Analiza Financijskih Izvjestaja Pomocu Financijski-13420C

RAUNOVODSTVO

RRiF br. 7/11.

Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. ra.

Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazateljaUDK 657.3z temeljnih financijskih izvjetaja svaki poduzetnik i korisnik financijskih izvjetaja ima saznanje o imovini, obvezama, kapitalu te o financijskom rezultatu poslovanja. No da bi se dobila cjelokupna slika poslovanja i mnoge druge informacije kao npr. o profitabilnosti, ekonominosti, likvidnosti, solventnosti itd., potrebno je napraviti analizu financijskih izvjetaja.

I

1. UVODNE NAPOMENE Analiza financijskih izvjetaja je najbitniji dio cjelokupne analize poslovanja poduzea jer temeljni financijski izvjetaji (bilanca, raun dobitka i gubitka, izvjetaj o novanom tijeku, izvjetaj o promjenama kapitala i biljeke uz financijske izvjetaje) daju potrebne informacije i omoguuju uvid u realno stanje i poslovanje trgovakog drutva. Uzevi u obzir podatke iz spomenutih izvjetaja, mogue je izraditi niz pokazatelja na temelju kojih se moe zakljuiti posluje li trgovako drutvo dobro, odnosno je li likvidno, koliki je stupanj zaduenosti, je li poslovanje ekonomino, rentabilno, a u skladu s tim i profitabilno i sl. Odgovori na navedena pitanja su nuni kako menadmentu za daljnje odluivanje i upravljanje, tako i korisnicima financijskih izvjetaja (kreditori, sadanji i potencijalni investitori), to prikazuje sljedei prikaz.Godinji financijski izvjetaji Analiza financijskih izvjetaja

Navedene emo pokazatelje objasniti na temelju sljedeeg primjera. Primjer Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja Trgovako drutvo XYZ d.o.o. provodi analizu sljedeih financijskih izvjetaja:Naziv pozicije AKTIVA A) POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 1. Izdaci za razvoj 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslune marke, softver i ostala prava 3. Goodwill 4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 5. Nematerijalna imovina u pripremi 6. Ostala nematerijalna imovina II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 1. Zemljite 2. Graevinski objekti 3. Postrojenja i oprema 4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 5. Bioloka imovina 6. Predujmovi za materijalnu imovinu 7. Materijalna imovina u pripremi 8. Ostala materijalna imovina 9. Ulaganje u nekretnine III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) 1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 3. Sudjelujui interesi (udjeli) 4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujui interesi 5. Ulaganja u vrijednosne papire 6. Dani zajmovi, depoziti i slino 7. Ostala dugotrajna financijska imovina 8. Ulaganja koja se obraunavaju metodom udjela 2008. 493.904 14.264 14.264 479.640 66.995 412.645 0 400.734 15.996 15.996 384.738 64.311 320.427 0 2009. 127.255 7.772 7.772 119.483 15.611 103.872 0 2010.

Upravljanje, odluivanje

Korisnici financijskih izvjetaja

Analizu temeljnih financijskih izvjetaja mogue je napraviti na nekoliko naina, a u ovom emo lanku prikazati kako analizirati financijske izvjetaje pomou financijskih pokazatelja. 2. FINANCIJSKI POKAZATELJI Financijske pokazatelje potrebno je utvrditi, odnosno izraunati kako bi se dobila informacijska podloga potrebna za donoenje odreenih odluka. Sami za sebe ne govore mnogo, ve je, da bi se donio kvalitetan sud o veliini pokazatelja, potrebno usporediti te pokazatelje s odreenim standardnim veliinama. Ovisno o vrsti informacije koju pojedini pokazatelji daju, razlikuje se nekoliko skupina financijskih pokazatelja:1 1. Pokazatelji likvidnosti 2. Pokazatelji zaduenosti 3. Pokazatelji aktivnosti sigurnost poslovanja sigurnost i uspjenost poslovanja

4. Pokazatelji ekonominosti uspjenost 5. Pokazatelji profitabilnosti poslovanja 6. Pokazatelji investiranja1

Weston, J. F., Brigham, E.F. Managerial Finance, str. 18.

18

Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

RRiF br. 7/11.Naziv pozicije IV. POTRAIVANJA (030 do 032) 1. Potraivanja od povezanih poduzetnika 2. Potraivanja po osnovi prodaje na kredit 3. Ostala potraivanja V. ODGOENA POREZNA IMOVINA C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058) I. ZALIHE (036 do 042) 1. Sirovine i materijal 2. Proizvodnja u tijeku 3. Gotovi proizvodi 4. Trgovaka roba 5. Predujmovi za zalihe 6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 7. Bioloka imovina II. POTRAIVANJA (044 do 049) 1. Potraivanja od povezanih poduzetnika 2. Potraivanja od kupaca 3. Potraivanja od sudjelujuih poduzetnika 4. Potraivanja od zaposlenika i lanova poduzetnika 5. Potraivanja od drave i drugih institucija 6. Ostala potraivanja III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057) 1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 3. Sudjelujui interesi (udjeli) 4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujui interesi 5. Ulaganja u vrijednosne papire 6. Dani zajmovi, depoziti i slino 7. Ostala financijska imovina IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI D) PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I OBRAUNATI PRIHODI E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) F) IZVANBILANNI ZAPISI PASIVA A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL II. KAPITALNE REZERVE III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 1. Zakonske rezerve 2. Rezerve za vlastite dionice 3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 4. Statutarne rezerve 2008. 0 2009. 0 2010. 0

RAUNOVODSTVONaziv pozicije 5. Ostale rezerve IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074) 1. Zadrana dobit 2. Preneseni gubitak VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077) 1. Dobit poslovne godine 2. Gubitak poslovne godine VII. MANJINSKI INTERES B) REZERVIRANJA (080 do 082) 1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i sline obveze 2. Rezerviranja za porezne obveze 3. Druga rezerviranja C) DUGORONE OBVEZE (084 do 092) 1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 2. Obveze za zajmove, depozite i slino 3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 4. Obveze za predujmove 5. Obveze prema dobavljaima 6. Obveze po vrijednosnim papirima 7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujui interesi 8. Ostale dugorone obveze 9. Odgoena porezna obveza D) KRATKORONE OBVEZE (094 do 105) 1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 2. Obveze za zajmove, depozite i slino 3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 4. Obveze za predujmove 5. Obveze prema dobavljaima 6. Obveze po vrijednosnim papirima 7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujui interesi 8. Obveze prema zaposlenicima 9. Obveze za poreze, doprinose i slina davanja 10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 12. Ostale kratkorone obveze E) ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD BUDUEGA RAZDOBLJA F) UKUPNO PASIVA (062+079+083+093+106) G) IZVANBILANNI ZAPISI 2008. 30 2009. 2010.

-1.403.752 -636.114 -597.339 1.403.752 636.114 597.339 767.608 38.775 175.917

3.259.147 2.596.306 3.083.148 900.436 900.436 894.095 1.058.142 894.095 1.058.142

767.608 38.775 175.917 0 0

177.192 104.523 177.192 104.523

1.651.218 1.375.169 1.652.074

1.633.529 1.322.475 1.611.688 5.078 12.611 37.578 13.668 1.448 0 16.587 20.780 3.019 0

3.620.997 2.648.646 2.758.402 730

707.493 327.042 372.932 733 359

198.980 287.291 3.544.675 2.330.561 2.297.429 69.393 6.287 642 0 73.565 45.540 67.761 105.191

3.753.784 2.997.399 3.210.403 132.786 171.561 347.478

768.900 768.900 768.900 0 0

3.753.783 2.997.399 3.210.403

Savjetnici RRiF-a 01/46 99 11119


RAUNOVODSTVORAUN DOBITI I GUBITKANaziv pozicije I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 1. Prihodi od prodaje 2. Ostali poslovni prihodi II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130) 1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 2. Materijalni trokovi (117 do 119) a) Trokovi sirovina i materijala b) Trokovi prodane robe c) Ostali vanjski trokovi 3. Trokovi osoblja (121 do 123) a) Neto plae i nadnice b) Trokovi poreza i doprinosa iz plaa c) Doprinosi na plae 4. Amortizacija 5. Ostali trokovi 6. Vrijednosno usklaivanje (127+128) a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 7. Rezerviranja 8. Ostali poslovni rashodi III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 1. Kamate, teajne razlike, dividende i slini prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima 2. Kamate, teajne razlike, dividende, slini prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama 3. Dio prihoda od pridruenih poduzetnika i sudjelujuih interesa 4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 5. Ostali financijski prihodi IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 1. Kamate, teajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 2. Kamate, teajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama 3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 4. Ostali financijski rashodi V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUENIH PODUZETNIKA VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUENIH PODUZETNIKA VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144) X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 2008. 2009. 2010. 7.351.727 5.795.767 6.171.301 7.320.330 5.474.733 5.855.952 31.397 321.034 315.349 6.556.240 5.738.646 5.942.048 XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 2. Gubitak prije oporezivanja (147-146) XII. POREZ NA DOBIT XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151) 1. Dobit razdoblja (149-151) 2. Gubitak razdoblja (151-148)

RRiF br. 7/11.767.607 767.607 0 767.607 767.607 38.774 38.774 0 38.774 38.774 0 186.872 186.872 0 10.954 175.918 175.918 0

4.214.627 4.242.965 4.487.620 4.214.627 3.558.499 3.701.308 112.649 684.466 673.663 653.793 692.738 610.235 443.035 431.861 386.448 116.163 165.121 134.232 94.595 95.756 89.555 78.510 147.448 276.921 525.831 550.014 0 0 17.258 12.680

1.609.310 129.664 41.876 21.258

2.1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI Likvidnost poslovanja predstavlja sposobnost trgovakog drutva za pravodobno namirenje obveza. U skladu s time pokazatelji likvidnosti pokazuju koliko je trgovako drutvo sposobno podmirivati svoje dospjele kratkorone obveze. Ako je trgovako drutvo nelikvidno (bez novca), ono nije u mogunosti normalno poslovati. Dakle, im nema dovoljno sredstava za nabavu sirovina i materijala, robe te za podmirenje plaa radnika, poreza, doprinosa i drugih tekuih obveza sasvim je jasno da je to trgovako drutvo u krizi i da vrlo vjerojatno nee jo dugo u takvim uvjetima moi poslovati. Uz pojam likvidnosti pojavljuje se i pojam solventnost. Kada je rije o solventnosti, tada se govori o sposobnosti trgovakog drutva da trajno ispunjava sve dospjele obveze (kratkorone i dugorone). Najei pokazatelji likvidnosti su sljedei:tekua aktiva (kratkotrajna imovina) tekui odnos2 = a) (koeficijent tekue likvidnosti) tekue obveze (kratkorone obveze)

10.625

21.258

12.680

31.251 69.720 69.720 36 39.605 39.605

55.061 55.061

Ovaj pokazatelj predstavlja ocjenu likvidnosti i solventnosti. Tekui odnos (koeficijent tekue likvidnosti) ne bi trebao biti manji od 2, to znai da kratkotrajna imovina mora biti makar dva puta vea od kratkoronih obveza. Ako je vei od 1, moe se oekivati podmirenje obveza na vrijeme, no to je vea vrijednost pokazatelja, to je vea sigurnost podmirenja tekuih obveza. Ako je pokazatelj manji od 1, radni kapital je negativan to znai da moe doi do problema u plaanju obveza.3 Tekui odnos na temelju bilance i rauna dobitka i gubitka iz primjera izraunan je kako je prikazano u nastavku.OPIS 2008. 2009. 2010. Tekua aktiva 3.259.147 2.596.306 3.083.148 (kratkotrajna imovina) Tekue obveze 3.620.997 2.648.646 2.758.402 (kratkorone obveze) Tekui odnos 0,90 0,98 1,12 (koeficijent tekue likvidnosti)

7.393.603 5.817.025 6.183.981 6.625.996 5.778.251 5.997.109

Tekui odnos je u 2008. i 2009. bio ispod 1, no u 2010. se situacija popravila iz ega je vidljivo poboljanje tekueg odnosa, to znai da se moe oekivati pravodobno podmirenje kratkoronih obveza.Current ratio. U amerikoj praksi referentna vrijednost za tekui odnos je 2, dok je u europskoj poslovnoj praksi taj odnos izmeu 1,3 i 1,4.3 2

20


RRiF br. 7/11.novac + kratk. financijska imovina + kratk. potraivanja brzi odnos (koeficijent b) = ubrzane likvidnosti)4 tekue obveze (kratkorone obveze) OPIS 2008. 2009. 2010. 0,8

RAUNOVODSTVOSlika 1. Pokazatelji likvidnosti1,2 1

Novac u banci i blagajni + kratk. financijska imovina + 2.358.711 1.702.211 2.025.006 kratk. potraivanja Tekue obveze 3.620.997 2.648.646 2.758.402 (kratkorone obveze) Brzi odnos 0,66 0,64 0,73 (koeficijent ubrzane likvidnosti)

Tekui odnos 0,6 0,4 0,2 0 2008. 2009. 2010. Brzi odnos Novani odnos

Brzi odnos pokazuje kakva je sposobnost trgovakog drutva u podmirenju obveza u kratkom roku. Referentna vrijednost ovog pokazatelja prema amerikim zahtjevima jest 1 (to znai da kratkorone obveze ne bi smjele biti vee od zbroja svote novca na raunima, kratkotrajne financijske imovine i kratkotrajnih potraivanja), dok se u europskoj praksi vrijednost ovog pokazatelja kree izmeu 0,7 i 0,8 neovisno o specifinostima pojedinih djelatnosti. Kao to je iz tablice vidljivo, kratkorone obveze su vee od brzo unovive imovine te se brzi odnos kree oko 0,6 i 0,7 na temelju ega se moe zakljuiti da je trgovako drutvo XYZ d.o.o. u graninoj poziciji to se tie ubrzane likvidnosti.c) novani odnos5 = OPIS Novac u banci i blagajni Tekue obveze (kratkorone obveze) Novani odnos novac u banci i blagajni x 100 tekue obveze (kratkorone obveze) 2008. 707.493 2009. 327.042 2010. 372.932

2.2. POKAZATELJI FINANCIJSKE STABILNOSTI Pokazatelji financijske stabilnosti daju informaciju o dugoronim aspektima likvidnosti, odnosno o sposobnosti drutva za podmirenje dugoronih obveza. Ovi pokazatelji odnose se prije svega na utvrivanje pokria imovine vlastitim izvorima, odnosno vlastitim i tuim dugoronim izvorima te utvrivanje radnog kapitala.a) dugotrajna imovina stupanj pokria imovine = vlastitim izvorima kapital i priuve + rezerviranja 2008. 493.904 132.786 3,72 2009. 400.734 171.561 2,34 2010. 127.255 347.478 0,37

OPIS Dugotrajna imovina Kapital i priuve + rezerviranja Stupanj pokria imovine vlastitim izvorima

3.620.997 2.648.646 2.758.402 0,20 0,12 0,14

Novani odnos pokazuje trenutanu sposobnost drutva u podmirenju obveza. Referentna vrijednost ovog pokazatelja trebala bi biti izmeu 10 i 30%, dok rezultati istraivanja pokazuju da se u praksi vrijednost ovog pokazatelja kree najee oko 10%. Kao to je vidljivo, trgovako drutvo XYZ d.o.o. je u okviru tih referentnih vrijednosti. Nakon izrauna navedenih pokazatelja likvidnosti, u praksi se esto koristi i prikaz pokazatelja pomou grafikona kako bi se jasnije uoila tendencija pokazatelja. Slika 1. prikazuje pokazatelje likvidnosti trgovakog drutva XYZ d.o.o. u razdoblju 2008. do 2010.4 5

Stupanj pokria imovine vlastitim izvorima u praksi se naziva zlatnim bilannim pravilom. Naime, prema tom bi se pravilu dugotrajna imovina trebala financirati iz vlastitih izvora. Dakle, referentna vrijednost ovog pokazatelja jest 1. U prikazanom primjeru vidljivo je da je u 2008. i 2009. ovaj pokazatelj vei od 1, to zapravo znai da je dugotrajna imovina financirana iz vlastitih i tuih izvora financiranja.stupanj pokria b) imovine dugoronim izvorima = dugotrajna imovina kapital i priuve + rezerviranja + dugorone obveze

Quick ratio. Cash ratio.

OPIS 2008. 2009. 2010. Dugotrajna imovina 493.904 400.734 127.255 Kapital i priuve + rezerviranja + 132.786 348.753 452.001 dugorone obveze Stupanj pokria imovine vlastitim 3,72 1,15 0,28 i tuim dugoronim izvorima

Prof. dr. sc. Ljiljana VIDUI

Financijski menadmentVII. dopunjeno i izmijenjeno izdanjeRijetko koja knjiga u nas u relativno kratkom vremenu doivi sedam izdanja. Knjiga prua iroki spektar suvremenih znanja i razumijevanja financijskih fenomena kombinacijom teorijskih spoznaja i praktinih rjeenja. Knjiga se koristi kao udbenik na nekoliko ekonomskih fakulteta i visokih kola na preddiplomskom i specijalistikom diplomskom studiju. Poslovna praksa i strunjaci je vrlo rado koriste kod financijskih analiza i donoenja odluka o financiranju.

Cijena: 245,00 kn

Opseg: 580 str.

Narudbenica na kraju asopisa


21

RAUNOVODSTVOStupanj pokria imovine vlastitim i tuim dugoronim izvorima se u praksi naziva zlatno pravilo financiranja. Referentna vrijednost ovog pokazatelja jest 1, odnosno vrijednosti manje od 1 odraavaju financijsku stabilnost, dok vrijednosti vee od 1 odraavaju financijski nestabilno poslovanje. U prikazanom primjeru vidljivo je da je u 2008. i 2009. ovaj pokazatelj vei od 1, to pokazuje da se dugotrajna imovina financira iz vlastitih i tuih izvora, to znai da drutvo moe imati problem s likvidnou.c) radno raspoloivi kapital = tekua aktiva tekua pasiva OPIS Dugorone obveze s fiksnom kamatom Dugorone obveze s fiksnom kamatom + kapital Udjel tueg kapitala 2008.

RRiF br. 7/11.2009. 2010.

0 177.192 104.523 132.786 348.753 452.001 0,00 0,51 0,23

Radno raspoloivi kapital daje informaciju o vrijednosti kapitala koji stoji na raspolaganju za podmirenje tekuih obveza i neoekivanih novanih izdataka. Radni kapital predstavlja onaj dio kratkotrajne imovine koji je financiran iz dugoronih izvora. Kada je vrijednost radnog kapitala nula, to znai da je drutvo granino likvidno te u tom sluaju referentna vrijednost tekueg odnosa iznosi 1 (100%). Ako je pak radno raspoloivi kapital vei od nule, tada se moe rei da je trgovako drutvo likvidno, dok je u sluaju kada je radno raspoloivi kapital manji od nule, trgovako drutvo nelikvidno.OPIS 2008. 2009. 2010. Tekua aktiva 3.259.147 2.596.306 3.083.148 (kratkotrajna imovina) Tekue obveze 3.620.997 2.648.646 2.758.402 (kratkorone obveze) Radno raspoloivi kapital -361.850 -52.340 324.746,00

Iskustveni podatci govore da bi se ovaj pokazatelj trebao kretati od 30 do 35%. Iz prikazane je tablice vidljivo da se u 2010. na 1,00 kn ukupno uloenog kapitala (vlastitog) i dugoronih izvora, 0,23 kn odnosi na tui kapital koji ima rok povrata dulji od godinu dana.b) ukupne obveze stupanj zaduenosti = (koeficijent zaduenosti) ukupna aktiva (imovina) 2008. 2009. 2010. 3.620.997 2.825.838 2.862.925 3.753.784 2.997.399 3.210.403 0,96 0,94 0,89

OPIS Ukupne obveze Ukupna aktiva (imovina) Stupanj zaduenosti (koeficijent zaduenosti)

Stupanj zaduenosti ne bi trebao biti vei od 50%. to je stupanj zaduenosti vei, to je vei rizik ulaganja u drutvo. Stupanj (koeficijent) zaduenosti kod trgovakog drutva XYZ d.o.o. ima tendenciju smanjivanja, to pokazuje da se drutvo iz godine u godinu sve manje financira tuim kapitalom (u 2010. drutvo se financiralo 11% vlastitim kapitalom, a 89% dugom), no unato tome obveze su velike i moe se zakljuiti da je drutvo prezadueno.c) samofinanciranje = kapital i priuve + rezerviranja ukupna pasiva

U prikazanom primjeru vidljivo je da trgovako drutvo XYZ d.o.o. u 2008. i 2009. ima manjak radnog kapitala i nelikvidnost. Manjak radnog kapitala pokazuje koliko je potrebno poveati kratkotrajnu imovinu ili smanjiti kratkorone obveze kako bi trgovako drutvo dolo u stanje likvidnosti. Trend nelikvidnosti nije nastavljen jer je vidljivo da je u 2010. radno raspoloivi kapital povean. U sluaju manjka radnog kapitala potrebno je utvrditi uzrok takvog stanja te pronai aktivnosti koje e otkloniti uzroke i dovesti trgovako drutvo u stanje likvidnosti. Jednako tako, iako na prvi pogled izgleda da je situacija bolja to je udio radnog kapitala vei, treba napomenuti da je to tako sve do postizanja optimalne likvidnosti, dok nakon toga poveanje radnog kapitala dovodi do smanjenja mogue rentabilnosti poslovanja. 2.3. POKAZATELJI ZADUENOSTI Pokazatelji zaduenosti mjere koliko se trgovako drutvo financira iz tuih izvora sredstava (tj. koliki je stupanj koritenja financijske poluge), odnosno koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala, a koliko iz tueg kapitala (obveze). Dakle, pomou tih pokazatelja mogue je utvrditi odnos tueg i vlastitog kapitala.dugorone obveze s fiksnom kamatom a) udjel tueg kapitala = dug. obveze s fiksnom kamatom + vlastiti kapital

OPIS 2008. 2009. 2010. Kapital i priuve + rezerviranja 132.786 171.561 347.478 Ukupna pasiva 3.753.784 2.997.399 3.210.403 Samofinanciranje 0,04 0,06 0,11

Pokazatelj samofinanciranja pokazuje koliki je udio vlastitih izvora sredstava u ukupnim izvorima te prikazuje zaduenost trgovakog drutva s obrnutog motrita u odnosu na stupanj zaduenosti. Tijekom godina vidljiva je tendencija rasta ovog pokazatelja, to je pozitivno. No unato rastu, udio vlastitih izvora jo uvijek nije zadovoljavajui te se moe rei da je drutvo prezadueno.d) ukupne obveze odnos ukupnih obveza i kapitala = (koeficijent financiranja) kapital 2008. 2009. 2010. 3.620.997 2.825.838 2.862.925 132.786 171.561 347.478 27,27 16,47 8,24

OPIS Ukupne obveze Kapital i priuve Odnos ukupnih obveza i kapitala (koeficijent financiranja)

Odnos ukupnih obveza i kapitala (koeficijent financiranja) pokazuje odnos financiranja iz tuih izvora i iz vlastitih izvora. Vidljiva je tendencija smanjenja dugova, odnosno poveanja kapitala. U 2009. ovaj koeficijent iznosi 16,24 to znai da na 100,00 kn vlastitih sredstava dolazi 1.647,00 kn tuih sredstava, dok u 2010. na 100,00 kn vlastitih sredstava dolazi

22


RRiF br. 7/11. 824,00 kn tuih sredstava, to predstavlja poboljanje financiranja poslovanja. S obzirom na to da se iskustveno smatra da bi odnos kapitala (vlasnike glavnice) i dugova trebao biti 1:1, moe se jo jednom potvrditi da je trgovako drutvo XYZ d.o.o. prezadueno. Pokazatelji zaduenosti prikazani su na slici 2. Slika 2. Pokazatelji zaduenosti1,00 0,90 0,80 0,70 0,60 0,50 0,40 0,30 0,20 0,10 0,00 2008. 2009. 2010. Udjel tueg kapitala

RAUNOVODSTVOU 2008. se kratkotrajna imovina 2,25 puta pretvarala (obrtala) u prihode, u 2009. 2,11 puta, a u 2010. 1,90 puta. Slika 3. prikazuje pokazatelje aktivnosti, odnosno koeficijente obrtaja ukupne imovine i koeficijent obrta kratkotrajne imovine. Slika 3. Koeficijent obrta ukupne imovine i koeficijent obrta kratkotrajne imovine2,30 2,20 2,10 2,00Stupanj zaduenosti Samofinanciranje

Koeficijent obrta ukupne imovine Koeficijent obrta kratkotrajne imovine

1,90 1,80 1,70 2008. 2009. 2010.

2.4. POKAZATELJI AKTIVNOSTI Pokazatelji aktivnosti mjere koliko je trgovako drutvo aktivno, odnosno koliko uinkovito upotrebljava svoje resurse te kojom brzinom imovina cirkulira u poslovnom procesu.ukupni prihodi a) koeficijent obrta ukupne imovine = ukupna imovina

c)

prihodi od prodaje koeficijent obrtaja = dugotrajne imovine dugotrajna imovina OPIS 2008. 493.904 14,82 2009. 400.734 13,66 2010. 127.255 46,02

Prihodi od prodaje Dugotrajna imovina Koeficijent obrta dugotrajne imovine

7.320.330 5.474.733 5.855.952

Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje odnos izmeu ukupnog prihoda i ukupne imovine tj. koliko se puta imovina pretvori u prihode. Na taj se nain prikazuje intenzitet uporabe kapitala za financiranje imovine.OPIS Ukupni prihodi Ukupna imovina (aktiva) Koeficijent obrta ukupne imovine 2008. 2009. 2010. 7.393.603 5.817.025 6.183.981 3.753.784 2.997.399 3.210.403 1,97 1,94 1,93

U 2008. 1,00 kn dugotrajne imovine donosi 14,82 kn prihoda, dok u 2010. 1,00 kn dugotrajne imovine donosi 46,02 kn prihoda od prodaje. Pokazatelj ima tendenciju rasta, to je pozitivno.d) koeficijent obrta potraivanja = prihodi od prodaje potraivanja

Koeficijent obrta potraivanja pokazuje koliko se puta godinje potraivanja naplate, tj. pretvore u novac. Trajanje naplate potraivanja u danima rauna se na temelju ovog koeficijenta.OPIS Prihodi od prodaje Potraivanja Koeficijent obrta potraivanja 2008. 2009. 2010. 7.320.330 5.474.733 5.855.952 1.651.218 1.375.159 1.652.074 4,43 3,98 3,54

Koeficijent obrta ukupne imovine ima tendenciju blagog pada, to znai da se poveava prosjeno trajanje obrta ukupne imovine. U 2008. svaka kuna imovine rezultirala je s 1,97 kn prihoda, dok je u 2010. na svaku kunu imovine bilo ostvareno 1,93 kn prihoda.b) prihodi od prodaje koeficijent obrta = kratkotrajne imovine kratkotrajna imovina (tekua aktiva)

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine pokazuje odnos izmeu ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine.OPIS Prihodi od prodaje 2008. 2009. 2010. 7.320.330 5.474.733 5.855.952

U 2008. potraivanja su se 4,43 puta pretvarala u prihode, u 2009. 3,98 puta, a u 2010. 3,54 puta. Na temelju ovoga zakljuuje se da nije dolazilo do znatnijih oscilacija kod obrtaja potraivanja.e) broj dana u godini trajanje naplate = potraivanja u danima koeficijent obrta potraivanja 2008. 365 4,43 82,39 2009. 365 3,98 91,71 2010. 365 3,54 103,11

Kratkotrajna imovina 3.259.147 2.596.306 3.083.148 Koeficijent obrta kratkotrajne 2,25 2,11 1,90 imovine

OPIS Broj dana u godini Koeficijent obrta potraivanja Trajanje naplate potraivanja u danima


23

RAUNOVODSTVOU 2008. trgovakom drutvu XYZ bilo je potrebno 82 dana, u 2009. 92 dana, a u 2010. 103 dana da naplati svoja potraivanja (slika 4.). Slika 4. Trajanje naplate potraivanja u danima250,00 120,00 100,00 80,00 60,00 40,00 20,00 0,00 2008. 2009. 2010. 0,00 2008. 2009. 2010. Trajanje naplate potraivanja u danima 150,00 100,00 50,00 200,00

RRiF br. 7/11. Slika 5. Prosjeno razdoblje plaanja obveza prema dobavljaima

Prosjeno vrijeme plaanja obveze

f) koeficijent obrta obveza =

rashodi od prodaje6 obveze prema dobavljaima7

h) koeficijent utrivosti zaliha =

prihod od prodaje zalihe

Ovaj koeficijent pokazuje koliko je XYZ dobar ili lo platia. Koeficijent obrta obveza stavlja u odnos rashode od prodaje i obveze prema dobavljaima te pokazuje koliko puta godinje poduzee plati svoje obveze. Na temelju koeficijenta obrta obveza utvruje se prosjeno razdoblje plaanja obveza.OPIS 2008. 2009. 2010. Rashodi od prodaje 5.823.937 4.898.460 5.054.892 Obveze prema dobavljaima 3.544.675 2.330.561 2.297.429 Koeficijent obrta obveza 1,64 2,10 2,20

OPIS 2008. 2009. 2010. Prihod od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952 Zalihe 900.436 894.095 1.058.142 Koeficijent utrivosti zaliha 8,13 6,12 5,53

Koeficijent utrivosti zaliha ne moe se smatrati koeficijentom obrtaja zaliha zbog toga to je u prihod ukljuena i mara. U 2008. 1,00 kn zaliha inicira ostvarenje 8,13 kn prihoda na tritu, dok u 2010. 1,00 kn zaliha inicira ostvarenje 5,53 kn prihoda od prodaje. 2.5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvarivanja zarada poduzea. Upuuju na veliinu neto-dobitka u odnosu na angairanu imovinu, tj. na veliinu ukupnih prihoda. Ako se kod izrade godinjih ili drugih financijskih izvjetaja ili inae ustanovi da u drutvu postoji gubitak u visini polovine temeljnog kapitala drutva, tada uprava sukladno l. 251. st. 1. Zakona o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93. 137/09., dalje: ZTD) mora odmah sazvati glavnu skuptinu drutva i o tome je izvijestiti. Glavna skuptina u tom sluaju odluuje koje e mjere poduzeti radi ozdravljenja drutva. Takva situacija jo ne pogaa vjerovnike jer poslovanje s gubitkom ne mora nuno znaiti i insolventnost, ali je svakako znak upozorenja na krizu. Analitiari pokazatelje profitabilnosti koriste kao indikatore upravljake djelotvornosti, kao metodu za predvianje financijskog rezultata te kao mjeru sposobnosti poduzea da omogui odgovarajuu stopu povrata ulaganja. Od pokazatelja profitabilnosti najbitniji su sljedei pokazatelji:a) bruto profitna mara = Bruto-dobitak8 prihod od prodaje

U 2010. trgovako drutvo XYZ bre plaa nego u prethodnim godinama. Prisutna je pozitivna tendencija rasta koeficijenta.g) broj dana u godini prosjeno razdoblje = plaanja obveza koeficijent obrta obveza

Dijeljenjem broja dana u godini s koeficijentom obrta obveza dobivamo prosjeno razdoblje plaanja obveza koji nam pokazuje koliko je dana potrebno za podmirivanje obveza.OPIS Broj dana u godini Koeficijent obrta obveza Prosjeno vrijeme plaanja obveza 2008. 365 1,64 222,56 2009. 365 2,10 173,81 2010. 365 2,20 165,91

Trgovakom drutvu XYZ 2008. bilo je potrebno oko 223 dana za podmirenje obveza, u 2009. oko 174 dana, da bi se taj broj smanjio u 2010. na oko 166 dana (slika 5).6 7

Promet odnosno potrana strana na raunima dobavljaa. Stanje odnosno saldo obveza prema dobavljaima na dan bilance.

Dokup minuta za telefonske konzultacije: pretplate - 01/4699-760 ili e-mail: [email protected]

8

Prihodi od prodaje umanjeni za trokove prodanih proizvoda.

w w w. r r i f . h r


RRiF br. 7/11.OPIS Bruto dobitak9 Prihodi od prodaje Bruto profitna mara 2008. 2009. 2010. 2.373.400 391.582 481.176 7.320.330 5.474.733 5.855.952 0,32 0,07 0,08

RAUNOVODSTVOSlika 6. Pokazatelji profitabilnosti0,35 0,30 0,25 0,20 0,15 0,10 0,05 0,00 2008. 2009. 2010. Bruto profitna mara Operativna profitna mara Profitna mara prije oporezivanja Neto profitna mara

Nakon pokria proizvodnih trokova trgovakom drutvu XYZ d.o.o. ostaje u 2008. 32% prihoda od prodaje za pokrie trokova uprave i prodaje, trokova financiranja te dobitak. U 2009. je to 7%, a u 2010. 8%.b) operativna profitna mara = operativni dobitak prihod od prodaje

OPIS 2008. 2009. 2010. Operativni dobitak 826.702 57.121 229.253 Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952 Operativna profitna mara 0,11 0,01 0,04

Nakon podmirenja svih trokova osim trokova financiranja poduzeu ostaje 11% prihoda u 2008., 1% prihoda u 2009., dok u 2010. ostaje 4% prihoda od prodaje za pokrie trokova financiranja i poreza na dobitak te raspodjelu dobitka.c) dobitak prije oporezivanja profitna mara = prije oporezivanja prihod od prodaje 2008. 2009. 2010. 767.607 38.774 186.872 7.320.330 5.474.733 5.855.952 0,10 0,01 0,03

OPIS Dobitak prije oporezivanja Prihodi od prodaje Profitna mara prije oporezivanja

Na slici 6 prikazano je kako su se kretali pokazatelji profitabilnosti u razdoblju 2008. do 2010. Uoljivo je da je u 2008. bruto profitna mara bila znatno vea u odnosu na 2009. i 2010. Razlog tome je vei prihod od prodaje u 2008. u odnosu na 2009. i 2010., ali i znatno poskupljenje zaliha sirovina i materijala za proizvodnju proizvoda u 2009. i 2010. to je rezultiralo veim trokovima proizvedenih gotovih proizvoda.e) dobitak poslije oporezivanja mara neto = preostalog profita trina cijena kapitala -1 OPIS Dobitak poslije oporezivanja Trina cijena kapitala Mara neto preostalog profita 2008. 767.607 30.756 -1 23,96 2009. 2010.

Nakon pokria svih trokova ostaje u 2010. 3% prihoda od prodaje za pokrie poreza na dobitak i ostale potrebe iz dobitka. Ovo je dobar pokazatelj za usporedbu izmeu poduzea te kad se esto mijenja porezna politika.dobitak poslije oporezivanja d) neto profitna mara = prihod od prodaje OPIS 2008. 2009. 2010. Dobitak poslije oporezivanja 767.607 38.774 175.918 Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952 Neto profitna mara 0,10 0,01 0,03

38.774 175.918 30.756 30.756 -1 -1 0,26 4,72

U 2010. od ukupne vrijednosti posla (prodaje proizvoda, robe i usluga prihod od prodaje) ostaje 3% dobitka koji se moe rasporediti po slobodnoj volji. Ovo je najbolji pokazatelj konanih rezultata nekog posla.

9 Prihodi od prodaje smanjeni za trokove prodanih proizvoda podatak preuzet iz biljeki uz financijske izvjetaje.

lanovi drutva su u 2009. ostvarili 26% vei profit od onoga kojeg bi mogli ostvariti na alternativnom tritu, odnosno to bi ostvarili da su ulagali u projekte po trinoj cijeni kapitala. U 2010. se situacija promijenila. Naime, lanovi drutva su u 2010. ostvarili vei profit nego da su ulagali u projekte po trinoj cijeni kapitala i to za 472. Ovaj pokazatelj odgovara na pitanje koliko se isplate ulaganja lanova drutva u odnosu na zaradu koju su mogli ostvariti ulaganjem u alternativni projekt na kojem se moe ostvariti trina cijena kapitala ili fiksna kamata na posueni kapital. Najvei problem je pri praktinom izraunavanju neto preostalog profita odreivanje trine cijene kapitala tj. trine stope koja se moe dobiti u fiksnoj svoti na posueni kapital. Kad se pokae da je ta stopa teko odrediva zbog toga to trite kapitala ne djeluje u potpunosti, esto se primjenjuje kamatna stopa na novac uloen u banku.f) operativni dobitak povrat na ukupnu = imovinu (ROA) ukupna aktiva

RAUNOVODSTVO PROIZVODNJESKUPINA AUTORA

ii. DOPUNJENO IZDANJE Sukladno zahtjevima HSFI, MRS-ova (MSFI) i poreznih propisa

RAUNOVODSTVO PROIZVODNJEII. dopunjeno izdanjeOpseg: 294 str. Cijena: 295,00 kn

Zagreb, 2009.

Narudbenica na kraju asopisa.

OPIS 2008. 2009. 2010. Operativni dobitak 826.702 57.121 229.253 Ukupna aktiva 3.753.784 2.997.399 3.210.403 Povrat na ukupnu imovinu 0,22 0,02 0,07 (ROA)


25

RAUNOVODSTVOOvaj pokazatelj je indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju dobitka te govori o tome kolika je intenzivnost imovine. Odnosi se na dobitak koju trgovako drutvo generira iz jedne novane jedinice imovine. U 2010. trgovako drutvo XYZ d.o.o. je na 100 investiranih jedinica u aktivu ostvarilo 7 jedinica operativnog dobitka.g) dobitak poslije oporezivanja povrat na ukupni = kapital (ROE) ukupni vlastiti kapital10 2009. 38.775 132.786 0,29 2010. 175.917 171.561 1,03 OPIS Dobitak prije oporezivanja Broj zaposlenih Proizvodnost rada na temelju dobitka 2008. 767.607 9 85.290

RRiF br. 7/11.2009. 38.774 11 3.525 2010. 186.872 12 15.573

OPIS 2008. Dobitak poslije oporezivanja 767.608 Ukupni vlastiti kapital -634.822 Povrat na ukupni kapital -1,21 (ROE)

Proizvodnost rada na temelju dobitka je u 2009. u odnosu na 2008. pala jer je dolo do znatnog smanjenja dobitka uz istodobno poveanje broja radnika. U 2010. je proizvodnost rada na temelju dobitka u odnosu na 2009. porasla na to je posebno utjecao porast dobitka (slika 8.). Slika 8. Pokazatelj proizvodnosti rada na temelju dobitka90000 80000 70000 60000 50000 40000 30000 20000 10000 0,00 2008. 2009. 2010. Proizvodnost rada na temelju dobitka

Povrat na ukupni kapital je jedan od najbitnijih pokazatelja koji pokazuje koliko novanih jedinica dobitka trgovako drutvo ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala. Trgovako drutvo XYZ d.o.o. u 2010. na 100 novanih jedinica vlastitog kapitala ostvaruje 103 jedinice dobitka nakon oporezivanja, dok je u 2009. na 100 jedinica vlastitog kapitala ostvareno svega 29 jedinica dobitka nakon oporezivanja. U 2008. se zbog prenesenog gubitka koji je bio vei od uloenog kapitala nije bio ostvario nikakav povrat. 2.6. POKAZATELJI PROIZVODNOSTI RADA Kada je rije o pokazateljima proizvodnosti rada, tada se prije svega misli na podatke koliko iznosi ukupan prihod po jednom zaposleniku te koliko iznosi dobitak prije oporezivanja po zaposleniku.OPIS Ukupan prihod Broj zaposlenih Proizvodnost rada na temelju prihoda 2008. 2009. 2010. 7.393.603 5.817.025 6.183.981 9 11 12 821.511 528.820 515.332

Iz prikazanog je vidljivo da proizvodnost rada na temelju prihoda ima tendenciju pada. Razlog pada je smanjenje ukupnog prihoda i poveanje broja zaposlenih (slika 7). Slika 7. Pokazatelj proizvodnosti rada na temelju ukupnog prihoda

Dakle, kao to je iz prikazanog vidljivo, do poveanja proizvodnosti rada moe doi zbog poveanja prihoda i dobitka, ali i zbog smanjenja i otputanja zaposlenih. Ako je rije o poveanju proizvodnosti rada do kojeg dolazi zbog otputanja zaposlenih, tada se ne moe govoriti o poslovnom uspjehu, iako na prvi pogled to tako izgleda. Naime, u poslovnoj ekonomiji nerijetko se tumai da je otputanje zaposlenih znak da menadment nije sposoban ih zaposliti.

900.000,00 800.000,00 700.000,00 600.000,00 500.000,00 400.000,00 300.000,00 200.000,00 100.000,00 0,00 2008. 2009. 2010.

3. ZAKLJUAK U lanku se nastojalo u kratkim crtama i na temelju primjera pokazati kako je mogue napraviti analizu temeljnih financijskih izvjetaja, odnosno analizu poslovanja. U primjeru su koriteni financijskih izvjetaji malog trgovakog drutva. Naime, iako se esto misli kako lanovi drutva malih trgovakih drutava i bez analize dobro znaju kako drutvo posluje, prakProizvodnost sa pokazuje kako im je analiza financijskih izvjetaja rada na vrlo esto korisna jer brojevi, odnosno slikovni prikazi temelju pokazatelja govore vie od tisuu rijei. Dakle, moe prihoda se zakljuiti da financijska analiza slui trgovakom drutvu za identifikaciju uspjenosti i identifikaciju osnovnih problema koji se pojavljuju unutar drutva. Jednako tako, osim samih lanova drutva, ovakva je analiza prije svega korisna sadanjim i potencijalnim kreditorima, investitorima, kao i dobavljaima kako bi donijeli odgovarajuu poslovnu odluku o suradnji s navedenim trgovakim drutvom.

10

Bez dobitka tekue godine.

26


Documents

Analiza Financijskih Izvjestaja Pomocu Financijski-13420C