Aortna Disekcija i Aneurizma-prezentacija

7/24/2019 Aortna Disekcija i Aneurizma-prezentacija

1/31

AORTNA DISEKCIJA I ANEURIZMA


2/31

Uvod Aorta je najvea arterija koja prima svu krv koja izlazi iz

lijeve komore i raspodjeljuje je po cijelom tijelu, osim uplua. Poput velike rijeke, aorta se du svojeg toka granau manje pritoke, od lijeve komore do donjeg dijelatrbuha pri vrhu zdjeline kosti (pelvis.

Problemi sa aortom ukljuuju slabost nekih dijelovaaortnog zida uslijed ega moe doi do njenog izboenja

(aneurizme, te vanjske rupture (proboja i posljedinogkrvarenja. !sto tako, moe doi do razdvajanja slojevazida aorte (disekcija. "ilo koje od ovih stanja moe bitiodmah smrtonosno, ali u veini sluajeva ta se stanja

razvijaju vi#e godina.


3/31

Aneurizme

Aneurizma je lokalizirano proirenje zida neke arterije, obinoaorte.

Proirenje obino nastaje u oslabljenom dijelu zida. Premda seaneurizme mogu pojaviti bilo gdje uzdu aorte, u tri etvrtine svih

sluajeva to se dogaa u dijelu koji prolazi kroz trbuh. Aneurizmemogu biti ili okruglaste (sakularne) ili izduenog oblika(uziormne), naje!e su uziormne.

Aneurizme aorte su prvenstveno posljedi"a arterioskleroze, koja

oslabljuje zid aorte u tolikoj mjeri da pritisak, koji je u aorti velik,priti!e oslabljeni dio zida i stvara izboenje prema van, poputbalona.

# aneurizmi se esto stvori ugruak koji se moe iriti duunutarnjegzida. $isoki krvni pritisak i puenje "igaretapove!avaju rizik nastanka aneurizme.


4/31

Aneurizme, osim u aorti, mogu nastati i u drugimarterijama. %noge od njih su posljedi"a priroenih(kongenitalnih) poreme!aja ili arterioskleroze.

&eke su aneurizme posljedi"a trauma uzrokovanihubodnom ili prostrelnom ranom, ili su posljedi"ainek"ije zida arterije gljivi"ama ili bakterijama. 'nek"ijamoe zapoeti bilo gdje u tijelu, ali obino zapoinje nazalis"ima sranih valvula.

'ni"irane aneurizme arterija u mozgu su posebno opasnei zahtijevaju hitno lijeenje. &aje!e se lijee hirurkimzahvatom, koji je vrlo riskantan.


5/31

ANEURIZME TRBUNE AORTE


6/31

Uvod:

Aneurizme koje nastaju u dijelu aorte koji prolazi kroztrbuh esto se javljaju u nekim obiteljima. $ mnogosluajeva te se aneurizme javljaju u osoba sa visokim

krvnim pritisakom. %akve aneurizme esto postaju inekoliko puta #ire od aorte, te mogu prsnuti.


7/31

Simptomi: olesnik sa aneurizmom trbune aorte esto ima osje!aj da mu

neto pulsira u trbuhu.

Aneurizma moe izazvati bol, obino duboku, koja seuglavnom iri u lea. ol moe biti izrazito jaka i obino je

trajnog karaktera, ali moe prestati promjenom poloaja tijela.

Prvi znak rupture (proboja ili prsnu!a) je obino izrazito jakabol u donjem dijelu trbuha i u leima sa bolnom osjetljivo!utrbuha iznad aneurizme. #koliko doe do unutarnjeg krvarenja

bolesnik vrlo brzo upada u ok. Prsnu!e aneurizme trbune

aorte je vrlo esto smrtonosno.


8/31

Di!"noz!

ol je koristan simptom za postavljanje dijagnoze, aliesto se prekasno javlja. 'pak, mnogi bolesni"i sa

aneurizmom nemaju simptome, a dijagnoza se postavljasluajno prilikom rutinskog pregleda ili na temelju rtg

snimka obavljenog radi nekog drugog razloga. oktor

moe osjetiti pulsiraju!u tvorbu u sredinjoj trbunoj liniji.

Pri postavljanju dijagnoze aneurizme pomae vielaboratorijskih pretraga.


9/31

*tg snimanje trbuha moe pokazati naslage kal"ija u ziduaorte.

#ltrazvunim se pregledom obino moe jasno prikazativeliina aneurizme.

+ trbuha, posebno ukoliko je uinjena nakonintravenske primjene kontrasta, sigurna je metoda zaodreivanje veliine i rubova aneurizme, ali ta je metoda

skupa.

%* je takoer pouzdana metoda, ali je mnogo skuplja odultrazvuka, a rijetko je nuna.


10/31

#ie$ene

$koliko aneurizma nije prsnula, lijeenje ovisi o njenojveliini.

Aneurizme #irine manje od & cm rijetko prsnu, aliukoliko su #ire od ', centimetra prsnu znatno e#e.)adi toga doktori obino preporuuju hirur#ki zahvatradi rje#avanja aneurizme #ire od & cm, ako rizik nije

preveliki zbog drugih popratnih medicinskih stanja.

Prilikom operacije stavi se sintetiki umetak(presadak na mjesto aneurizme. )izik smrtnog ishoda

takve operacije iznosi oko *+.


11/31

)uptura (prsnue ili prijetea ruptura trbu#neaneurizme zahtijeva hitnu operaciju.

)izik smrti od operacije u takvom stanju iznosi oko

&+. -ad prsne aneurizma trbu#ne aorte bubrezi senalaze u velikoj opasnosti zbog naglog prekidaopskrbe krvlju ili #oka koji je nastao radi gubitkakrvi.

$koliko se zatajenja bubrega razvije nakonoperacije, izgledi bolesnika da preivi vrlo su slabi.


12/31

ANEURIZME GRUDNE AORTE


13/31

Uvod Aneurizme grudne aorte naje#e se javljaju u jednom obliku

do #irenja aorte dolazi na mjestu gdje aorta izlazi iz srca,odmah nakon aortne valvule. %o pro#irenje aorte moe bitiuzrokom lo#eg /unkcioniranja aortne valvule (valvula koja senalazi na mjestu gdje aorta izlazi iz lijeve komore, jer zbog

postojanja takve aneurizme moe doi do propu#tanja(regurgitacije krvi natrag u srce u asu kad je aortna valvulazatvorena.


14/31

Simptomi -imptomi su posljedi"a pritiska proirene aorte na ostale

strukture u prsnom kou.

ipini simptomi su bol (obino visoko u leima), kaalj izvidanje u plu!imakao kod astme. olesnik moe iskaljavatikrv zbog pritiska aneurizme na dunik (traheju) ili na susjedne

dine putove i ote!enja sluzni"e. Pritisak na jednjakmoe

izazvati oteano gutanje. Promuklost moe biti posljedi"apritiska na grkljan.

*tg snimak pokazuje pomak dunika.&enormalne pulsa"ije zida

prsnog koa takoer moe biti znak aneurizme grudne aorte.


15/31

ad doe do prsnu!a grudne aorte javlja se izrazitojaka bol koja obino poinje visoko u leima, a moe

se iriti dolje u lea i u trbuh, ve! prema tome gdje se

ruptura iri. ol se takoer moe osjetiti u grudima iu rukama i oponaati inarkt miokarda.

olesnik moe brzo upasti u stanje oka i umrijeti

radi gubitka krvi.


16/31

Di!"noz!

0ijagnozaaneurizme grudne aortepostavlja se na temeljuklinke slikeili objektivnim izikalnim pregledom.

*tg snimka prsnog koa uinjena radi nekog drugograzloga moe otkriti aneurizmu.

+, %* ili transezoagealni ultrazvuk koriste se radi

pre"iznog odreivanja veliine aneurizme.

Aortograija (rtg snimanje aorte nakon ubrizgavanjakontrasta u aortu) se primjenjuje da bi se pre"izno odredilo

koja !e se hirurka metoda primjeniti.


17/31

#ie$ene

#koliko je aneurizma grudne aorte ira od /,0 "m, hirurziugrauju sintetski umetak (grat).

*izik smrti za vrijeme opera"ije aneurizme grudne aorteiznosi oko 1234153. 6ato bolesni"ima sa aneurizmom

grudne aorte treba davati beta blokatore da bi se usporila

brzina sranog rada i snizio krvni pritisak i tako umanjiorizik od rupture aneurizme.


18/31

DISEKCIJA AORTE


19/31

Uvod isek"ija aorte

(dise"iraju!a aneurizma,dise"iraju!i hematom) jevrlo ozbiljno stanje, esto

smrtno, u kojem dolazi doras"ijepa unutarnje ovojni"eaortnog zida (endotelaaorte), dok vanjskaovojni"a ostaje netaknuta.rv prodire u aortni zidkroz ras"jep, "ijepa daljesrednju ovojni"u i stvaranovi kanal u zidu aorte.


20/31

7te!enje aortnogzida u najve!em broju sluajevaodgovorno je za nastanak aortne disek"ije.

&aje!i uzrok takvog ote!enja je visoki krvni pritisak.

rugi su uzro"i nasljedni (hereditarni) poreme!aji vezivnogtkiva, a posebno %aranov i 8hler4unlosov sindrom.aljnji uzro"i su uroeni deekti sr"a i krvnih ila kao to

je koarkta"ija aorte, otvoren duktus arteriozus, deektiaortne valvule, arterioskleroza i povreda (trauma). #

rijetkim se sluajevima disek"ija dogaa sluajno, prilikomkateteriza"ije kad doktor postavlja kateter u arteriju(aortograija, angiograija) ili za vrijeme opera"ije sr"a ikrvnih ila.


21/31

N!%t!n!& di%e&'ie u%(ed N!%t!n!& di%e&'ie u%(edpu&otine intime pu&otine medie


22/31

Simptomi&aelno, svaka osoba koja

doivi aortnu disek"iju osjeti

bol koja je, tipino, nagla i

razdiru!a. 9judi naje!eopisuju bol kao "ijepanje ili

trganje u grudima. ol se

redovito javlja u leima

izmeu lopati"a, a esto se iriu smjeru u kojem se disek"ija

iri uzdu aorte.


23/31

Ako disek"ija napreduje moe zatvoriti jednu ili viearterija koje izlaze iz aorte.

7visno o tomu koje su arterije blokirane posljedi"emogu biti:

modani udar, srani udar,

nagla trbuna bol, a ote!enje iv"a moe uzrokovatitrnjenje ili onemogu!iti pomi"anje ruke ili noge.


24/31

Di!"noz! 0ijagnozaaortne disek"ijepostavlja se na temelju

karakteristinih simptoma.

# dvije tre!ine bolesnika sa aortnom disek"ijom moe se

na!i oslabljen puls na arterijama ruku i nogu.

isek"ija koja se iri prema natrag, iza sr"a, moe izazvatium koji se moe uti pomo!u stetoskopa.

rv se moe nakupljati u grudnomkou. 'sto tako, krvuslijed disek"ije moe istje"ati iz sr"a i nakupljati se usranoj vre!i (perikardu) oko sr"a i sprjeavati normalanrad sr"a.

o se stanje zove tamponada sr"a, a ugroava i sam ivot.


25/31

*tg snimak grudnog koa pokazuje proirenje aorte u;23 bolesnika sa aortnom disek"ijom.

#ltrazvuni pregled obino potvruje dijagnozu ak iu sluajevima kad aorta nije proirena.

+ sa primjenom kontrasta vjerodostojan je zapostavljanje dijagnoze.


26/31

#ie$ene "olesnike sa aortnom disekcijom treba primiti u jedinicu

intenzivnog lijeenja, gdje se paljivo prate i mjere vitalni znaci(puls, krvni pritisak i /rekvencija disanja.

1mrtni ishod moe se dogoditi nekoliko sati nakon #to zaponedisekcija aorte. 2ato se #to je prije mogue daju lijekovi zausporavanje srane /rekvencije i snienje krvnog pritisaka.

$brzo nakon poetnih terapijskih mjera treba se odluiti hoeli se poduzeti

hitan hirur#ki zahvat ili

e se lijeenje nastaviti konzervativno.


27/31

3otovo uvijek se odluuje za operaciju disekcije, akodisekcija zahvaa prvih nekoliko centimetara aorteodmah nakon njenog izlaska iz srca

Ako je disekcija udaljenija od srca obino se nastavlja

lijeiti lijekovima, izuzev ako se radi o disekciji kojavodi do prijetee rupture (prsnua aorte.

Prilikom operacije hirurg uklanja #to je mogue vei dio

rascijepljenog (raslojenog ili diseciranog zida aorte i nataj nain otklanja mogunost ulaska krvi u lani aortnikanal, te zamjenjuje odrezani dio aorte sintetikimpresatkom (gra/tom.


28/31

)ro"noz!

7ko /53 bolesnika sa disek"ijom aorte umire u prve dvijesedmi"e ukoliko se ne lijee.

&asuprot tom, 023 bolesnika koji su lijeeni i proive prvedvije sedmi"e mogu doivjeti najmanje 5 godina nakon

disek"ije aorte, a


29/31

*izik smrti od opera"ije aortne disek"ije uspe"ijaliziranim velikim "entrima iznosi danas oko 153

za disek"ije koje su blizu sr"a, a neto vie za one koje

su udaljenije od sr"a.

-vim bolesni"ima koji su preivjeli aortnu disek"iju,ukljuuju!i i one koji su operirani, daje sedugotrajnaterapijaza odravanje niskog krvnoga pritisak,smanjuju!i tako udar krvne struje na aortu.


30/31

akoer se trebaju pratiti bolesni"i zbog mogu!egrazvoja kasnih komplika"ija od kojih su tri

najvanije:

pojava nove disek"ije, razvoj aneurizme u oslabljenoj aorti i

postupno sve ve!e proputanje (regurgita"ija) aortnevalvule.

-ve ove komphka"ije mogu zahtijevati hirurkolijeenje.


31/31

*v!(! n! p!+ni,

Documents

Aortna Disekcija i Aneurizma-prezentacija