„ N O V A C J E D O B A R S L U G A ,

A L I L O Š G O S P O D A R ! ”

PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA POSLOVANJA

• Cilj ovih vježbi je:

• da upoznate osnovne termine vezane za proizvodnju,

• da upoznate osnovne termine vezane za ponudu i potražnju na tržištu,

• vrste troškova i šta oni predstavljaju,

TEORIJA PROIZVODNJE I GRANIČNI PROIZVODI

• Proizvodnja predstavlja proces aktivnosti usmjerenih ka dobijanju proizvoda korisnih društvu i pojedincu.

• Međutim, postavlja se pitanje šta je proizvodna funkcija?

• Da bismo definisali proizvodnu funkciju potrebno je da znamo šta predstavljaju inputi?

• Inputi su sve ono što predstavlja ulazne jedinice procesa proizvodnje (ljudski rad, tehnika, vrijeme);

• Odnos između količine inputa i količine proizvoda koje možemo dobiti proizvodnjom naziva se proizvodna funkcija, odnosno,

• PROIZVODNA FUNKCIJA ODREĐUJE MAKSIMALNU PROIZVODNJU KOJA SE MOŽE PROIZVESTI UZ DATU KOLIČINU INPUTA!

TEORIJA PROIZVODNJE I GRANIČNI PROIZVODI

• Primjer proizvodnje električne energije;

• Više vrsta elektrana za proizvodnju električne energije (hidroelektrane, termoelektrane, nuklearne elektrane, vjetroturbine, solarne elektrane itd.)

• Svaka od tih elektrana ima svoje inpute;

• Zbir količine proizvedene električne energije u svakoj od elektrane (uz uslov da se proizvodilo maksimalnim kapacitetom u svakoj elektrani) predstavlja proizvodnu funkciju za proizvodnju električne energije.

TEORIJA PROIZVODNJE I GRANIČNI PROIZVODI

• Postoje dvije tehnike proizvodnje:

• Kapitalno intenzivna;

• Radno intenzivna;

• Primjer kopanja kanala za vodovodne cijevi;

• U Americi, kanal za cijev dužine 50 m. i dubine 50 cm, bude iskopan za cca. 2 sata, uz pomod bagera i pomodnog radnika;

• U Somaliji, kanal za cijev iste dužine i dubine, bude iskopan za 12 sati, uz rad 10 radnika;

UKUPNI, PROSJEČNI I GRANIČNI PROIZVOD

• Postoje tri važna koncepta proizvodnje:

• ukupni proizvod;

• prosječni proizvod;

• granični proizvod;

• Ukupni proizvod predstavlja zbir svih proizvedenih proizvoda;

• Granični proizvod je dodatni proizvod proizveden dodatnom jedinicom inputa, dok se drugi inputi drže nepromjenjenim;

• Prosječni proizvod predstavlja odnos ukupnog proizvoda i jedinica inputa;

UKUPNI, PROSJEČNI I GRANIČNI PROIZVOD

ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA

• Zakon opadajudih prinosa govori o tome da de preduzede dobivati sve manje i manje dodatnog proizvoda, dodavanjem dodatnih jedinica inputa, dok se drugi inputi drže konstantnim;

ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA

• Zakon opadajudih prinosa govori o tome da de preduzede dobivati sve manje i manje dodatnog proizvoda, dodavanjem dodatnih jedinica inputa, dok se drugi inputi drže konstantnim;

Jedinice

inputa rada

Ukupni

proizvod

Granični

proizvod

Prosječni

proizvod

0 0

1 2000

2 3000

3 3500

4 3800

5 3900

PRINOSI NA OBIM

• Granični proizvod iskazuje samo reakciju proizvodnje na povedanje samo jednog inputa, dok se svi inputi drže nepromjenjenim;

• U praksi se rijetko susrede povedanje samo jednog inputa;

• Šta se desi kada se poveda nekoliko/svih inputa u isto vrijeme?

• Na to pitanje odgovara prinos na obim;

PRINOSI NA OBIM

• U praksi su moguda tri slučaja;

• konstantni prinos na obim;

• rastudi prinos na obim (ekonomija obima);

• opadajudi prinos na obim;

Koncept proizvodnje Definicija

Opadajući prinos ...manje nego proporcionalno

Konstantni prinos ...proporcionalno

Rastući prinos ...više nego proporcionalno

KRATKI I DUGI ROK

• Važno je znati razliku između kratkog i dugog roka;

• Kratki rok definišemo kao razdoblje u kojem preduzeda mogu prilagoditi proizvodnju mijenjanjem promjenjivih varijabli, kao što su materijal, rad i sl., ali ne mogu promjeniti fiksne čimbenike;

• Dugi rok definišemo kao razdoblje koje je dovoljno dug da se svi čimbenici, uključujudi i kapital mogu prilagoditi;

TEHNOLOŠKA PROMJENA

• Ekonomska historija bilježi povedanje proizvodnje tokom prošlog stoljeda;

• Dio tog povedanja je zahvaljujudi radu i mašinama;

• Vedi dio je zahvaljujudi tehnološkim promjenama;

• Inovacija procesa;

• Inovacija proizvoda;

GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

• Granica proizvodnih mogudnosti (GPM) pokazuje maksimalne količine proizvodnje koje neka ekonomija (privreda) može dosegnuti;

• Proizvodna efikasnost – proizvodnja na liniji GPM;

• Proizvodna neefikasnost – neiskorišteni kapaciteti, proizvodnja unutar GPM;

GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

Maslac (tone) Pištolji (hiljade kom.)

15 0

12 1

9 2

6 3

3 4

0 5

Da li je mogude pomjeranje granica proizvodnih mogudnosti?

Da li je pomjeranje granica proizvodnih mogudnosti dobro ili loše?

PROIZVODNOST I FUNKCIJA AGREGATNE

PROIZVODNJE • Proizvodnost mjeri odnos ukupne prozvodnje i vagane sredine inputa;

• Postoje dvije varijante proizvodnosti:

• proizvodnost rada;

• ukupna faktorska proizvodnost;

• Proizvodnost rada računa iznos proizvodnje po jedinici rada;

• Ukupna faktorska proizvodnost mjeri proizvodnju po jedinici ukupnih inputa;

PROIZVODNOST I FUNKCIJA AGREGATNE

PROIZVODNJE • Funkcija agregatne proizvodnje povezuje ukupnu proizvodnju sa

količinom inputa i ukupnom proizvodnosti;

• Činjenice vezane za proizvodnost:

• Proizvodnost je rasla tokom prošlog stoljeda zbog tehničko tehnološkog progresa i viših razina obrazovanja i vještina radnika;

• Prosječna stopa ukupne proizvodnosti bila je nešto ispod 1,5% godišnje od 1990. godine;

PROIZVODNOST I FUNKCIJA AGREGATNE

PROIZVODNJE • Činjenice vezane za proizvodnost:

• Tokom 20. stoljeda, prozvodnost rada rasla je po prosječnoj stopi od nešto više od 2% godišnje. Od početka 1970-ih do sredine 1990-ih godina sve su mjere proizvodnosti pokazale značajno usporavanje rasta, te su kao posljedica toga realne plade i standardi življenja stagnirali;

• Količina kapitala rasla je brže od broja radnih sati;

ZADACI

1. Izračunati granični i prosječni proizvod države ABC ukoliko navedena država za jednu jedinicu rada proizvodi 3000 proizvoda, za dvije jedinice rada proizvodi 5000 proizvoda, za tri jedinice rada proizvodi 6000 proizvoda, za četiri jedinice rada proizvodi 6500 proizvoda, za pet jedinica rada proizvodi 7000 proizvoda.

2. Nacrtajte grafikone ukupnog i graničnog proizvoda iz zadatka broj 1.

3. Izračunati proizvodnost rada na sljededim nivoima:

prvi nivo – proizvodnja 5000 jedinica uz 5 jedinica rada;

drugi nivo – proizvodnja 7000 uz 4 jedinice rada;

tredi nivo – proizvodnja 9000 uz 7 jedinica rada;

Na kojem nivou je proizvodnost rada veda?

4. Nacrtati grafikone proizvodnosti.

ZADACI

5. Izračunati ukupnu faktorsku proizvodnost na sljededim nivoima:

prvi nivo – proizvodnja 4000 jedinica uz 7 jedinica inputa;

drugi nivo – proizvodnja 5000 jedinica uz 8 jedinica inputa;

tredi nivo – proizvodnja 8000 jedinica uz 11 jedinica inputa;

Na kojem nivou je ukupna faktorska proizvodnost najveda?

6. Nacrtati grafikone proizvodnje na svim nivoima;

7. Da li je tehničko tehnološki progres direktno povezan sa proizvodnošdu i kako?

IZRAČUNATI:

Jedinice

inputa rada

Ukupni

proizvod

Granični

proizvod

Prosječni

proizvod

0 0

1 10.000

2 15.000

3 18.000

4 20.000

5 21.000

6 21.500

POSLOVNE ORGANIZACIJE

• Preduzeda su specijalizirane organizacije posvedene upravljanju procesom proizvodnje;

• Najvažnije funkcije su:

• Ekonomija specijalizacije;

• Namicanje sredstava;

• Organiziranje čimbenika proizvodnje;

VELIKA, MALA I IZRAZITO MALA PREDUZEĆA

• Preduzeda prema načinu organizacije možemo podjeliti na:

• individualna preduzeda – preduzeda u individualnom vlasništvu;

• partnerska preduzeda – preduzeda u vlasništvu minimalno dva lica;

• korporacije;

VELIKA, MALA I IZRAZITO MALA PREDUZEĆA

• Preduzeda možemo podijeliti i prema sljededim kriterijima:

• Prema kriteriju ukupnog prihoda na godišnjem nivou;

• Prema kriteriju broja uposlenika;

• Prema geografskom kriteriju;

• Prema kriteriju ukupnog prihoda, preduzeda dijelimo na velika, mala i izrazito mala preduzeda;

• Prema kriteriju broja uposlenika,preduzeda dijelimo na velika, mala i izrazito mala preduzeda;

• Prema geografskom položaju preduzeda (najčešde korporacije) možemo podijeliti na multinacionalne, jednonacionalne i lokalne;

HVALA NA PAŽNJI!

“Malo vrijednosti ima sve što ima cijenu!”

Friedrich Nietzsche