of 22 /22
Seminarski rad iz predmeta Informatika Naslov rada: Elektroničko plaćanje pomoću kreditnih kartica

Elektronicko Placanje Pomocu Kreditnih Kartica

Embed Size (px)

DESCRIPTION

gh

Text of Elektronicko Placanje Pomocu Kreditnih Kartica

Elektroniko plaanje pomou kreditnih kartica

Seminarski rad iz predmeta

Informatika

Naslov rada:

Elektroniko plaanje pomou kreditnih kartica

www.maturski.orgSADRAJ

1. Uvod.2

2. Nastanak kreditnih kartica...3

3. Tipovi kartica...5

4. Uvijeti dobivanja kreditnih kartica..5

5. Razvoj kartinih sustava

Kreditne kartice.6

Magnetske kartice.7

Tehnologija pametnih kartica...7

6. Elektroniko poslovanje...9

7. Elektroniko plaanje.11

8. Elektroniko poslovanje u Republici Hrvatskoj12

9. Zakljuak13

10. Literatura....14

1. UVOD

Razvojem suvremene tehnologije ovjekov ivot je postajao sve dinaminiji i bez nepotrebnih ogranienja. Dostupnost informacija i koritenje dosad nezamislivih tehnolokih dostignua omoguili su otvaranje svih granica koje ovjek poeli proi. Stvoreni su meunarodni savezi koji omoguuju i garantiraju slobodan prolaz roba, ljudi, ali i najvanijeg resursa razvoja, kapitala (novca). No kapital nije uvijek dostupan na odgovarajuem mjestu, u odgovarajue vrijeme i u odgovarajuoj koliini.

Za ovaj ''nedostatak'' se takoer pobrinula suvremena tehnologija kako bi ovjeku omoguila jednostavnu, brzu ali i pogubno primamljivu potronju stvorene su kreditne kartice. Uvoenju kreditnih kartica u gospodarski tok prilagoeni su cijeli gospodarski, pravni i bankarski sustavi drava ali i svijeta u cjelini. Kreditna kartica je tako postala pravovaljano zakonsko sredstvo plaanja, kreditiranja, transakcija i drugih operacija s novcem koje su ljudi s oduevljenjem doekali i prihvatili. Time je dobivena sloboda u koritenju kapitala koji se sada moe koristiti u svim dijelovima svijeta bez noenja velike koliine gotovine u novaniku i straha od krae. Novac je time postao dostupan svima, kako pravnim tako i fizikim osobama.

Suvremeno poslovanje je danas nezamislivo bez kartinog poslovanja te je tako plastina kartica, proizvod amerike praktinosti, postala sinonim za ''plastini novac''. Plastini novac je zamjena gotovinskom novcu, ali je istovremeno jednostavan nain kreditiranja korisnika kartice. Kada je na plastinoj kartici dodana i magnetna traka s digitalnim zapisom, zapoela je migracija s plastinog u ''elektroniki novac''. S pojavom ipa na kartici nastupa doba kada se elektroniki novac moe pohraniti u ''elektroniki novanik'' iz kojega se potom obavlja elektroniko plaanje.

2. NASTANAK KREDITNIH KARTICA

Kreditne kartice su kartice kojima se njihovim vlasnicima automatski odobravaju zajmovi, to omoguuje vlasnicima kartice da kupi robu ili uslugu od poduzea bez gotovine ili eka. Kreditne/debitne kartice kao mediji plaanja u tradicionalnom sistemu plaanja na malo, u razvijenim zemljama postoje i funkcioniraju dugi niz godina. Danas se sve ee koriste za elektronsku trgovinu preko Interneta.

Kreditna kartica definira se kao mali komad kartona ili plastike koji sadri neko sredstvo za identifikaciju ( npr. potpis ili sliku ), to omoguava osobi na koju kartica glasi da kupuje robu i usluge na teret svog rauna, koji se periodino zaduuje.

Kreditne kartice pojavile su se u Sjedinjenim Dravama tijekom 1920.-tih godina, kada su ih pojedine tvrtke poput nafnih kompanija i lanaca hotela, poele izdavati svojim potroaima. Bile su zatvorenijeg tipa, tj. mogle su se koristiti samo u prodajnim i uslunim objektima kompanije koja ih je izdala. Njihova uporaba znaajno se poveala nakon II. svjetskog rata.

Prvu univerzalnu kreditnu karticu, koja se mogla koristiti u raznovrsnim prodajnim i uslunim objektima, izdao je Diners Club, Inc., 1950. godine. U ovom sistemu, kompanija koja posluje kreditnim karticama naplauje vlasnicima kartica godinju proviziju, a njihove raune zaduuje mjeseno i godinje. Tvrtke-kooperanti irom svijeta plaaju proviziju za usluge Diners Cluba u rasponu od 4% do 7% od ukupnog iznosa rauna. Drugu znaajniju karticu ovog tipa lansirala je American Express Company 1958. godine.

Kasnije su se pojavili bankarski sistemi kreditnih kartica, u kojima banka odobrava raunu trgovca odmah po prijemu rauna o prodanoj robi, prikupljajui iznose koji e biti zaraunati vlasniku kartice na kraju ugovorenog razdoblja. Vlasnik kartice ovaj iznos plaa banci u totalu ili u mjesenim ratama sa obraunatom kamatom. Prvi bankarski sistem od nacionalnog znaaja bio je BankAmericard, koja je pokrenula Bank of America iz Kalifornije 1959. godine. Ovaj sistem licenciran je u drugim dravama poetkom 1966. godine, a od 1976.-1977. godine nosi naziv VISA. Mnoge banke koje su organizirale sisteme kreditnih kartica na lokalnoj ili regionalnoj osnovi odluile su pristupiti velikim nacionalnim sistemima jer se opseg usluga poveavao. Ovi sistemi su se kasnije proirili na sve dijelove svijeta.

U bankarskim sistemima kreditnih kartica, vlasnik kartice moe izabrati plaanje u ratama i u tom sluaju banka naplauje kamatu na nenaplaeni dug. Ti kamatni prihodi omoguavaju bankama da se suzdravaju od naplaivanja godinje provizije vlasnicima kartica i da zarauavaju nie provizije za usluge trgovcima koji su lanovi sistema. Jo jedna prednost ovih sistema je to trgovci primaju svoje uplate promptno.

Kreditne karice u svom dananjem obliku pojavile su se u Sjedinjenim Amerikim Dravama ezdesetih godina. Tek nedavno je upotreba kreditnih kartica znaajno proirena izvan Sjeverne Amerike, budui da je do karaja sedamdesetih njihov nivo upotrebe u Europi bio vrlo mali.

Debitne kartice su novijeg datuma i predstavljaju metodu plaanja koji se najbre razvija u Velikoj Britaniji. Ona omoguava svom vlasniku da kupuje direktnim zaduivanjem svog rauna.

Kreditna kartica je kartica koja dokazuje da je njenom vlasniku odobrena kreditna linija. Omoguava vlasniku da kupuje i/ili podie gotovinu do prethodno utvrenog iznosa; odobreni kredit moe se u cijelosti isplatiti na kraju odreenog perioda ili se moe isplaivati u ratama, pri emu se neizmireni dug smatra odobrenim kreditom. Kamata se zaraunava na iznos bilo kojeg odobrenog kredita, a vlasniku se ponekada naplauje i godinja provizija.

Kreditne i debitne kartice sve vie dobivaju na znaaju kao metoda obrauna plaanja na malo pri kupovini odreenih roba i usluga. Najvee kompanije koje posluju kreditnim karticama organizirale su zasebne elektonske obraunske sisteme. MasterCard i Visa imaju svoje mree koje se koriste za verifikaciju transakcija irom svijeta. Elektronski terminali na mjestu prodaje omoguavaju da se podatci s kartice provjere za manje od 15 sekundi u okviru mree koja povezuje trgovce irom svijeta sa centrom za obradu kreditnih kartica. Ove mree se sve bre ire, usporedno sa trendom prihvaanja kreditnih kartica od strane potroaa.

Broj kreditnih kartica u upotrebi naglo raste irom svijeta. U Europi je krajem 1990. godine postojalo oko 200 milijuna vlasnika kreditnih kartica. Taj broj je do 1995. godine povean na 350 milijuna. Vlasnici kreditnih kartica sve ee koriste svoje kartice umjesto tradicionalnih naina plaanja putem gotovine i ekova. Postoji vie podjela kreditnih kartica: prema emitentu ili izdavatelju ( American, Master Card, Diners Card ), prema podruju primjene: nacionalne i internacinalne, prema vrsti korisnik: osobne i poslovne.

Kreditne kartice, uglavnom, zahtjevaju etiri strane u svakoj transakciji: vlasnika kartice, trgovca koji prodaje robu ili usluge, onoga tko vri obradu plaanja kreditnom karticom i emitenta kreditne kartice. Platni sistemi s kreditnim karticama pokazali su se krajnje neotpornim na zloupotrebu. Kartice se mogu ukrasi od njihovih vlasnika i onda zloupotrebiti, a trgovci koji primaju plaanja kreditnim karticama mogu prevariti potroaa i ne isporuiti mu robu.

Kompanije koje posluju kreditnim karticaama, kao to su Visa i MasterCard, trenutno su najaktivnije u razvoju sigurnih platnih sistema za plaanje kreditnim karticama preko Interneta. Kreditne i debitne kartice stvorene su u vrijeme kada je naglasak u industriji financijskih usluga bio na automatizaciji transakcija.

3. TIPOVI KARTICA

Kartice moemo podijeliti na reljefne, magnetske, pametne i optike kartice. Pametna kartica najmlai je lan u obitelji identifikacijskih kartica. Njenim zaetnikom smatra se francuski novinar Ronald Moreno koji je 1974. registrirao idejne patente pametne kartice. Pametna kartica posjeduje neograniene mogunosti, njezine najvee prednosti su veliina, prenosivost, viekratna upotrebljivost, raznolikost funkcionalnosti i sigurnost. Upravo sigurnost predstavlja najvanije svojstvo pametne kartice.

Dananje drutvo evoluira u informacijsko drutvo. Time tehnologija postaje alat u slubi informacije, a informacija znanje, mo i novac. Pametna kartica ini visoku razinu sigurnosti informacije dostupnu svakom, na siguran nain pohranjuje informacije i omoguuje da se procesiranje podataka izvodi u sigurnom okruenju. Pametne kartice objedinjuju kartina obiljeje magnetskih i reljefnih kartica. Bez obzira da li pametna kartica sadri magnetsku traku ili reljefne podatke njezino osnovno obiljeje je ip. Pametna kartica je jedan od naina pohrane elektronike gotovine.

Pojam pametna kartica opisuje mikroraunalo smjeteno u kuite standardnih dimenzija kartinog oblika. Na povrini kartice nalazi se prikljunica propisanog oblika i grae kojom mikroraunalo komunicira sa terminalima za prijenos podataka. Mikroraunalo na kartici sposobno je izmjenjivati podatke sa vanjskim svijetom, pouzdano ih uvati ili obraivati na programirani nain. Pod pouzdanim uvanjem se smatra da su podaci zatieni od neovlatenog pristupa te da su relativno sigurni od mehanikog oteenja kartice. Oito je da su pametne kartice pogodno sredstvo za implementaciju elektronike gotovine i koritenje u mnogim drugim primjenama kao to su razliiti identifikacijski postupci ili uvanje osobnih podataka razliitih vrsta.

4. UVJETI DOBIVANJA KREDITNIH KARTICA

Banka moe odobriti karticu punoljetnoj, poslovno sposobnoj osobi, dravaljaninu Republike Hrvatke s prebivalitem u Republici Hrvatskoj uz uvjet pruanja dokaza da moe sigurno i na vrijeme podmirivati sve trokove i obveze nastale koritenjem kartice.

Kartica se moe izdati svakoj poslovno sposobnoj osobi, dravljaninu Republike Hrvatske koja isupunjava jedan od uvjeta:

ostvaruje redoviti mjeseni priljev putem tekueg rauna u banci

na temelju namjenski oroenog depozita

na temelju drugih instrumenata osiguranja

Ukoliko osoba eli biti korisnik, a ne ostvaruje redoviti mjeseni priljev treba oroiti sredstva i kreditna kartica biti e izdana. Rok oroavanja je rok valjanosti kreditne kartice, a kamatna stopa je promjenjiva. Uz popunjenu i ovjerenu pristupnicu od strane poslodavca podnositelj prilae presliku osobne iskaznice i presliku zadnje platne liste ili mirovine.

Banka donosi odluku o odobrenju i izdavanju kartice i visini kredita u okvirnom iznosu u kunama sukaldno odlukama banke koje reguliraju izdavanje i odobravanje kartica, bez obveze da daje obrazloenje o svojoj odluci. O visini kredita i promjenama po kreditu korisnik e biti obavjeten prilikom preuzimanja kartice. Visina odobrenog kredita promjenjiva je i moe se naknadno smanjivati i poveavati.

Osobi koja potpisom na zahtjevu prihvati ope uvjete i udovolji uvjetima propisanim posebnim odlukama banke koje reguliraju izdavanje i odobravanje kartica, smatra se korisnikom te joj se dodjeljuje kartica i PIN. O preuzimanju kartice i PIN-a korisnik e naknadno biti obavjeten pismenim putem. Prilikom preuzimanja PIN-a i kartice korisnik potpisuje zapisnik o primopredaji kartice.

Kartica glasi na ime i nije prenosiva. Prihvaanje opih uvijta proizvodi pravne uinke prema korisniku od trenutka potpisa zahtjeva od strane korisnika. Osnovni korisnik moe zatraiti izdavanje do pet dodatnih kartica. Korisnik dodatne kartice mora biti dravljanin Republike Hrvatske i ne mora biti kreditno sposobna osoba, no ne smije biti mlai od 14 godina.

Osnovni korisnik moe uskratiti pravo koritenja kartice dodatnom korisniku o emu mora obavijestiti banku u pisanom obliku, vratiti prerezanu dodatnu karticu banci i potpisati izjavu o prihvaanju potencijalnih tereenja. Smatra se da je dodatnom korisniku uskraeno pravo koritenja kartice u trenutku predaje prerezane kartice banci i potpisom izjave o prihvaanju potencijalnih tereenja od strane osnovnog korisnika.

5. RAZVOJ KARTINIH SUSTAVA

5.1. Kreditne kartice Za razliite se vrste plastinih kartica koja danas intenzivno koristimo u platnom prometu moe rei da su Ameriki izum. Daleki su preci kreditnih kartica postojali jo prije 50 godina. Radi se o tzv. "store cards" koje su se rabile u Americi kao sredstvo identifikacije odobravanja odreenih kredita prilikom kupovine na malo. No prve prave i ire koritene kreditne kartice pojavile su se 1950. godine - radi se o Diners Club International kreditnim karticama. Ve 1951. godine Diners Club imao je 42000 lanova, koji su do tada potroili vie od milijun dolara plaanjem karticama.

Kako se Diners Club irio, njegove poslovnice naglo su nicale po svim veim svjetskim aerodromima i poslovnim centrima. Premda se naglo proirio, Diners Club dugo nije postao popularan u masovnoj uporabi. Prve kreditne kartice koje su to uspjele su bile VISA MasterCard, izdane od nekoliko velikim amerikih banaka kasnih 60-tih godina. U dananje se vrijeme novani promet ostvaren kreditnim karticama izraava u stotinama milijardi dolara, a broj kartica u opticaju stotinama milijuna. Prema pokazateljima ove vrijednosti e jo dosta rasti irenjem na nova trita.

5.2. Magnetske kartice

Dananja tipina kreditna kartica pored otisnutih podataka o korisniku i izdavatelju sadri i magnetski medij nanesen u obliku trake na povrinu kartice. Ovaj medij, na koji se podaci zapisuju na slian nain kao na magnetsku audio traku, sadri podatke vezane uz korisnika kartice, poput osobnih podataka, broja rauna ili PIN-a. Podatke sa magnetskog medija moe proitati ureaj pomou kojega se vre transakcije.

Kako zapravo izgleda proces plaanja karticama sa magnetskim zapisom. Nakon to korisnik stavi svoju karticu u ureaj pomou kojeg vri plaanje unosi svoj PIN. Uneseni PIN se usporeuje sa onim zapisanim na samoj kartici te se omoguuje transakcija ukoliko je korisnik ispravno identificiran. Ureaj proita broj korisnikova rauna i uspostavlja telefonsku vezu sa centralnim raunalom koje sadri podatke o raunu. Tada se vri eljena transakcija.

Treba primijetiti nekoliko bitnih injenica vezanih uz magnetske kartice:

Sve transakcije se obavljaju zapravo u udaljenom raunalu. S njime komunicira telefonskom vezom terminal koji oitava podatke sa korisnikove kartice;

Sama magnetska kartica ne sadri iskljuivo podatke o korisniku. Na njoj nije pohranjena nikakva realna vrijednost;

S obzirom da su podaci na magnetskoj kartici zapisani na samoj povrini postoji velika opasnost o njihovog oteivanja ili ak kopiranja. Pored svega koliina podataka zapisanih na njima je relativnom mala a podaci su gotovo nezatieni od neovlatenog kopiranja.

Iz gore navedenih injenica vide se i svi nedostaci magnetskih kartinih sustava koji nisu mali. Trokovi telefonskih linija kojim terminali komuniciraju sa centralnim raunalima su vrlo veliki, dok je velik broj transakcija koje se obave toliko mali da gotovo ne pokrivaju niti trokove obrade na ovakav nain.

Premda su kreditne kartice naoigled loije rjeenje od pametnih kartica, sustavi temeljeni na njima su danas vrlo raireni. Magnetski kartini sustavi su dugo u uporabi i zauzimaju uvjerljivo najvei dio trita. Trokovi zamjene magnetskih kartinih sustava novijim sustavima temeljenim na pametnim karticama su vrlo veliki tako da se predvia da e unato svim navedenim nedostacima proi jo dosta vremena do njihovog ozbiljnog povlaenja iz uporabe.

5.3. Tehnologija pametnih kartica

Kartine sustavi temeljene na pametnim karticama moemo smatrati sadanjou, ali i budunou kartine tehnologije. Ovakvu sustavi otklanjaju gotovo sve nedostatke magnetskih kartica u sustavima plaanja, ali daju i znatnu mogunost proirivanja uporabe kartine tehnologije na mnoga druga podruja. Dananje tipine pametne kartice mogu pohraniti stotinjak puta vie podataka od magnetskih kartica uz veliku sigurnost podataka. Same kartice su znatno manje podlone oteenjima i piratstvu.

S obzirom da je podatke na kartici mogue kvalitetno zatititi, one mogu sadravati pohranjene i stvarne vrijednosti elektroniki novac.

Tehnologija pametnih kartica prua velike mogunosti koritenja u razliitim podrujima, a naroito je zanimljiva kombinirana uporaba kartica, ime se smanjuju trokovi sustava, a poveava ukupna efikasnost. Neke od tipinih primjena su:

elektroniki novanik pametna kartica za pohranu elektronikog novca;

kreditna kartica temeljena na pametnim karticama;

ekovna kartica temeljena na pametnim karticama;

kartica za uvanje osobnih podataka;

kartica za uvanje medicinskih podataka;

primjena u razliitim identifikacijski postupcima;

kartica za plaanje javnog telefona, javnog prijevoza i sl.

Najzanimljivije podruje uporabe pametnih kartica u elektronikim sustavima plaanja je implementacija elektronike gotovine. Pored toga predvia se zamjena postojeih sustava kreditnih i ekovnih magnetskih kartica novijim sustavima pametnih kartica.

Kod implementacije sustava plaanja elektronikom gotovinom mora postojati medij koji uva elektronike novanice. Elektronika novanica je niz brojeva, stvoren od strane banke izdavatelja primjenom odgovarajuih kriptografskih metoda. Dok vlasnik ne potroi novanicu on je uva na nekom mediju kao to su disk raunala ili kartica.

Ukoliko je novanica zapisana na disku raunala s njom e se moi platiti jedino sa tog raunala, to je problem jer odgovarajuu koliinu gotovine uvijek elite imati sa sobom. Rjeenje je medij koji ete moi nositi u depu, koji e moi pouzdano zatiti novanice od oteivanja, neovlatenog kopiranja i umnoavanja. S njega treba biti mogue jednostavno prenijeti novanice prodavau. Sve ove zahtjeve ispunjavaju pametne kartice odnosno elektroniki novanici graeni pomou njih.

Odmah treba primijetiti razliku u terminima elektroniki novanik i pametna kartica. Pametna kartica je malo elektroniko raunalo kartinog oblika iju namjenu odreuje ugraena programska podrka. Elektroniki novanik je kartica sa specifinom programskom podrkom prilagoenom konkretnoj primjeni uvanju elektronikog novca.

Elektroniki novanik ne treba promatrati izdvojeno ve kao sredstvo prijenosa i uvanja elektronikih novanica koje se koristi u bilo kojem sustavu elektronike gotovine.

Sustavi elektronike gotovine koji koriste pametne kartice moraju sadravati i razliito sklopovlje potrebno za prijenos novanica na karticu i s nje. Najvaniji i najskuplji dijelovi sustava su razliite vrste terminala (ATM) putem kojih se podaci o novanicama itaju ili piu na karticu. Mogunosti terminala ovise o njegovoj namjeni. Nuno e postojati nekoliko vrsta terminala:

bankovni terminali su u mogunosti prenijeti eljenu koliinu elektronikog novca na karticu. Ovi terminalu u sprezi sa bankovnim raunalima imaju ovlasti kreiranja novanica;

prilikom plaanja korisnik ulae karticu u odgovarajui terminal te vri transakciju. Terminal ita novanice sa elektronikog novanika, pohranjuje ih kod sebe te provjerava njihovu valjanost u banci. Razliite izvedbe terminala predviaju mogunosti IC komunikacije izmeu elektronikih novanika i terminala ili se komunikacija moe ostvariti fizikim kontaktom.

neki projekti predviaju mogunost postojanja kunih ATM-ova, odnosno kunih terminala koji bi se telefonskom vezom spajali na bankovna raunala te omoguavali prijenos elektronike gotovine na takav nain u karticu.

Pored toga korisniku e biti na raspolaganju i razliito pomono sklopovlje poput raznih vrsta prirunih itaa kartica te razliitih izvedbi elektronikih novanika.

Pored implementacije elektronikog novanika, pametne kartice se mogu koristiti u sustavima plaanja i kao kreditne odnosno ekovne kartice. U tom sluaju se koriste kao monija i pouzdanija inaica dananjih magnetskih kartice.

Red veliine novane vrijednosti koja se moe uvati u elektronikom novaniku je do nekoliko desetina dolara. Cijeli sigurnosni sustav i naini prijenosa novanica prilagoeni su relativno malim vrijednostima. Ne predvia se primjena pametnih kartica za plaanje veih gotovinskih iznosa.

6. ELEKTRONIKO POSLOVANJE

Pod elektronikim poslovanjem podrazumijevamo sve aktivnosti koje poduzimaju pravne ili fizike osobe radi razmjene dobara ili usluga, koristei pritom raunala i suvremene komunikacijske tehnologije. Ovo je samo jedna od mnogih definicija koje objanjavaju nain i cilj elektronikog poslovanja ija je uporaba uvelike utjecala na razvoj globalnih gospodarstava.

Jedna od definicija elektronikog poslovanja, koju je predloio ESPRIT projekt Europske unije, glasi:

Elektroniko poslovanje (eng. e-business) je opi koncept koji obuhvaa sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i to meu tvrtkama, izmeu tvrtki i njihovih kupaca, ili unutar samih tvrtki. Elektroniko poslovanje ukljuuje elektroniko trgovanje dobrima i uslugama.

Iz svega prethodno navedenog jasno se mogu uoiti stanovita odnosno pretpostavke elektronikog poslovanja a to su komunikacija, poslovna perspektiva i usluga.

No, sve ove pretpostavke, koje su danas posve uobiajene, dole su u iroku uporabu nakon niza godina usavravanja i nadograivanja a taj proces traje i danas. Zaetci elektronikog poslovanja seu iz '70-tih godina 20. stoljea kada je zapoeo elektroniki prijenos gotovine (EFT), '80-tih godina razvijena je elektronika razmjena podataka (EDI) i elektronika pota a sredinom '80-tih razvijaju se online servisi odnosno zatvorene raunalne mree. Tek '90-tih godina 20. stoljea je uspostavljen World Wide Web (www) odnosno dinamike stranice koje omoguuju jednostavan rad na mrei te povezivanja s bazama podataka.

Za funkcioniranje elektronikog poslovanja potrebna je odreene infrastruktura a to je prije svega:

raspolagati informacijskom prometnicom (modem, isdn) i davateljima usluga (Hinet, Iskon...)

ureaji i alati za stvaranje, publiciranje i distribuciju multimedijskih sadraja (EDI, e-mail, www, HTML, JAVA,...)

posjedovanje poslovne infrastrukture

metode i pribori za enkripciju (zatita sadraja dokumenata)

standardizacija svih aspekata rada mree

Kvalitetno i efikasno koritenje mogunosti elektronikog poslovanja donosi prednosti i zadovoljstvo objema stranama; davatelj usluge koji ne mora biti u izravnom i svakodnevnom kontaktu sa svojim klijentima kako bi ih obavijstio o eventualnim promjenama ili rijeio sve nedoumice te za primatelja usluge koji ima pristup svim relevantnim informacijama bez obzira gdje se nalazi te njegovo traenje najboljeg davatelja usluge nije prostorno i vremenski ogranieno.

Tako razlikujemo dvije vrste prednosti: EKONOMSKE smanjenje trokova poslovanja, smanjenje greaka kod elektronikih transakcija, jeftino globalno publiciranje informacija, mogunost unutranje i vanjske integracije tvrtke te mikromerketing te TEHNOLOKE mogunost digitalizacije razlitih medija, jednostavnija obrada, spremanje, kopiranje, prenoenje svih vrsta medija.

Usprkos svim prednostima postoje i odreene zamke odnosno nedostaci elektronikog poslovanja kao to su:

zatita podataka od neovlatenog pristupa i promjena

zatita autorskih prava

zatita privatnosti pojedinca unutar i izvan poslovnih i ostalih organizacija

zatita od virusa

graniena propusnost mree

ljudski faktor (otpor uvoenju tehnologija)

7. ELEKTRONIKO PLAANJE

U sklopu elektronikog poslovanja openito nalazi se i elektroniko plaanje koje podrazumijeva financijsku razmjenu do koje dolazi izmeu kupaca i prodavaa u sustavu elektronikog poslovanja. Tako razlikujemo nekoliko vrsta elektronikog plaanja:

elektronika gotovina

elektroniki ekovi

online sustavi s kreditnim karticama

sigurne elektronike transakcije (SET)

Metode i postupci u elektronikim sustavima plaanja oslanjaju se na metode i postupke razvijene u svrhu sigurne pohrane i prijenosa informacija, kao to su zatita (ifriranje) podataka i elektroniko potpisivanje podataka.

Paketi informacija razmijenjeni putem elektronikog plaanja nazivaju se elektroniki tokeni. Medij na kojemu su tokeni pohranjeni naziva se kartica. Kartica ne mora biti fizikog oblika kartice (npr. SmartCard), ve njenu ulogu moe preuzeti i radna memorija ili vrsti disk raunala.

Elektroniko plaanje je zaseban dio elektronike trgovine. Protokol elektronikog plaanja ini niz meukoraka na ijem kraju je plaanje obavljeno, koritenjem tokena izdanog od tree strane. Niti osoba koja plaa, niti osoba koja je plaena ne izdaje token kojim je plaanje obavljeno, ve obje prihvaaju token izdan od tree strane (banke, organizacije, drave) kao valjano plateno sredstvo.

U tijeku elektronikog plaanja razlikujemo tri vrste sudionika; osobu koja plaa, osobu koja je pleena i financijsku mreu.

Elektroniki oblici plaanja mogu se nai u razliitim izvedbama:

digitalni ekovi

debitne kartice

kreditne kartice

kartice s pohranjenom vrijednosti

elektronika gotovina

Osnovne znaajke svojstvene ovim sistemima su:

privatnost

autentinost

nemogunost pobijanja obavljene transakcije

Trenutno je najraireniji nain plaanja preko Interneta putem kreditnih kartica pri emu se broj kreditne kartice prenosi elektronikim putem od kupca do prodavatelja, te prodavatelj kupljenu robu alje potom. Broj kreditne kartice prenosi se putem Interneta elektronikom potom ili World Wide Web informacijskim sustavom.

Kljunim za uvoenje elektronikog poslovanja pokazuje se razvoj sigurnih i uinkovitih elektronikih sustava plaanja. Metode i postupci u elektronikim sustavima plaanja oslanjaju se na metode i postupke razvijene u svrhu sigurne pohrane i prijenosa informacija. Dosad su ponuena rjeenja: Ecash, SmartCards, CyberCash, Telebanking, CheckFree, NetBill, NetCash i NetCheque.

8. ELEKTRONIKO POSLOVANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prema podacima Hrvatske narodne banke u drugom tromjeseju 2007. godine bilo je 385 tisua graana i 120 tisua poslovnih subjekata koji su koristili internetsko bankarstvo. Pritom je elektroniko plaanje uestvovalo s 40,6% u ukupnom broju platnih transakcija graana, a internetsko plaanje sa 7,6%. Za poslovne subjekte elektroniko plaanje uestvovalo je s 46,3% u ukupnom broju transakcija, a internetsko s 18,1%. Internetsko plaanje inilo je meutim 22,0% ukupne vrijednosti platnih transakcija graana, a 31,3% ukupne vrijednosti platnih transakcija poslovnih subjekata.

Prema IDC-evom izvjeu, u 2005. godini trite elektronike trgovine u Hrvatskoj naraslo je za 65,9% u odnosu na 2004. i doseglo ukupnu vrijednost od 350 milijuna EUR u trgovinskim transakcijama obavljenim putem interneta. 81,6% tih transakcija inile su transakcije izmeu tvrtki. Provedbom Programa e-Hrvatska dostupnost elektronikih usluga javne uprave za gospodarstvo od 2004. do 2006. godine poveana je s 5,7% na 60,4% s vie od 50 novih usluga.

Na temelju iskazanih pokazatelja za oekivati je da e se daljnjim razvojem elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj postii znatne utede na razini drave i gospodarstva.Temeljem usporednih podataka za Dansku i Hrvatsku procijenjene su oekivane utede samo uvoenjem elektronikog rauna u javnom sektoru od 40 do 54 milijuna eura godinje.

Utede od uvoenja elektronikog rauna u gospodarstvu procijenjene na bazi takve studije za Francusku (utede na razini od 40 milijardi eura godinje) i usporednih podataka Hrvatske iznosile bi oko 850 milijuna eura godinje. Elektroniko poslovanje u Republici Hrvatskoj ureeno je sljedeim zakonima: Zakon o elektronikom potpisu (NN 10/2002), Zakon o elektronikoj trgovini (NN 173/2003), Zakon o elektronikoj ispravi (NN 150/2005), Zakon o tajnosti podataka (NN 79/2007), Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/2007) i Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/2003). Navedeni zakoni su u velikoj mjeri usklaeni s pravnom steevinom EU.

9. ZAKLJUAK

Kreditne kartice rabe se za plaanje robe, usluga, podmirenje obveza ili podizanje gotovine na za to predvienim i ovlatenim mjestima. Suvremeno drutvo je u potpunosti prihvatilo kreditne kartice kao jednostavnu zamjenu za gotovinu. Dananji ivot suvremenog ovjeka koji zahjeva brzinu, preciznost i odlunost u obrtanju novca prihvatio je kreditne kartice s oduevljenjem - kreditne kartice olakavaju kreditiranje, te koritenje i dostupnost novca. Novac je time postao samo niz elektroniki zapisanih brojki koje se se pohranjuju na milimetarski ip kreditne kartice.

Kreditne kartice imaju velike i brojne prednosti koje su svjetske banke iskoristile za izdavanje vlastitih kartica, gospodarstvenici za lake plaanje trokova te potroai za jednostavniju potronju. Zbog svoje iroke uporabe kreditne kartice su opeprihvaene u cijelom svijetu te imaju svoj uinak u svim dijelovima gospdarstva, njihove mogunosti su raznolike, a daljnjim razvojem tehnologije razvijat e se i njihova uporabna svojstva.

10. LITERATURA

Miller, R. L., VanHoose, D. D., Moderni novac i bankarstvo, Mate, Zagreb, 1997.

Mami, Saer I., Vaiek, V., Knjigovodstvo s bilanciranjem 1, Alka skript, Zagreb, 2004

Mr. Sc. Sergio Uran, Od plastinog novca do elektronikog novanika, http://www.trend.hr, 28.travanj 2008.

http://e-hrvatska.hr, 26. travanj 2008.

http://pvprm.zesoi.fer.hr, 23. travanj 2008. http://public.carnet.hr, 25. travanj 2008. www.maturski.org HYPERLINK "http://www.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=41&KatID=5&ClanakID=491" http://www.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=41&KatID=5&ClanakID=491 od 28 tra 2008

Miller, R. L., VanHoose, D. D., Moderni novac i bankarstvo, Mate, Zagreb, 1997.

Mami, Saer I., Vaiek, V., Knjigovodstvo s bilanciranjem 1, Alka skript, Zagreb, 2004.

HYPERLINK "http://e-hrvatska.hr/sdu/hr/ProgramEHrvatska/Provedba/e-Poslovanje.html" http://e-hrvatska.hr/sdu/hr/ProgramEHrvatska/Provedba/e-Poslovanje.html od 26 tra 2008

http:// HYPERLINK "http://pvprm.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studenti-rad/sajnicd/seminar.htm" \t "_top" pvprm.zesoi.fer.hr/.../sajnicd/seminar.htm

HYPERLINK "http://public.carnet.hr/info97/iposlova/index.htm" http://public.carnet.hr/info97/iposlova/index.htm od 25 tra 2008

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA,

klasa: 302-01/06-01/15, urbroj:526-05-01-3/1-07-30, listopad 2007.

STRATEGIJA RAZVITKA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA

U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2007. 2010.

PAGE 2