOSEOLOGIJA: - 2 vrste istine:

o ISTINE UMA nune, provjera po naelu proturjenosti (nemogue suprotno) to su uroene ideje, daju uvid u nune, bitne sveze

o ISTINE ISKUSTVA sluajne, provjera po naelu dovoljnog razloga (ratio sufficiens)

- U razumu nema niega to prije nije bilo u osjetilima, osim razuma samog (polemika s Lockeom)

EMPIRISTI:

FRANCIS BACON

- Novi organon ili upute za tumaenje prirode, novo orue- eli obnoviti znanost i filozofiju, pronai novo orue znanosti jer stara silogistika