ak.god. 2005./2006.Povijest drame i kazališta I. (II. semestar)A N T I K A

B I L J E Š K E :

I. S PREDAVANJA ............................................................................................. str. 2.

1

I . B I L J E Š K E S P R E D A V A N J AAne Prolić Kragić

o7. ožujka 2oo6.

IZVORI:

→ Eleuzinske misterije→ Orfički kult (misterije)→ Dionizije→ otmica Perzefone (Demetrine kćeri)→ jednje boga→ Dioniz (bog iz Traheje) → pratnja mu Satir rođen dvaputa Smela i Zeus – ljubavnici - rodio im se sin, Zeus ga stavlja u bedro te se ponovo rađa kad naraste→ ditiramb → pjesma posvećena bogu Dionizu, pjevana i plesana, izvodio ju kor→ Arion – mijenja ditiramb → ARIONOV DITIRAMB→ iz Arionovog ditiramba → TRAGEDIJA

koreuti timela

kor → na dva dijela → semi-kora → svaki ima vođuHYPOKRITES – odgovaratelj

VETRULIJE → u V glava govori o kazalištu

→ u Rimu bilo gdje, u Grčkoj mora biti uz padinu, Grci ne poznaju luk

skene (garderoba) orkestra proedija (prvi red) kolon theatron

oblon – kameni novčić → označava red gledališta ( α, β, γ, δ)

episkenion – krov scene (na početku Agamemnona)paraskenion – krila sceneproskenion – psrostor ispred scenelogeion - prostor na kojem se glumi→ na pozornici troja vrata → 1. glavna vrata → porta regija (protagonisti) → porta hospitalija x2

2

pinakos – drvene oslikane ploćeperiaktoi – trostrane prizme

V. ST. VELIKA TROJICA:a) Eshilb) Sofokloc) Euripid

→ prije njih, u istom stoljeću:HerilPlatinFrinia

Tragedija → tragos → jarac + ode→ pjesmaDram → savladati preprekuVELIKE DIONIZIJE → 3 dana, svaki dan jedna trilogija + satirska igraARHONT EPONIM → producent → država mu daje zadatak da financira predstavu i sve organizirabira građanina koji se zove KOREG → on plača

djelovi tragedije:

1) uvod – PROLOG2) uvod - PAROD3) čin – EPIZODIJ4) pjesma kora – STAZIME5) izlazna pjesma kora – EKSOD

→ temelji i izvori tragedije → Ilijada i Odiseja

→ 2 ciklusa: Tebanski ciklus → EdipovTrojanski ciklus → Atrejeva loza

→ KIKLIČKI MIT → tamo gdje postoji jedna loza i u svakoj generalogiji postoji jedan značajan mit (Edip, Antigona, ...)

Hamartija → krivnja za koju nismo odgovorni (Edip ubio oca)

I. TROJANSKI CIKLUS → Agamemnon

Atrej šalje svog brata Tiona u progon, nakon mnogo godina Tion se vrača i Atrej mu skuha sinove i da mu, Tion proklinje Atrejev rod.

Atrej ima 2 sina → Agamemnon + Klitemnestra ↓ Orest, Elektra, Ifigenija → Menelaj + žena mu ↓ Helena (oteo ju Paris)drame iz Trojanskog ciklusa:

Eshil ''Orestija''Sofoklo ''Elektra'', ''Ifigenija u Tauridi'', Ifigenija na Aulidi''Euripid ''Elektra i Orest''

II. TEBANSKI CIKLUS → Laj + Jokasta ↓ Edip + Jokasta ↓

3

Antigona, Izmena, Eteoklo, Polinik

drame iz Tebanskog ciklusa:Sofoklo ''Kralj Edip'', ''Edip na kolonu'', ''Antigona''Eshil ''Sedmorica protiv Tebe''Euripid ''Pribjegarke''

III.Zeus + Alkhena ↓ Heraklo i Euristej (blizanci)

drame: Sofoklo ''Trahinjanke''Euripid ''Alkestida'', ''Heraklo'', ''Heraklova djeca''

IV.''Perzijanci'' → tragedijana pisana po stvarnom događaju, Peloponeskom ratu, Eshil

ARISTOTEL384.-322.g.pr.Kr.

podjela znanosti:1) teorijske – fil., mat., fiz.2) praktične – ekon., etika, pol.3) poetičke – retorika i poetika

causa finalis – svrhacausa formalis – predmet oponašanjacausa materialis – sredstvo oponašanjacausa efficientis – način oponašanja

- rođen u Traciji, umro u Halkidi- 4. st. nakon procvata tragedije- na poziv Filipa II. postaje učitelj Aleksandra Velikog- 3. g. kasnije vraća se u Atenu i osniva školu Licej- god. prije smrti optužen za bezboštvo i protjeran- Averoes i Avicena preveli poetiku na latinski

14. ožujka 2oo6.POETIKA

I. glavao pjesničkom umijeću, značenju vrsta, o sastavljanju priče (mithos), o vrsti i broju djelovasiže (način na koji se događaji pripovijedaju linearno – sadašnjost pa prošlost)fabula (uzročno posljedični slijed)

II. glavaepsko i tragično pjesništvo, ponavljanje i crtanje kao umijeće oponašanja, tragedija mimesis – predstavljanjediegesis – pripovijedanje

III. glavasredstvo oponašanja – ritam, govor i harmonija

4

komedija i tragedija koriste sva 3, ali različitorazlikuje pjesnika i prirodoslovarazlika između pov. i umjetnosti

IV. glava1. osoba → osobno, opće → svi mibolji ljudi nego mi = tragedijagori ljudi nego mi = komedija

V. glavacausa efficientis – 2 načina oponašanja

1) treće lice- pisac se ograđuje2) u likove je ugradio svoje ja

- podrijetlo komedije: Dorani / Grci- puno kraće od naracije, ne dolazi do miješanja (malo zbor malo lik) točno kad svršanja faza (samo lik)

VI. glava- nagon za oponašanjem, izvor oponašanja, komedija i tragedija nas raduju zbog prepoznavanja, rasprava o talentu između Platona i Aristotela

VII. glavavrste pjesništva koje proizlazi iz samog pjesnika:

1) himne i enhomnije2) rugalice, jamb, komičari

himna – junačka pjesma u čast boga i junakaenhomnija – u čast kraljarugalica – pljuju jedni druge i okomljuju se na pojedince, suparnike; izvode se za vrijeme KOMOSA (veselog ophoda)

VIII. glavapodrijetlo tragedije

IX. glavao komediji, smiješna je pogrješka, rugoba koja nije pogubna/Bergson: ''O smijehu''; ar: ''O povijesti ljudske gluposti''/

X. glavatragedija nastoji da prolazi kroz jedan obilazak sunca, dok je ep vremenski neograničen/ najdulja drama → po vremenskom trajanju (od 7. do 11. st.) drama Gospa od otajstva Calderona de la Barce /

XI. glavapov. def. tragedijeTragedija je oponašanje ozbiljne (dostojne) radnje koja je u sebi završena i ima određenu veličinu, govorom koji je otmjen i poseban za svaku vrstu u pojedinim dijelovima, licima koja djeluju, a ne pripovijedaju; a izazivanjem sažaljenja (eolos) i straha (fobos) pročišćuje takve afekte.tragedija se služi ritmom, harmonijom i govoromradnja, a ne pripovijedanje

vrste katarze:1) moralna: strah i sažaljenje kod gledatelja2) medicinska3) strukturalna

5

4) intelektualnamoira – vrhovna sudbinahamartija – nešto što činimo u neznanju (slučaj Edip)

1) postiže se prava mjera između straha i sažaljenja2) liječe se pataloška stanja nastala nakupljanjem takvih čustava3) ne čisti se pojedinac nego sam čin od moralne okaljanosti4) strah i sažaljenje se --- putem tragedije

XII. glavao dijelovima tragedije:1) priča – mythos2) značaj – ethos3) misli – dianona4) govor – lexis5) glazba6) opis – predstava → drama mora djelovati na gledatelja pisana ili izvođena

XIII. glavaoponašanje se odnosi na činove, odnosno radnjuokret ili peripetija → (kod Edipa → iz sreće u tugu)prepoznavanje ili anagnorisis (iz stanja neznanja nešto saznajemo → Edip shvata da je on ubica)

XIV. glavadrama cjelina, rodom, po vjerojatnosti i nužnosti

XVI. glavapjesnik treba govoriti o vjerojatnom, a ne o mogućem

XX. glavao pathosuprepoznavanje, pathos

XXI. glavaprolog, parodosdijelovi tragedije, definicije

XXII. glavao idealnoj tragediji → Kralj Edippostiže katarzu, savjetuje dobronezaslužena krivnja, u nesreću pada dobar čovjek zbog sudbinepriča mora imati jednostruki krajhamartija (nezaslužena pogreška)

21. ožujka 2oo6.

XXIII. glavacausa finalis – već kod čitanja se moraju izazvati sve stvaridramski tekst / tekst predstavenajbolje kod ubojstva: sin → oca

mati → sinasin → majkuotac → sinabrat → brata

modus: ZNATI

6

NE ZNATI UČINITI NE UČINITI

XXIV. glavaZNAČAJ (slično karakteru): dobri, pristali, pogodni, dosljednine deus ex machina

XXV. glavanačin prepoznavanjaosoba se prepoznaje kao nešto5 načina prepoznavanja:a) po prirođenim ili stečenim znakovimab) da ne znamo kako, ali lik je prepoznatc) po sječanjud) po zaključivanjue) prepoznavanje iz samih događaja

XXVI. glavačetiri vrste tragedije:

1) prepletena (obrat i peripetija)2) jednostavna (samo jedno od drugoga)3) tragedija trpnje (pathosa)4) tragedija značenja

XXXIII. glava - o epu

XXXIV. glava- u tragediji se ne može događati više radnji- Homer najbolji pisac epove

XXXV. glava- treba birati ono što nije moguće, ali je vjerojatno

XXXVI. glava- daje pjesničku slobodu

XXXVII. glava- kako se pjesnik može obraniti od napada drugih ljudi – nije kriv pjesnik već glumci

XXXIX. glavarazlika između epa i tragedijitragedija puno bolja jer ima ples, epsistragedija sva govorna, a ep samo djelomičnolakše se postiže svrha i katarza

SEMIONTIKA KAZALIŠNOG PROSTORA

BOGOVI - besmrtni↑

SVIJET - smrtni↓

HAD – mrtvi (podzemlje)

7

- kretanje od I prema Z- označitelj ↔ znak ↔ označenik- denutativno značenje (pas općenito) i

konotativno značenje (određeni pas)- euyklema → postolje koje izlazi kroz

srednja vrata- tableaux → 10. st.

- muškarac vezan za grad, bogove svjetla, pozitivno

- žena vezana za divljinu, bogove mraka, negativno

- bogovima svjetla (Olimpski bogovi) se pale žrtve paljenice- bogovima mraka žrtve ljevanice, prosipaju se u zemlju

- na soc. ljestvici posljednji su bili robovi, a za njima žene i djeca

- lijevo → divljina, more → ženski princip (Dioniz, krvni princip)- desno → grad → muški princip (Olimpski bogovi), aeropag (vijeće), civilizacija

MOZAK → dvije polutkelijeva polutka → smijehdesna polutka → plač, glazba, intelekt, vizualnost, kreacija28. ožujka 2oo6.

gledali snimku Euridipove ''Bakhe''tv verzija iz Schaubune, r. Gruber

ESHILr. 525 (Eleuzina), u. 456. pr. Kr. (Gela)- sin Eufonijov- borac (ratnik); u komadu ''Perzijanci'' bitka kod Patelje - na grobu epitaf → borac u Maratonskoj bitci- uveo 2. glumca, smanjio broj koreuta s 15 na 12- uvodi masku- pisao organičke trilogije- Perzijanci su mu zasebna cjelina- trilogije mu završavaju sretno- trostruke perspektive- napisao 90 drama, sačuvano 7''Pribjegarke'', ''Sedmorica protiv Tebe'', ''Orestija'', ''Okovani Prometej'', ''Perzijanci''

- ''Žrtva na grobu'' – Elektra prepoznaje brata na temelju pramena kose- ''Pribjegarke'' – traženje azila, 5o Danajevih kćeri s Danajem bježe iz Egipta od 5o

bratića koji ih žele oženiti; kralj Pelaz u Argu ih odlučuje zaštititi

Hitesija – u ''Edipu na kolonu''- izgubljeni djelovi: Egipčani i Danaide – one su ubile i 49 ih ubilo mladoženje u

prvoj bračnoj noći – iz braka one jedne rod iz kojeg dolazi Heraklo

- I. put u povijesti pojavljuje se duh – kralja Darija – u ''Perzijancima''

8

''Okovani Prometej''- Zeus ga okovao jer je ljudima dao vatru (znanje)- Zeus opisan kao tiranin- Prometej posjeduje tajnu Zeusove propasti- Eleuzijske tajne- /''Prometej vatronoša'' i ''Izgubljeni Prometej''

''Orestija'' → ''Agamemnon'', ''Žrtva na grobu'', ''Hoeumenide''

Aeropag – vijeće staracakor ima puno manju uloguviše radnje za protagonistepitanje osvete

o4. travnja 2oo6.

ELEKTRA

Eshil (''Žrtva na grobu'') Sofoklo (''Elektra'') Euripid (''Elektra i Orest'')

OrestPiladZborElektraSluga KlitemnestraDadiljaEgist

PedagogOrestPiladElektraHristometidaZborKlitemnestraEgist

DioskuriKlitemnestraElektraOrestPiladSeljakStaracGlasnikZbor

- ista tema,ali obrada na različiti način- formiranje mita kroz tragedije- u sve tri drame Klitemnestra daje isto objašnjenje zašto je ubila Agamemnona (zbog

ljubomore i osvete kćeri Ifigenije)- Euripid se najviše odmiče od priče, udao je Elektru za seljaka, mijenja mjesto

ubojstva- lik Pilada u sve tri drame nijemi lik- isti motiv – prjevara uz pomoć koje ubijaju Klitemnestru

- odrezana kosa = znak tugovanja, pokore

Elektra, Orest, sestra – plava kosaKlitemnestra – bujna crna kosa, tamnoputa

11. travnja 2006.

SOFOKLO

r. 496, u. 409- bio vođa kora prilikom svetkovine kod pobjede nad Salaminom- čuvar državne blagajne, admiral- uveo kult boga lječništva- pobjedio Eshila na Dionizijama''Kralj Edip'' r. P.P.Pasolini

9

- uveo 3. glumca (trećeg lika u drami) – Eshil preuzeo u ''Orestiji''antagonist – protagonist – pomagač

- povećao broj koreuta s 12 na 15 (6+1 – 6+1 – 1)dva semi-kora s koreutom na čelu i voditeljem zbora

- pisao trilogije – ali – svaka drama zasebna cjelina- uveo oslikavanje skene – imao svijest o vizualnom dijelu predstave- dok Eshil u trilogijama prikazuje rod, Sofoklo se fokusira na jedan lik s visokom

moralnom sviješću, velikom snagom čija patnja proizlazi iz vlastite odluke- bogovi ne utječu direktno, pojedinac ima slobodu izbora- proročanstva se uvijek ostvare- kod Sofokla se tragični junaci ubiju- Ajant, Antigona, Hemon, Euridika, Dejamira, Jokasta – sami se žrtvuju jer ne mogu

podnjeti život sa spoznajom – šest samoubojstava- niz pokušaja samoubojstva (Filoktet, Elektra...)- oni djeluju bez svijesti o posljedici svojih činova- čest postupak: tragička ironija ( lažna nada za likove – iz trenutaka nesreće prelaze u

trenutak sreće)Elektra – Orest dolazi reći majci da je mrtavKralj Edip – glasnik Jokasti donosi vijest o smrti kralja i kraljice

- kor – pokušava odobrovoljiti Edipa,teži pozitivno

- napisao 130 tragedija, a sačuvano sedam:''Ajant'', ''Filoktet'', ''Elektra'', ''Edip'', ''Edip na kolonu'', ''Trahinjanke'', ''Antigona''

- sačuvan je fragment pastirske igre: ''Sljedbenici''

dramaturška struktura tragedija: 2 dijelanpr. ''Trahinjanke'' a) Deamira se ubija

b) Heraklo traži da ga se spali

''Antigona'' a) Antigona se objesila b) Hemonova pa Euridikina smrt

''Ajant'' a) pitanje Ahilovoga oružja i Ajantova smrt b) Teokritova borba protiv Agamemnona

- Euripid preuzima dvodjelnu strukturu od Sofokla- Sofoklu bitno pitanje državne moći- za vrijeme Sofokla vladao Periklo i pojavila se kuga u Ateni- za Sofokla država je mehanizam – pokazuje moć države koja se petlja u život

pojedinca- politika manipulira pojedincem (Filoktet)hibis – fatalna pogreška

18. travnja 2oo6. EURIPID ? 25. travnja 2oo6. ?

2. svibnja 2006.

GRČKA KOMEDIJA

- izaziva smijeh, olakšanje- u njoj nema pathosa (trpnje)- KOMOS – ophod, selo

10

- od običaja da se komedija (veseli ophod u povorci) izvodi za Velikih Dionizija (na čelu veliki Arhon, svi o pojasu imali znak plodnosti /zato su nazvani faloforesi/ - pjevali himne bogova i poimence vrijeđali publiku

- 486. pr. Kr. uvrštena u Velike Dionizije

KOMEDIJA / MIM / SATIRSKA IGRA ↓ ↓ izvodi se nakon tragičke trilogije da se razbije tragički

pathos pučka forma, u Rimu HISTRIO, putujući glumci, glumili i muški i

žene glumili na drvenoj pozornici sa zastorom, postavljenoj na ulici svi nose maske i debele trbuhe

ANTIČKA KOMEDIJA

a) stara V.-IV. st.b) srednja c) nova (Meandar) ↓milarokomedija- parodiranje Euridipovih tragedija, pojavila se u 3. st. pr. kr.

Stara antička komedija

Eupholis, Tratin, Aristofan ↓ sačuvano 11 komada

- velika uloga zbora – osobito u parabazi (rudimentalan, ostatak od koma) – prekid na sredini kada istupa zbor sa dijelom koji nema nikakve veze sa samim komadom

- agon – natjecanje dvaju protagonista- nema katastrofalnih nesreća- imaju Dionizijski ETOS – ideal svijeta onaj u kojem postoji užitak i za protagonista i

za ostale likove- može se odvijati u mitskom, a i u sadapnjem vremenu- nosili EMBAS (lat. SOCCUS) – nisku cipelu

Srednja antička komedija

- smanjena uloga zbora- zabranjena parabaza- ukinuće osobne satire- uvođenje tema iz građanskog života

Nova antička komedija

- zbor u vrlo maloj mjeri- scena: dvije kuće (jedna nasuprot drugoj) i trg (s jedne strane tržnica, a s druge luka)- što se događa u interijeru doznajemo u eksterijeru- jedinstvo mjesta i vremena

ARISTOFAN444.-320. pr. Kr- ne poštuje jedinstvo mjesta i vremena

11

- osuđivao sofizam (''Oblaci'' – prikazuje Sokrata kako visi u košari i tvrdi da su bogovi oblaci i mlađež uči demagogiji), bijeg u fantaziju

- Rleon u ''Vitezovima'' prikazan kao kobasičar

NEVOLJA (lik iznosi svoju nevolju i iznosi utopističku ideju) ↓

AGON (lik se suočava s poteškoćama, P-A) ↓

REALIZACIJA PLANA ↓

SPAS (blagostanje za lika)

''Pluto'', ''Žene u narodnoj skupštini'', ... = pojednostavljena struktura, socijalana i moralna pitanja

12