Analiticka Kemija I

Obveze i vrednovanje obaveza studenata

Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Kolegij: ANALITIKA KEMIJA IVoditelj: doc.dr.sc. Dalibor Brozni, [email protected]: mr.sc. Orjen Petkovi, [email protected]: Zavod za kemiju i biokemijuStudij: Preddiplomski studij sanitarnog inenjerstvaGodina studija: 1. godinaAkademska godina: 2014/2015

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

Podaci o kolegiju (kratak opis kolegija, ope upute, gdje se i u kojem obliku organizira nastava, potreban pribor, upute o pohaanju i pripremi za nastavu, obveze studenata i sl.):

Kolegij Analitika kemija I je obvezni kolegij na prvoj godini (II trimestar) Preddiplomskog sveuilinog studija Sanitarno inenjerstvo i sastoji se od 30 sati predavanja, 15 sati seminara i 30 sati vjebi, ukupno 75 sati (6 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Medicinskog fakulteta u Rijeci (predavaone te praktikumi Zavoda za kemiju i biokemiju).

Ciljevi i oekivani ishodi kolegija (razvijanje opih kompetencija)Upoznavanje studenata s teorijskim naelima i znaenjem kemijske analize te njezinom primjenom u kemijskoj identifikaciji i separaciji bitne za nastavak praenja gradiva koje e se obraivati u Analitikoj kemiji II. Upoznavanje i razvijanje sposobnosti koritenja steenog znanja za kritiko analitiko razmiljanje; stjecanje specifinih vjetina za budui rad u znanosti i/ili podrujima vezanim uz znanost. Kroz seminarski dio gradiva nastoji se razviti pristup u rjeavanju raunskih zadataka. Praktine laboratorijske vjebe su koncipirane u obliku kratkih istraivakih eksperimenata i kroz njih se izgrauje samostalnost studenata u rjeavanju praktinih problema.A1, A3, A4, A5, A6, A7, C1, C2, C3, C4.

Korelativnost i korespondentnost programaProgram je osmiljen u skladu s programom analitike kemije na srodnim studijima na europskim i svjetskim sveuilitima.Nastavni sadraji kolegija temeljeni su i usko povezani sa sadrajima i znanjem koje su studenti prethodno usvojili sluajui kolegij Opa kemija.

Sadraj kolegijaPredavanja: Uloga kemijske analize, analitiki procesi i metode, uzorak i uzorkovanje. Razgraivanje i otapanje uzoraka, uklanjanje interferencija. Pogreke u kemijskoj analizi i obrada analitikih podataka. Gravimetrijske metode analize, svojstva taloga i talonih reagenasa, veliina estica i filtrabilnost taloga, mehanizam nastajanja taloga, koloidni i kristalinini talozi. Kemijska ravnotea. Heterogene ravnotee:Ravnotea izmeu vrste, slabo topljive tvari i njezina iona, Ravnotea analita izmeu otapala koja se ne mijeaju (ekstrakcija), Ravnotea analita izmeu pokretne i nepokretne faze (kromatografija). Reakcije stvaranja slabo topljivih spojeva, topljivost taloga u vodi, konstanta produkta topljivosti imbenici koji utjeu na topljivost soli, Koeficijenti aktiviteta, Debye-Hckelova jednadba. Homogene ravnotee:Kiselo-bazne ravnotee, Teorije kiselina i baza, Relativna jakost kiselina i baza, Amfiprotina otapala, Autoprotoliza. Ionski produkt vode i pH vrijednost, Jake kiseline i jake baze, Slabe monoprotonske kiseline i baze, Kiselo-bazni puferi. Hidroliza: soli jakih kiselina i jakih baza, soli slabih kiselina i jakih baza, soli slabih baza i jakih kiselina, soli slabih baza i slabih kiselina. Homogene ravnotee: Ravnotee nastajanja kompleksa. Homogene ravnotee: Oksidacijsko-redukcijske ravnotee.

Seminari: Obrada rezultata eksperimentalnih mjerenja. Kemijska stehiometrija: izraavanje mnoine tvari, koncentracije, priprava otopina, stehiometrijsko raunanje. Raunanja u gravimetrijskoj analizi. Raunanje topljivosti taloga u vodi, Konstanta produkta topljivosti, Ionska jakost otopine i koeficijenti aktiviteta. Raunanje pH slabih kiselina i baza. Raunanje pH i kapaciteta pufera. Hidroliza.

VJEBE: Analitike reakcije dokazivanja i osjetljivost analitikih reakcija. Sustavno ispitivanje i dokazivanje pojedinanih anorganskih iona (kationa i aniona). Odjeljivanje i dokazivanje kationa i aniona u smjesama. Gravimetrijsko odreivanje jednog od iona: SO42-, Fe3+, Al3+, Ni2+

Pristup uenju i pouavanju kolegijuOd studenata se oekuje da se na temelju predloene literature i detaljnog nastavnog programa pripreme za tematiku koja e se obraivati te se od njih oekuje aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu. Tijekom predavanja posebno e biti istaknuti pojedini dijelovi kolegija koji zahtjevaju posebnu pozornost zbog svog izuzetnog znaaja.

Nain izvoenja nastaveKolegij se sastoji od predavanja, seminara i vjebi, prilagoenim postizanju ispred navedenih ishoda. Na predavanjima se poduava i raspravlja teorijski dio gradiva, na seminarima se rjeavaju raunski zadaci vezani uz odreene dijelove gradiva, dok vjebe slue za upoznavanje osnovnih metoda istraivanja u Analitikoj kemiji I, kritikoj obradi rezultata, njihovom prikazu i interpretaciji te povezivanju teorijskih znanja s eksperimentalnim radom.

Popis obvezne ispitne literature: 1. D.A.Skoog, D.M.West i F.J.Holler: Osnove analitike kemije, kolska knjiga, Zagreb, 1999.2. S. Luterotti: Uvod u analitiku kemiju (interna skripta); Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2000.3. D.Kodrnja i D. Pavii-Strache: Praktikum iz analitike kemije (interna skripta); Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb,1994.

Popis dopunske literature:1. Nj.Radi, L.Kuko Modun: Uvod u analitiku kemiju I dio, Redak, Split, 2013

Nastavni plan: Popis predavanja (s naslovima i pojanjenjem):P1. Uloga analitike kemije u izobrazbi SIIshodi uenja definirati analitiku kemiju navesti i objasniti podjelu analitikih metoda definirati pojmove uzorak, analit, matrica, analitiki signal i informaciju

P2. Izbor analitike metode, tijek analitikog procesaIshodi uenja objasniti o emu ovisi izbor analitike metode navesti i objasniti faze analitikog postupka

P3. Uzimanje i priprava uzoraka za analizuIshodi uenja definirati pojmove: uzorkovanje, reprezentativan uzorak navesti preduvjete za postizanje reprezentativnosti uzorka nabrojati i objasniti naine uzimanja uzoraka za analizu navesti i objasniti posljedice pogreaka pri uzorkovanju navesti i objasniti naine uzorkovanja homogenih otopina tekuina, plinova i vrstih tvari objasniti postupak priprave laboratorijskog uzorka

P4. Razgraivanje i otapanje uzoraka, uklanjanje interferencijaIshodi uenja nabrojati vodene otopine reagensa za otapanje ili za razgraivanje uzoraka te navesti njihove karakteristike objasniti razgraivanje uzorak taljenjem objasniti razgraivanje organskih spojeva u svrhu elementarne analize (postupci mokro i suhog spaljivanja,spaljivanje kisikom u zatvorenim posudama) definirati interferencije u kemijskoj analizi, definirati maskirni reagens i odjeljivanje analita od interferencija objasniti prirodu procesa odjeljivanja analita od interferencija te navesti i objasniti naine odjeljivanja analita od interferencija definirati i objasniti ekstrakcijske metode definirati i objasniti koeficijent i omjer raspodjele kod raspodjele otopljene tvari izmeu dva otapala koja se meusobno ne mjeaju

P5. Pogreke u kemijskoj analizi i obrada analitikih podatakaIshodi uenja navesti i objasniti vrste pogreaka koje se mogu javiti uslijed kemijske analize te njihov uinak na analitike rezultate objasniti pojmove preciznost i tonost navesti vrste pogreaka u eksperimentalnim podacima, objasniti uzroke njihova nastanka i utjecaj na rezultate analize nabrojati i objasniti statistike pokazatelje za obradu i procjenu rezultata interpretirati rezultate analize na osnovu statistikih pokazatelja

P6. Gravimetrijske metode analizeIshodi uenja definirati gravimetrijske metode analize navesti i objasniti vrste gravimetrijskih analiza objasniti pojmove empirijska i kemijska formula objasniti naine izraunavanja rezultata gravimetrijske analize definirati i objasniti pojam gravimetrijskog faktora

P7. Svojstva taloga i talonih reagenasa, Veliina estica i filtrabilnost taloga, Mehanizam nastajanja talogaIshodi uenja definirati idealan taloni reagens, navesti osobine idealnog talonog reagensa navesti i objasniti vrste taloga s obzirom na veliinu estica navesti i objasniti initelje koji utjeu na veliinu estica taloga objasniti pojam relativno presienje, objasniti utjecaj veliine estica na relativno presienje objasniti mehanizme nastajanja taloga objasniti kako se eksperimentalno moe nadzirati veliina estica

P8,P9. Koloidni i kristalinini taloziIshodi uenja definirati koloidne suspenzije i njihovu stabilnost objasniti adsorpciju iona na povinu koloida definirati koagulaciju koloida i objasniti naine provoenja koagulacije koloida objasniti peptizaciju koloida definirati kristalinine taloge navesti i objasniti metode za poveanje veliine estica i filtrabilnosti taloga

P10. SutaloenjeIshodi uenja definirati i objasniti pojavu sutaloenja navesti i objasniti razliite vrste sutaloenja objasniti taloenje iz homogene otopine navesti osobine taloga nastalih homogenim taloenjem objasniti postupak suenja i spaljivanja taloga

P11. Kritika i primjena gravimetrijskih metodaIshodi uenja navesti i objasniti prednosti i nedostatke gravimetrijskih metoda objasniti primjenu gravimetrijskih metoda navesti i objasniti vrste talonih reagensa (anorganskih, reducirajuih i organskih)

P12. Kemijska ravnotea, Konstante ravnoteeIshodi uenja definirati konstantu ravnotee kemijske reakcije objasniti zakon o djelovanju masa objasniti Le Chatelierovo naelo navesti i objasniti razliite vrste konstanti ravnotea

P13,P14. Heterogene ravnotee: Ravnotea izmeu vrste, slabo topljive tvari i njezina iona, Ravnotea analita izmeu otapala koja se ne mijeaju (ekstrakcija), Ravnotea analita izmeu pokretne i nepokretne faze (kromatografija)Ishodi uenja definirati heterogenu ravnoteu objasniti ravnoteu izmeu vrste, slabo topljive tvari i njenih iona objasniti ravnoteu izmeu otapala koja se ne mijeaju (ekstrakcija) objasniti ravnoteu izmeu pokretne i nepokretne faze (kromatografija)

P15,P16. Reakcije stvaranja slabo topljivih spojeva, Topljivost taloga u vodi, Konstanta produkta topljivostiIshodi uenja definirati topljivost tvari objasniti ravnoteu izmeu zasiene otopine i vika vrste tvari definirati konstantu produkta topljivosti

P17. imbenici koji utjeu na topljivost soliIshodi uenja navesti i objasniti utjecaj razliitih imbenika na topljivost soli (utjecaj zajednikog iona, temperature, organskog otapala,kompleksa, elektrolita)

P18. Utjecaj elektrolita na topljivost soli, Koeficijenti aktiviteta, Debye-Hckelova jednadbaIshodi uenja objasniti ionsku jakost otopine objasniti pojmove aktivitet i koeficijent aktiviteta objasniti Debye-Hckelovu jednadbu objasniti utjecaj ionske jakosti, naboja iona i veliine iona na koeficijent aktiviteta

P19. Homogene ravnotee:Kiselo-bazne ravnotee, Teorije kiselina i baza, Relativna jakost kiselina i baza, Amfiprotina otapala, AutoprotolizaIshodi uenja definirati homogene ravnotee navesti najvanije homogene ravnotee navesti i objasniti teorije kiselina i baza objasniti jakost kiselina i baza objasniti pojam amfiprotina otapala i navesti primjere amfiprotinih otapala objasniti disocijaciju (autoprotolizu) vode objasniti pojam konjugirani kiselo-bazni par

P20. Ionski produkt vode i pH vrijednostIshodi uenja objasniti ionski produkt vode i definirati konstantu ionskog produkta vode definirati pH vrijednost

P21. Jake kiseline i jake bazeIshodi uenja definirati i navesti jake kiseline i jake baze objasniti raunanje pH vrijednosti jakih kiselina i baza

P22,P23. Slabe monoprotonske kiseline i bazeIshodi uenja definirati i navesti slabe kiseline i slabe baze prikazati disocijaciju slabih kselina i slabih baza definirati pojmove konstanta kiselosti i bazinosti objasniti raunanje pH vrijednosti slabih kiselina i baza objasniti stupanj disocijacije slabe kiseline i baze objasniti odnose jakosti konjugiranih kiselo-baznih parova objasniti vezu izmeu konstanti disocijacije konjugiranog para kiselina-baza

P24. Kiselo-bazni puferiIshodi uenja definirati puferske otopine objasniti princip djelovanja pufera objasniti raunanje pH vrijednosti puferskih otopina (Henderson-Hasselbachova jednadba) objasniti utjecaj razrjeenja i dodatka kiseline i baze na pH vrijednost puferske otopine objasniti kapacitet pufera prema dodanoj kiselini i bazi navesti i objasniti najvanije fizioloke pufere

P25,P26. Hidroliza: soli jakih kiselina i jakih baza, soli slabih kiselina i jakih baza, soli slabih baza i jakih kiselina,soli slabih baza i slabih kiselinaIshodi uenja definirati hidrolizu objasniti hidrolizu soli jakih kiselina i jakih baza objasniti hidrolizu soli slabih kiselina i jakih baza objasniti raunanje pH vrijednosti otopine soli slabe kiseline i jake baze objasniti hidrolizu soli slabih baza i jakih kiselina objasniti raunanje pH vrijednosti otopine soli slabe baze i jake kiseline objasniti hidrolizu soli slabih baza i slabih kiselina objasniti raunanje pH vrijednosti otopine soli slabe baze i slabe kiseline

P27, P28. Homogene ravnotee: Ravnotee nastajanja kompleksaIshodi uenja definirati pojmove: ligand, koordinacijski broj, kompleks navesti i objasniti vrste liganada objasniti mehanizam nastajanja kompleksa objasniti konstante nastajanja i konstante razgradnje kompleksa objasniti pojam kelatirajui efekt objasniti stvaranje kompleksa iona metala s EDTA

P29, P30. Homogene ravnotee: Oksidacijsko-redukcijske ravnoteeIshodi uenja objasniti pojmove: oksidacijsko-redukcijska ravnotea, oksidacija, redukcija, reducens, oksidans navesti sastavne djelove elektrokemijskog lanka, objasniti princip rada lanka definirati potencijal elektrokemijskog lanka navesti i objasniti vrste elektrokemijskih lanaka definirati i objasniti elektrodni potencijal objasniti utjecaj koncentracije na elektrodni potencijal (Nernstova jednadba) objasniti utjecaj pH vrijednosti na elektrodni potencijal objasniti konstantu ravnotee redoks-reakcije

Popis seminara s pojanjenjem: S1. Obrada rezultata eksperimentalnih mjerenjaIshodi uenja objasniti metode za iskazivanje analitikih podataka izraunati statistike parametre na osnovi rezultata eksperimentalnih mjerenja (aritmetika sredina, medijan, standardno odstupanje, koeficijent varijacije) izraunati apsolutnu i relativnu pogreku

S2,S3. Kemijska stehiometrija: izraavanje mnoine tvari, koncentracije, priprava otopina, stehiometrijsko raunanjeIshodi uenja objasniti meunarodni SI sustav jedinica izraunati koncentraciju tvari (mnoinska i masena) u otopini izraunati molalitet i udio tvari u otopini izraunati podatke za pripremu otopina (priprema standardnih otopina, priprema otopina razrjeenjem) izraunati koncentraciju otopine ako je poznata njezina gustoa izraunati nepoznate parametre na osnovu stehiometrijskog raunanja

S4,S5. Raunanja u gravimetrijskoj analiziIshodi uenja prikazati empirijsku i kemijsku formulu spoja izraunati gravimetrijski faktor izraziti rezultat analize iz gravimetrijskih podataka

S6,S7,S8. Topljivost taloga u vodi, Konstanta produkta topljivosti, Ionska jakost otopine i koeficijenti aktivitetaIshodi uenja izraunati topljivost taloga u vodi izraunati topljivost taloga u prisustvu elektrolita koji sadri zajedniki ion izraunati ionsku jakost otopine izraunati faktor aktiviteta iona u otopini izraunati topljivost taloga u prisustvu elektrolita koji ne sadri zajedniki ion

S9,S10,S11.Raunanje pH slabih kiselina i bazaIshodi uenja izraunati pH jake kiseline i jake baze izraunati pH otopine nastale mjeanjem dvaju jakih kiselina ili baza izraunati pH otopine nastale mjeanjem jake kiseline i baze izraunati pH slabe kiseline i slabe baze izraunati stupanj disocijacije slabe kiseline i slabe baze izraunati konstantu kiselosti i bazinosti

S12,S13. Raunanje pH i kapaciteta pufera Ishodi uenja izraunati pH pufera izraunati pH pufera uz utjecaj razrjeenja i dodatka kiseline i baze izraunati kapacitet pufera

S14,S15. HidrolizaIshodi uenja izraunati pH vrijednosti otopine soli slabe kiseline i jake baze izraunati pH vrijednosti otopine soli jake kiseline i slabe baze izraunati pH vrijednosti otopine soli slabe kiseline i slabe baze

Popis vjebi s pojanjenjem: V1. Izvoenje analitikih reakcija dokazivanja. Odreivanje osjetljivosti analitikih reakcija Ishodi uenja samostalno izvoenje analitikih reakcija dokazivanja samostalno odreivanje osjetljivosti analitikih reakcija samostalna obrada i prikaz rezultata, voenje zabiljeaka i izrada izvjetaja

V2. Sustavno dokazivanje nepoznatih kationa I i II skupine Ishodi uenja samostalno sustavno dokazivanje nepoznatih kationa I i II skupine samostalna obrada i prikaz rezultata, voenje zabiljeaka i izrada izvjetaja

V3. Sustavno dokazivanje nepoznatih kationa I V skupine Ishodi uenja samostalno sustavno dokazivanje nepoznatih kationa I - V skupine samostalna obrada i prikaz rezultata, voenje zabiljeaka i izrada izvjetaja

V4. Sustavno dokazivanje nepoznatih anionaIshodi uenja samostalno sustavno dokazivanje nepoznatih aniona samostalna obrada i prikaz rezultata, voenje zabiljeaka i izrada izvjetaja

V5. Odjeljivanje i dokazivanje kationa i aniona u smjesama Ishodi uenja samostalno sustavno dokazivanje nepoznatih kationa i aniona u smjesama samostalna obrada i prikaz rezultata, voenje zabiljeaka i izrada izvjetaja

V6. Gravimetrijsko odreivanje jednog od iona: SO42-, Fe3+, Al3+, Ni2+Ishodi uenja samostalno gravimetrijsko odreivanje jednog od iona: SO42-, Fe3+, Al3+, Ni2+ samostalna obrada i prikaz rezultata, voenje zabiljeaka i izrada izvjetaja

Obveze studenata:Obveze studenata/studenticaStudenti upisuju kolegij Analitika kemija I u II trimestru prve godine studija (30 P + 15 S + 30 V). Studenti trebaju odsluati minimalno 70% svih oblika nastave te pristupiti provjerama znanja. Prije izvoenja svake laboratorijske vjebe, studenti su duni pismeno ili usmeno (po dogovoru) kolokvirati dio gradiva vezanog uz vjebu koja se taj dan izvodi. U dogovorenom terminu nakon izvoenja vjebe, studenti moraju predati obraene rezultate u obliku referata. Po zavretku svih vjebi i pozitivno ocjenjenih referata, studenti su duni usmeno kolokvirati gradivo obuhvaeno svim vjebama. Svaka neodraena vjeba mora se kolokvirati. Zavrni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Na svakom dijelu zavrnog ispita student mora zadovoljiti u 50% odgovora.Pristup zavrnom ispitu dozvoljen je tek nakon to su ispunjene sve prethodno navedene obveze. Po poloenom zavrnom ispitu, student stjee pravo na 6 ECTS bodova.

Ispit (nain polaganja ispita, opis pisanog/usmenog/praktinog dijela ispita, nain bodovanja, kriterij ocjenjivanja):Vrednovanje obveza studenataOcjena iz kolegija Analitika kemija I obuhvaa rezultate postignute iz laboratorijskih vjebi, aktivnosti na nastavi parcijalnih testova i zavrnog ispita. Ukupan postotak uspjenosti studenta tijekom nastave ini 70%, a zavrni ispit 30% ocjene (prema Pravilniku o studiju). Tijekom trajanja nastave kolegija Analitika kemija I student moe maksimalno sakupiti 70 ocjenskih bodova i jo maksimalno 30 ocjenskih bodova tijekom zavrnog ispita, dakle ukupno maksimalno 100 ocjenskih bodova.

Za SVAKU aktivnost za vrijeme nastave student mora ostvariti minimalno 40% uspjenosti.

Struktura ocjene kolegija Analitika kemija I u akademskoj godini 2014./2015. prikazana je u Tablici 1.

Tablica 1.

VREDNOVANJEMAX.BROJ OCJENSKIH BODOVA

Parcijalni testovi1. Parcijalni test 20

2. Parcijalni test 20

Ukupno40

Laboratorijske vjebeUlazni kolokvij za eksperimentalne vjebe 6 (1 po vjebi)

Izrada eksperimentalnih vjebi 6 (1 po vjebi)

Referati eksperimentalnih vjebi 6 (1 po vjebi)

Voenje laboratorijskog dnevnika2

Ukupno20

Zavrna vjeba/kolokvij5

Aktivnost na nastavi5

UKUPNO70

Zavrni ispitPisani dio 10

Usmeni dio20

Ukupno30

UKUPNO100

Parcijalni testovi:

Tijekom trimestra predviena su dva parcijalna testa. Prvi parcijalni test obuhvaa gradivo predavanja P1-P18 te seminara S1-S8. Testom je mogue ostvariti najvie 20 ocjenskih bodova. Postignua na parcijalnom testu se vrednuju prema Tablici 2. Drugi parcijalni test obuhvaa gradivo predavanja P19-P30 i seminara S9-S15. Testom je mogue ostvariti najvie 20 ocjenskih bodova. Postignua na parcijalnom testu se vrednuju prema Tablici 2.

Tablica 2.

Postotak tono rijeenih zadataka (%)Ocjenski bodovi

40-49,9910

50-59,9912

60-69,9914

70-79,9916

80-89,9918

90-10020

Popravak parcijalnih testova:

Studenti koji nisu uspjeli ostvariti minimalno 40% uspjenosti na 1 i 2 Parcijalnom testu mogu pristupiti popravcima istih kako bi stekli uvjete za izlazak na Zavrni ispit.

Formiranje ocjene

Konana ocjena je zbroj bodova ostvarenih tijekom nastave i bodova ostvarenih na zavrnom ispitu. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili:

od 0 do 29,99% ocjene ocjenjuju se ocjenom F (neuspjean) i ne mogu stei ECTS bodove od 30 do 39,99% ocjene ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu izai na popravni ispit na kojem mogu ostvariti od 0 do 10% ocjene ili ponovo upisati predmet i vie od 40% ocjene mogu pristupiti zavrnom ispitu.

Studenti na zavrnom ispitu (pismeni+usmeni) mogu ostvariti 30% konane ocjene, a ispitni prag na pismenom zavrnom ispitu ne moe biti nii od 50% uspjeno rijeenih zadataka.

Student koji tijekom nastave ostvari 30 39,99 ocjenskih bodova, svrstava se u ocjensku kategoriju FX te moe pristupiti jedino zavrnom popravnom ispitu. Popravni ispit obuhvaa cjelokupno gradivo kolegija Analitika kemija I. Student koji na pismenom dijelu zavrnog popravnog ispita zadovolji minimalne kriterije (50% tono odgovorenih) pitanja pristupa usmenom dijelu istog. Ukoliko zadovolji student dobiva 10 ocjenskih bodova te biva ocijenjen ocjenom dovoljan (E).

Prema postignutom ukupnom broju bodova dodjeljuju se sljedee konane ocjene:

80% do 100% ocjeneAizvrstan (5)

70% do 79,99% ocjeneBvrlo dobar (4)

60% do 69,99% ocjeneCdobar (3)

50% do 59,99% ocjeneDdovoljan (2)

40% do 49,99% ocjeneEdovoljan (2)

Fnedovoljan (1)

FXnedovoljan (1)

U indeks i prijavnicu unosi se brojana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vjetina i kompetencija.

Zavrni ispit:

Zavrni ispit se sastoji od pismenog (10 ocjenskih bodova) i usmenog (20 ocjenskih bodova) dijela. Student mora zadovoljiti na svakom dijelu zavrnog ispita.Vrednovanje pismenog dijela zavrnog ispita:

Postotak tono rijeenih zadataka (%)Ocjenski bodovi

50-59,991

60-69,992

70-79,996

80-89,998

90-10010

Vrednovanje usmenog dijela zavrnog ispita:

1 5 ocjenska boda: odgovor zadovoljava minimalne kriterije6 10 ocjenska boda: prosjean odgovor s primjetnim pogrekama11 15 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor s neznatnim pogrekama16 20 ocjenskih bodova: izniman odgovor

Mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku:

Ostale napomene (vezane uz kolegij) vane za studente:Pohaanje nastavePredavanja e biti odravana na Medicinskom fakultetu u Rijeci, a vjebe na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Svi studenti zajedno pohaaju predavanja, prisustvovanje predavanjima se biljei, dok su za izvoenje vjebi studenti podijeljeni u grupe.Maksimalan broj opravdanih izostanaka s vjebi iznosi 30%, uz obvezu usmenog kolokviranja proputenog gradiva. Izostanci moraju biti opravdani odgovarajuim lijenikim potvrdama. Neopravdani izostanak s vjebi povlai negativnu konanu ocjenu, a izostanci koji premauju maksimalan broj doputenih sati onemoguuje pristup ispitu.Gradivo je podijeljeno u skupine prema srodnosti tematike. Predviena su dva obvezna pismena parcijalna testa iz svakog bloka gradiva.Studenti i nastavnici se moraju pridravati konstruktivne i pozitivne komunikacije, to je od izuzetne vanosti obzirom na naglaenu interaktivnost kolegija. Tijekom predavanja i izvoenja vjebi strogo je zabranjena uporaba mobilnih telefona i ostalih elektronikih ureaja koji odvraaju panju ili remete koncentraciju nastavne grupe. Student koji opetovano remeti pozitivnu radnu atmosferu bit e udaljen s nastave te e mu biti evidentiran izostanak.Pismeni radoviU pismene radove se ubrajaju referati s vjebi, ulazni kolokviji, parcijalni testovi, meuispit te pismeni dio ispita. Referati. Studenti o svakoj vjebi piu referate koji su podloni ocjeni. Tekst referata mora biti strukturiran kao znanstveni izvjetaj. Osim sadraja referata, na ocjenu utjeu pravopisna ispravnost i dosljednost znanstvenom izriaju. Takoer, potie se originalnost unutar zadanih okvira. U sluaju prenoenja informacija iz drugih vrela, potrebno je ispravno citirati izvorno djelo. Prepisivanje tekstova, rezultata i zakljuaka bilo iz literature, bilo unutar kolegija nije prihvatljivo te negativno utjee na ocjenu.Studenti su obvezni referat predati najkasnije do poetka idue vjebe. Voditelj/asistent je obvezan ocijeniti referat u najkraem moguem roku, ocjenu unijeti u evidenciju, te o njoj obavijestiti studenta. Voditelj kolegija zadrava referate do kraja trimestra, odnosno upisivanja ocjene u indeks. Nakon toga voditelj je duan studentima vratiti referate.Ulazni kolokviji. Predvieno je est ulaznih kolokvija, kojima se provjerava pripremljenost studenata za izvoenje eksperimentalne vjebe. Polau se prije izrade vjebe, a pripremaju prema zadanoj literaturi. Kolokvij moe biti pismeni ili usmeni. Odnose se na praktini dio izvoenja vjebi.Parcijalni testovi: Predviena su dva parcijalna testa. Piu se tijekom trajanja kolegija, nakon odsluanog odreenog dijela gradiva. Studenti se pripremaju iz zadane literature, kao dopunu predavanjima. Testovi su pismeni.

Meuispit: Studenti koji nisu uspjeli ostvariti minimalno 40% uspjenosti na 1 i 2 Parcijalnom testu mogu pristupiti popravcima istih kako bi stekli uvjete za izlazak na Zavrni ispit.

Zavrni pismeni ispit: Obuhvaa gradivo odreeno planom i programom kolegija.

Kanjenjenje i/ili neizvravanje zadatakaStudenti se upuuju na tonost u dolasku na predavanja, seminare i vjebe. U sluaju kanjenja studenta na vjebe iz objektivnog razloga, voditelj/asistent e pokuati prilagoditi plan izvoenja vjebe. U sluaju kanjenja vie od 15 min., student gubi pravo na izvoenje vjebe te se takav dolazak vodi kao izostanak.Prilikom predavanja, studentima nije dozvoljen ulazak u predavaonu po isteku 15 min. od poetka predavanja.Sve obveze student bi trebao izvravati na vrijeme (i uspjeno) kako bi mogao slijediti nastavu definiranu predvienim programom i rasporedom. Ako student ne obavi sve programom predviene dijelove na vrijeme i barem s minimalnim uspjehom (min. 40% za preddiplomski studij, za svaki predvieni segment), gubi pravo na potpis i mora ponovno upisati predmet. Referate iz vjebi treba predati u dogovorenim terminima, kako posljedica kanjenja ne bi bilo smanjivanje ocjene ili dodavanje dodatnih zadataka.Akademska estitostStudenti su upueni na samostalnost prilikom izrade ocjenskih radova (referati, pismeni ispit), meukolegijalno potovanje te promicanje akademske diskusije. Prilikom rada studenata u grupama, podjela zadataka mora biti jasno iskazana od strane studenata te prepoznata od strane nastavnika. Nastavnici su obvezni drati se drutvenih normi kao to su nepristranost s obzirom na spol, nacionalnu pripadnost i vjeru.Dokumenti koji se odnose na akademsku estitost su Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci[footnoteRef:1] te Etiki kodeks za studente. [1: http://www.uniri.hr/hr/propisi_i_dokumenti/eticki_kodeks_svri.htm]

Kontaktiranje s nastavnicimaStudenti se upuuju na aktivnu i konstruktivnu diskusiju s nastavnicima. Izvan nastavnog vremena, voditelj kolegija i asistenti su dostupni za konzultacije unutar termina koji e biti naznaen prilikom prvog predavanja.Informiranje o predmetuInformacije o predmetu studenti mogu nai na web stranicama kolegija, te oglasnoj ploi Zavoda. Studenti su obvezni sami potraiti odgovarajue informacije na gore navedenim mjestima. U sluaju hitne promjene termina nastave, ispita ili drugih vanih promjena, studenti e biti informirani putem e-maila ili/i oglasne ploe Zavoda.Oekivane ope kompetencije studenata pri upisu predmetaOd studenata se oekuje sistematizirano temeljno znanje steeno iz podruja kolegija Opa kemija.Rad na elektronikom raunalu (pisanje, skiciranje, MS Excel). Osnove statistike obrade numerkih podataka te njihovo grafiko prikazivanje.

SATNICA IZVOENJA NASTAVE (za akademsku 2014./2015. godinu)

DatumPredavanja (vrijeme i mjesto)Seminari (vrijeme i mjesto)Vjebe (vrijeme i mjesto)Nastavnik

02.02.2015.P1P4 (08:00- 12:00)Predavaona 6doc.dr.sc.Dalibor Brozni

03.02.2015.P5 P8(08:00- 12:00)Predavaona 8

S1 (12:00-13:00)Predavaona 8doc.dr.sc.Dalibor Brozni

doc.dr.sc.Dalibor Brozni

04.02.2015.P9,P10 (08:00- 10:00)Predavaona 8

S2,S3(10:00- 12:00)Predavaona 8doc.dr.sc.Dalibor Brozni


05.02.2015.P11,P12(08:00- 10:00)Predavaona 8



06.02.2015.P13-P15(08:00- 11:00)Predavaona 8

S6(11:00- 12:00)Predavaona 8doc.dr.sc.Dalibor Brozni


09.02.2015.P16,P17(08:00- 10:00)Predavaona 8



10.02.2015.V1(08:00- 16:00)Praktikum zavoda za kemiju i biokemijudoc.dr.sc.Dalibor Broznimr.sc.Orjen Petkovi

11.02.2015.P18-P21(08:00- 12:00)Predavaona 8


13.02.2015.1. PARCIJALNI TEST(09:00- 11:00)Predavaona 2doc.dr.sc.Dalibor Brozni

16.02.2015.P22,P23(08:00- 10:00)Predavaona 8

S9-S11(10:00- 13:00)Predavaona 8doc.dr.sc.Dalibor Brozni



18.02.2015.P24(08:00- 09:00)Predavaona 8




20.02.2015.P25,P26(08:00- 10:00)Predavaona 8




24.02.2015.P27,P28(08:00- 10:00)Predavaona 1doc.dr.sc.Dalibor Brozni


26.02.2015.P29,P30(08:00- 10:00)Predavaona 1doc.dr.sc.Dalibor Brozni

27.02.2015.2. PARCIJALNI TEST(09:00- 11:00)Predavaona 2doc.dr.sc.Dalibor Brozni

Popis predavanja, seminara i vjebi:

PREDAVANJA (tema predavanja)Broj sati nastaveMjesto odravanja

P1Podjela analitike kemije1Predavaona 6

P2Izbor analitike metode, tijek analitikog procesa1Predavaona 6

P3Priprava uzoraka za analizu1Predavaona 6

P4Razgraivanje i otapanje uzoraka, uklanjanje interferencija1Predavaona 6

P5Pogreke u kemijskoj analizi i obrada analitikih podataka1Predavaona 8

P6Gravimetrijske metode analize1Predavaona 8

P7Svojstva taloga i talonih reagenasa, Veliina estica i filtrabilnost taloga, Mehanizam nastajanja taloga1Predavaona 8

P8,P9Koloidni i kristalinini talozi2Predavaona 8

P10Sutaloenje1Predavaona 8

P11Kritika i primjena gravimetrijskih metoda1Predavaona 8

P12Kemijska ravnotea, Konstante ravnotee1Predavaona 8

P13,P14Heterogene ravnotee:Ravnotea izmeu vrste, slabo topljive tvari i njezina iona, Ravnotea analita izmeu otapala koja se ne mijeaju (ekstrakcija), Ravnotea analita izmeu pokretne i nepokretne faze (kromatografija)2Predavaona 8

P15,P16Reakcije stvaranja slabo topljivih spojeva, Topljivost taloga u vodi, Konstanta produkta topljivosti2Predavaona 8

P17imbenici koji utjeu na topljivost soli1Predavaona 8

P18Utjecaj elektrolita na topljivost soli, Koeficijenti aktiviteta, Debye-Hckelova jednadba1Predavaona 8

P19Homogene ravnotee:Kiselo-bazne ravnotee, Teorije kiselina i baza, Relativna jakost kiselina i baza, Amfiprotina otapala, Autoprotoliza1Predavaona 8

P20Ionski produkt vode i pH vrijednost1Predavaona 8

P21Jake kiseline i jake baze1Predavaona 8

P22,P23Slabe monoprotonske kiseline i baze2Predavaona 8

P24Kiselo-bazni puferi1Predavaona 8

P25,P26Hidroliza: soli jakih kiselina i jakih baza , soli slabih kiselina i jakih baza, soli slabih baza i jakih kiselina,soli slabih baza i slabih kiselina2Predavaona 8

P27, P28Homogene ravnotee: Ravnotee nastajanja kompleksa2Predavaona 1

P29, P30Homogene ravnotee: Oksidacijsko-redukcijske ravnotee2Predavaona 1

Ukupan broj sati predavanja30

SEMINARI (tema seminara)Broj sati nastaveMjesto odravanja

S1Obrada rezultata eksperimentalnih mjerenja 1Predavaona 8

S2,S3Kemijska stehiometrija: izraavanje mnoine tvari, koncentracije, priprava otopina, stehiometrijsko raunanje2Predavaona 8

S4,S5Raunanja u gravimetrijskoj analizi 2Predavaona 8

S6,S7,S8Topljivost taloga u vodi, Konstanta produkta topljivosti, Ionska jakost otopine i koeficijenti aktiviteta3Predavaona 8

S9,S10,S11 Raunanje pH slabih kiselina i baza3Predavaona 8

S12,S13Raunanje pH i kapaciteta pufera 2Predavaona 8

S14,S15Hidroliza2Predavaona 8

Ukupan broj sati seminara15

VJEBE (tema vjebe)Broj sati nastaveMjesto odravanja

V1Izvoenje analitikih reakcija dokazivanjaOdreivanje osjetljivosti analitikih reakcija 5Praktikum zavoda za kemiju i biokemiju

V2 Sustavno dokazivanje nepoznatih kationa I-II grupa5Praktikum zavoda za kemiju i biokemiju

V3Sustavno dokazivanje nepoznatih kationa I-V grupa5Praktikum zavoda za kemiju i biokemiju

V4Sustavno dokazivanje nepoznatih aniona5Praktikum zavoda za kemiju i biokemiju

V5Odjeljivanje i dokazivanje kationa i aniona u smjesama 5Praktikum zavoda za kemiju i biokemiju

V6Gravimetrijsko odreivanje jednog od iona: SO42-, Fe3+, Al3+, Ni2+5Praktikum zavoda za kemiju i biokemiju

Ukupan broj sati vjebi30

ISPITNI TERMINI (zavrni ispit)

1.05.03.2015.

2.28.03.2015.

3.11.07.2015.

4.15.09.2015.

5.

6.

7.

16

Documents

Analiticka Kemija I