SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET

Diplomski studij

AMR – daljinsko o čitanje potrošnje elektri čne energije

Seminarski rad

Kolegij : Elektromagnetska mjerenja

Student : Tomislav Krezo, D – 256 tomislav.krezo@hep.hr

Osijek, veljača 2010.

1

1. UVOD

AMR (eng. Automatic Meter Reading) je tehnologija za automatsko, daljinsko prikupljanje podataka o potrošnji električne energije , plina i/ili vode korištenjem telefonske, radio ili „powerline“ (elektroenergetska mreža) veze. Željeni podaci očitavaju se putem odgovarajuće opremljenih brojila te se nakon toga nasa jedan od spomenutih načina (telefon, radio frekvencijom, PLC) prenose do operatora. Očitavanje takvih brojila moguće je izvesti na zahtjev pojedinačno (bez fizičkog kontakta sa brojilom) kao i automatski prema unaprijed definiranim pravilima, a korištenjem adekvatnog softvera. U takvom sistemu koncentrator se smješta u blizini transformatorske stanice i prikuplja podatke iz odgovarajuće opremljenih brojila koji se nalaze unutar domova . Podaci se nadalje prenose iz koncentratorske stanice prema centralnoj jedinici distributera korištenjem telefonskih linija , optičkog medija ili bežično.

AMR omogućuje distributerima električne energije , plina i / ili vode da povećaju svoju efikasnost , smanje troškove i poboljšaju kvalitetu usluga koje pružaju svojim korisnicima. Ovakav sistem takoñer omogućuje dodatne usluge kao što su upravljanje potrošnjom energije, fleksibilne tarife i sl. . Koncept AMR sustava korištenjem PLC tehnologije prikazana je na slici 1.

Slika 1 : Koncept AMR sustava korištenjem PLC tehnologije

Izvor : http://spvp.zesoi.fer.hr/

2. OČITANJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Otvaranjem tržišta električne energije u

republici Hrvatskoj primjena AMR sustava za daljinsko očitanje električne energije, kao i nadzor kvalitete i upravljanje elektro-energetskim sustavom, je dobila na značaju te su tendencije da se u budućnosti što veći broj mjernih mjesta opremi sa ureñajima opremljenim za implementaciju u AMR sustav. Koncept AMR sustava za očitanje električne energije jednak je kao i kod očitanja (mjerenja) potrošnje plina ili vode. Ureñaji (brojila električne energije) su opremljeni za daljinsku komunikaciju te na jedan od već spomenutih načina dostavljaju očitane podatke prema distributeru električne energije.

2.1. Komunikacija sa brojilima u AMR sustavu

Postoji nekoliko načina komunikacije

izmeñu brojila i centralnog sustava za prikupljanje očitanih podataka a u HEP-u se primjenjuju najčešće dva načina komunikacije :

- Izravna komunikacija odnosno očitanje

- Komunikacija putem niskonaponske mreže

2.1.1. Izravna komunikacija

Komunikacija sa elektroničkim brojilima vrši se preko GSM, PSTN, ISDN ili Ethernet mreže. Takva brojila su opremljena sa slijedećim komunikacijskim kanalima: optičkim sučeljem, serijskim sučeljem CS, RS 232 ili RS 845(485) te komunikacijskim modulom koji sadrži prethodno navedena sučelja. Komunikacija se vrši po protokolima IEC 62056-21 mod C i IEC 870-5-102, dok je brzina prijenosa podataka od 300 - 19.200 bit/s.

2

Slika 2 : Izravna komunikacija s brojilom

Izvor : Prijedlog razvoja sustava daljinskog očitanja brojila

u Elektroistri Pula, SO6-13 HO Cired svibanj 2008.

Na slici 2 vidi se princip rada

daljinskog očitanja odnosno komunikacije brojila sa obračunskim centrom. Brojila su opremljena komunikacijskim modulom s GSM (GPRS) modemom koji je povezan s antenom te u sebi sadrži SIM karticu. Na zahtjev iz obračunskog centra se putem modema (telefonske veze) poziva GSM modem na brojilu te se podaci zabilježeni u memoriji brojila očitavaju i dostavljaju putem GSM (GPRS) mreže u obračunski centar odnosno korištenjem pripadajućeg softvera mogu se očitati na zaslonu računala ili prema potrebi izvršiti programiranje brojila. Osim daljinske komunikacije sa brojilom moguća je i lokalna komunikacija putem spajanja sonde terminala na komunikacijski ulaz brojila te je time takoñer moguće izvršiti očitanje kao i programiranje.

2.1.2. Komunikacija putem niskonaponske mreže

Osim komunikacije sa brojilima izravno

putem GSM (GPRS) ili neke druge mreže moguća je i komunikacija putem niskonaponske mreže. Komunikacija sa elektroničkim brojilima vrši se preko PLC (Power Line Carrier) odnosno DLC (Distribution Line Communication) mreže. Sustav za daljinsko očitavanje brojila preko niskonaponske mreže sastoji se od :

- brojila električne energije opremljenih DLC modemom

- koncentratora koji prikuplja podatke iz brojila preko niskonaponske mreže

- softvera za prikupljanje podatke sa svih koncentratora

Koncept očitavanja brojila putem niskonaponske mreže može se vidjeti na slici 3.

Slika 3 : Komunikacija s brojilom putem niskonaponske mreže

Izvor : Prijedlog razvoja sustava daljinskog očitanja brojila

u Elektroistri Pula, SO6-13 HO Cired svibanj 2008.

Brojila su opremljena s DLC

modemom kojim je omogućena komunikacija putem niskonaponske mreže te se brojila vežu na koncentrator. Koncentrator putem niskonaponske mreže odnosno DLC modema (na sve tri faze) komunicira sa brojilima te bilježi očitane podatke za svako brojilo povezano na taj koncentrator. Nakon toga na zahtjev iz obračunskog centra koncentrator putem GSM (GPRS) ili neke druge mreže komunicira sa obračunskim centrom te dostavlja očitane odnosno pohranjene podatke. Koncentrator na osnovi unaprijed zadanih parametara vrši ciklički zadane operacije tijekom cijelog dana te su uz pomoć pripadajućeg softvera podaci dostupni distributeru. Da bi se sustav automatizirao, softver prepoznaje nova mjerna mjesta i kreira ih u bazi podataka.

2.2. Ureñaji u AMR sustavu

Za očitanje, pohranjivanje i transfer podataka do centralnog sustava za očitanje u AMR sustavu koji se primjenjuje unutar HEP-a koristi se nekoliko različitih ureñaja kao što su brojila, komunikacijsko moduli, komunikacijsko – upravljačke sabirnice, koncentratori i dr. 2.2.1. Brojilo

Brojila električne energije koja se koriste unutar HEP-a razlikuju se prema svojoj namjeni odnosno prema mjestu ugradnje tj. kategoriji potrošnje. Tako se i brojila sa svojim tehničkim karakteristikama razlikuju prema kategoriji potrošnje mjernog mjesta na kojem su

3

ugrañena. Na mjerna mjesta kategorije „gospodarstvo“ najčešće se ugrañuju tzv. „inteligentna“ brojila odnosno brojila koja posjeduju mogućnost mjerenja radne energije u oba smjera i jalove energije u sva četiri kvadranta, djelatne snage sa pokazivačem najveće snage, faktora snage, registar opteretne krivulje i dr., a mogu se dodatno opremiti sa komunikacijskim modulima za daljinsko očitanje ili su isti već implementirani u ureñaj. Sva brojila odnosno mjerna mjesta moraju biti opremljena sukladno Zakonu o energiji (NN ) i Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom pa se tako mjerna mjesta kategorije „kućanstvo“ najčešće ne opremaju tzv. „inteligentnim“ brojilima nego samo brojilima koja po potrebi podržavaju daljinsko očitanja. Komunikacija se vrši po protokolima IEC 62056-21 mod C i IEC 870-5-102, dok je brzina prijenosa podataka od 300 - 19.200 bit/s. Kod brojila sa komunikacijom putem niskonaponske mreže komunicira se po DLMS/COSEM protokolu odnosno po protokolima IEC 62056-21 i IEC 1107 mod E. Brojila kategorije „gospodarstvo“ najčešće su izvedena tako da imaju komunikacijski modul za daljinsko očitanje (interni ili eksterni) te se mogu samostalno daljinski očitavati.

Slika 4 : Brojilo MT831 sa GSM modulom i antenom

Izvor : foto - DP Elektra Vinkovci

Na slici 4 može se vidjeti primjer „inteligentnog“ brojila sa integriranim komunikacijskim modulom i antenom opremljenim za daljinsko očitanje putem GSM (GPRS) mreže. Komunikacijski modul sa slike umetne se u brojilo te praktički postaje integrirani dio brojila.

Brojila kategorije „kućanstvo“ se najčešće povežu na zajedničku sabirnički modul (koncentrator) koji se pak veže na komunikacijski modul opremljen za daljinsko očitanje.

Slika 5:Brojila povezana na zajednički sabirnički modul

(PK-100) i komunikacijski modul (GDC304-E2E)

Izvor : foto - DP Elektra Vinkovci

Na slici 5 vidi se KPMO sa 8 umreženih brojila (proizvoñač RIZ) na zajednički sabirnički modul koji je vezan sa komunikacijskim modulom opremljenim za daljinsko očitanje putem GSM (GPRS) mreže. Količina brojila koja se može vezati na sabirnice ograničena je te se razlikuje ovisno od proizvoñača, a kreće se do čak 200 brojila vezanih na zajednički sabirnički odnosno komunikacijsko modul. Takoñer postoji i ograničenje udaljenosti odnosno duljine voda priključenog na komunikacijski modul, a može se prevladati ugradnjom dodatnih repetitora. Većina modernih brojila osim mogućnosti daljinskog očitanja imaju i mogućnost daljinskog upravljanja putem upravljačkih i relejnih izlaza te time omogućavaju primjerice kontrolu potrošnje ili daljinsko iskopčanje na mjernom mjestu. Na relejne izlaze dovoljno je ugraditi sklopne naprave koji pak mogu po želji iskopčati dio instalacije kupca ili slično.

2.2.2. Komunikacijski modul

Za komunikaciju izmeñu brojila i računala odnosno centralnog sustava za prikupljanje podataka tj. za daljinsko očitanje brojila nužan je komunikacijski modul. Razlikuju se po izvedbi ovisno o

4

proizvoñaču pa tako postoje interni i eksterni komunikatori u koje se onda umetne SIM kartica i veže antena te su osposobljeni za daljinsko očitanje brojila putem GSM (GPRS) mreže ili se pak direktno vežu na telefonsku ili Ethernet mrežu. Za komunikaciju na niskonaponskoj mreži brojila su opremljena sa komunikacijskim kanalima: optičkim sučeljem po IEC-62056-21 (IEC 1107 mode E) protokolu, DLC modemom po DLMS/COSEM protokolu i M-sabirnicom. DLC modem služi za daljinsku dvosmjernu komunikaciju a priključen je na niskonaponsku mrežu interno preko jedne faze. DLC modem radi u CENELEC frekventnom pojasu A (9 kHz do 95 kHz) koji je namjenski rezerviran za prijenos podataka preko niskonaponske mreže. Brzina komunikacije sa koncentratorom je od 300 – 1200 bit/s. Brzina prijenosa podataka po niskonaponskoj mreži ovisi o trenutnim prilikama u mreži, impedanciji mreže i rastojanju izmeñu brojila i koncentratora podataka. DLC modem brojila komunicira sa koncentratorom podataka.

2.2.3. Koncentrator

Koncentrator podataka je računalo

bazirano na Microsoft Windows CE operativnom sustavu. Najčešće se ugrañuje u transformatorskim stanicama (na niskonaponskoj strani), ali se može ugraditi i na drugim mjestima zbog bolje komunikacije odnosno pristupa. S brojilima komunicira preko ugrañenog DLC modema (na sve tri faze), a sa računalom odnosno centralnim sustavom za prikupljanje podataka preko ugrañenog komunikacijskog modema GSM(GPRS) mrežom ili preko Etherneta. Udaljenost koje može pokrivati jedan koncentrator je teško procijeniti i najviše ovise o kvaliteti mreže i smetnjama koje se nalaze u njoj. Obično su te udaljenosti :

- za ruralnu seosku mrežu do 2000 m - za razgranate urbane gradske mreže

do 500 m Takoñer, jedan od oblika koncentratora

odnosno sabirnika podataka je PK-100 kutija proizvoñača RIZ koja služi za umrežavanje do 100 brojila na zajedničku sabirnicu koja se pak veže na

komunikacijski modul te je time takoñer omogućeno daljinsko očitanje. 2.2.4. Dodatna oprema

Dodatna oprema u sustavu daljinskog očitanja ovisi o proizvoñaču, a najčešće je riječ o sklopnim napravama za iskapčanje/ukapčanje potrošačevog dijela mreže, pretvornicima za omogućavanje priključivanja naprava koje imaju različita komunikacijska sučelja (npr. RS 232 na RS485), optičkim sondama za povezivanje upravljačkih i komunikacijskih ureñaja, repetitorima za produljivanje komunikacijskih sabirnica itd.

Osim toga pojedini proizvoñači opreme u ponudi imaju ručne terminale za očitanje brojila koji imaju mogućnost očitanja brojila žičnim ili pak najnoviji modeli bežičnim putem (Wi-Fi, bluetooth i dr.) , a nakon toga imaju mogućnost slanja prikupljenih podataka u centralni sustav za prikupljanje podataka putem GSM (GPRS) mreže.

3. CENTRALNI SUSTAV ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA

Unutar AMR sustava jedan od

najvažnijih njegovih dijelova je centralni sustav za prikupljanje podataka. Za postupak prikupljanja podataka odnosno komunikaciju izmeñu računala i brojila proizvoñači brojila nude softver (Meterview, Sep2W, GMR i dr.) koji se koristi za prikupljanje i pohranu podataka, a sve zajedno se pak implementira u centralni sustav za prikupljanje podataka.

3.1. Centralni sustav daljinski

očitavanih mjernih mjesta u HEP-ODS

U republici Hrvatskoj odnosno HEP

ODS uveden je unazad nekoliko godina jedinstveni sustav daljinskog očitavanja brojila električne energije. Najprije je izvršen postupak dizajniranja ICT (Information Communication Technology)

5

arhitekture sustava, a zatim testiranje i puštanje u pogon pomoću umjetno generiranih podataka. Nakon što je testiranje bilo uspješno slijedilo je uključivanje distribucijskih područja u sustav uz istodobnu pohranu već prikupljenih podataka. Kako bi ovo bilo moguće izvršiti potrebno je uvesti jedinstveni načinom definiranja i obilježavanja svih tipova mjernih rezultata koji su već prikupljeni i pohranjeni u OBIS kodu prema IEC 62056-61 [1], kao i uvoñenje identifikacijskog koda mjernog mjesta koje je definirano minimalnim, ali nužnim skupom podataka. Svim vrijednostima mjerenih veličina iz lokalnih sustava su pridijeljeni, zbog nedvojbene identifikacije tipa mjerne veličine, sukladni OBIS kodovi. Na slici 6 može se vidjeti ICT tehnička arhitektura AMR sustava.

Slika 6 : ICT tehnička arhitektura AMR sustava

Izvor : Jedinstveni sustav daljinski očitavanih mjernih mjesta HEP-ODS-a, SO6-12 HO Cired svibanj 2008.

Prema slici 6 vidi se kako se

prikupljanje podataka vrši putem modema (routera) koji očitavaju brojila električne energije odnosno pripadajuće komunikacijske module te se podaci potom pohranjuju na aplikacijski server kojem može pristupiti više klijenata (u ovom slučaju distribucijskih područja) a podaci se takoñer pohranjuju u bazu podataka takoñer na raspolaganju svim klijentima. Budući se podaci prikupljaju putem više kanala izvršeno je grupiranje mjernih mjesta prema modemima i distribucijskim područjima. Kako su protokoli za komunikaciju i skupovi mjernih rezultata za pojedine tipove brojila različiti izvršeno je dodatno grupiranje poglavito

prema protokolima za komunikaciju i prema tipovima brojila. Sve ovo omogućuje generičko uvoñenje u sustav novih modema i mjernih mjesta bilo kojeg distribucijskog područja uz unificirano te jednostavno daljinsko očitavanje i pohranu svih očitanih mjernih rezultata. Kriteriji koji su bili postavljeni pri kreiranju ICT arhitekture su : raspoloživost sustava, povjerljivost i integritet podataka, efektivnost i efikasnost.

- Raspoloživost sustava

Nužno je da sustav bude uvijek raspoloživ za pristup prikupljenim podacima kao i to da najvažniji elementi sustava imaju pričuvnu varijantu u slučaju neraspoloživosti jednog od dijelova. Razina sigurnosti odnosno raspoloživosti, na primarnoj lokaciji, već u konfiguraciji baznih servera i arhitekturi vanjske skladišne jedinice, osigurava da pri ispadu jednog poslužitelja drugi preuzima rad, a vanjska skladišna jedinica, koja se sastoji od niza diskova osigurava da u slučaju kvara na jednom ili više diskova ne doñe do gubitka podataka, odnosno prekida dostupnosti sustava. Aplikacijski server, na primarnoj lokaciji nema pričuvni element, ali ovaj problem se rješava na sekundarnoj lokaciji, na kojoj postoji pričuvni aplikacijski server. U slučaju ispada kompletne primarne lokacije, odnosno njene nedostupnosti iz bilo kojeg razloga, aktivira se sekundarna lokacija, na kojoj se nalazi ista poslužiteljska i skladišna oprema kao na primarnoj lokaciji.

- Povjerljivost i integritet podataka

Povjerljivost i integritet podataka štiti se, u širem smislu, tehničkim mehanizmima te operativnim i upravljačkim procedurama. Tehnički mehanizmi su oni koji su dio sigurnosti samog database softwarea, koji se kreću u rasponu od autorizacije za prijavu na sustav do monitoringa akcija nad podacima. Operativne i upravljačke procedure su postupci kojima se odobrava, ažurira, ukida i propisuje pristup podacima odgovarajućim osobama. Zaštita od gubitka podataka osigurana je replikacijom podataka s primarne na sekundarnu lokaciju, uz svakodnevno pohranjivanje podataka na trake.

6

Replikacija podataka osigurava da se podaci sinkrono zapisuju na primarnoj i sekundarnoj lokaciji tako da su podaci istovremeno pohranjeni i dostupni na obje lokacije.

- Efektivnost

Projektirana ICT arhitektura omogućuje pravovremenost dobivanja svih traženih informacija koje je moguće generirati iz postojećih podataka, s obzirom da su svi podaci pohranjeni na jednom mjestu.

- Efikasnost

Efikasnost podrazumijeva najbolji učinak uz optimalno korištenje ljudskih i tehničkih resursa. Projektirana ICT tehnička arhitektura AMR sustava osigurava homogen i standardiziran sustav, od baze podataka do aplikacijskih programa, te se na taj način olakšava i pojednostavnjuje njegovo korištenje. Osim toga, postojanje podataka na dvije lokacije, primarnoj i sekundarnoj, omogućuje korištenje oba izvora podataka, na primarnoj lokaciji za transakcijske, a na sekundarnoj za potrebe izvještavanja.

3.2. Postupak o čitanja i prikupljeni podaci

Postupak očitanja daljinskog očitanja

brojila izvodi se u HEP-ODS jednom tijekom mjeseca za kategoriju potrošnje „gospodarstvo“. Podaci koji se očitavaju razlikuju se ovisno o mogućnostima brojila a izmeñu ostalog brojila pohranjuju podatke o potrošnji i / ili proizvodnji električne energije, maksimume snage itd. Kod „inteligentnih“ brojila postoji mogućnost pohranjivanja krivulje opterećenja koja se može kasnije iskoristiti za analizu potrošnje odnosno kao pomoć u upravljanju elektroenergetskim postrojenjem i sl. Kod nekih brojila je fiksan broj veličina koje se snimaju u krivuljama opterećenja, kod drugih je varijabilan, razlikuju se po kapacitetu memorije i načinu pakiranja podataka, kao i po mjernim veličinama koje se snimaju jer su definirane parametarskom datotekom u svakom brojilu i ograničenjima pojedinog tipa brojila.

Takoñer, brojila unutar sustava daljinskog očitanja zapisuju pojedine dogañaje u vlastitoj knjizi dogañaja, koja se kod odreñenih tipova brojila može parametrirati i definirati, dok je kod drugih tipova brojila skup dogañaja koji se zapisuju zadan tvornički. Isti dogañaj ima različitu vrijednost koda i definiran je od strane proizvoñača brojila. Ovo je razlog što se zapisuju u bazu svi dogañaji koje pojedino brojilo registrira, a od mnoštva različitih zapisanih dogañaja trenutno daje pažnja samo na ispade napajanja, nestanak nekog od faznih napona ili registraciju protoka radne energije u negativnom smjeru. Budući se kod različitih tipova brojila mjereni podaci različito zapisuju tj. pridjeljuju im se različite oznake ili opisi, za potrebe uspostavljanja jedinstvene baze podatka, svim pohranjenim izmjerenim vrijednostima pridruženi su jednoznačni OBIS kodovi za sve mjerne podatke. Primjenom ovog meñunarodnog standarda u AMR sustavu omogućila je kako automatiziranu informatičku kontrolu točnog pridruživanja pojedine vrste mjernog rezultata sukladnoj izmjerenoj veličini, tako i jednostavno i točno izvješćivanje i opskrbljivanje informacijama različitih sudionika na tržištu električne energije. Osim toga uvedeno je i jedinstveno generičko označavanje mjernih mjesta čime se postiglo da sva distribucijska područja imaju jedinstveni način označavanja unutar kojeg se pak jasno razlikuju primjerice kojem području pripadaju, kojoj naponskoj razini pripadaju , sa kojeg modema se očitavaju i dr. Ovisno o komunikacijskim protokolima brojila i organizaciji mjernih podataka u brojilima napravljeni su uzorci obrazaca temeljem kojih se vrši očitavanje mjernih mjesta. Primjenom tih obrazaca minimiziraju se mogućnosti pogreške kao i trajanje očitanja. Sva brojila u sustavu daljinskog očitanja jednom mjesečno (izvan perioda očitanja kako se ne bi smanjivao postotak očitanja) se sinkroniziraju na sistemsko vrijeme. U samom postupku očitanja brojila se očitavaju putem više modemskih izlaza prema unaprijed definiranom rasporedu. Ukoliko neka od brojila nisu očitana postupak očitanja se ponavlja onoliko puta

7

koliko je prethodno definirano, a u slučaju kvara na nekom od modemskih izlaza, automatski mu se dodjeljuje slijedeći slobodni ili na modemski izlaz pričuve. Trajanje očitanja ovisi o mnogim činiteljima: koje vrste podataka očitavamo, kako je parametrirano brojilo u elektroenergetskoj mreži, kakve su meteorološke prilike za vrijeme očitavanja, kakva je trenutna raspoloživost GSM mreže mobilnog operatora te koliko je bilo ponavljanja očitanja zbog grešaka pri očitavanju pojedinih mjernih mjesta. Pokazalo se kako se višestrukim ponavljanjem očitanja uspije očitati velika većina brojila. Najčešći uzroci neuspješnosti očitanja su privremena nedostupnost komunikatora zbog nedostatka napona, slab signal zbog vremenskih neprilika ili ako je brojilo odnosno komunikator u roamingu. Brojila mogu biti smještena na različitim lokacijama gdje signal može biti slab te se stoga u slučajevima gdje je brojilo u podrumu ili garaži poželjno izmjestiti antene izvan tog prostora kako bi se poboljšao prijem. U slučajevima gdje se pojavljuju problemi sa roamingom preporučljivo je provesti testiranja sa usmjeravanjem antena kako bi se pronašao optimalan položaj i usmjerenje antena, a time i poboljšao prijem signala. Ukoliko se niti nakon višestrukih pokušaja očitanja ne uspije očitati željeno brojilo potrebno je fizički pristupiti brojilu te ga ručno očitati odnosno ukloniti uzrok neočitanja daljinskim putem. Ukoliko se pri očitanju brojila koristi ručni terminal sa ugrañenim GSM (GPRS) modemom moguće je da monter odmah po očitanju brojila pošalje podatke sa terena putem GSM (GPRS) mreže čime se postiže da željeni podaci budu u najkraćem roku raspoloživi sudionicima na tržištu električne energije.

4. ZAKLJU ČAK

Primjena AMR sustava u očitanju

potrošnje električne energije već sada ima veliku važnost, a vremenom će važnost brzog i efikasnog očitanja koji AMR pruža biti sve veća. Otvaranjem tržišta električne energije nužno je da elektroenergetski sustav bude što fleksibilniji, a podaci koji su potrebni sudionicima na tržištu što precizniji i brzo dostupni. AMR omogućava pouzdano i efikasno očitanje, smanjuje troškove očitanja, a bogatstvo prikupljenih podataka omogućava nadzor, analizu ponašanja distribucijskog sustava i lakše upravljanje elektroenergetskim sustavom u cijelosti. Za očekivati je kako će se razvojem tehnologije u budućnosti sustav daljinskog očitanja potrošnje električne energije širiti i prema kategoriji potrošnje kućanstvo, a ugradnjom dodatne opreme i korištenjem prikupljenih podataka poboljšati i pojeftiniti nadzor i upravljanje elektroenergetskim sustavom. Takoñer može se očekivati kako će se AMR sustav kao tehnologija sa već spomenutim prednostima početi ubrzo primjenjivati i u distribuciji plina i vode. Usvajanjem zakonske regulative koja će odreñivati ponašanje subjekata na tržištu električne energije i razvojem tehnologije zasigurno će doći do izražaja mogućnosti brojila koje posjeduju i prednosti koje AMR sustav daljinskog očitanja pruža.

8

5. LITERATURA [1] http://spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2000/

power_line_comm/plc/amr.html

[2] Ivica Hadjina, dipl. ing., Mladen Kavurčić, dipl. ing., Jedinstveni sustav daljinski očitavanih mjernih mjesta HEP-ODS-a, SO6-12, HO CIRED, svibanj 2008.

[3] Ante Bilandžić dipl.ing, Lorenzo Belci ing., mr.sc. Milan Damianić, Danijel Damjanić dipl.ing., Prijedlog razvoja sustava daljinskog očitanja brojila u Elektroistri Pula, SO6-13, HO CIRED, svibanj 2008.

[4] ISKRAEMECO : Iskramatic SEP2, prospekt

[5] RIZ : GMR programski paket, prospekt

[6] RIZ : GSM Euridis modul, prospekt