Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio

8/7/2019 Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio

1/120

ANALIZA HRVATSKE ICT INDUSTRIJE1999 - 2009Pregled ukupne ICT industrije

Pregled ICT industrije po segmentima

IDC Adriatics

Veljaa, 2011.


2/120

Analiza informatiko komunikacijske industrije uHrvatskoj, u razdoblju od 1999. do 2009. godine

Pripremio IDC Adriatics2

Contents

SAETAK ................................................................................................................................................... 4

OBUHVAT STUDIJE ................................................................................................................................... 6

OPE METODOLOKE NAPOMENE .......................................................................................................... 7

1. PREGLED UKUPNE HRVATSKE ICT INDUSTRIJE .................................................................................. 10

1.1. Broj ICT poduzea u Hrvatskoj .................................................................................................... 14

1.2. Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji ................................................................................... 17

1.3. Ukupni prihod hrvatske ICT industrije ........................................................................................ 20

1.4. Dodana vrijednost hrvatske ICT industrije ................................................................................. 24

1.5. Neto plae u hrvatskoj ICT industriji .......................................................................................... 261.6. Izvoz hrvatske ICT industrije ....................................................................................................... 29

2.1. IT usluna poduzea ................................................................................................................... 33

2. PREGLED HRVATSKE ICT INDUSTRIJE PO SEGMENTIMA ................................................................... 33

2.1.1 Globalne tehnoloke tvrtke .................................................................................................. 37

2.1.2. Sistem integratori ................................................................................................................ 39

2.1.3. Proizvoai softvera ............................................................................................................ 41

2.1.4. IT edukatori ......................................................................................................................... 42

2.1.5. IT konzultanti ....................................................................................................................... 44

2.1.6. Pruatelji outsourcing usluga .............................................................................................. 45

2.1.7. Dobavljai s dodanom vrijednou ...................................................................................... 47

2.1.8. Implementatori softverskih aplikacija ................................................................................. 49

2.1.9. IT Servisna poduzea ........................................................................................................... 50

2.1.10. Ostala IT usluna poduzea ............................................................................................... 52

2.1.11. CLOUD usluna poduzea .................................................................................................. 53

2.2. Softverska poduzea (ISVs Independent Software Vendors) .................................................. 54

2.2.1. Globalni proizvoai softvera ............................................................................................. 58

2.2.2. Lokalni proizvoai ERP aplikacija ...................................................................................... 60

2.2.3. Lokalni proizvoai knjigovodstvenih aplikacija ................................................................. 61

2.2.4. Lokalni proizvoai horizontalnih aplikacija ....................................................................... 63

2.2.5. Lokalni proizvoai vertikalnih aplikacija ........................................................................... 65

2.2.6. Lokalni proizvoai CLOUD aplikacija ................................................................................. 67

2.3. Proizvoai IT opreme ................................................................................................................ 67


3/120



2.3.1. Sastavljai osobnih raunala ............................................................................................... 70

2.3.2. Ostali proizvoai hardvera ................................................................................................ 72

2.4. Trgovci IT produktima (IT Channel Companies).......................................................................... 74

2.4.1. IT distributeri ...................................................................................................................... 77

2.4.2. IT maloprodajni lanci .......................................................................................................... 79

2.4.3. IT trgovci na malo ............................................................................................................... 80

2.4.4. Korporativni IT dobavljai ................................................................................................... 82

2.4.5. Web IT trgovine .................................................................................................................. 83

2.5. Poduzea za prijenos komunikacija (Carrier Services Companies) ............................................. 85

2.5.1. Telekom operateri ............................................................................................................... 89

2.5.2. Kablovski operateri .............................................................................................................. 91

2.5.3. Pruatelji pristupa internetu ............................................................................................... 92

2.5.4. Pruatelji telekom infrastrukturnih usluga .......................................................................... 94

2.5.5. Pruatelji telekom usluga s dodanom vrijednou .............................................................. 95

2.6. Poduzea za servisnu podrku telekom opreme i ureaja (Telecom Support Services

Companies)........................................................................................................................................ 96

2.6.1. Telekom sistem integratori ................................................................................................. 99

2.6.2. Telekom dobavljai s dodanom vrijednou ..................................................................... 1012.6.3. Telekom servisna poduzea .............................................................................................. 102

2.6.4. Ostala telekom usluna poduzea ..................................................................................... 104

2.7. Proizvoai telekom produkata (Telecom Products Vendors) ................................................. 105

2.7.1. Globalni proizvoai telekom opreme .............................................................................. 107

2.7.2. Lokalni proizvoai telekom opreme ................................................................................ 110

2.8. Trgovci telekom produktima (Telecom Channel Companies)................................................... 111

2.8.1. Telekom distributeri .......................................................................................................... 114

2.8.2. Telekom maloprodajni lanci .............................................................................................. 116

2.8.3. Telekom trgovci na malo ................................................................................................... 117

2.8.4. Korporativni telekom dobavljai ....................................................................................... 118


4/120



U 2009. hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzea s 27.881 radnim

mjestom. Ukupni prihod ICT industrije dosegao je 32,4 milijarde kuna, a dodana

vrijednost 11,5 milijardi ili 35% ukupnog prihoda. IT komponenta ICT industrije

ukljuivala je 1.853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio

je 12,6 milijardi kuna, a dodana vrijednost 3,30 milijardi. Telekom sektor ukljuio je

285 tvrtki s 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od

19.79 milijardi i generirala 8,16 milijardi dodane vrijednosti.

U razdoblju 1999-2009 ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosjenoj

godinjoj stopi rasta (PGSR) od 10,6%. Ta bi stopa bila i via da u 2009. nije, po prvi

puta u promatranom razdoblju, zabiljeen pad u odnosu na godinu dana ranije za

11.4%. Unutar toga PGSR za IT industriju je iznosio 12,4% dok je telekom segment

rastao po PGSR od 9,6%.

ICT industrija je u ovoj studiji ralanjena na osam kategorija. Kategorije se

meusobno razlikuju po veliini i relativnom udjelu u ukupnoj industriji, stupnju

koncentracije po ukupnom prihodu, broju radnih mjesta, prosje

nim pla

ama,dinamici rasta, izvozu i drugim znaajkama odraavajui njihove razvojne

determinante (institucionalne i ekonomsko- politike okvire), dotok stranih investicija,

privatizaciju, dostignuti stupanj ivotnog ciklusa tehnologije, stupanj izloenosti

konkurentskim silnicama iz inozemstva, obliku i porijeklu vlasnitvu itd.

IT usluna poduzea Kategorija obuhvaa poduzea koja najvei dio svoje

dodane vrijednosti generiraju pruanjem IT usluga, a koje ukljuuju i razvoj i

programiranje softvera po narudbi. U 2009. IDC je identificirao 1.013 takvih tvrtki

s ukupno 8.041 zaposlenih to predstavlja 55% svih IT tvrtki u zemlji. Time su ITusluna poduzea bila najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji. IT

uslune tvrtke zabiljeile su i najbri rast to se tie ukupnog prihoda, broja

poduzea i broja zaposlenih - PGSR za razdoblje 1999-2009 za ukupni prihod bio

je 14,2% i broj radnih mjesta 11,4%.

Softverska poduzea najvei dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju razvojem

gotovih softverskih proizvoda (packaged software), odnosno prodaje licenci i s

njima povezanog odravanja. U 2009. IDC je identificirao 373 tvrtke s ukupno

3.552 zaposlena, to predstavlja 20% svih IT tvrtki u zemlji. U promatranom

SAETAK


5/120



razdoblju ukupni prohod softverskih poduzea rastao je po PGSR od 11,4% i broj

zaposlenih po 7,7%.

Proizvoai IT opreme preteiti dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju

proizvodnjom hardverskih produkata, uglavnom sastavljanjem osobnih raunala.U 2009., identificirano je samo 17 takvih poduzea s 162 zaposlena i udjelom od

samo 0,8% u ukupnom prometu IT industrije. Proizvodnja IT opreme u zemlji

postaje marginalna kategorija. U promatranom razdoblju broj takvih poduzea u

zemlji smanjen je po PGSR od 12,4%, broj radnih mjesta pa 7,1%, a njihov

ukupni prihod po 13,8%.

Trgovci IT opremom najvei dio svoje dodane vrijednost ostvaraju prometom IT

opreme i uz nju vezanih komponenti, rezervnih dijelova, razni dodataka i

potronog materijala te paketnog softvera. U 2009. IDC je identificirao 450 takvih

kompanija s ukupno 3.359 zaposlenih to predstavlja 24% svih IT tvrtki u zemlji.

IT trgovci bili druga najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji

Ukupni prihod IT trgovaca u razdoblju 1999-2009 rastao je PGSR od 13,8%, a

broj radnih mjesta po 8,3%.

Tvrtke za prijenos komunikacija (telekom operatori) Poduzea koja najvei

dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju pruanjem usluga prijenosa komunikacija.

U 2009. IDC je identificirao 105 takvih tvrtki s 9.167 zaposlenih to predstavlja

5% svih tvrtki, ali 33% radnih mjesta u ICT industriji u zemlji. Ukupni prihod

poduzea za prijenos komunikacija u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od11,0% dok broj radnih mjesta opao za 2.2%.

Telekom uslune tvrtke preteiti dio dodane vrijednosti ostvaruju podrkom i

odravanjem telekom opreme i ureaja odnosno fokusirane su na projektiranje,

instalaciju, odravanje i popravke opreme telekom operatera, telefonske

infrastrukture poslovnih korisnika i potroakih ureaja. U 2009. IDC je

identificirao 79 takvih poduzea, sa 701 zaposlenim. Ukupni prihod telekom

uslunih tvrtki u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od 16,4% a radnih

mjesta po 10,5%.

Telekom proizvoai preteiti dio svoje dodane vrijednosti ostvaruju

proizvodnjom i prodajom telekomunikacijske opreme U 2009., proizvodnjom

telekom opreme u zemlji se bavilo 30 tvrtki s ukupno 2.372 zaposlena. Ukupni

prihod telekom uslunih tvrtki u razdoblju 1999-2009 rastao je po PGSR od

16,4% a radnih mjesta po 10,5%.

Telekom trgovci najvei dio svoje dodane vrijednost ostvaraju prometom

telekom opreme i ureaja i uz njih vezanim rezervnim dijelovima, dodacima i

potronim materijalom. U 2009. IDC je identificirao 71 takovu firmu s ukupno 527

zaposlenih. Ukupni prihod telekom trgovaca u razdoblju 1999-2009 rastao jePGSR od 1,6%, a broj radnih mjesta po 2,8%.


6/120



Ovu studiju naruili su: Sredinji dravni ured za eHrvatsku, Udruga za

informatike i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i

Udruga za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Ciljevi studije su da:

prui uvid u obujam, strukturne znaajke, dinamiku razvitka te analizu

razvojnih determinanti ICT industrije

osvijetli ulogu i relativnu poziciju koju ICT industrija ima u nacionalnom

gospodarstvu

prui komparaciju uloge i znaaja ICT industrije prema drugim usporedivim

zemljama

Konani cilj studije je da prikae i ocjeni doprinos ICT industrije nacionalnim

interesima koji se oituju u broju radnih mjesta, doprinosu drutvenom proizvodu

i obujmu poreznih prihoda koje generira te tehnolokom nivou i razvojno

istraivakom potencijalu zemlje.

Nalazi ove studije mogu primarno posluiti kao:

podlogu za pregovore izmeu tvrtki iz ICT sektora i njihovih industrijskih

asocijacija s predstavnikih tijelima i dravnom administracijom,

gospodarskim asocijacijama, akademskom zajednicom, agencijama za razvoj

i poticanje izvoza i stranih ulaganja, medijima i drugim dionicima u pogledu

stvaranja povoljnih i poticajnih uvjeta za razvitak ICT industrije i njenog

utjecaja na cjelokupni razvitak gospodarstva i drutva u cjelini

podloga za artikuliranje razvojne strategije ICT sektora i njegovogproimanja s ukupnim gospodarstvom

osnovu za meunarodne usporedbe dinamike i nivoa razvitka ICT

industrije

polazite za daljnju, detaljniju mikroekonomsku analizu pojedinih grupa,

odnosno pojedinih poduzea unutar industrije

IDC Adriatics je slinu studiju, koja je obuhvatila razdoblje 1999-2004 pripremio

2005. godine.

OBUHVAT STUDIJE


7/120



(1) Studija poiva na odabranom nizu pokazatelja iz slubenih podataka iz rauna

dobiti i gubitka ICT tvrtki u Hrvatskoj koje obrauje i priprema Fina i to za godine od

1999. do zakljuno 2009. Ti podaci su: ukupni prihod, dobit, amortizacija, trokovi

nabave robe, neto plae, trokovi za osoblje, izvoz i broj zaposlenih.

(2) U ICT industriju ukljuene su tvrtke svrstane u sljedee razrede prema NKD 2007

(ili NACE Rev.2) klasifikaciji djelatnosti.

C 26.20 Proizvodnja raunala i periferne opreme

C 26.30 Proizvodnja komunikacijske opreme

G 46.51 Trgovina na veliko raunalima, perifernom opremom isoftverom

G 46.52 Trgovina na veliko elektronikim i telekomunikacijskimdijelovima i opremom

G 47.41 Trgovina na malo raunalima, perifernim jedinicama isoftverom u specijaliziranim prodavaonicama

G 47.42 Trgovina na malo telekomunikacijskom opremom uspecijaliziranim prodavaonicama

J 58.21 Izdavanje raunalnih igara

J 58.29 Izdavanje ostalog softvera

J 61.10 Djelatnosti iane telekomunikacije

J 61.20 Djelatnosti beine telekomunikacije

J 61.30 Djelatnosti satelitske telekomunikacije

J 61.90 Ostale telekomunikacijske djelatnosti

J 62.01 Raunalno programiranje

J 62.02 Savjetovanje u vezi s raunalima

J62.03 Upravljanje raunalnom opremom i sustavom

J 62.09 Ostale uslune djelatnosti u vezi s informacijskomtehnologijom i raunalima

J 63.11 Obrada podataka, usluge posluitelja i djelatnosti povezane snjima

OPE METODOLOKE NAPOMENE


8/120



Q 85.59 Ostalo obrazovanje i pouavanje (identificirani subjekti ICTedukacija i treninga)

S 95.11 Popravak raunala i periferne opreme

S 95.12 Popravak komunikacijske opreme

Treba napomenuti da je prelazak na NACE Rev. 2 , od 2008. (u odnosu na prijanju

verziju Rev.1.1.) omoguio bolji obuhvat ICT industrije, posebno u dijelu trgovine.

Naime, sada su veleprodajne i maloprodajne jedinice informatikim i

telekomunikacijskim produktima izdvojene iz ostale trgovine, to poboljava praenje

tog dijela ICT industrije.

(3) Polazni kriterij klasifikacije poduzea bila je preteita djelatnost pod kojom je

pojedina tvrtka registrirana kod Dravnog zavoda za statistiku. Preteita djelatnost bipak trebala biti ona kojom poduzee ostvaruje najvei dio svoje dodane vrijednosti.

(Dodana vrijednost zbroj je dobiti, trokova za osoblje i amortizacije).

Meutim kad je ICT industrija u pitanju to za veliki broj tvrtki nije slu aj. Tvrtke su

naime esto registrirane u NACE razredima koji ne odraavaju djelatnost kojom

poduzee ostvaruje najvei dio dodane vrijednosti. Eklatantan primjer u tom pogledu

je razred C26.20 Proizvodnja raunala i periferne opreme, koja bi po definiciji

trebala pokrivati PC asemblere. No broj specijaliziranih sastavljaa raunala, koji

tom djelatno

u ostvaruju ve

inu svoje dodane vrijednosti, danas je manji oddesetak. A slubena statistika nudi podatak o ak 280 takovih poduzea. Tu su

primjerice registrirani King ICT, Storm Computers, M San Grupa, Dekod Telekom,

Kodeks, Microline, PIS, Times Computers itd. Slino tome, pod IT trgovce su, iako

najvei dio dodane vrijednosti ostvaruju drugom djelatnou, slubeno svrstani

Combis, S&T Hrvatska, Infosistem, BDS, BCC Services, Softpro Tetral itd.

Zbog toga, a i nekih dodatnih kriterija koji omoguuju svrsishodno i transparentno

grupiranje slinih poduzea te nekih izuzetaka, koji su rezultat dugogodinjeg

iskustva u pra

enju pra

enja ICT industrije, a koja omogu

uju kvalitetniju analizunjene strukture, IDC u ovoj studiji, ralanjuje ICT industriju na osam temeljnih

kategorija, etiri IT i etiri telekom, koje se pak dalje ralanjuju na etrdesetak

podkategorija.

(4) Izuzetak od principa da je svako poduzee kategorizirano u (samo) jednu

kategoriju primijenjen je kod:

Ericsson Nikola Tesla i Siemens zastupljeni su u obje sastavnice ICT

industrije: IT (IT sistem integratori) i telekom (globalni proizvoai telekom

opreme). To je uinjeno zbog injenice da se radi, za nae prilike o relativno


9/120



velikim poduzeima a koja su znaajno zastupljena u obje komponente ICT

industrije. Ukupni prihod i ostale pokazatelji za te dvije tvrtke podijeljeni su na

nain da je u IT komponentu ukljuena vrijednost njihovih IT usluga kako to prati

IDC Adriatics u svojim redovnim godinjim reportima o IT uslugama, dok jepreostali dio poslovanja ukljuen u telekom industriju.

(5) Izuzetak od principa da se financijski pokazatelji poduzea uzimaju u cijelosti

primijenjen je kod:

Za Finu nije ukljuen njen ukupni prihod (i drugi ukupni pokazatelji), ve samo

procijenjeni prihod od IT usluga (Prema IDC-u) i tome prilagoeni ostali

pokazatelji.

(6) Izuzetak od principa da kriterij razvrstavanje bude ostvarivanje preteitom dijela

dodane vrijednosti primijenjen je:

Kod lokalnih proizvoaa paketnog softvera. Poduzea su uvrtena u ovu

kategoriju po kriteriju da nude prepoznatljiv of-the-shelf proizvod pakiranog

softvera, bez obzira da li na to da li prodajom tog softvera ostvaruju najvei dio

dodane vrijednosti.

(7) In2 Grupa, Gisdata Grupa i TIS Grupa ukljuene su kao pojedinani subjekti tj.

zbrojeni su i konsolidirani pokazatelji drutava koje objedinjuju.

(8) ICT poduzea ukljuuju dionika drutva (d.d.) i drutva s ogranienom

odgovornou (d.o.o.).

(9) U ukupan broj poduzea ukljuene su tvrtke s ukupnim prihodom veim od

100.000 kuna. Pretpostavka je da poduzee svojim djelovanjem mora ostvariti

prihod dostatan za isplatu barem jedne prosjene mjesene plae. Ovaj kriterij

primijenjen je bez obzira na injenicu da li poduzee ima zaposlenih ili nema. Tako

su tvrtke bez zaposlenih, a s godinjim prihodom koji premauje 100.000 kuna

takoer ukljuena.


10/120



U zadnje dvije dekade, u jednakim okvirima, ali polazei s razliitih startnih pozicija

IT i telekom industrija u Hrvatskoj biljee razliit razvojni put.

IT industrija kao i obujam potronje informatikih produkata i usluga u Hrvatskoj

gube vodeu poziciju meu centralnim i istonim europskim zemljama, koja je

dostignuta dinaminim razvitkom IT industrije i trita u osamdesetim, a koja je

uvelike bila odraz prijanje otvorenosti zemlje (tada Jugoslavije) zapadnim

utjecajima i uvozu. Rat do prve polovice devedesetih, neadekvatna i tetnaprivatizacija, izostanak industrijske strategije i odgovarajuih poticajnih politika,

relativno spori gospodarski rast, politika precijenjene kune, zajedno s ogranienjima

relativno malog trita rezultirali su time da hrvatski IT ve niz godina gubi trku sa

zemljama susjedima Slovenijom i Maarskom, zatim Slovakom, a u zadnje vrijeme

s brzo rastuim Rumunjskom i Bugarskom.

Poetkom devedesetih IT industrija se raspadom i nestankom tada relativno velikih

IT tvrtki (primjerice Velebit, Iskra Delta, TRS, RIZ i dr.) kao i raunarskih centara niza

velikih poduze

a nestalih u privatizacijskoj dungli jo vie atomizira. Poduzetnijiinformatiki strunjaci, bivi zaposlenici tih poduzea utemeljuju nekoliko stotina

novih veoma malih IT firmi. U 1999., poetnoj godini ovog istraivanja, od ukupno

1.141 registrirane IT tvrtke tek tri od njih zapoljavaju neto vie od 100 radnika dok

958 ima manje od 10 zaposlenih. Jasno, takva poduzea u pravilu nisu mogle

dosei kritinu masu u smislu ekspertize, financijske snage, upravljakih i

marketinkih vjetina za preuzimanje veih i sloenijih IT projekata. Stoga, velika

veina od njih svoje aktivnosti usmjerava na sastavljanja osobnih raunala,

programiranju poslovnog softvera za mala i srednja poduzea i jednostavnije oblike

pruanja IT usluga, a sve to, u pravilu rade u ogranienim lokalnim teritorijalnimokvirima. S vremenom, oni poduzetniji i uspjeniji meu njima uspostavljaju

partnerske odnose s internacionalnim IT kompanijama, stjeu ekspertizu, brzo rastu i

ire svoje poslovanje na cijelu dravu, a i susjedne zemlje (danas Adriatic regija).

Tako se postepeno izdvaja tridesetak IT tvrtki "lokalnih ampiona" (a nekih od njih i

znaajnih regionalnih igraa) kako u distribuciji i prodaji IT opreme tako i na

podru jima sistemske integracije, proizvodnji softvera i implementaciji softverskih

rjeenja To su poduzea koja danas koji danas predvode IT industriju u zemlji.

Meutim, te su tvrtke jo uvijek u meunarodnim razmjerima, a i u domaim

1. PREGLED UKUPNE HRVATSKE ICT

INDUSTRIJE


11/120



okvirima komparirano s drugim djelatnostima, relativno skromne veliine gledajui

broj radnih mjesta i promet koji generiraju.

Interesantno je tu spomenuti da su jo uvijek najvee koncentracije IT

profesionalaca u zemlji nalaze izvan same IT industrije. Naime broj zaposlenih u

internim IT odjelima pojedinih kompanija, recimo Hrvatske elektroprivrede,

Zagrebake banke, Privredne banke, a nali bi se tu i jo neki subjekti, i danas

nadmauje broj radnih mjesta i u najbrojnijoj od IT tvrtki u zemlji.

Istovremeno, veliki internacionalni IT vendori se, openito teko i relativno kasno

odluuju na izravno prisustvo u zemlji. A kada to i ine, radi se o relativno malom

broju radnih mjesta. Vee investicije recimo u razvojne softverske centre i logistiko-

distribucijske vorita izostaju, a proizvodna green-fieldulaganja se i ne spominju.

Radi se u osnovi o prodajno-marketinkim filijalama, koje organiziraju i upravljaju

partnerskom mreom, kanalom distribucije i marketinkim aktivnostima, a tek u

ogranienoj mjeri izravno pruaju IT usluge korisnicima.

Kretanja u telekom industriji bila su bitno drugaija. Brzo rastua potranja za

telekomunikacijskom uslugama gospodarstva, javnog sektora i kuanstava i

potencijalni lukrativni profiti koji su se u toj djelatnosti bili sasvim izvjesni doveli su do

znaajnih akvizicija, odnosno pritjecanja stranih investicija u zemlju u iznosu od oko

2,5 milijardi USA dolara. Postojei telekom monopol Hrvatske telekomunikacija

prodan je Deutsche Telekomu; istaknuti proizvoa telekomunikacijske opreme

Nikola Tesla snano prisutan na istonoeuropskom tritu prodan je Ericssonu, dok

je Siemens kupujui ATM utemeljio snanu lokalnu podrunicu. Treba spomenuti da

su i Ericsson Nikola Tesla i Siemens oformili snane odjele za razvoj softvera, svaki

s oko 700 programera koji radili za interne potreba svojih korporacija. Kasnije, na

scenu dolaze i mobilni operater VIPNet, investicija Austrian Mobilcoma, te prije

nekoliko godina i trei mobilni operater Tele2. Poinju djelovati i domai telekom

igrai OT Optima telekom, H1 Telekom, Metronet telekomunikacija i dr.

U ovim okvirima, hrvatska ICT industrija u 2009. godini imala je 13 poduzea s preko

200 zaposlenih. Od toga sedam je bilo telekom tvrtki - tri telekom operatora: HT-

Hrvatski Telekom, T-Mobile i VIPNet; lokalna podrunica globalnog telekom

tehnolokog vendora Ericsson Nikola Tesla (telekom dio), Volex, Odailjai i veze i

RIZ odailjai. Istodobno, est tvrtki s vie od 200 radnika iz IT industrije bili su:

Siemens IT Solutions and Services, Apis IT, In2 Grupa, Combis, Renoprom i King

ICT.


12/120



Tablica 1

ICT poduzea u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 1999

Kategorije broja zaposlenihBroj

poduzea

Broj

zaposlenih

Ukupni

prihod

(KnM)

Dodana

vrijednost

(KnM)

Izvoz

(KnM)

Preko 200 5 13.725 7.486,12 3.738,60 1.361,59

Udio (%) 0,4% 66,0% 63,1% 82,3% 83,7%

100-200 5 648 219,54 92,51 31,18

Udio (%) 0,4% 3,1% 1,9% 2,0% 1,9%

50-99 8 531 176,56 52,19 5,56

Udio (%) 0,7% 2,6% 1,5% 1,1% 0,3%

30-49 19 721 660,45 106,89 49,08

Udio (%) 1,7% 3,5% 5,6% 2,4% 3,0%

10-29 146 2.220 1.867,98 282,35 103,94

Udio (%) 12,8% 10,7% 15,8% 6,2% 6,4%

5-9 231 1.519 803,94 148,62 50,61

Udio (%) 20,2% 7,3% 6,8% 3,3% 3,1%

1-4 706 1.443 630,77 119,36 25,45

Udio (%) 61,9% 6,9% 5,3% 2,6% 1,6%

0 21 0 11,88 1,02 0,00

Udio (%) 1,8% 0,0% 0,1% 0,0% 0,0%

Total 1.141 20.807 11.857,24 4.541,55 1.627,41

Izvor: Fina, priprema IDC Adriatics, 2010

Tablica 2

ICT poduzea u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009


poduzea

Broj

zaposlenih

Ukupni

prihod

(KnM)

Dodana

vrijednost

(KnM)

Izvoz

(KnM)

Preko 200 13 11.273 16.742,61 7.611,26 2.142,95

Udio (%) 0,6% 40,4% 51,7% 66,4% 48,1%

100-200 20 3.034 5.132,52 1.113,17 1.185,15

Udio (%) 0,9% 10,9% 15,8% 9,7% 26,6%

50-99 35 2.458 3.092,95 671,26 308,83

Udio (%) 1,6% 8,8% 9,5% 5,9% 6,9%

30-49 53 2.108 1.977,36 462,84 199,15

Udio (%) 2,5% 7,6% 6,1% 4,0% 4,5%

10-29 277 4.422 3.060,09 874,98 336,87

Udio (%) 13,0% 15,9% 9,4% 7,6% 7,6%

5-9 347 2.270 1.265,59 380,18 165,52

Udio (%) 16,2% 8,1% 3,9% 3,3% 3,7%

1-4 1.176 2.316 994,45 313,89 92,75

Udio (%) 55,0% 8,3% 3,1% 2,7% 2,1%

0 217 0 131,27 38,10 26,87

Udio (%) 10,1% 0,0% 0,4% 0,3% 0,6%

Total 2.138 27.881 32.396,84 11.465,67 4.458,10


Usporedbe radi, 1999. godine samo 5 poduzea zapoljavalo je preko 200 djelatnika

i sve su bile telekom tvrtke.


13/120



Broj poduzea s brojem zaposlenih izmeu 100 i 200 bio je 20 (prema samo pet u

1999.). Od toga 12 je bilo IT tvrtki: IBM Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla (IT dio),

Exor, S&T Hrvatska, TIS Grupa, Informatika Vrbani, HG Spot, Eurotrade, PCE, M

San Grupa, InfoDom i CROZ. Osam telekom tvrtke u kategoriji 100-200 radnika bilesu: B.net Hrvatska, Metronet telekomunikacije, OT Optima telekom, Iskon Internet,

H1 Telekom., VIPNet usluge, Tango komunikacije, Markottel i Nokia Siemens

Networks.

Tih 33 poduzea, koja ine 1,5% od ukupnog broja ICT tvrtki u zemlji, uzeta zajedno

zapoljavala su 51% radnika, ostvarila su 68% ukupnog prihoda, 76% dodane

vrijednosti i 75% izvoza hrvatske ICT industrije.

Nasuprot tome, najvei broj ICT tvrtki u zemlji, njih 1.176 ili 55% imalo je od 1 do 4

zaposlena, dok je 217, ili 10% tvrtki bilo bez radnika.


14/120

Pripremio IDC Adri

1.1. Broj I

U 2009., broj I

njih 1.853 ili 8

preostalih 13%

stopi rasta (PG

Broj tel

Godini (PG

zadnje tri

usluge s do

Istodob

je rastao b

raunala bit

Tablica 3

Broj ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009

Kategorije poduzea 1999

IT uslune tvrtke (ITS) 455

Softverska poduzea (ISV) 232

Proizvoai IT opreme 64

Trgovci IT produktima 287

IT total 1.038Telekom operateri 14

Telekom trgovci 32

Proizvoai telekom opreme 28

Telekom podrka i odravanje 29

Telekom total 103

ICT total 1.141


Grafikon 1

1999 20

1.038 1.07

103

Izvor: Fina, priprema ID

Analiza informatikHrvatskoj, u razdo

tics

CT poduzea u Hrvatskoj

T poduzea u Hrvatskoj dosegao je 2.138. Od

7% bila su IT poduzea, dok je broj telekom

. Izmeu 1999. i 2009. broj ICT tvrtki poveao s

SR) od 6,5%. Pri tome se:

kom tvrtki vie nego udvostruio, sa 103 u 19

SR Od 10,8%). Posebno brz rast broja telekom

odine to odraava naroito brzi rast tvrtki

danom vrijednou.

no, broj IT tvrtki rastao je prosjenoj stopi od 6,

roj IT uslunih tvrtki (PGSR 8,2%) dok je br

no smanjen (s 57 u 1999. na 9 u 2009.)

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

464 510 585 638 674 723 789

241 254 277 290 300 316 329

57 54 56 53 45 43 3

311 318 354 372 394 396 423

1.073 1.136 1.272 1.353 1.413 1.478 1.57519 23 28 37 42 56 6

32 32 33 34 38 44 48

29 29 31 30 30 30 28

30 33 38 46 45 50 56

110 117 130 147 155 180 196

1.183 1.253 1.402 1.500 1.568 1.658 1.771

00 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

3 1.1361.272

1.353 1.4131.478

1.5751.650

1.

110 117 130 147 155180 196 213

Broj ICT poduzea u Hrvatskoj, 1999-2009

IT tvrtke Telekom tvrtke

Adriatics, 2010

o komunikacijske industrije ulju od 1999. do 2009. godine

14

toga daleko vei dio,

tvrtki iznosio 285 ili

prosjenoj godinjoj

99., na 285 u 2009.

tvrtki zabiljeen je u

oje pruaju telekom

0%. Od toga najbre

j sastavljaa stolnih

2007 2008 2009 PGSR

851 904 1.013 8,3%

340 347 373 4,9%

28 21 17 -12,4%

431 456 450 4,6%

1.650 1.728 1.853 6,0%69 88 105 22,3%

51 63 71 8,4%

28 30 30 0,7%

65 70 79 10,5%

213 251 285 10,8%

1.863 1.979 2.138 6,5%

2008 2009

.7281.853

251 285


15/120

Pripremio IDC Adri

Tablica 4

Udio pojedinih kategorija poduzea (%) u ukupnom broju I


IT uslune tvrtke (ITS) 39,9%

Softverska poduzea (ISV) 20,3%

Proizvoai IT opreme 5,6%

Trgovci IT produktima 25,2%

IT total 91,0%

Telekom operateri 1,2%

Telekom trgovci 2,8%

Proizvoai telekom opreme 2,5%

Telekom podrka i odravanje 2,5%

Telekom total 9,0%

ICT total 100,0%


Grafikon 2

Kao rezultat o

poveali su svo

ostalih kategori

2



tics

T tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

39,2% 40,7% 41,7% 42,5% 43,0% 43,6% 44,6

20,4% 20,3% 19,8% 19,3% 19,1% 19,1% 18,6

4,8% 4,3% 4,0% 3,5% 2,9% 2,6% 1,9

26,3% 25,4% 25,2% 24,8% 25,1% 23,9% 23,9

90,7% 90,7% 90,7% 90,2% 90,1% 89,1% 88,9

1,6% 1,8% 2,0% 2,5% 2,7% 3,4% 3,6

2,7% 2,6% 2,4% 2,3% 2,4% 2,7% 2,7

2,5% 2,3% 2,2% 2,0% 1,9% 1,8% 1,6

2,5% 2,6% 2,7% 3,1% 2,9% 3,0% 3,2

9,3% 9,3% 9,3% 9,8% 9,9% 10,9% 11,1

100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0

vakvih kretanja, IT usluna poduzea i teleko

j udio u proju poduzea za 7,5, odnosno 3,7 pos

ja.

39,9%

20,3%

5,6%

,2%

1,2%2,8%

2,5% 2,5%

Struktura ICT poduzea u Hrvatskoj, 1999

IT uslu

Softver

Proizvo

Trgovci

Teleko

Teleko

Proizvo

Teleko

Adriatics, 2010


15

2007 2008 2009

45,7% 45,7% 47,4%

18,3% 17,5% 17,4%

1,5% 1,1% 0,8%

23,1% 23,0% 21,0%

88,6% 87,3% 86,7%

3,7% 4,4% 4,9%

2,7% 3,2% 3,3%

1,5% 1,5% 1,4%

3,5% 3,5% 3,7%

11,4% 12,7% 13,3%

100,0% 100,0% 100,0%

m operateri u 2009.

totnih poena na utrb

ne tvrtke (ITS)

ska poduzea (ISV)

ai IT opreme

IT produktima

operateri

trgovci

ai telekom opreme

podrka i odravanje


16/120

Pripremio IDC Adri

Grafikon 3

0,8%

21

4,



tics

47,4%

17,4%

,0%

%

3,3%1,4% 3,7%

Struktura ICT poduzea u Hrvatskoj, 2009

IT uslu

Softver

Proizvo

Trgovci

Teleko

Teleko

Proizvo

Teleko

Adriatics, 2010


16

ne tvrtke (ITS)

ska poduzea (ISV)

ai IT opreme

IT produktima

operateri

trgovci

ai telekom opreme

podrka i odravanje


17/120



1.2. Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji

U 2009. godini broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji dosegao je 27.881. Od toga

njih 15.144, odnosno 54% su radili u IT tvrtkama dok je telekom sektor zapoljavao

12.767 radnika (46%).

Broj zaposlenih u IT sektoru promatranom razdoblju konstantno raste, od

6.284 u 1999, na 15.114 u 2009. godini. Dakle, vie je nego udvostruen.

Zabiljeeni PGSR je 9,2%.

Istodobno broj zaposlenih u telekom sektoru smanjen je 14.432 u 1999. na

12.767 u 2009. godine. PGSR je -1,3%.

Kao rezultat ovakvih divergentnih kretanja u 2007. broj radnih mjesta u IT industrijipremauje broj zaposlenih u telekom industriji i ta se razlika u korist IT segmenta u

zadnje dvije godine promatranog razdoblja poveava.

Tablica 5

Broj zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji, 1999-2009

Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR

IT uslune tvrtke (ITS) 2.734 2.950 3.316 3.613 4.137 4.360 4.734 5.529 6.927 7.268 8.041 11,4%

Softverska poduzea (ISV) 1.693 1.768 2.012 2.217 2.466 2.644 2.778 2.925 3.092 3.188 3.552 7,7%

Proizvoai IT opreme 340 335 326 381 309 212 198 191 180 173 162 -7,1%

Trgovci IT produktima 1.517 1.623 1.903 2.143 2.503 2.806 3.047 3.276 3.522 3.715 3.359 8,3%IT total 6.284 6.676 7.557 8.354 9.415 10.022 10.757 11.921 13.721 14.344 15.114 9,2%

Telekom operateri 11.441 11.927 12.451 12.486 11.227 10.853 10.252 10.075 9.513 9.300 9.167 -2,2%

Telekom trgovci 192 218 245 288 322 353 370 432 450 506 527 10,6%

Proizvoai telekom opreme 2.631 2.675 2.681 2.670 2.722 3.205 3.268 3.386 2.715 2.302 2.372 -1,0%

Telekom podrka i odravanje 259 282 288 305 359 360 320 394 489 557 701 10,5%

Telekom total 14.523 15.102 15.665 15.749 14.630 14.771 14.210 14.287 13.167 12.665 12.767 -1,3%

ICT total 20.807 21.778 23.222 24.103 24.045 24.793 24.967 26.208 26.888 27.009 27.881 3,0%


Tablica 6

Udio broja zaposlenih pojedinih kategorija poduzea (%) u ukupnom broju zaposlenih u hrvatskoj ICT industriji, 1999-2009

Kategorije poduzea 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

IT uslune tvrtke (ITS) 13,1% 13,5% 14,3% 15,0% 17,2% 17,6% 19,0% 21,1% 25,8% 26,9% 28,8%

Softverska poduzea (ISV) 8,1% 8,1% 8,7% 9,2% 10,3% 10,7% 11,1% 11,2% 11,5% 11,8% 12,7%

Proizvoai IT opreme 1,6% 1,5% 1,4% 1,6% 1,3% 0,9% 0,8% 0,7% 0,7% 0,6% 0,6%

Trgovci IT produktima 7,3% 7,5% 8,2% 8,9% 10,4% 11,3% 12,2% 12,5% 13,1% 13,8% 12,0%

IT total 30,2% 30,7% 32,5% 34,7% 39,2% 40,4% 43,1% 45,5% 51,0% 53,1% 54,2%

Telekom operateri 55,0% 54,8% 53,6% 51,8% 46,7% 43,8% 41,1% 38,4% 35,4% 34,4% 32,9%

Telekom trgovci 0,9% 1,0% 1,1% 1,2% 1,3% 1,4% 1,5% 1,6% 1,7% 1,9% 1,9%

Proizvoai telekom opreme 12,6% 12,3% 11,5% 11,1% 11,3% 12,9% 13,1% 12,9% 10,1% 8,5% 8,5%

Telekom podrka i odravanje 1,2% 1,3% 1,2% 1,3% 1,5% 1,5% 1,3% 1,5% 1,8% 2,1% 2,5%

Telekom total 69,8% 69,3% 67,5% 65,3% 60,8% 59,6% 56,9% 54,5% 49,0% 46,9% 45,8%

ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%



18/120

Pripremio IDC Adri

Grafikon 4

Grafikon 5

Strukturno gle

broja radnih

S

Proi

Telek

Pro


1999 200

6.2846.676

14.5231



tics

ano, u 2009. na IT usluna poduzea otpadal

jesta ICT industriji , prema 13% deset godin

7,9

9,5

9,5

7,5

7,3

8,9

0 20 40 60

IT uslune tvrtke (ITS)

oftverska poduzea (ISV)

Proizvoai IT opreme

Trgovci IT produktima

Telekom operateri

Telekom trgovci

zvoai telekom opreme

om podrka i odravanje

sjean broj zaposlenih po poduzeu u hrvatskoj ICT industrij

Adriatics, 2010

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

7.5578.354

9.41510.022

10.757

11.921

13.721

5.10215.665 15.749

14.630 14.77114.210 14.287

13.16

Broj zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999-2009


Adriatics, 2010


18

je 28% od ukupnog

ranije. Povean je

87,3

79,1

80 100

i , 2009

Radnika

2008 2009

14.34415.114

12.665 12.767


19/120

Pripremio IDC Adri

takoer i udio

telekom operat

Prosjean br

poduzea za p

Slijede proizvo

Meutim svih

radnika po tvrt

Grafikon 6

Grafikon 7

0,9%


3

1,9



tics

oftverskih poduzea, na 13% s 8%. Istodobno

era opao je s 55% na 33%.

j zaposlenih po poduzeu, u 2009. bio je

rijenos komunikacija. U njima je prosjeno bilo z

ai telekom opreme s prosjeno 79 radnih

stalih 6 kategorija ICT industrije imale su u p

i.

13,1%

8,1%

1,6%

7,3%

55,0%

12,6%

1,2%

Udio zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999

IT uslu

Softver

Proizvo

Trgovci

Teleko

Teleko

Proizvo

Teleko

Adriatics, 2010

28,8%

12,7%

0,6%

12,0%

2,9%

% 8,5%

2,5%

Udio zaposlenih u ICT industriji u Hrvatskoj, 2009

IT uslu

Softver

Proizvo

Trgovci

Teleko

Teleko

Proizvo

Teleko

Adriatics, 2010


19

udio zaposlenih kod

najvei u kategoriji

aposleno 87 radnika.

jesta po poduzeu.

osjeku manje od 10

ne tvrtke (ITS)

ska poduzea (ISV)

ai IT opreme

IT produktima

operateri

trgovci

ai telekom opreme

podrka i odravanje

ne tvrtke (ITS)

ska poduzea (ISV)

ai IT opreme

IT produktima

operateri

trgovci

ai telekom opreme

podrka i odravanje


20/120

Pripremio IDC Adri

1.3. Ukup

Hrvatska ICT i

toga telekom i

milijardi, odnos

Tablica 7

Ukupni prihod ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009


IT uslune tvrtke (ITS) 1.432,09 1

Softverska poduzea (ISV) 577,39

Proizvoai IT opreme 420,83

Trgovci IT produktima 1.478,31 1

IT total 3.908,61

Telekom operateri 5.774,47 8

Telekom trgovci 268,61

Proizvoai telekom opreme 1.841,73 2

Telekom podrka i odravanje 63,82

Telekom total 7.948,63 11

ICT total 11.857,24 15


Grafikon 8

1999 2000

3,914,68

7,95

1

Uk



tics

ni prihod hrvatske ICT industri

dustrija ostvarila je u 2009. ukupni prihod od 32

ndustrija je realizirala 19,79 milijardi ili 61%,

no 39%.

2000 2001 2002 2003 2004 2005 200

.655,39 2.163,50 2.736,67 2.919,95 3.104,20 3.750,75 4.78

625,06 768,70 922,56 1.019,34 1.106,11 1.229,77 1.36

494,46 553,87 811,87 565,71 165,59 174,31 18

.902,66 2.727,92 3.391,55 4.129,38 4.590,12 5.050,37 5.83

.677,57 6.213,99 7.862,66 8.634,38 8.966,03 10.205,20 12.16

.034,42 9.019,24 10.532,72 13.199,81 13.991,56 14.813,72 15.92

509,29 579,12 869,85 836,61 809,70 1.093,98 1.18

.455,80 3.194,25 3.157,77 2.931,56 3.631,09 3.728,81 3.58

112,92 132,25 143,71 154,76 169,10 172,52 23

.112,43 12.924,85 14.704,05 17.122,75 18.601,45 19.809,04 20.93

.790,00 19.138,85 22.566,71 25.757,13 27.567,48 30.014,24 33.09

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

6,21

7,868,63 8,97

10,21

12,16

13,77

1,11

12,92

14,70

17,12

18,60

19,8120,93

21,89

pni prihod (u milijardama Kn) ICT poduzea u Hrvatskoj, 199


Adriatics, 2010


20

e

,40 milijardi kuna. Od

IT industrija 12,60

6 2007 2008 2009 PGSR

,02 5.469,74 5.853,01 5.426,44 14,2%

,75 1.509,62 1.762,75 1.697,13 11,4%

,41 183,01 141,21 95,59 -13,8%

,32 6.603,65 7.073,83 5.385,23 13,8%

,50 13.766,03 14.830,80 12.604,39 12,4%

,88 17.053,36 17.717,81 16.430,67 11,0%

,26 1.220,16 1.273,68 1.084,97 15,0%

,79 3.301,03 2.366,62 1.984,82 0,8%

,39 310,60 284,55 292,00 16,4%

,32 21.885,15 21.642,67 19.792,45 9,6%

,82 35.651,18 36.473,47 32.396,84 10,6%

2008 2009

14,83

12,60

21,64

19,79

9-2009


21/120



Tablica 8

Udio pojedinih kategorija poduzea (%) u ukupnom prihodu ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009






IT total 33,0% 29,6% 32,5% 34,8% 33,5% 32,5% 34,0% 36,8% 39,5% 40,7% 38,9%


Telekom trgovci 2,3% 3,2% 3,0% 3,9% 3,2% 2,9% 3,6% 3,6% 3,4% 3,5% 3,3%



Telekom total 67,0% 70,4% 67,5% 65,2% 66,5% 67,5% 66,0% 63,2% 60,5% 59,3% 61,1%

ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%


Izmeu 1999. i 2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije rastao je po PGSR od

10,6%. Treba naglasiti da bi stopa rasta bila i vea da u zadnjoj promatranoj godini

nije, po prvi puta u cijelom razdoblju zabiljeen pad od 11,2%. Dinamika rasta

ukupnog prihoda osnovnih komponente ICT industrije bila je razliita:

IT industrija zabiljeila je vii PGSR, od 12,6%. U razdoblju 1999-2002

godinje stope rasta ukupnog prihoda IT industrije prelazile su 20%. U

2003. i 2004. rast je usporen na manje od 5%, da bi se od 2005 do 2007 bio

ponovno ubrzan na oko 15%. U 2008. ponovno je usporen na oko 4% da bi

u 2009. po prvi puta opao za ak 15%.

Telekom industrija rasla je po PGSR od 9,6%. Godinje fluktuacije stopa

rasta nisu bile toliko izraene. Godinje stope rasta od relativno visokih

stopa od oko 15% od 1999. do 2003. usporavaju na 9% u 2004. i od tada

dalje postepeno usporavaju na 5% u 2007. U 2008. Po prvi puta je

zabiljeen pad ukupnog prihoda telekom industrije, ali on je bio prvenstveno

odraz pada prihoda kategorije proizvo

a

a telekom opreme, a koji je biorezultat injenice da je Siemens prenio svoju telekom komponentu u novi

entitet Nokia Siemens Networks. U 2009. ukupni prihod telekom industrije

smanjen je u odnosu na godinu dana prije za 8,5%, pri emu su tu i svoj

obol dale i tvrtke za prijenos komunikacija iji je prihod po prvi puta smanjen

i to za 7,3%.


22/120

Pripremio IDC Adri

Grafikon 9

Grafikon 10

2,3%




tics

12,1%

4,9%3,5%

12,5%

48,7%

15,5%

0,5%

Udio prihoda u ICT industriji u Hrvatskoj, 1999

IT uslu

Softver

Proizvo

Trgovci

Teleko

Teleko

Proizvo

Teleko

Adriatics, 2010

16,7%

5,2%0,3%

16,6%

50,7%

,3%6,1%

0,9%

Udio prihoda u ICT industriji u Hrvatskoj, 2009

IT uslu

Softver

Proizvo

Trgovci

Teleko

Teleko

Proizvo

Teleko

Adriatics, 2010


22

ne tvrtke (ITS)

ska poduzea (ISV)

ai IT opreme

IT produktima

operateri

trgovci

ai telekom opreme

podrka i odravanje

ne tvrtke (ITS)

ska poduzea (ISV)

ai IT opreme

IT produktima

operateri

trgovci

ai telekom opreme

podrka i odravanje


23/120

Pripremio IDC Adri

Kategorije IC

koncentracije

2009. godini

komunikacija,odnosno 97%

put ovih kateg

opreme, ali to j

veoj mjeri oni

koncentracije.

koncentracije z

zaista se radi o

kategorijama

akvirirala je Ininformatika i L

nisu zabiljeile

Radi se o tom

tvrtki. Koji je to

uslunih tvrtki

Kakav utjecaj

primjerice). R

kretanje svaka

Proizvoai

telekom

opreme

95,3%98,5%



tics

industrije meusobno se bitno razlikuj

poduzea po ukupnom prihodu. Najvei stu

imala su proizvoai telekom opreme i po

od kojih na prvih 10 tvrtki po veli

ini ukupnogkupnog prihoda kategorije, a to je i oekivano

rija. Visok stupanj koncentracije imala je i kate

e pak tek bio odraz malog broja uvrtenih tvrtki

iz telekom sektora takoer su takoer imali rel

Oito tu je konsolidacija ve dobrano uzela ma

abiljeile su pak IT uslune i softverske tvrtke.

usitnjenoj strukturi poduzea. Ne bi se meutim

ije bilo konsolidacije, bilo okrupnjavanjem (I

o-opus, Igeu i Grad; S&T je kupio Epsilon i Igos su se sjedinili u Asseco SEE Croatia, itd.),

dinaminiji rast od prosjeka kategorije i time

da snano raste broj novoosnovanih malih IT

me razlog? Zato recimo u 2009. kad ukupni p

pada, broj tih tvrtki znaajno raste? Usput, ra

u tome ima recesija ili pak institucionalni ok

di li se o valu novih start-up izvozno fokusi

o trae dodatno istraivanje.

Telekom

perateri

IT hardver Telekom

trgovci

IT trgovci Telekom

poduzea za

podrku iodravanje

IT usluge

90,3%

78,8%75,9%

48,6%

37,0%

29,0%

96,5%92,0%

86,5%

60,9%57,7%

44

Koncentracija ukupnog prihoda, Hrvatska, 2009

Prvih 5 poduzea Prvih 10 poduzea

Adriatics, 2010


23

u po koeficijentu

panj koncentracije u

duzea za prijenos

prihoda otpada 99%obzirom na razvojni

gorija proizvoaa IT

. Trgovci i to u neto

ativno visoku stupanj

ha. Najmanji stupanj

ove dvije kategorije

moglo rei da u ovim

2 Grupa, primjerice

fonet Projekt; Arborili pak da vee tvrtke

zauzimale vei udio.

uslunih i softverskih

rihod softverskih i IT

te i broj zaposlenih.

iri (porezna politika,

ranih tvrtki? Ovakva

Softver

21,8%

,4%

30,5%


24/120



1.4. Dodana vrijednost hrvatske ICT industrije

U 2009. dodana vrijednost koju je ostvarila hrvatska ICT industrija dosegla je 11,46

milijardi kuna, to iznosi 35% njenog ukupnog prihoda. Unutar toga, telekom

industrija je ostvarila 8,16 milijardi (71%) i IT industrija 3,30 milijarde (29%).

Izmeu 1999. i 2009. dodana vrijednost u ICT industriji rasla je po PGSR od 9,7%.

Pri tome znatno bre u IT sektoru 16,4%, nego li u telekom segmentu gdje je stopa

bila 7,9%.

Tablica 9

Dodana vrijednost ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009


IT uslune tvrtke (ITS) 359,93 446,07 592,22 617,79 799,63 865,25 1.041,48 1.239,83 1.808,73 1.990,30 2.025,22 18,9%

Softverska poduzea (ISV) 175,89 206,85 272,31 295,16 372,49 414,52 463,57 522,84 609,71 717,74 748,88 15,6%

Proizvoai IT opreme 30,38 36,64 45,21 54,48 47,03 20,90 20,00 19,69 21,93 20,42 18,94 -4,6%

Trgovci IT produktima 156,98 190,25 267,62 315,14 385,85 455,18 477,67 479,82 545,71 574,34 509,55 12,5%

IT total 723,19 879,80 1.177,35 1.282,57 1.605,00 1.755,84 2.002,73 2.262,19 2.986,08 3.302,80 3.302,58 16,4%

Telekom operateri 3.262,76 4.263,10 4.958,76 5.833,17 5.880,72 7.302,36 7.810,51 8.404,26 8.862,63 8.786,64 7.277,67 8,4%

Telekom trgovci 29,45 37,26 43,84 71,91 61,06 61,85 94,68 124,12 133,69 145,52 108,93 14,0%

Proizvoai telekom opreme 509,42 518,34 775,07 717,32 762,31 662,58 844,91 730,08 790,46 713,17 679,44 2,9%

Telekom podrka i odravanje 16,73 33,49 20,64 29,61 36,88 46,98 46,03 66,30 93,47 92,50 97,04 19,2%

Telekom total 3.818,36 4.852,19 5.798,31 6.652,01 6.740,96 8.073,76 8.796,13 9.324,76 9.880,25 9.737,84 8.163,09 7,9%

ICT total 4.541,55 5.731,99 6.975,66 7.934,57 8.345,96 9.829,61 10.798,86 11.586,95 12.866,33 13.040,64 11.465,67 9,7%


Tablica 10

Udio pojedinih kategorija poduzea (%) u dodanoj vrijednosti ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009






IT total 15,9% 15,3% 16,9% 16,2% 19,2% 17,9% 18,5% 19,5% 23,2% 25,3% 28,8%Telekom operateri 71,8% 74,4% 71,1% 73,5% 70,5% 74,3% 72,3% 72,5% 68,9% 67,4% 63,5%

Telekom trgovci 0,6% 0,7% 0,6% 0,9% 0,7% 0,6% 0,9% 1,1% 1,0% 1,1% 1,0%



Telekom total 84,1% 84,7% 83,1% 83,8% 80,8% 82,1% 81,5% 80,5% 76,8% 74,7% 71,2%

ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%



25/120

Pripremio IDC Adri

Najvia iznos

kategorija pod

kategoriji po z

kategorije zabilindustrije koji j

tisua kuna, IT

207 tisua. Is

odravanja te

vrijednosti.

Grafikon 12

Gledano prem

poduzea za

amortizacije u

prosjeka ICT in

Proi

S

Telek



tics

ostvarene dodane vrijednosti po radniku

uzea za prijenosa komunikacija (telekom

poslenom generirano 794 tisue kuna dodane v

jeile su znatno skromnije rezultate i sve su bile iznosio 411 tisua. Proizvoai telekom opr

uslune tvrtke 252 tisue, softverska poduzea

od 200 tisua generirali su IT trgovci, poduze

na zaelju, asembleri stolnih raunala sa sam

udjelu dodane vrijednosti u ukupnom priho

prijenos komunikacija. Udio zbroja dobiti, tr

ukupnom za tu je kategoriju iznosio neto vie

dustrije (35%) zabiljeili su jo softverska i IT u

286.441

251.861

210.833

206.706

151.698

138.437

116.896

0 200.000 400.000 600.000

Telekom operateri




Telekom trgovci



Proizvoai IT opreme

Dodana vrijednost po radniku u hrvatskoj ICT industriji, 20

Adriatics, 2010


25

2009. ostvarila je

peratera). U toj je

rijednosti. Sve ostale

e ispod prosjeka ICTme ostvarili su 286

21, a telekom trgovci

a telekom podrke i

117 tisua dodane

u ponovo prednjae

kova za osoblje i

od 44 posto. Vie od

luna poduzea.

793.899

800.000 1.000.000

09

Kuna


26/120

Pripremio IDC Adri

Grafikon 13

Obuhvat

Dodana vrije

intermedijarne

domaem proi

outputa (proi

proizvodnje vr

izraena je k

amortizacije. P

S

Proi

Telek

Udio



tics

nost (Value Added): Razlika izmeu out

potronje. Predstavlja mjeru udjela ekonoms

vodu (BDP). Bruto dodana vrijednost definira

vodnje) vrednovanog po bazinim cijena

dnovane po kupovnim cijenama. U ovoj studiji

ao suma dobiti prije oporezivanja, ukupnih

okazatelj se uzima i kao mjera produktivnosti.

19,8%

10,0%

9,5%

0,0% 10,0% 20,0% 30,0%

Telekom operateri





Proizvoai IT opreme

Telekom trgovci


dodane vrijednosti u ukupnom prihodu hrvatske ICT industr

Adriatics, 2010


26

puta (proizvodnje) i

ke jedinice u bruto

e kao razlika izmeu

a i intermedijarne

dodana vrijednost je

trokova osoblja i

44,3%

44,1%

37,3%

34,2%

33,2%

40,0% 50,0%

ije, 2009


27/120



1.5. Neto plae u hrvatskoj ICT industriji

Prosjena neto plaa u hrvatskoj ICT industriji u 2009. godini iznosila je 6.944 kuna.

Od toga u telekom industriji 7.674, a u IT segmentu 6.328 kuna.

U 2009. prosjena neto plaa poveana je u odnosu na 1999. (kada je iznosila

3.873 kune) za ukupno 80%. PGSR za promatrani period bio je 9,2%.

Suma neto plaa u ICT industriji bila je 2009. 2,32 milijarde kuna. Istodobno, ukupni

troak za osoblje koje su isplatili poslodavci u ICT industriji dosegao je 4,25 milijardi.

Na jednu isplaenu kunu neto plae, porezi i doprinosi iznosili su 83 lipe.

Tablica 11

Vrijednost neto plaa ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009


IT uslune tvrtke (ITS) 108,70 129,75 166,86 199,47 252,65 279,61 328,22 411,31 567,78 643,52 704,46 20,5%



Trgovci IT produktima 46,07 51,66 66,86 82,68 105,87 118,97 143,41 165,42 182,36 210,81 191,28 15,3%

IT total 218,33 258,33 330,93 397,45 492,45 545,93 642,61 767,31 960,63 1.090,92 1.147,65 18,1%

Telekom operateri 575,94 730,40 792,86 807,45 819,78 815,08 845,07 882,01 865,21 879,11 863,30 4,1%

Telekom trgovci 5,57 7,67 10,34 12,56 14,96 17,44 18,96 22,15 24,47 26,01 28,21 17,6%

Proizvoai telekom opreme 161,06 170,29 210,94 223,29 216,80 260,22 284,51 305,41 290,33 218,48 246,16 4,3%Telekom podrka i odravanje 6,19 11,46 11,95 11,33 15,56 18,42 15,62 20,13 26,89 33,20 38,03 19,9%

Telekom total 748,76 919,82 1.026,08 1.054,63 1.067,11 1.111,16 1.164,15 1.229,71 1.206,90 1.156,80 1.175,70 4,6%

ICT total 967,09 1.178,14 1.357,01 1.452,08 1.559,56 1.657,09 1.806,76 1.997,02 2.167,53 2.247,72 2.323,34 9,2%


Tablica 12

Udio pojedinih kategorija poduzea (%) u vrijednosti neto plaa ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009






IT total 22,6% 21,9% 24,4% 27,4% 31,6% 32,9% 35,6% 38,4% 44,3% 48,5% 49,4%


Telekom trgovci 0,6% 0,7% 0,8% 0,9% 1,0% 1,1% 1,0% 1,1% 1,1% 1,2% 1,2%



Telekom total 77,4% 78,1% 75,6% 72,6% 68,4% 67,1% 64,4% 61,6% 55,7% 51,5% 50,6%

ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%



28/120

Pripremio IDC Adri

Grafikon 14 i 15

Proi

S

Telek


Proi

S

Telek



tics

3.313

2.709

2.531

2.418

2.089

1.990

0 1.000 2.000 3.000 4.00


Telekom operateri




Telekom trgovci

Proizvoai IT opreme


Prosjene mjesene neto plae u hrvatskoj ICT industriji, 19

Adriatics, 2010

5.729

4.746

4.520

4.460

3.967

0 2.000 4.000 6.000


Telekom operateri





Telekom trgovci

Proizvoai IT opreme

Prosjene mjesene neto plae u hrvatskoj ICT industriji, 20

Adriatics, 2010


28

5.101

4.195

5.000 6.000

99

Kuna

8.648

7.848

7.301

8.000 10.000

09

Kuna


29/120



Gledano po kategorijama ICT industrije, najviu neto prosjenu plaa (25% viu od

prosjeka) isplatili su proizvoai telekom opreme. Vie neto plae od prosjeka bila

su i u poduzeima za prijenos komunikacija i IT uslunim tvrtkama. Najnie neto

plae zabiljeene su kod proizvoaa IT opreme.

Tablica 13

Prosjena neto plaa u hrvatskoj ICT industriji, Kn, 1999-2009


IT uslune tvrtke (ITS) 3.313 3.665 4.193 4.601 5.089 5.344 5.778 6.199 6.830 7.378 7.301 8,2%

Softverska poduzea (ISV) 2.709 3.091 3.537 3.743 4.045 4.393 4.879 5.163 5.425 5.930 5.729 7,8%

Proizvoai IT opreme 2.089 2.817 3.015 3.437 3.839 3.130 3.508 4.078 4.259 4.692 3.967 6,6%

Trgovci IT produktima 2.531 2.652 2.928 3.215 3.525 3.533 3.922 4.208 4.315 4.729 4.746 6,5%

IT total 2.895 3.225 3.649 3.965 4.359 4.539 4.978 5.364 6.134 6.338 6.328 8,1%

Telekom operateri 4.195 5.103 5.307 5.389 6.085 6.258 6.869 7.295 7.579 7.877 7.848 6,5%

Telekom trgovci 2.418 2.932 3.517 3.635 3.873 4.117 4.269 4.273 4.532 4.284 4.460 6,3%

Proizvoai telekom opreme 5.101 5.305 6.557 6.969 6.637 6.766 7.255 7.517 8.911 7.909 8.648 5,4%

Telekom podrka i odravanje 1.990 3.388 3.456 3.095 3.613 4.264 4.067 4.258 4.582 4.967 4.520 8,5%

Telekom total 4.296 5.076 5.458 5.580 6.078 6.269 6.827 7.173 7.638 7.612 7.674 6,0%

ICT total 3.873 4.508 4.870 5.020 5.405 5.570 6.031 6.350 6.871 6.935 6.944 6,0%


1.6. Izvoz hrvatske ICT industrije


30/120



U 2009., izvoz hrvatske ICT industrije dosegao je 4.46 milijardi kuna. Od toga 43% je

otpadalo na IT industriju (1,92 milijardi), a 57% na telekom sektor (2,54 milijardi).

Prodajom inozemstvu ostvareno je 14% ukupnog prihoda ICT industrije. Prema

komponentama, izvoz je predstavljao 15% ukupnog prihoda IT sektora i 13%telekom sektora.

Izmeu 1999. i 2009. izvoz ICT industrije rastao je po PGSR od 12,4%. Pri tome je

PGSR za IT sektor iznosio 14.2%, a bio bi i vei da u 2009. nije zabiljeen pad u

odnosu na prethodnu godinu od 16,0%.

Unutar IT industrije najbri rast - po PGSR od 25,8% zabiljeile su IT uslune

tvrtke, a od njih posebno implementatori aplikacija (PGSR od 52,0%) i sistem

integratori (38,2%).

Tablica 14

Izvoz ICT tvrtki u Hrvatskoj, KnM, 1999-2009


IT uslune tvrtke (ITS) 92,00 196,21 249,74 278,88 443,94 382,77 476,19 562,84 949,70 871,28 912,83 25,8%



Trgovci IT produktima 99,99 169,94 217,29 274,34 315,25 327,45 422,65 646,55 911,27 1.121,25 718,57 21,8%

IT total 240,50 425,03 548,64 645,50 844,80 813,33 1.047,07 1.353,04 2.076,71 2.282,31 1.917,69 23,1%

Telekom operateri 758,79 1.069,33 1.095,07 1.184,13 1.193,20 1.203,31 1.383,64 1.348,71 1.441,06 1.520,27 1.366,22 6,1%

Telekom trgovci 12,99 7,89 12,73 20,18 21,68 17,42 107,73 120,40 132,68 150,95 91,27 21,5%

Proizvoai telekom opreme 612,40 906,65 1.338,52 1.468,01 1.542,61 1.772,36 1.713,89 1.626,11 1.714,96 1.146,63 1.049,18 5,5%

Telekom podrka i odravanje 2,74 22,95 27,86 18,08 19,46 28,99 15,88 28,34 24,99 22,14 33,74 28,6%

Telekom total 1.386,91 2.006,82 2.474,18 2.690,41 2.776,96 3.022,09 3.221,13 3.123,56 3.313,69 2.839,99 2.540,40 6,2%

ICT total 1.627,41 2.431,85 3.022,82 3.335,91 3.621,76 3.835,42 4.268,20 4.476,61 5.390,39 5.122,30 4.458,10 10,6%


Tablica 15

Udio pojedinih kategorija poduzea (%) izvozu ICT tvrtki u Hrvatskoj, 1999-2009



Softverska poduzea (ISV) 2,0% 1,8% 2,1% 2,2% 2,0% 2,5% 3,3% 3,1% 3,8% 5,5% 6,2%Proizvoai IT opreme 1,0% 0,6% 0,6% 0,6% 0,4% 0,2% 0,1% 0,2% 0,2% 0,2% 0,2%


IT total 14,8% 17,5% 18,2% 19,3% 23,3% 21,2% 24,5% 30,2% 38,5% 44,6% 43,0%


Telekom trgovci 0,8% 0,3% 0,4% 0,6% 0,6% 0,5% 2,5% 2,7% 2,5% 2,9% 2,0%



Telekom total 85,2% 82,5% 81,8% 80,7% 76,7% 78,8% 75,5% 69,8% 61,5% 55,4% 57,0%

ICT total 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%



31/120



Istodobno, izvoz telekom sektora rastao je po PGSR od 6,2%, a takoer bi bio

znatno vei da u zadnje dvije promatranog razdoblja nije zabiljeen pad izvoza od

14.3%, odnosno 10,5%.

Izvozni rezultati hrvatske ICT industrije sagledani kroz podatke koje pruaju podaci

o financijskim pokazateljima iz zavrnih rauna, trae meutim dodatno razmatranje.

I to zbog injenica da

Neke podrunice internacionalnih vendora kao svoj izvoz registriraju zapravo

usluge (trokove poslovanja) koje pruaju zaraunavaju matinim

kompanijama

Najvei dio izvoza koje ostvaruju IT i telekom trgovci predstavlja reeksport

Izvozni rezultati "oieni" za ove dvije kategorije manji su negdje za oko 20% od

izvorno prikazanih (reeksport 17% te 3% uplate matinih kompanija)

Struktura preostalog, negdje 3,55 milijardi kuna "stvarnog" izvoza (486 milijuna eura)

je sljedea: globalni telekom proizvoai 1,03 milijarde, telekom prijenos

komunikacija 1,37 milijardi, izvoz IT usluga i domaeg softvera 1,00 milijardu i

preostalih 112 milijuna izvoz domae IT i telekom opreme.

U 2009, bilo je 474 izvoznih IT tvrtki. Kod izvoza opreme izdvojene su tri;

prvenstveno M San Grupa, s oko 90 milijuna kuna izvoza kojeg su osnova (MSGWbrand) sloena osobna raunala, te Altpro i IPR. Kod izvoza IT usluga i softvera,

izvoz vrijedan vie od 10 milijuna kuna ostvarili su TIS Grupa, King ICT, Mireo,

Combis, AVL-AST, Gisdata grupa, b4b, Verso, Uniqua, Envox Lab i In2 grupa.

U istoj godini, Od 62 izvoznika u telekom sektoru prednjae Ericsson Nikola Tesla

(790 milijuna kuna izvoza, ujedno najvei pojedinani ICT izvoznik u zemlji) i Nokia

Siemens Networks iz kategorije globalnih proizvoaa opreme, HT-Hrvatski telekom

i VIPNet kod pruatelja prijenosa komunikacija te RIZ odailjai od domaih

proizvo

a

a telekom opreme.


32/120

Pripremio IDC Adri

Grafikon 16

2,

0,



tics

2,2%

22,6%

2,8%

15,4%

30,6%

%

3%

23,2%

0,8%

Struktura hrvatskog ICT izvoza, 2009

Adriatics, 2010


32

IT hardver

IT ITS/Soft

IT tro. pod.

IT reeksport

T prijenos

T reeksport

T hardver

T globalni

T usluge


33/120



Ovaj, drugi dio studije prikazuje broj radnih mjesta, strukturu i dinamiku kretanja

financijskih indikatora kategorija i podkategorija hrvatske ICT industrije, ukazujui

time na njihovu ulogu i relativni znaaj unutar industrije. U okviru ovog dana je i

SWOT analiza osnovnih osam segmenata ICT industrije.

IT Poduzea

2.1. IT usluna poduzea

Kategorija obuhvaa poduzea koja najvei dio svoje dodane vrijednosti generiraju

pruanjem IT usluga, a koje ukljuuju i razvoj i programiranje softvera po narudbi. U

2009. IDC je identificirao 1.013 takvih kompanija s ukupno 8.041 zaposlenih to

predstavlja 55% svih IT tvrtki u zemlji. Time su IT usluna poduzea bila

najzastupljenija kategorija unutar ICT industrije u zemlji.

Tablica 16

IT uslune tvrtke u Hrvatskoj, 1999-2009 odabranipokazatelji

Pokazatelji 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR

Broj poduzea 455 464 510 585 638 674 723 789 851 904 1.013 8,3%

Broj zaposlenih 2.734 2.950 3.316 3.613 4.137 4.360 4.734 5.529 6.927 7.268 8.041 11,4%

Prosjeni broj zaposlenih po tvrtki 6 6 7 6 6 6 7 7 8 8 8 2,8%

Prosjena neto plaa (Kn) 3.313 3.665 4.193 4.601 5.089 5.344 5.778 6.199 6.830 7.378 7.301 8,2%

Ukupni prihod (KnM) 1.432,09 1.655,39 2.163,50 2.736,67 2.919,95 3.104,20 3.750,75 4.782,02 5.469,74 5.853,01 5.426,44 14,2%

Prihod po radniku (Kn) 523.808 561.149 652.442 757.451 705.813 711.947 792.301 864.899 789.627 805.313 674.846 2,6%

Dodana vrijednost (KnM) 359,93 446,07 592,22 617,79 799,63 865,25 1.041,48 1.239,83 1.808,73 1.990,30 2.025,22 18,9%

Dodana vrijednost po radniku (Kn) 131.650 151.209 178.594 170.990 193.286 198.444 220.001 224.242 261.114 273.845 251.861 6,7%

Izvoz (KnM) 92,00 196,21 249,74 278,88 443,94 382,77 476,19 562,84 949,70 871,28 912,83 25,8%


IT uslune tvrtke zabiljeile su i najbri rast to se tie ukupnog prihoda, broja

poduzea i broja zaposlenih - PGSR za razdoblje 1999-2009 za ukupni prihod bio je

14,2%, za broj tvrtki 8,3% te broj radnih mjesta 11,4%.

Kategoriju kategorizira izuzetna usitnjenost. U 2009. prosjean broj radnih mjesta po

tvrtki iznosio je 8 i nije su bitno primijenio prema 6 zabiljeenih 1999. godine. U

2009. samo je pet IT uslunih kompanija zapoljavalo vie od 200 radnika Siemens

2. PREGLED HRVATSKE ICT INDUSTRIJE PO

SEGMENTIMA


34/120

Pripremio IDC Adri

SIS, Apis IT,

zapoljavala je

Ostale znaajk

IT uslun

ukupnog

2000-20

dvije god

koliko je

6,7% da

7,0%.

Grafikon 17

-40,0%

-20,0%

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

80,0%

100,0%

120,0%

2000

Stope



tics

In2 Grupa, Combis i King ICT. S druge st

manje od 10 radnika.

e segmenta IT uslunih tvrtki ukljuuju:

e tvrtke realizirane su u 2009. ukupni prihod od

prihoda IT industrije, to je vei udio ak i od IT

2 promet ovih tvrtki raste je po stopi iznad 20%

ine usporava na oko est posto, a zatim naglo

zabiljeeno u 2007. Meutim, u 2008. rast se

bi u 2009. po, prvi puta opao u odnosu na god

Tablica 17

IT usluna poduzea u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov


poduzea

Broj

zaposlenih

Ukupni

prihod

(KnM)

Preko 200 5 1.720 1.381,06

Udio (%) 0,5% 21,4% 25,5%

100-200 8 1.236 1.067,85

Udio (%) 0,8% 15,4% 19,7%

50-99 17 1.245 1.125,64

Udio (%) 1,7% 15,5% 20,7%

30-49 13 527 344,39

Udio (%) 1,3% 6,6% 6,3%

10-29 83 1.278 749,47

Udio (%) 8,2% 15,9% 13,8%

5-9 140 906 317,31

Udio (%) 13,8% 11,3% 5,8%

1-4 622 1.129 383,84Udio (%) 61,4% 14,0% 7,1%

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

rasta ukupnog prihoda, dodane vrijednosti po zaposlenom i

uslunih poduzea Hrvatskoj, 2000-2009

Prihod Dodana vrijednost po radniku IzvAdriatics, 2010


34

ane ak 891 tvrtka

,43 milijarde, ili 43%

rgovaca. U razdoblju

godinje. U sljedee

ubrzava do ak 31%

ponovo usporava na

inu dana prije i to za

dio u odabranim pokazateljima, 2009

Dodana

vrijednost

(KnM)

Izvoz

(KnM)

481,95 161,19

23,8% 17,7%

441,78 316,13

21,8% 34,6%

347,25 129,92

17,1% 14,2%

121,06 39,48

6,0% 4,3%

307,00 152,73

15,2% 16,7%

137,88 44,59

6,8% 4,9%

163,45 58,228,1% 6,4%

2008 2009

izvoza IT

oz


35/120



0 125 0 56,89 24,83 10,58

Udio (%) 12,3% 0,0% 1,0% 1,2% 1,2%

Total 1.013 8.041 5.426,44 2.025,22 912,83


IT usluna poduzea generirala su 61% dodane vrijednosti IT industrije. U

promatranom razdoblju dodana vrijednost rasla je po PGSR od 18.9% to je

najvia stopa zabiljeena unutar IT industrije.

IT uslunih poduzea su u 2009. 17% svog ukupnog prihoda ostvarili izvozom

(912 milijuna kuna). Izvoz u promatranom razdoblju izuzetno oscilira.

Izuzetno visoke stope rasta zabiljeene su 2003. i 2007., a pad izvoza u

odnosu na prethodnu godinu zabiljeen je u 2004. te 2008. godini.

Koeficijent koncentracije prema ukupnom prihodu kod IT uslunih poduzea

uz softverska poduzea najnii je od svih kategorija ICT poduzea. Udio prvih

pet tvrtki po ukupnom prihodu u ukupnom prihodu kategorije iznosio je 29%, a

prvih deset 45%.

SWOT

Snaga

Globalni brend, financijska snaga i standardi kvalitete pruanja usluga

internacionalnih IT uslunih vendora

Bolja povezanost lokalnih kompanija sa dravnom upravom i javnim

poduzeima

Poznavanje jezika i mentaliteta, institucionalnih okvira i procesa od

strane IT uslunih poduzea

Fleksibilnost i nie cijene lokalnih IT uslunih tvrtki

Kompetentnost domaih IT profesionalaca

Vei udio dodane vrijednosti u prihodima u odnosu na druge ITkategorije

Slabosti

Ogranien broj domaih tvrtki osposobljenih za preuzimanje velikih IT

uslunih projekata u zemlji i inozemstvu - relativna veliina tvrtki premala

za iskorak na meunarodno trite

Relativno visoko optereenje neto plaa porezima i doprinosima i

politika precijenjenog teaja ini domau ponudu usluga programiranja


36/120



softverskih aplikacija i outsourcinga drugih IT usluga cjenovno

nekonkurentnom na globalnom tritu

Nedostatak dravnih poticaja i podrke za dobivanje velikih IT uslunih

projekata u inozemstvu Nedostatak suradnje meu kompanijama u smislu formiranja stratekih

partnerstava i klastera

Nedostatak ambicija lokalnih tvrtki vlasnika/ menadera za prodor na

strane trita

Prilike

Rastui udio IT usluga u ukupnoj IT potronji

Malo domae trite pogodno za razvoj i primjenu pilot rjeenja (razvojproizvoda za kasniji izvoz)

Relativno malo lokalno trite i ICT zajednica zainteresiranih dionika to

bi trebalo olakati odluivanje vezano uz osmiljavanje strategije ICT

industrije i konkretnih projekata

Nestaica IT vjetina i rast potranje za outsourcing uslugama u

zapadnim ekonomijama (off-shore, near-shore)

Nuenje lista projekata i javno privatnog partnerstva kao puta k

dobivanju poslova

Proirenje financijske snage veih IT uslunih kua primjenom IPO

modela

Nuenje IT usluga s dodanom vrijednosti (managed services),

outsourcing usluge i usluga na cloud modelu isporuke (dana centri)

Prijetnje

Nedostatak velikih IT uslunih infrastrukturnih projekata u zemlji

Ulazak novih igraa na trite s cloud ponudom (telekom operatori)

Nedostatak visoko sposobnih i inovativnih profesionalaca s ambicioznimciljevima i vizijom

Vie konkurentsko okruenje i novi sudionici na domaem tritu vezano

uz integraciju sa EU

Nedostatak uinkovite suradnje izmeu privatnog sektora i istraivanja

podranih uz strane vlade.

Odljev IT profesionalaca povezan s veim plaama u zapadnoj Europi

Obuhvat


37/120



IT usluna poduzea su uobiajeno klasificirani u NACE razredima: J 62.02 -

Savjetovanje u vezi s raunalima, J62.03 - Upravljanje raunalnom opremom i

sustavom, J 62.09 - Ostale uslune djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i

raunalima, J 62.01 - Raunalno programiranje, J 63.11 - Obrada podataka, uslugeposluitelja i djelatnosti povezane s njima, Q 85.59 - Ostalo obrazovanje i

pouavanje (identificirani subjekti ICT edukacija i treninga) i S 95.11 - Popravak

raunala i periferne opreme.

Za potrebe ove studije razlikujemo ove tipove IT uslunih poduzea: globalne

tehnoloke tvrtke, sistem integratore, proizvoae softvera, IT edukatore, IT

konzultante, pruatelje IT outsourcinga, dobavljae s dodanom vrijednou,

implementatore softverskih aplikacija, IT servisere i ostala usluna IT poduzea.

2.1.1 Globalne tehnoloke tvrtke

U Hrvatskoj djeluju samo etiri podrunice globalnih tehnolokih kompanija: IBM

Hrvatska, HP Hrvatska, Cisco Systems Hrvatska i Bull Hrvatska. Dok je IBM prisutan

u Hrvatskoj ve preko 60 godina, HP utemeljuje poduzee u Hrvatskoj 2003. godine,

a Cisco i Bull neto ranije.

U 2009. tvrtke globalni tehnoloki vendori, uzete zajedno zapoljavale su ukupno318 radnika. Skroman broj izravno prisutnih internacionalnih vendora u zemlji i

posebno relativno malen broj zaposlenih (2,1% od ukupno IT zaposlenih) odraz su:

relativno male IT potronje, odnosno openito relativno skromnog obujma IT

projekata u zemlji

izostanka poticajne politike, odnosno povoljnog institucionalnog i ekonomskog

okruenja za privlaenja investicija globalnih tehnolokih vendora u Hrvatsku

Naravno, globalni tehnoloki vendori itekako su, putem mree partnera prisutni na IThrvatskom IT tritu. Dapae, njihovi proizvodi i uz to vezane IT usluge dominiraju u

ukupnoj domaoj IT potronji.

U okvirima IT uslunih poduzea, globalne tehnoloke tvrtke uestvuju s 0,4% u

broju poduzea, a ostvaruju 8% ukupnog prihoda, 10% dodane vrijednosti i

zapoljavaju 4% radne snage.

Udio trokova nabave robe u ukupnom prihodu za kategoriju 14%.


38/120



Tablica 18

Globalnih tehnoloke tvrtke u Hrvatskoj, 1999-2009 odabrani pokazatelji

Pokazatelji 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 PGSR

Broj poduzea 4 3 4 4 5 4 5 4 4 4 4 0,0%

Broj zaposlenih 120 125 127 117 150 158 182 240 273 318 318 10,2%

Prosjeni broj zaposlenih po tvrtki 30 42 32 29 30 40 36 60 68 80 80 10,2%

Prosjena neto plaa (Kn) 10.067 9.858 11.634 13.401 12.776 14.194 14.455 13.984 15.499 14.514 16.088 4,8%

Ukupni prihod (KnM) 117,32 123,55 145,45 204,49 193,37 231,03 278,95 421,38 347,53 389,96 446,69 14,3%

Prihod po radniku (Kn) 977.632 988.381 1.145.270 1.747.761 1.289.115 1.462.218 1.532.706 1.755.767 1.273.014 1.226.280 1.404.676 3,7%

Dodana vrijednost (KnM) 58,13 60,42 54,73 62,95 61,54 74,28 80,83 87,98 115,81 157,08 196,06 12,9%

Dodana vrijednost po radniku (Kn) 484.456 483.344 430.950 538.001 410.293 470.107 444.108 366.585 424.199 493.953 616.553 2,4%

Izvoz (KnM) 23,73 30,88 33,72 36,15 70,17 58,68 58,57 76,07 63,43 26,50 120,84 17,7%


Tablica 19

Globalne tehnoloke tvrtke u Hrvatskoj prema kategorijama broja zaposlenih i njihov udio u odabranim pokazateljima, 2009


poduzea

Broj

zaposlenih

Ukupni

prihod

(KnM)

Dodana

vrijednost

(KnM)

Izvoz

(KnM)

Preko 200 0 0 0,00 0,00 0,00

Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

100-200 1 195 230,60 120,31 48,41

Udio (%) 25,0% 61,3% 51,6% 61,4% 40,1%

50-99 1 78 124,27 43,10 16,44

Udio (%) 25,0% 24,5% 27,8% 22,0% 13,6%

30-49 0 0 0,00 0,00 0,00

Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

10-29 2 45 91,82 32,66 55,98

Udio (%) 50,0% 14,2% 20,6% 16,7% 46,3%

5-9 0 0 0,00 0,00 0,00

Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

1-4 0 0 0,00 0,00 0,00

Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

0 0 0 0,00 0,00 0,00

Udio (%) 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Total 4 318 446,69 196,06 120,84


Ostale znaajke kategorije ukljuuju:

Ukupni prihod podrunica globalnih tehnolokih tvrtki dosegao je u 2009.

godini 447 milijuna kuna, ili samo 4% prihoda IT industrije u zemlji. U

promatranom razdoblju, ukupni prihod je rastao po PGSR od 14,3%

Prosjena neto plaa od 16.088 kuna u 2009., bila je druga najvia plaa

isplaena u ICT industriji u zemlji.


39/120



Definicija

Globalne tehnoloke tvrtke (Global Technology Vendors Velika internacionalna

IT usluna poduzea koja su nosioci i predvodnici tehnolokog razvoja u informatici

(IBM, HP, Dell, Cisco Systems, Bull, Siemens i dr.)

2.1.2. Sistem integratori

U 2009. godini u kategoriju sistem integratora bilo je ukljueno 22 IT poduzea, s

ukupno 2.557 zaposlenih. Od toga njih tri Siemens IT Solutions and Services,Combis i King ICT zapoljavali su svaki preko 200 djelatnika. U kategoriji

Documents

Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009. - prvi dio